Univerzitet u Bihau Biotehniki fakultet Biha

Broj indeksa: 0424-B/08 0604-B/09

Tema:Upravljanje plastinim otpadom na podruju Usk-a i ire regije

Profesor: doc.dr.sc Adnan ehaji Asistent: dip.ing. Fatima Muhamedagi

Studenti: 1. Merisa Begi 2. Senada Sijamhodi

1

9.0 SADRAJ 1.0 Uvod..........................................................................................................................................1 2.0 Plastini otpad..........................................................................................................................2 2.1 Plastini otpad u BiH ozbiljan ekoloki problem...............................................................2 2.2 Ministarstvo okolia tek na poetku rijeavanja otpada......................................................3 2.3 Nitko ne trai papirnu ambalau...................................................................................... 5 3.0 Izbjegavanje i smanjenje plastinog otpada..........................................................................6 3.1 Optina kao izvor za nau javnost..........................................................................................7 3.2 Informacije za potroae o smanjenju koliine otpada........................................................7 4.0 Podrka ponovnom koritenju i smanjenju otpada..............................................................8 4.1 Zatita prirode..........................................................................................................................8 4.2 Mjere zatite koje treba poduzeti...........................................................................................9 4.3 Odvojeno sakupljenje otpada.................................................................................................9 5.0 Kako treba da izgledaju sanitarne deponije i mjesta za odlaganje otpada......................10 5.1 Upotreba, odravanje i kontrola otpada............................................................................10 5.2 Mjere zatite...........................................................................................................................10 6.0 Plastini otpad je opasniji od klimatskih promijena..........................................................11 6.1 Recikliranje plastike..............................................................................................................11 6.2 Prerada otpada ( izgled deponije)........................................................................................12 6.3 Mjere zatite...........................................................................................................................13 7.0 Ponovna upotreba otpada.....................................................................................................14 7.1 Sakupljanje iskoritenih ambalaa......................................................................................15

2

8.0 Stanje u svijetu s plastinim otpadom.16 9.0 Reciklaa plastike..17 9.1 Prednosti i nedostaci recikliranja.17 9.2 Oznake plastike..18 9.3 Pravni aspekt...18 i 19 10.0 Zakljuak...............................................................................................................20 11.0 Literatura.................................................................................................................21

3

1.0 UVOD SMEE: je kruti otpad koji se iz domainstva, radionica, i drugih odlagalita bacaju kao neupotrebljiv. Raznovrsnost otpadaka po vrsti materijala koji se bacaju ini SMEE. Plastini otpad je najvie zastupljen i najvei zagaiva kako rijeka, uma tako i zemljita. U plastini otpad spada sljedee: plastine vreice, plastine folije, plastine flae, plastini ukrasi, i svi drugi plastini proizvodi. Centralno mjesto za sakupljanje bi trebalo da ima kontejnere za:

staklo (razdvojeno po bojama), papir, mijeani metal, konzerve-doze od bijelog lima, aluminijum, staro ulje (odvojeno motorno i iz kuhnje), inertne materijale, kao to su kamen, cigle, keramika, zemlja

U domainstvu se najee susreemo s PET I HDPE vrstama plastike poto se one koriste za izradu plastini ambalaa. Recikliranje plastike to je proces prerade odbaene i stare plastike u proizvodnji koji se moe ponovno koristiti. Prije recikliranja plastika se grupira prema smolnom identifikacijskom kodu koji je razvijen 1988 godine. Simbol koji se koristi za identifikacijski kod sastoji se od 3 strelice koje su usmjerene u smjeru kertanja sata inei trokut u kojem se nalazi broj. esto sa akromimom koji oznaava plastiku ispod trokuta. Kada nema broja simbol predstavlja univerzalni simbol recikliranja i predstavlja materijal koji je openito mogue reciklirati. Drugi tekst i materijal koriste se da bi se opisao materijal. Univerzalni simbol recikliranja je kodiran kodnom takom U + 267A.

