Prezent Otpad

7/31/2019 Prezent Otpad

1/21

UPRAVLJANJE MEDICINSKIMOTPADOM

UZ ZAHTJEV ZA IZDAVANJE DOZVOLEZA UPRAVLJANJE OTPADOM

Seminarski rad iz predmeta:RECIKLIRANJE i ZBRINJAVANJE OTPADA

Alma KovaeviArmin KovaeviAnto Bosanki


2/21

Zakon o upravljanju otpadom Federacije BiH (Slubene novine TK, broj: 33/03 i 72/09) donesenje u sklopu donoenja seta okolinskih Zakona u Federaciji BiH 2003. godine. Pored ovog Zakonadoneseni su i Zakon o zatiti okolia, Zakon o zatiti zraka, Zakon o zatiti prirode i Zakon oFondu za zatitu okolia. Zakoni su povezani i meusobno se nadopunjuju.

Cilj ovoga zakona je poticanje i osiguranje najvanijih uvjeta radi sprjeavanja nastajanja otpada,prerade otpada za ponovnu upotrebu i reciklae, izdvajanje korisnog materijala i njihovo

koritenje za proizvodnju energije i sigurno odlaganje otpada. Radi postizanja cilja i pravodobnog sprjeavanja zagaivanja i smanjenja posljedica po zdravlje

ljudi i okoli, upravljanje otpadom obavljat e se na nain koji osigurava:

- minimalno nastajanje otpada, a posebno svoenje opasnih karakteristika takvog otpada naminimum,

- smanjenje nastalog otpada po koliini, posebno uzimajui u obzir tokove otpada,

- tretiranje otpada na nain kojim se osigurava povrat korisnog materijala iz njega, - spaljivanja ili odlaganja na odlagalita na okolino prihvatljiv nain onih vrsta otpada koje ne

podlijeu povratu supstanci, ponovnoj upotrebi ili proizvodnji energije.

1. Osnovna naela i prioriteti upravljanja otpadom u Federaciji BiH


3/21

Osnovna naela upravljanja otpadom su:

prevencija - izbjegavanje nastajanja otpada ili smanjivanje koliine i tetnostinastaloga otpada kako bi se smanjio rizik po zdravlje ljudi i okoli i izbjegla okolinadegradacija,

mjere opreznosti - spreavanje opasnosti ili tete po okoli koji prouzrokuje otpad,preduzimanje mjera, ak iako nije na raspolaganju potpuna nauna podloga,

odgovornost proizvoaa otpada - proizvoa je odgovoran za odabirnajprihvatljivijeg okolinskog rjeenja prema karakteristikama proizvoda i tehnologiji

proizvodnje, ukljuujui ivotni ciklus proizvoda i koritenje najadekvatnije raspoloivetehnologije,

princip zagaiva plaa - proizvoa ili vlasnik otpada snosi sve trokoveprevencije, tretmana i odlaganja otpada, ukljuujui brigu nakon upotrebe imonitoring. On je i financijski odgovoran za preventivne i sanacijske mjere usljedteta po okoli koje je prouzorokovao ili e ih najvjerojatnije prouzrokovati.

blizina - tretman ili odlaganje otpada treba se obavljati u najbliem odgovarajuempostrojenju ili lokaciji, uzimajui u obzir okolinu i ekonomsku profitabilnost,

regionalnost - razvoj tretmana otpada i izgradnja objekata za njegovo odlaganjetreba se obavljati na nain da pokriva potrebe regije i omoguavanja samoodrivostiizgraenih objekata.


