Embed Size (px)
Citation preview
Bioenergetska naselja (BioVill) – Povećanje tržišnog udjela
održive bioenergije
Kontakt
BioVill – Republika Hrvatska Martina KrizmanićE-mail: [email protected] + 385 (0)49 658 062
Valerija VrčekE-mail: [email protected] + 385 (0)49 658 062
Regionalna energetska agencijaSjeverozapadne HrvatskeAndrije Žaje 1010 000 ZagrebHrvatskawww.regea.org
Posjetite nas na:www.biovill.eu
Projektni Partneri
GIZ – Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, GermanyJens Adler ([email protected])www.giz.de
WIP – Wirtschaft und Infrastruktur GmbH & CO Planungs KG, GermanyDominik Rutz ([email protected])www.wip-munich.de
KEA – Klimaschutz und Energieagentur Ba-den-Württemberg GmbH, GermanyKonstanze Stein ([email protected])www.kea-bw.de
AEA – Austrian Energy Agency, AustriaMartin Höher ([email protected])www.energyagency.at
REGEA – Regional Energy Agency of North-West Croatia, CroatiaMartina Krizmanić ([email protected])www.regea.org
SDEWES-Skopje – International Centre for Sustain-able Development of Energy, Water and Environ-ment Systems - Macedonian Section, MacedoniaNataša Markovska ([email protected])www.sdewes.org
GEA – Green Energy Association, RomaniaLajos Vajda ([email protected])www.greenenergycluster.ro
GIS – Slovenian Forestry Institute, SloveniaNike Krajnc ([email protected])www.gozdis.si
SKGO – Standing Conference of Towns and Municipalities, SerbiaMiodrag Gluscevic ([email protected])www.skgo.org
BioVill®
SDEWESSKOPJE
Impr
int I
zdav
ač: D
euts
che
Gese
llsch
aft f
ür In
tern
atio
nale
Zus
amm
enar
beit
(GIZ
) Gm
bH; o
dgov
orna
oso
ba: J
ens
Adle
r; D
izajn
: Nic
ole
Frits
ch, L
eipz
ig; P
rinta
no n
a re
cikl
irano
m p
apiru
; Nje
mač
ka, K
olov
oz 2
016.
BioVill projekt je sufinanciran sredstvima Europske Unije kroz program Horizon 2020 za istraživanje i inovacije, broj ugovora 691661
© A
EA/D
. Hag
auer
© G
IZ/N
. Frit
sch
© F
NR/
J. K
noop
© G
IS/J
. Klu
n
O projektu BioVill
BioVill je trogodišnji projekt financiran od strane Europske unije u sklopu programa Obzor 2020 (Horizon 2020) za istraživanje i inovacije s ukupnim budžetom od 1,99 milijuna eura. Projekt je službeno započeo u ožujku 2016. godine, a konzorcij projekta obuhvaća 9 partnera iz 7 zemalja.
Izazov:
Cilj:
Ključne aktivnosti: Kroz projekt BioVill će se:• analizirati nacionalni i lokalni zakonodavni okvir; • procijeniti tehnološke i ekonomske opcije za uspostavu
bioenergetskog naselja; • razviti institucionalni okviri i koncepti učinkovitog upravljanja
energijom za potencijalna bioenergetska naselja; • izraditi strateške dokumente te jačati financijske i poslovne
modele; • potaknuti uključivanje ključnih dionika i poticati aktivno
sudjelovanje građana i zainteresiranih strana u proces planiranja i provedbe.
Rezultati: BioVill potiče pripremu i uspostavu minimalno pet bioenergetskih naselja u ciljanim zemljama sve do faze investiranja u fizičku infrastrukturu, povećava tržišni udio bioenergije.
BioVill
© W
IP/D
. Rut
z
1
2
3
6
754
Što je bioenergetsko naselje?