4

2.0 Plastini otpad

Brzi ivot, stalna trka za novcem i materijalinim dobrima, kao i neke navike modernog doba, stvorile su od ovjeka velikog proizvoaa smea. Osim ta ovjek proizvodi smee, zbog svoje ne brige, smetlite postaje okruenje u kojem ivimo. Jedan od najveih zagaivaa pored pesticida je plastini otpad. Plastika se razgrauje polako, stotinama godina i raspada se na mikroskopske otrovne petropolimere koji zagauju tlo i vodu i kroz njih ulaze u hranidbeni lanac. Zato se ne otkupljuje sva ambalaa (boce i kante) od jestivih, motornih i ostalih ulja i ambalaa raznih sredstava za ienje i pranje. Zar se ova plastika ne moe reciklirati? Plastine vreice koje dobijamo besplatno u prodavaonicama najvei su zagaiva okoline. Plastinih vreica ima svugdje u prirodi, plutaju morima, rijekama i jezerima, vjetar ih raznosi zrakom pa se mogu nai svuda po kopnu pa ak i na mjestima koje nazivamo netaknuta priroda. Posljedice ovog zagaenja za ivotinje u divljini su katastrofalne, mnoge ptice ugibaju zarobljene plastikom. Gotovo 200 ivotinjski vrsta, ukljuujui kitove, dupine, kornjae i tuljane, ugiba zbog plastinih vreica. Mislei da je vreica hrana, ivotinje ih jedu i ugibaju. Reciklaa plastinih vreica je preskupa u odnosu na cjenu sirovine od koje se prave. Mnoge zemlje zabranile su uporabu besplatnih vreica. Irska je prva uvela dodatni porez na vreice i tako njihovu uporabu smanjila za 90%. Kina, zabranom uporabe besplatnih vreica godinje utedi 37 miljuna barela nafte. U Hrvatskoj sve ekoloke udruge i udruge prijatelja ivotinja trae zabranu plastinih vreica. Nekad se u trgovinu odlazilo s platnenom torbom ili koarom i nije nam trebala plastina vreica. Koritenjem platnene torbe ili koare, svatko od nas tjedno moe smanjiti zagaenje u prosjeku za 7 vreica, mjeseno 28, a godinje 252 vreice. Hoe li priroda biti ukraena plastinim strailima i hoe li Neretvom umjesto riba, trupa i laa plivati smee i plastina ambalaa ne ovisi samo o zakonima, to zavisi najvie od nas. (http://komin.bloger.hr/post/plasticni-otpad/1034989.aspx)

5

2.1 Plastini otpad u BiH - ozbiljan ekoloki problem

Plastine flae i kese nezaobilazan su dio bh-kolorita ( www.wikipedia.com ) U BiH skoro da nema izletita ili vodenog toka koji nije zatrpan plastinim otpadom, iji je rok razgradnje i do 1.000 godina. Zato otpad zavrava u rijekama i pored puteva? Prema podacima iz Agencije za statistiku BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prole godine uvezeno je vie od 2,2 miliona kilograma PVC vreica. Ta ogromna koliina plastike koja se uveze svake godine veinom zavrava pored puteva, u rijekama, na deponijama. Nakon smanjenja nabujalih rijeka koje su irom Bosne i Hercegovine poplavile velike stambene povrine kao i obradiva zemljita, bh gradovi se suoavaju s novonastalim problemom tonama nagomilanog ambalanog otpada: plastinih boca, kesa i limenki nasukanih na obale rijeka. 2.2 Ministarstvo okolia tek na poetku rjeavanja problema U Ministarstvu okolia i turizma FBiH kau da su njihove aktivnosti na rjeavanju problema proizvodnje i upotrebe plastinih kesa tek na poetku. "Zatita okolia je vrlo skupa! Trenutno u saradnji s firmom BiH pak provodimo model upravljanja ambalanim otpadom u sistemu integralnog upravljanja, gdje je sva odgovornost prebaena sa potroaa na proizvoaa. Dakle, da proizvoa tj onaj ko stavlja u promet otpad i upravlja njimNaa se razmiljanja u ovom trenutku kreu od mogunosti uvoenja organiziranog prikupljanja i reciklae, koja je jako skupa, do uvoenja poreznih optereenja po uzoru na neke evropske zemlje", kau u Ministarstvu okolia.