4/21

Sljedei izrazi znae: "otpad" - znai sve tvari ili predmete koje vlasnik odlae, namjerava odloiti ili se trai njihovo

odlaganje u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada i utvrenoj uprovedbenom propisu,

"opasan otpad" -je svaki otpad koji je utvren posebnim propisom i koji ima jednu ili vie

karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoli po svom porijeklu, sastavu ilikoncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasan i reguliran provedbenimpropisom,

neopasni otpad"je otpad koji nije defiinisan kao opasni otpad

zdravstvena ustanova" jsvaka javna ili privatna bolnica, ambulanta, dom zdravlja,stomatoloka ordinacija, dispanzer, akuerska i porodiljska klinika, domovi za stare i iznemogleosobe, ambulante u preduzeima, kolama i ostalim nemedicinskim ustanovama, centri zafarmaceutsko istraivanje, centri za transfuziologiju, medicinske ili patoloke laboratorije, apoteke,

pogrebne slube, mrtvanice, veterinarske stanice i centri za bioloko istraivanje koje suodobrene od strane ministra za zdravstvo,

operator"je fiziko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu aktivnosti upravljanja otpadom,

"upravljanje otpadom" - znai sistem djelatnosti i radnji vezanih za otpad, ukljuujui prevencijunastanka otpada, smanjivanje koliine otpada i njegovih opasnih karakteristika, tretman otpada,planiranje i nadzor djelatnosti i procesa upravljanja otpadom, transport otpada, uspostavu, rad,zatvaranje i odravanje ureaja za tretman otpada nakon zatvaranja, monitoring, savjetovanje iobrazovanje u vezi s djelatnou i radnjama upravljanja otpadom,

"tretman " - znai fizike, termike, kemijske ili bioloke procese, ukljuujui sortiranje, kojimijenjaju karakteristike otpada u cilju smanjivanja koliine ili opasnih osobina, olakavajurukovanje ili poveavaju povrat komponenti otpada,

"povrat komponenti" - znai povrat materijala i energije iz iskoritenih proizvoda ili otpada ugospodarski sistem primjenom odreenog tehnolokog postupka ili spaljivanjem,

medicinski otpad"otpad koji se proizvodi u zdravstvenim ustanovama i koji je obuhvaenPravilnikom o kategorijama otpada sa listama,,

zbrinjavanje otpada" - je svaki postupak tretmana ili odlaganja u skladu sa odredbama Zakona,


5/21

Direktive i propisi EU u oblasti upravljanja otpadom:

1. Direktiva o otpadu 2006/12/EC,

2. Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EEC s dodacima 94/31/EC, 166/2006,

3. Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC,

4. Direktiva o ambalai i ambalanom otpadu 94/62/Ec s dodacima 2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003,

5. Direktiva Savjeta 75/442/EEZ o otpadu (Okvirna direktiva),

6. Direktiva Savjeta 91/156/EEZ koja dopunjava Direktivu Savjeta 75/442/EEZ,

7. Direktiva Savjeta 91/689/EEZ o opasnom otpadu,

8. Direktiva Savjeta 99/31/EZ o deponijama otpada,

10. Direktiva Savjeta 94/62/EZ o ambalai i ambalanom otpadu,

11. Direktiva 96/59/EZ o odlaganju PCB i PCT,

12. Direktiva 96/61/EZ o integrisanom spreavanju i kontroli zagaivanja okolia,

13. Direktiva Savjeta 259/93/EEZ o nadzoru i kontroli otpremanja otpada u i iz EU,

14. Direktiva Savjeta 91/692/EEZ od 23.decembra 1991. kojom se standardizuju i racionalizuju izvjetajio provoenju odreenih direktiva koje se odnose na okoli,

15. Odluka komisije 2000/532/EZ od 03. maja 2000. koja mijenja Direktivu Savjeta 94/3/EZ o listamaotpada u skladu sa lanom 1(a) Direktive Savjeta 75/442/EEZ o otpadu i Odluke Savjeta 94/904/EZ o listiopasnog otpada u skladu sa lanom 1 i

16. National guidenlines for waste management in the health care industry; World Health Organisation,Healt-care management.

2 . Direktive EU koje se tiu oblasti upravljanja otpadom


6/21

To je heterogena smjesa klasinog komunalnog otpada i opasnog medicinskog otpada. PremaWHO to je otpad koji se djelimino ili potpuno sastoji od:

Ljudskih organa i tkiva, Krvi i drugih tjelesnih tenosti, Ekskreta i sekreta, Lijekova i drugihfarmaceutskih preparata, Upotrebljenih briseva, gaza, zavoja i sl., Upotrebljenih igala, skalpela,lanceta i drugi otrih instrumenata i Bilo kojeg drugog otpada koji potie od medicinske,stomatoloke, farmaceutske ili sline prakse, istraivanja, tretmana, zatite i uzimanja krvi zatransfuzije, a moe inficirati osobu koja sa njim doe u kontakt.