Bioenergetsko naselje je selo, općina, ruralno područje ili zajednica koja proizvodi većinu svoje energije za grijanje i električne energije iz lokalne biomase, ali i drugih obnovljivih izvora energije.
Ključni faktori za uspjeh bioenergetskog naselja:• Održivost: Sirovina, odnosno gorivo iz biomase proizvodi se
lokalno i na održiv način. • Energetska neovisnost: Potrošnja električne i toplinske energije
osigurava se iz lokalno proizvedene biomase ili drugih obnovljivih izvora energije.
• Lokalno vlasništvo: Poslovni model bioenergetskog naselja omogućava
potrošačima, lokalnim poljoprivrednicima te šumovlasnicima da budu zajednički vlasnici instalacija i postrojenja.
• Regionalni razvoj:
Korištenje obnovljivih izvora energije pridonosi jačanju i razvoju lokalnog i regionalnog gospodarstva.
• Sudjelovanje građana: Uspostava i upravljanje bioenergetskim naseljem temelji se na visokoj razini uključivanja i sudjelovanja javnosti.
• Energetska učinkovitost: Koncept bioenergetskog naselja uključuje i mjere energetske učinkovitosti i financijske uštede za krajnje korisnike.
Potencijalna bioenergetska naselja:
Perušić (1) i Lekenik (2) u HrvatskojOpćina Perušić ima visoki potencijal biomase te drvne industrije koje djeluju na području Općine. Jedna od tvrtki bavi se proizvodnjom peleta i zainteresirana je za izgradnju toplane na biomasu. Općina Lekenik također ima odlične predispozicije da postane bioenergetsko naselje budući obiluje šumama i zainteresirana je za izgradnju toplane na biomasu u svrhu opskrbe institucija javnopravnog karaktera električnom i toplinskom energijom.
Kičevo (3) u MakedonijiOpćina Kičevo ima veliki potencijal biomase koji se prvenstveno odnosi na šumsku biomasu, otpad stočarske proizvodnje, kruti komunalni otpad te nusproizvode drvne industrije. Glavni motivi za pristupanje projektu su osiguranje proizvodnje čiste energije te energetske uštede.
Estelnic (4) i Ghelinţa (5) u Rumunjskoj
Općina Estelnic ima visoki potencijal biomase te već postojeće bioenergetske instalacije. Motivacija za sudjelovanjem u projektu proizlazi iz želje za jačanjem lokalnog gospodarstva te uspostavom održive i sigurne opskrbe energijom. Iako naselje Ghelinţa ima dobro razvijenu drvnu industriju, infrastruktura za korištenje njihovih nusproizvoda nije u dovoljnoj mjeri razvijena. Sudjelovanjem u projektu naselje će nastojati uspostaviti lanac opskrbe energijom koristeći lokalno proizvedenu biomasu.
Kostojevići (6) u SrbijiIako je naselje Kostojevići okruženo šumovitim planinama, lokalni toplovod i dalje koristi sirovu naftu kao energent. Glavna motivacija naselja za sudjelovanjem u projektu proizlazi iz želje za korištenjem postojećih drvnih resursa i zamjene energenta sirove nafte s energentom biomase.
Dole pri Litiji (7) u SlovenijiLokalna zajednica Litija tradicionalno je vezana za drvo kao važan resurs. Na tom području razvijena je drvna industrija, poput pilana, što za činjenicu da se trenutno objekti griju individualno, postavlja dobar temelj za pretvorbuu bioenergetsko naselje.
Mnoge jugoistočne europske zemlje imaju visokipotencijal biomase koji uglavnom ne koriste ili koriste vrlo neučinkovito za lokalnu opskrbu energijom i za razvoj regionalnog gospodarstva.
BioVill potiče razvoj koncepata bioenergetskih naselja te uspostavu energetski samoodrživih naselja u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji kroz prijenos postojećih znanja i iskustva iz Austrije, Njemačke i drugih europskih zemalja partnerima iz jugoistočne Europe.