6

Plastine flae i kese nezaobilazan su dio bh-kolorita ( www.wikipedia.com ) U nevladinim organizacijama istiu da nema vremena za ekanje, te da postoji rjeenje. Postoji nekoliko naina. Prvi od njih je da se potpuno zabrani proizvodnja i stavljanje u promet najlonskih vreica, druga opcija je da iste ne smiju biti distribuirane besplatno, odnosno da im se odredi minimalna cijena, to bi automatski i ekstremno reduciralo njihovu upotrebu, i trea, da se napravi mehanizam reciklae najlonskih vreica, gdje bi onda pojedinci ili kompanije imali interes za prikupljanje i pretvaranje otpadnih vreica u repromaterijal", kau u Centrima civilnih inicijativa. 2.3 Niko ne trai papirnu ambalau Ni graani nisu dovoljno ekoloki osvijeteni, i malo je onih koji razmiljaju o ouvanju ivotne sredine. U jednom od velikih Bosanskih trnih centara kau da kupci ne zahtijevaju da im se artikli koje kupe pakuju u biorazgradivu ambalau. "Mi na kasama koristimo standardne, plastine kese, osim na odreenim odjelima, poput pekare, gdje se artikli pakuju u kese od papira. Nije bilo kupaca koji, iz ekolokih razloga, ele iskljuivo papirnu ambalau" (http://komin.bloger.hr/post/plasticni-otpad/1034989.aspx

Plastine vreice i ambalae ( www.wikipwdia.com) Mnoge zemlje smatraju problem zagaenja plastinim kesama jednim od najveih ekolokih problema i temeljno rade na eliminisanju plastine ambalae iz svakodnevnog ivota. Tog otpada tetnog po okolinu, kako kau ekolozi, mogli bismo se osloboditi zabranom proizvodnje i upotrebe, ali u BiH malo se radi na tome da to prije zapone upotreba biorazgradive ambalae.7

"Plastina supa" ili "plastina juha" je naziv za smetljite, veliine oko 1,4 miliona km2, koje pluta Tihim okeanom. Otpad, sainjen od plastinih predmeta, izmeu ostalog od fudbalskih lopti, odbaenih kajaka, lego-kockica i plastinih vreica, na okupu dre podvodne struje. Neeljeno "ostrvo" se nalazi na oko 500 nautikih milja od obale Kalifornije, a protee se sve do Japana, preko sjevernog Pacifika i Havaja. (http://bs.wikipedia.org/wiki/Plasti%C4%8Dna_supa) Plutajue smee, koje nazivaju "plastinom supom", poluprozirno je i lei tano ispod vodene povrine, pa ga nije mogue vidjeti na satelitskim fotografijama

Kontenjeri sa plastinim ambalaama (http:www.wikipedia.com) 3.0 Izbjegavanje i smanjenje plastinog otpada Rijeiti problem otpada ne znai ukloniti ga, nego djelovati preventivno u spreavanju njegovog nastajanja tj. probleme u korijenu rjeavati, a ne onda kad se pojavi. To znai da je nuna promjena ustaljenih navika i zamjena se novim korisnim metodama u zbrinjavanju. Izbjegavajmo nastajanje otpada gdje god je to mogue, npr. na neki od slijedeih nain:

proizvodi koji se svakodnevno korist, trebaju biti sa to manje pakovanja, izbjegavati dupla pakovanja (proizvodi bez pakovanja mogu bez problema promijeniti vie vlasnika), kupovati pie u povratnim bocama, suvina pakovanja ostaviti u trgovini, kupovati proizvode sa manje ambalae, u trgovinu nositi vlastitu torbu, ambalani otpad sortirati, organski otpad kompostirati, pokvarene kuanske aparate popravljati.

Ako ve moramo koristiti ambalau, potrebno je koristiti onu koja je ekoloki prihvatljivija za okoli, odnosno, lake razgradiva. Na slijedeim slikama su preporuena, ekoloka, kao I neekoloka pakovanja:8

Ekoloka nepakovanja (www.wikipwdia.com) 3.1 Optina kao izvor za nau javnost Optina bi trebala isprobati mogunost realizovanja smanjenja otpada u ustanovama u kojima se vri obrazovanje: obdanitima, kolama, sportskim igralitima, domovima za mlade, dvoranama, optinskim ustanovama, u domovima za smjetaj starih ljudi, u prostorijama gdje se odravaju kursevi; mora se pratiti odbacivanje smea, ne smije se koristiti posue za jednokratnu upotrebu i potrebno je nastojati odbacivati i odlagati to je mogue manje sve vrste otpada. Razmiljanje o smanjenju otpada mora se struno uvesti u kole. Prosvjetni radnici i uenici trebaju svjesno zajedno razmotriti kako da se najmanje otpada odbacuje. Naravno, prosvjetnim radnicima treba omoguiti posjetu odgovarajuim kursevima. 3.2 Informacije za potroae o smanjenju koliine otpada Velike trgovine bi trebale svoje kupce obavjetavati kako da sortiraju smee, kao i savjetovati o smanjenju koliina smea. Optina treba razviti zakonski mehanizam, ako ve ne postoji, da pozove na odgovornost one koji to ne rade. Akcija sakupljanja sezonskog smea iz kua prua mogunost da stanovnitvu strune osobe daju savjete i predlau druge ravnopravne proizvode sa manje otpada. Upoznavati stanovnitvo sa dobrim primjerima u lokalnim novinama. Npr. prodajno mjesto gdje se moe ii svaki puta pa da ti prodavci napune tvoju zdjelu (mlijeko, sir, kajmak, povre, voe itd.). Vriti razmjenu miljenja izmeu prodavaca i kupaca, tako da kupci trae takve proizvode koji imaju manje otpada te e prodavci nabavljati takvu robu.