Drave lanice EU koriste klasifikaciju medicinskog otpada iz poglavlja osamnaest Evropskogkataloga otpada (EWC - Commission Decision 2000/532/EC) sa izmjenama i dopunama(Commission Decisions 2001/118; 2001/119; 2001/573)).

U Katalogu otpada otpad se razvrstava u dvadeset grupa zavisno od osobina i mjesta nastanka,odnosno o djelatnosti koje ga generiu stvaraju (sa preko 960 ifri). Svaka grupa sadripodgrupe kojima se otpad razvrstava prema procesu u kojem je nastao.

Grupa otpada oznaava se dvocifrenim brojem. Taj broj oznaava djelatnost u kojoj je nastao i izkoje potie otpad. Podgrupa unutar grupe oznaava se etvorocifrenim brojem tako da su prvedvije cifre toga broja istovjetne ciframa grupe, a treda i etvrta cifra oznaava proces u kojem jeotpad nastao.

Vrste otpada s obzirom na dijelove procesa nastanka unutar podgrupe oznaene su estocifrenimbrojem na nain das u prve etiri cifre istovjetne podgrupi, a peta I esta cifra oznaavaju dioprocesa nastanka otpada.

Katalog otpada sadri popis djelatnosti koje generiu otpad, te popis otpada prema svojstvima imjestu nastanka, a s obzirom na grupe, podgrupe i vrste otpada. Grupe, podgrupe i vrste otpada uKatalogu su oznaene kljunim brojem. Vrste opasnog otpada oznaene su zvjezdicom (*).

3. Kategorizacija medicinskog otpada


7/21

Prema Zakonu o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH', broj: 33/03 i 72/09) Federalni plan

upravljanja otpadom je provedbeni dokument Strategije iz lana 6. ovog Zakona i donosi se narazdoblje od pet godina. Plan upravljana otpadom Federacije BiH je donesen i usvojen za period2012 2017. godina.

Cilj Plana je identificiranje trenutnog stanja, u sferi prikupljanja, odlaganja i tretmana otpada,podrazumijevajui i stanje infrastrukture, te definiranje, na osnovu buduih potreba, potrebnihpravnih i infrastrukturnih zahtjeva/kapaciteta za dostizanje Strategijom postavljenih ciljeva, a uokviru integralnog sistema upravljanja otpadom.

Svaki kanton donijet e Plan upravljanja otpadom na svom podruju. Plan mora biti usuglaen saStrategijom upravljanja otpadom Federacije BiH. Plan donosi zakonodavno tijelo kantona.

Kantonalnim propisom trebaju se urediti uslovi za planiranje upravljanja otpadom u opinama.

Izrada Plana obavlja se u suradnji s opinskim organima, ekonomskim udruenjima i udruenjimaza zatitu okolia.

Prema definiciji iz Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom ("Sl. novine FBiH", broj: 77/08),

medicinski otpad je otpad koji se proizvodi u zdravstvenim ustanovama i koji je obuhvaenPravilnikom o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine Federacije BiH, broj: 9/05).

4. Plan upravljanja otpadom u Federaciji BiH i Pravilnik ozbrinjavanju medicninskog otpada


8/21

Prosjena proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova kree se u rasponu od 2,41 to 3,26kg/krevet/dan, od ega se infektivnog otpada proizvede od 0,19 do 0,88 kg/ krevet/dan. Prema podacimaFederalnog zavoda za statistiku, broj bolesnikih dana ispisanih bolesnika na podruju FBiH u 2008.godine je iznosio 2.088.516 dana. Uzimajui u obzir prethodno navedenu prosjenu proizvodnju otpada,dolazi se do broja od cca 5.200 t/god proizvedenog neopasnog otpada iz zdravstvenih ustanova (ovoukljuuje otpad iz zdravstvenih ustanova koji je komunalnog tipa i neopasni medicinski otpad), te 420

t/god proizvedenog infektivnog (opasnog) medicinskog otpada. Prema podacima iz upitnika na kojeg je odgovorila veina zdravstvenih ustanova u FBiH i procjenama

prema postotku odgovorenih upitnika godinje se generira:

5.100 t otpada slinog komunalnom (mijeani otpad, otpad iz kuhinja i sl.), 300 t neopasnog medicinskogotpada i 230 t opasnog medicinskog otpada.

Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH, br. 77/08) ureuju se opi principi zaupravljanje otpadom, planiranje upravljanja medicinskim otpadom, utemeljenjem odbora za upravljanje

otpadom, prijenos medicinskog otpada na tree lice. Ovim Pravilnikom utemeljuje se i sistem planiranjatretmana medicinskog otpada i upravljanja medicinskim otpadom u cilju smanjenja rizika po zdravstvenedjelatnike, radnike na upravljanju otpadom, iru javnost i okoli.

Sistem zbrinjavanja medicinskog otpada je sastavni dio brige o zdravlju, te je sloen proces iji sistem sezasniva na sljedeim prioritetima:

Nadzor toka otpada,

Izbjegavanje nastanka otpada,

Izdvojeno sakupljanje raznih vrsta otpada,

Vrednovanje otpada (tj. energetsko iskoritavanje), Kontrolirana obrada otpada i

Deponiranje obraenih i iskoritenih ostataka.

Sve nabrojene vrste opasnog medicinskog otpada zahtijevaju posebnu obradu zbog svojih opasnihkarakteristika koje posjeduju. Mogunosti zbrinjavanja medicinskog otpada, naroito opasnog otpada suprikazani na donjoj slici. (Slika 1.).


9/21


10/21

Opasni patoloki otpad se moe pakirati u plastine vree i skladititi u zamrzivaima. Kada je dovoljna koliinaprikupljena, stavlja se u drvene sanduke i spaljuje u krematoriju ili se zakopava na groblju.

Infektivni medicinski otpad, kao i otri predmeti, u procesu predobrade se treba obraivati sterilizacijom uureajima sa mikrovalovima, nakon ega se vri drobljenje kako bi se otpad uinio neprepoznatljivim i ime bi sesprijeila zloupotreba. Infektivni otpad se isto tako moe inkapsulirati (staviti u metalne i plastine kontejnere), te

ako je izrazito infektivan prije odlaganja treba ga autoklavirati (hidrotermalna obrada materijala pod visokimpritiskom i temperaturom). Kemijski otpad se moe reciklirati ili redestilirati u postrojenju ovlatenom za recikliranjeove vrste otpada, odnosno zbrinjava se u postrojenju ovlatenom za zbrinjavanje opasnog otpada spaljivanjem.

Posude pod pritiskom ne treba spaljivati, te bi se trebalo vratiti proizvoau za ponovnu upotrebu dok oteenekontejnere treba odloiti.

Genotoksini otpad se ne bi smio odlagati na deponiju ili u kanalizaciju, trebalo bi se vratiti proizvoau, spaliti navisokoj temperaturi i kemijski razgraditi ili inkapsulirati. Spaljivanje genotoksinog otpada moe se vriti jedino uspalionicama koje zadovoljavaju uvjete potrebne za spaljivanje ove vrste otpada, a to je dvokomorna spalionica sa

temperaturama viim od 1200C. Jednokomorne spalionice nisu pogodne za spaljivanje ove vrste otpada. Otpad s visokom koncentracijom tekih metala se ne treba spaljivati, te se preporuuje da se izvozi u zemlje koje

imaju postrojenja za obradu ove vrste otpada.

Medicinski polimerni otpad (prirodni i sintetski materijali) potrebno autoklavirati ili sterilizirati, te drobljenjemprevoditi u komunalni otpad. Medicinski plastini otpad se, nakon sterilizacije na visokim temperaturama i pritisku uovlatenim postrojenjima, moe reciklirati. Spaljivanje polimernog otpada se ne preporuuje zbog mogunostiemisije tetnih supstanci (dioksina i furana).