9

4.0 Podrka ponovnom koritenju i smanjenju otpada Optina treba potpomagati i podrati:

Buvljake - mjesta gdje se vri razmjena i prodaja koritene robe, davanjem prostora i informisanjem javnosti o tanom mjestu i vremenu odravanja, posebno organizovanje takvih akcija u obdanitima i kolama, gdje se vri razmjena djeije odjee, obue, igraki i drugih djeijih stvari i njihovo daljnje koritenje, a ne kupovina novih. Trgovine za popravku kuanskih aparata, da bi im se produio vijek trajanja, te time smanjila kupovina novih i odbacivanje starih aparata. Lokalne pijace koje nude voe, povre i ostale namirnice iz okoline i prodaju ih neupakovane. Javne i sportske skupove gdje se vodi rauna o nastaloj koliini otpada, gdje se ne koristi sue za jednokratnu upotrebu i pia u aluminijskim limenkama. 4.1 Zatita prirode

Zaposleni radnici za zatitu ivotne okoline pored drugih zadataka koje imaju u optinama, trebaju kontrolisati lokalno smanjenje smea, razmatrati mogunosti smanjenja smea i predlagati nove mogunosti i vriti kontrolu.

4.2 Mjere zatite prirode koje treba poduzeti

treba javnosti predstaviti stvarno situaciju iz ove oblasti, u strategiju i koncepciju razvoja u budunosti ubaciti vanost smanjenja otpad, iriti pozitivno miljenje o smanjenju otpada, davati potporu takvim aktivnostima, npr. organizacionu pomo, razne druge praktine mjere, npr. cijena odvoza otpada treba biti tako napravljena da se plaa: prema koliini, prema tetnosti, prema tome da li je otpad sortiran itd

4.3 Odvojeno sakupljanje otpada Za uspjeno i dugorono rjeenje razdvajanja smea, optina mora tako dobro koordinirati i voditi akciju tako da se sortiranje radi na mjestu nastanka otpada. Ako se razliite vrste otpada jednom pomijeaju, pored svih tehnikih mogunosti, nemogue je otpad vie razdvojiti u potpunosti. Jedino ispravno rijeenje bi moglo biti, ponaati se sa otpadom sa vie savjesti, te razdvajati otpad po vrstama i to na razini domainstava i svih korisnika proizvoda uopte. To je jedini put smanjenju brda otpada u budunosti.

10

5.0 Kako treba da izgledaju sanitarne deponije i mjesta za odlaganje otpada Mjesto za odlaganje otpada ne mora biti potpuno prekriveno, ali mora biti komforno za korisnike.

Neophodno je osvjetljenje minimalno 4,5 m. Na mjestima gdje se sakuplja staro ulje mora se predhodno pripremiti podloga. Uopteno za svako mjesto neophodna je jedna kanta za odlaganje vreica, epova od flaa itd. Ali ne smije biti prevelika da ne bi bila koritena za mijeani otpad. Izgled mjesta treba stanovnitvo motivisati na odlaganje otpada, a isto tako nesmije naruavati izgled tog dijela grada. Mjesto za odlaganje otpada moe biti ograeno icom i treba postojati mogunost proirenja. 5.1 Upotreba, odravanje i kontrola otpada Odravano mjesto za sakupljanje otpada poveava paljivost i briljivost korisnika.

Odravanje mora biti stalno i osigurano: u tano odreeno vrijeme i po potrebi povremeno prazniti kontejnere, esto istiti mjesto za odlaganje otpada, popravke na mjestu odlaganja (pokvarenih kontejnera, bojenje oteenja, dodavanja odgovarajuih natpisa), potrebno je povremeno vriti kontrolu. 5.2 Mjere zatite

informisati stanovnitvo o hitnosti razdvajanje otpada na izvoru, kako privatnih lica, tako i firmi, zainteresovati stanovnitvo smanjenjem cijene odvoza razdvojenog otpada, ak i u ugovorima treba staviti kao obavezu razdvajanje otpada, za razdvajanje otpada u domaintvu oformiti odreena savjetovalita gdje se zainteresovani stanovnici mogli obatiti za pomo i savjet.

11

6.0 Plastini otpad je opasniji od klimatskih promjena

Zemljine povrine nakon poplava (www.wikipwdia.com) 6.1 Recikliranje plastike Sve donedavno nije postojao uspjean nain recikliranja plastinog otpada, jer je separacija raznih polimera praktino nemogua, a postupak za obradu mijeanih polimera nije postojao. Danas se u nekoliko smjerova razvijaju istraivanja, s kojima se moe iskoristiti plastini otpad i time ujedno smanjiti oneienje okoline. Unazad 20 godina Japanska industrija poela je s proizvodnjom strojeva koji mogu preraivati mijeani i oneieni otpad za proizvodnju artikala koji se koriste kao zamjena za drvo i beton. Poetkom 1975. godine bilo je u radu u Japanu vie od 20 takvih strojeva koji proizvode oko 40.000 tona gotovih proizvoda godinje. Postupak vie nalikuje lijevanju nego li uobiajenim postupcima plastinih masa. Primjenjuje se vrlo nizak pritisak, to omoguuje koritenje jeftinih kalupa, kadkad i od aluminijuma. Izraeni proizvodi uglavnom slue kao zamjena za drvo jer su jeftiniji i otporni na vatru, atmosferske uticaje, gljive, kukce, a mogu se obraivati alatom za obradu drveta. Otpad koji ulazi u takav stroj mora sadrati 80% termoplasta (PVC, polietilen, polistiren, najlon i dr.), a ostalo moe biti papir, alu folija blato, pijesak itd.

12

6.2 Prerada otpada

Otpadna plastika koja nastaje u pogonima preraivaa obino se sastoji od jedne vrste polimera i moe se ponovo upotrijebiti, kao i odbaena plastika koja se skuplja u raznim relativno velikim konzumnim podrujima ( najee razne vrste jednokratno upotrebljivane ambalae). Ponovna upotreba palstinog otpada je recikliranje. Plastini se otpad moe ukloniti spaljivanjem uz iskoritenje energije koja se oslobaa. Problem pri spaljivanju plastinog otpada je emisija raznih kancerogenih spojeva, ovisno o vrsti polimera. Stoga je pri spaljivanju plastinog otpada potrebna je stalna kontrola ekoloke sigurnosti. Jedan od uzroka rasta koliine plastinog otpada je nepovratna plastina ambalaa ( 90% robe se nudi u nepovratnoj plastinoj ambalai). (http://ekologija.ba/index.php?w=c&id=105)

6.3 Mjere

zatite

Preduzimanjem mjera ogranienja upotrebe plastine ambalae naruilo bi savremeni nain snadbijevanja ivotnim namirnicama. Veliki dio namirnica ne bi se mogao upotrebljavati izvan ogranienog prostora, jer se ne bi mogli zadovoljiti higijenski i zdravstveni propisi. To se prije svega odnosi na smrznute namirnice, proizvode mlijene industrije i riblje preraevine u odreenom omjeru dodaju u svjei materijal i ponovo prerauje pa se na taj nain postie nia cijena proizvoda.Po svemu sudei, nemogue se odrei jednokratne plastine ambalae, pa i uz cijenu poveanja koliine plastinog otpada. Skuplja li se taj otpad pravilno i prerauje li se, odnosno odstranjuje na zadovoljavajui nain, problem oneienja okoline biti e mnogo manji, a time e se bolje uvati priroda i njezina dobra. Kako se plastika proizvodi od prirodnih resursa, nafte i zemnog gasa, mora se paziti i na ove zalihe. Prosjean graanin BiH troi oko 1000 plastinih kesica godinje. Odbaene kesice uglavnom zavre na divljim deponijama ili se spaljuju. Pri spaljivanju 4 plastine kesice potroi se onoliko kiseonika koliko je potrebno ovjeku za jedan dan, to govori o opasnosti koritenja i spaljivanja plastike. O tome govori i podatak da razgradnja razliitih proizvoda od plastike traje13