Farmaceutski otpadje potrebno skupljati u odgovarajuu ambalau i skladititi u bolnikim apotekama ili drugomskladitu. Farmaceutski otpad moe se reciklirati u postrojenju ovlatenom za reciklau ove vrste otpada, odnosnozbrinjavati u postrojenju ovlatenom za zbrinjavanje opasnog otpada spaljivanjem.

Reciklaa i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada postupcima spaljivanja ili suspaljivanja, mora se obavljati iskljuivou ovlatenim postrojenjima koja provode kontinuirano mjerenje emisija tetnih plinova, pri emu emisije tetnihsupstanci (dioksina i furana) ne smiju prijei graninu vrijednost sukladno Pravilniku o uvjetima za rad postrojenjaza spaljivanje otpada (Sl. novine FBiH, br: 12/05).


11/21


12/21

Proizvoa ili vlasnik medicinskog otpada mora proizvedeni medicinski otpad predati samoovlatenoj osobi pravnoj ili fizikoj osobi koja posjeduje dozvolu za upravljanje medicinskimotpadom.

Proizvoai medicinskog otpada, odnosno velike zdravstvene ustanove, imaju pravo da obradu,

reciklau i/ili zbrinjavanje vlastitog medicinskog otpada obavljati i samostalno, ukoliko raspolauodgovarajuom opremom i ukoliko pribave dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom. Osimtoga, proizvoa medicinskog otpada mora u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom iposebnim propisima kojima je ureeno upravljanje otpadom i meunarodni promet otpadom,izvozom osigurati reciklau i/ili zbrinjavanje i onih vrsta i kategorija medicinskog otpada koje nijemogue obraditi, reciklirati i/ili zbrinuti u Bosni i Hercegovini. Zbrinjavanje opasnog medicinskogotpada, odlaganjem na odlagalita otpada, nije doputeno. Djelatnost sakupljanja, obrade,reciklae i/ili zbrinjavanja medicinskog otpada moe se obavljati na temelju dozvole za upravljanje

otpadom koju dodjeljuje nadleno kantonalno ministarstvo okolia, osim u sluaju obavljanjadjelatnosti na podruju dva ili vie kantona kada dozvolu daje Federalno ministarstvo okolia iturizma. Federalno ministarstvo za zdravstvo treba definirati mreu proizvoaa medicinskogotpada.

Ovlateni subjekt mora nadlenom ministarstvu okolia dostavljati izvjetaj o vrstama i koliinamaobraenog, recikliranog i/ili zbrinutog medicinskog otpada s popisom svih proizvoaamedicinskog otpada s kojima ima sklopljen ugovor.

Zdravstvene ustanove moraju osigurati da se lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim sedozvoljava povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvoau ili dostavljau. Nain i postupaknabavljanja i povrata lijekova i sadraj ugovora regulirat e se posebnim zakonom. Osim toga,apoteke trebaju preuzimati stare lijekove i slian farmaceutski otpad neovisno o porijeklu, te voditievidenciju o povratu starih lijekova od graana, to takoer treba biti definirano zakonom.


13/21

Zahtjev za izdavanje dozvole treba da sadri:

1) podatke o podnositelju zahtjeva, tj. operatoru aktivnosti,

2) opis trenutne/predviene lokacije ili ruta obavljanja aktivnosti,

3) opis trenutne/predviene aktivnosti,

4) opis postrojenja/pogona (minimalno informacija o veliini raspoloivog prostora za obavljanje djelatnosti, vrstiograde oko lokacije pogona i nainu kontrole pristupa, informacija o raspoloivim objektima i prostorijama, nainunapajanja elektrinom energijom i snabdijevanja vodom, prikljuku na kanalizaciju, estetskim karakteristikamapogona),

5) opis vozila, ureaja i opreme koji stalno ili po potrebi stoje ili e biti na raspolaganju,

6) podatke o trenutnom/predvienom broju, funkcijama i strunoj spremi svih uposlenika,

7) opis vrste i trenutne ili oekivane ukupne koliine otpada (ulaz i izlaz),

8) opis trenutnih ili oekivanih uticaja na okoli,

9) opis trenutnih/predvienih mjera kontrole, spreavanja i smanjenja zagaenja okolia i

10) plan postupka eventualnog zatvaranja pogona ili gaenja aktivnosti i naknadne mjere,

11) ostalo u skladu sa provedbenim propisima.