od 100 do 1000 g. Mnoge zemlje u svijetu su odavno organizovale sakupljanje, otkup i recikliranje plastike, tako da se uveliko zarauje na ovoj sekundarnoj sirovini.Primjer znatne koristi od recikliranja plastike je podatak iz njemake (2001.). Sa uteenom energijom koritenjem stare plastike moglo je 1.8 miliona domainstava u Berlinu da se snabdije el. energijom 130 dana. U novcu, ta uteda je iznosila 523 miliona maraka!

13 7.0 Ponovna upotreba otpada Prije nego to odbacimo razliite proizvode zajedno sa ostalim otpadom, zapitajmo se, moemo li to ipak ponovno upotrijebiti u tom ili slinom obliku, moe li to nekom drugom zatrebati, moe li se reciklirati. Smisao je u tome da produimo vijek trajanja tom proizvodu i odgodimo odbacivanje na deponiju. Starim stvarima moemo se poigrati, razvijajui matu i druei se sa drugima, ali moemo uiniti i korisne stvari. Zato ne bismo spojili ugodno i korisno? Od starih krpica napravili atraktivnu torbu, od starog papira zanimljive igrake, od starog stakla ili plastike zidali kuice i ukrasne dijelove u dvoritu?

14

7.1 Sakupljanje istroenih ambalaa

Istroene ambalae ( www.wikipwdia com)

Trebalo bi podrati: 1)razmjenu starih stvari, 2)buvljake, 3)radionice za popravku kuanskih aparata, 4)akcije razmjene po kolama i obdanitima 5)brojne druge primjere ponovnog koritenja

15

8.0 Stanje u svijetu s plastinim otpadom Znanstvenici sveuilita Warwick osmislili su novu metodu kojom e se moi reciklirati cjelokupni plastini otpad. Naime, dosad se reciklirati moglo svega nekoliko postotaka plastinog otpada iz kuanstava, tipino se otprilike 12% otpada uistinu reciklira, a ostatak se ili zakopava ili spaljuje kao gorivo u industrijskim pogonima. Odreeni dio plastike ipak zavrava zakopan na gradskim smetlitima, ali imajui na umu kako sve vie kuanstava nastoji odvajati otpad za reciklau, 12% recikliranog plastinog otpada uistinu je poraavajui rezultat. Odvajanje i ienje razliitih vrsta plastinog otpada esto zahtijeva dosta vremena, samo skidanje etiketa moe oduzeti dosta vremena, ali i truda. Problem mogu predstavljati i plastini predmeti nainjeni od vie vrsta plastike, od kojih svaka zahtijeva posebni nain obrade. Ne bi li rijeili taj problem, inenjeri sveuilita Warwick osmislili su jednostavan proces reciklae za svaki tip plastike. Ovim se procesom moe ak i razbiti struktura nekih polimera, poput polistirena, na osnovne monomere (stiren u sluaju polistirena).Znanstvenici sveuilita Warwick nainili su jedinicu koja radi po principu pirolize (proces rastavljanja materijala na osnovne graevne jedinice pomou zagrijavanja u odsutnosti kisika) u leitu reaktora ispunjenog nekim fluidom. Rezultati nedavno provedenih istraivanja pokazali je mogue od razliitih tipova plastike reciklaom dobiti korisne materijale. Nakon pirolize, mnogi se reciklirani materijali mogu izdvojiti iz reakcijske smjese jednostavnim procesom destilacije.Materijali koje je tim s Warwicka uspio izdvojiti iz plastine smjese ukljuuju: vosak koji moe posluiti kao mazivo; originalni monomeri poput stirena kojeg se moe iskoristiti za ponovnu proizvodnju polistirena; tereftalat kiselinu koja se koristi u proizvodnji PET ambalae; metilmetakrilat koji se koristi u proizvodnji akrilnih ploa; ugljik koji se koristi u proizvodnji pigmenata crne boje i guma, ak se i karbonizirani nusprodukti mogu prodati kao npr. aktivni ugljen po cijeni od 400 funti za tonu. Ovo bi istraivanje moglo uvelike utjecati na proraun lokalnih vlasti, ali i ouvanje okolia. Tijekom laboratorijskih testiranja uspjeli su dobiti dovoljne koliine destiliranih tekuina i krutina za ponovnu preradu u korisne nove produkte .Inenjeri sveuilita Warwick, koji trenutano surauju s Warwick Ventures odjelom za razvoj tehnologije, se nadaju kako e njihov rad probuditi interes lokalnih vlasti kao i tvrtki za zbrinjavanje otpada. Nadaju se da e njihov prototip reakcijske jedinice posluiti kao model za razvoj velike jedinice za preradu otpada, to bi dovelo do ekoloki mnogo prihvatljivijeg naina proizvodnje plastike.Profesor Jan Baeyens, vodei znanstvenik na ovom projektu, kao i profesor inenjerstva na sveuilitu Warwick, navodi: Moemo zamisliti veliko postrojenje, koje moe zaprimiti i do 10 000 tona plastinog otpada godinje. Tijekom godine, tankerima bi se prevozilo reciklirane kemikalije u vrijednosti i do 5 milijuna dolara. Svako bi takvo postrojenje znailo utedu od 500 000 dolara na porezu za odravanje klasinih jama za zatrpavanje otpada. Trokovi opskrbe energijom za svako od tih postrojenja ne bi smjeli prelaziti 50 000 dolara godinje, to ovaj projekt ini komercijalno isplativim, garantirajui brz povrat ulaganja.