Privredno drutvo Reciklon BH d.o.o. Sarajevo je registrovano sa sjeditem u Sarajevu. Drutvo ima i svojupodrunicu u Tuzli sa sjeditem u TC Sjenjak. Drutvo se bavi sakupljanjem, skladitenjem i zbrinjavanjemopasnog otpada, za to su izdate vaee dozvole (okolinska dozvola i dozvola za upravljanje otpadom).

Skladini prostori se nalaze na lokaciji JP Aerodromi Tuzla, 3 km od ceste Tuzla Kalesija. Zatvoren skladiniprostor je povrine cca 250 m2i slui za skladitenje otpada (akumulatori i baterije, otpadna ulja, zauljeni otpad,kiseline i luine itd..). Ispred ulaza u skladite se nalazi plato povrine cca 400 m2. U sklopu skladinog prostora senalaze boksovi za razne vrste otpada.

5. Dozvola za upravljanje otpadom za RECIKLON BH d.o.o.


14/21

Kljuni broj Naziv otpada

18 OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZATITE ZDRAVLJA LJUDI I IVOTINJA I/ILI SRODNIHISTRAIVANJA (iskljuujui otpad iz kuhinja i restorana koji ne potjee iz neposredne zdravstvenezatite)

18 01 otpad od njege novoroenadi, dijagnosticiranja, lijeenja ili prevencije bolesti kod ljudi

18 01 01 otri predmeti (osim 18 01 03)

18 01 02 dijelovi ljudskog tijela i organi, vreice i konzerve krvi (osim 18 01 03)

18 01 03* ostali otpad ije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije

18 01 04 otpad ije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije (npr. rublje,zavoji od gipsa, posteljina, odjea za jednokratnu primjenu, platno, pelene...)

18 01 06* kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadre

18 01 07 kemikalije koje nisu navedene pod 18 01 06

18 01 08* citotoksici i citostatici

18 01 09 lijekovi koji nisu navedeni pod 18 01 08

18 01 10* amalgamski otpad iz stomatolokezatite

18 02 otpad od istraivanja, dijagnosticiranja, lijeenja ili prevencije bolesti u ivotinja

18 02 01 otri predmeti (osim 18 02 02)

18 02 02* ostali otpad ije sakupljanje i odlaganje podlijee specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije

18 02 03 otpad ije sakupljanje i odlaganje ne podlijee specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije


15/21

Sterilizator Newster je ureaj za bolnice srednje veliine, projektiran da vri sterilizaciju, aistovremeno i usitnjavanje infektivnog i potencijalno infektivnog bolnikog otpada te otrih

predmeta. Kapacitet sterilzatora Newster je 15 kg po ciklusu sterilizacije, koji traje otprilike 20minuta.

Ureaj je kompaktan, lako se transportira i moe se instalirati u odgovarajuim prostorijama ak imalih dimenzija, ako su opremljene prikljukom na ventilaciju i elektrinu energiju.

Sterilizacijski ureaj Newster tretira infektivni otpad u hermetiki zatvorenoj komori saatmosferskim podpritiskom (0,9 bara) u vlanom okruenju, kako slijedi:

U zatvorenoj sterilizacijskoj komori, rotor sa otricama dezintegrira, pretresa i grije otpad uz trenjei mrvljenje. Kretanje temperature tretirane otpadne mase u relanom vremenu se poveava, mjeri iprati specijalnim senzorima dok se tretirana masa kontinurano i intenzivno pretresa.