16

9.0 Reciklaa plastike Reciklaa plastike je proces koji obuhvata izdvajanje i razvrstavanje plastinih materijala iz otpada, radi dobijanja korisne sirovine koja se moe ponovo koristiti. Plastini otpad je jako sloena materija, jer se njegov hemijski sastav razlikuje od plastike do plastike. Zbog toga je veoma vano da se na samom poetku, im se obavi otkup plastike, ona razdvoji prema vrsti. Ukoliko su pravilno razvrstani, mnogi plastini materijali se mogu ponovo iskoristiti, pa se zbog toga odmah prilikom proizvodnje vri i oznaavanje plastike za reciklau. Postoji sedam vrsta plastike koje se najee recikliraju. Te vrste plastike imaju svoje oznake za recikau radi lakeg razdvajanja.

9.1 Prednosti i nedostaci recikliranja Prednosti recikliranja plastike su u tome to proizvodi treinu sumpornog dioksida, oko 90% manje otpada i oko 250% manje ugljinog dioksida. Nedostatak je taj to je transport plastike jednako skup ili skuplji od dobitaka recikliranja. To znai da oko 250% manje proizvedenog ugljinog dioksida ne uzima u obzir ugljini dioksid nastao prilikom transporta i prilikom rada strojeva za recikliranje. Plastini se otpad moe ukloniti spaljivanjem uz iskoritenje energije koja se oslobaa. Problem pri spaljivanju plastinog otpada je emisija raznih kancerogenih spojeva, ovisno o vrsti polimera. Stoga je pri spaljivanju potrebna stalna kontrola ekoloke sigurnosti. Kupovinom predmeta od reciklirane plastike pomae se okoliu jer se smanjuje koliina plastike na smetlitima i potronja fosilnih goriva nunih za proizvodnju plastike. Danas su posvuda postavljeni kontejneri za odlaganje plastike (i stakla i papira).

9.2 Oznake plastike:

1. PET ili PETE (polietilentereftalat) To su flae od sokova, vode, piva, ambalaa za hranu... 2. PE-HD ili HDPE (polietilen visoke gustine) boce za kunu hemiju, kanistri, burad, flae od ampona, gajbe za pivo, gajbe za vino, zatvarai plastinih flaa... 3. PVC ili V (polivinilhlorid) vrata, prozori, lajsne, kanalizacione cevi, izolacije kablova... 4. PE-LD ili LDPE (polietilen niske gustine) omoti od najlona za pakovanje flaa od sokova, vode i piva, razne boce

17

5. PP (polipropilen) kuna plastika (stolovi, stolice, kutije, kante...), palete... 6. PS (polistiren) tanjiri za jednokratnu upotrebu, delovi kuita kune tehnike, kutije za diskove... 7. ostala plastika (ABS, PA itd.) - kuita za raunare, djelovi u autoindustriji...

IZVOR http://www.denipet.com/Oznacavanje-plastike-za-reciklazu-44.html

9.3 Pravni aspekt Iako su entitetske vlasti, prije sedam godina, donijele set zakona u vezi sa zatitom ivotne sredine, a federalne prije dvije godine planske i strateke dokumente ( Aneks 1), provedena analiza zakonodavstva iz oblasti zatite ivotne sredine je ukazala na nedostatak velikog broja akata, meu kojima je i akt koji bi regulisao proizvodnju, promet i zbrinjavanje plastinih kesa u BiH. Kako je set zakona u vezi sa zatitom ivotne sredine kompleksna oblast, analiza de obuhvatiti temeljne odrednice i principe Zakona o zatiti ivotne sredine i Zakona Izdvojeni zakoni i Strategija nigdje eksplicitno ne obuhvataju pojam plastine kese, nego u smislu: proizvod ili ambalau, te moemo usvojiti kao termin proizvod. 18 Analizom odgovornosti u upravljanju otpadom, (Zakon o upravljanju otpadom) opti propisi za upravljanje otpadom imaju za cilj sprjeavanje proizvodnje otpada i smanjenje koliina i tetnih uticaja. Stimulacija za ponovno koritenje otpada i reciklau direktno su usmjereni na opti cilj. Pored ostalog, vano je pomenuti odgovornost proizvoaa i prodavaa, te njihove dunosti koje su jasno propisane. Budui posebni propis o plastinim kesama ima direktno uporite u odredbama o odgovornosti navedenog zakona. Zakonom o zatiti okolia u optim odredbama je definisao pravo na zdravu ivotnu sredinu kao temeljno ustavno pravo. Kroz ovaj zakon se promovie temeljno naelo zagaiva plaa, u smislu da zagaiva plaa trokove nadzora i prevencije od zagaenja. Korisnik ivotne sredine je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju uticaja na ivotnu sredinu. Takoe se treba pozvati na lanove koje obuhvataju zatitu komponenti ivotne sredine voda, zemljite i vazduh. Strategija zatite okolia Federacije BiH (ovaj dokument Republika Srpska nije donijela), kroz poglavlje Upravljanje otpadom, promovie temeljna naela upravljanja otpadom, koja su uporite za budui propis o upotrebi plastinih kesa.

18

Evropske direktive za kese propisuju, pored ostalog, sljedee uslove : - povrat i reciklau, - smanjenje koritenja materijala za pakovanje, - smanjenje opasnih komponenti i tekih metala, - ponovno koritenje http://www.cci.ba/files/user/docs/Analiza_upotrebe_plasticnih_kesa_u_BiH.pdf

10.0 Zakljuak Svake dvije godine na Zemlji se proizvede plastika ija koliina odgovara teini sedam milijardi ljudi, odnosno teini cjelokupnog svjetskog stanovnitva. Prema procjenama Ujedinjenih nacija, svako od nas godinje koristi oko 140 kilograma plastike. Od toga najmanje 6,4 tona zavri u okeanima. Jednom davno okeani nae planete su bili izuzetno isti.U svijetu se reciklira manje od pet posto od ukupno proizvedene plastike, a skoro tri posto baca se u okeane. Taj otpad svake godine ubija milione morskih ivotinja. Gotovo svake godine umire preko 100.000 albatrosa jer su im eluci puni plastike; imamo dokaze da godinje ugine oko 100.000 sisara u okeanima jer se upletu i ugue ostacima plastike. DOBOJ - U postrojenju Fabrike za reciklau "Omorika" u Johovcu, kod Doboja, jedinoj fabrici ovog tipa na prostoru BiH, mjeseno bude reciklirano 500 tona PET ambalae. http://www.ekoakcija.com/category/op%C5%A1ti/recikliranje-otpada

19

11.0 Literatura: http://komin.bloger.hr/post/plasticni-otpad/1034989.aspx hhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Plasti%C4%8Dna_supattp://www.dwworld.de/dw/article/0,,5148530,00.html http://www.google.ba/search?q=plasticni+otpad&hl=hr&prmd=imvns&tbm=isch&tbo=u &source=univ&sa=X&ei=k_HwTtj9F8Xc4QSchImuAQ&ved=0CGEQsAQ&biw=1366 &bih=667 http://www.ekoakcija.com/category/op%C5%A1ti/recikliranje-otpada http://www.cci.ba/files/user/docs/Analiza_upotrebe_plasticnih_kesa_u_BiH.pdf http://www.denipet.com/Oznacavanje-plastike-za-reciklazu-44.html

20