Kada temperatura dosegne 155C, tretirana masa se automatski vlai mlazevima vode tako dadehidriranje mase bude pod stalnom kontrolom kako bi se sa sigurnou obavio processterilizacije. Sav se granulirani otpad hladi na temperaturi od 95 C. U tom je trenutku ciklus

zavren, dehidrirani i bezmirisni proizvod automatski se prazni iz sterilizacijske komore u pakirniureaj. Isparavanja koja se oslobaaju prilikom tretmana otpada sakupljaju se u koloni za tretmanpara povezanoj sa sterilizacijskom komorom. Pare i plinovi koji se ne mogu kondenzirati odvodese u kanalizacijski sistem (ureaj koji je instaliran u Dubravama ima sistem povrata recirkulacije kondenzata). Preostali zrak u sistemu prolazi kroz filtere od aktivnog ugljena.

Otpad koji preostane se predaje komunalnom preduzeu JP Komunalno d.d. ivinice, uzprethodno pribavljenu analizu da je otpad neopasan od nadlenog Zavoda za javno zdravstvo TK.

6. Sterilizator infektivnog i potencijalno infektivnog medicinskog otpada


16/21

Ureaj za sterilizaciju medicinskog otpada sastoji se i od ureaja za pranje isterilizaciju posuda koji se koriste za interno sakupljanje i transport infektivnogotpada. Ureaj sterilie unutranje i vanjske povrine posuda i kontejnera pomou UVzraka.

U gornjem dijelu komore, u kojoj se vri pranje, opremljen je sa 5 UV lampi: 3 lampejaine 22 W postavljene su ispod koare, a 2 lampe jaine 39 W nalaze se bono odnje. Poloaj lampi osigurava jednolinost UV zraenja u cijelom ureaju, tako da suposude izloene sterilizacijskom djelovanju lampi. UV lampe poinju sa radom napoetku ciklusa pranja i automatski se iskljuuju prije faze ispiranja toplom vodom.Ureaj je opremljen sa sigurnosnom sklopkom koja sprjeava aktivaciju UV lampi svedok vrata ureaja nisu potpuno zatvorena i koja ih automatski iskljuuje ako u bilokojem trenutku doe do nepravilnosti u radu. Sistem osigurava siguran rad da nain

da radnik nije ni na koji nain izloen UV zraenju za vrijem punjenja i pranjenjaureaja.

6. Sterilizator infektivnog i potencijalno infektivnog medicinskog otpada


17/21


18/21


19/21

Znaajno smanjenje otpada stvorenog u zdravstvenim ustanovama moe biti podstaknutoimplementacijom odreene politike i prakse, naroito ukljuujui slijedee:

Smanjenje otpada na izvoru, to u praksi podrazumijeva ogranienje nabavke materijala i/ilizamjena za materijale koji ostavljaju manje medicinskog otpada,

Upotreba materijala koji mogu da se recikliraju na licu mjesta ili na nekom drugom mjestu,

Dobra praksa upravljanja i kontrole, koja se posebno mora odnositi na nabavku i upotrebu

hemikalija i lijekova.

Razdvajanje otpada u skladu sa kategorijama otpada je najvanije za minimizaciju opasnogmedicinskog otpada.

Instaliranjem ureaja za sterilizaciju otpada, pomoi e da se problemi zbrinjavanja medicinskogotpada kvalitetno i ekonomski opravadno, te uz potovanje mjera sigurnosti na kvalitetan nainrijee, a sve u cilju ouvanja zdravlja i okolia, kao i manjih zdrvstvenih rizika po zaposlene u

medicinskim ustanovama kao i stanovnitvo u cjelini.

7. Zakljuak


20/21

Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br: 33/03; 38/09),

Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH, br: 33/03; 72/09),

Strategija zatite okolia Federacije BiH 2008 2018. godine,

Plan upravljanja otpadom Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj:6/12),

Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine Federacije BiH, broj:9/05),

Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom(Slubene novine Federacije BiH, broj: 9/05),

Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubenenovine Federacije BiH, broj: 38/06) i

Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom (Slubene novine Federacije BiH, broj:77/08).

Literatura


21/21

HVALA

NAPANJI!

Documents

Prezent Otpad