BIOLOGIJA - SKRIPTA ZA

DRŽAVNU MATURU

=> definirati biologiju

Biologija stanice

Biologija:- znanost o životu, duboko ukorjenjena u ljudskome duhu

-znanstveno proširenje prirođene ljudske znatiželje da shvati što je život i da upozna

živi svijet kojemu čovijek pripada

Zajedničke osobine živih bida: - organiziranost, metabolizam, pokretljivost, podražljivost,

razmnožavanje, rast i razvitak, nasljeđivanje, evolucija, prilagodba.

=> opisati glavne etape i metode istraživanja u biologiji

Mikroskop : - stalak- na čvrstom podnožju

- izvor svjetlosti ili zrcalo

- kondezor – sustav leda za bolje osvjetljavanje

- objektivi - povedanje

- okular – povedava sliku nastalu iz objektiva

-mali i veliki vijak – izoštravanje slike

- stolid

Elektronski mikroskop :

Svjetlosnim mikroskopom nije mogude razlučiti strukture sitnije od valne duljine svjetlosti. Kada

se elektroni ubrzaju skraduje se njihova valna duljina , pa je takvim snopom brzih elektrona

mogude razlučiti oko 1000 puta sitnije strukture ( 0,5 nm)

Građa : - užarena katoda, elektromagnetske lede, slika na elektronskom zaslonu

Znanstvene metode rada: - logičkim razmišljanjem prepostavljaju se mogudi

odgovori(hipoteze)

-hipoteze se provjeravaju pokusima,odbacuju se pogrešne hipiteze

-znanstvena je samo ona pretpostavka koja se može provjeriti

- nakon odbacivanja pogrešnih hipoteza, donose se zaključci na

osnovu kojih su moguda predviđanja

-nakon provjera u kojima se predviđanja potvrđuju razvijaju se

znanstvene teorije ( zakoni )

Postupak:

Postave pitanje ->pretpostave odgovor( hipozeta) -> pokusi i opažanja-> potvrđena hipoteza ->

teorija-> potvrda ->zakoni ( znanstveni)

=> razlikovati organizacijske razine živoga svijeta

Organizacijske razine živih bida:

VRSTA -> ROD->PORODICA -> RED-> RAZRED-> KOLJENO-> CARSTVO-> ( NADCARSTVO)

Carstvo: -arhebakterije

-eubakterije

-protisti

-gljive

-biljke

-životinje

Nadcarstvo : - prokarioti

- eukarioti

=> objasniti kemijski sastav živih bida te objasniti osnovnu strukturu

i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima

Kemijska osnova živog svijeta

Sva živa bida su izgrađena iz biogenih elemenata :

najzastupljeniji ---> vodik ( H ) , ugljik ( C ) , dušik ( N ) i kisik ( O )

-P, S, Ca,Mg, Na, Fe

Razlika elemetata u živome i neživome svijetu je u količini :

-poredano po zastupljenosti:

NEŽIVI SVIJET- kisik -> silicij -> aluminij ( ugrađeni u različite kem. spojeve)

ŽIVI SVIJET – vodik - > kisik -> ugljik -> dušik

Voda : - život nastao u vodi

- u organizmu ima 65 – 99 % vode, njegove mase + - +

- vodikove veze-> slabe veze jer pozitivan kraj privlači negativan H – O – H

-električni dipol

-kohezija( biti svezan ) , adhezija ( prijanjati ), kapilarnost ( nasuprot smjera gravitacijske sile) ,

površinska napetost

--> specifična toplina - zbog tog svojstva vode ublažene su nagle promijene temp. na zemlji

-Otapalo : otapa minerale, krv i ostale tj. tekudine, vodene otopine organskih mol. i iona

hydro- voda, philos- ljubedi phobos- koji strahuje

HIDROFILNE ( privlače vodu) i HIDROFOBNE ( odbijaju vodu )-nepolarne mol. koje nemaju

električni naboj

UGLJIK- sadrže ga svi organski spojevi

- povezuje se stabilnim kovalentnim vezama

-može se povezivati u dugačke lančaste molekule koje se mogu granati, prestenaste

molekule...itd.

Anorganske molekule : - ne mogu nastati iz živih sustava, ali ih nalazimo unutar živih sustava

- kiseline , soli , voda

Organske molekule : - nastaju iz živih sustava i izgrađuju ga

- sve molekule sadrže ugljikove atome

Makromolekule imaju važnu ulogu u stanicama , to su polimeri koji su izgrađeni od manjih

podjedinica ili monomera. Važno je znati da polimeri imaju drugačija svojstva od

monomera/kovalentne veze – čvrste

UGLJIKOHIDRATI : ->monosaharidi (jednostavni) glukoza – stanično gorivo }

fruktoza } C 6 H 12 O 6

galaktoza }

->oligosaharidi ( di-, tri-) saharoza ( glukoza i fruktoza)

mliječni šeder - - > laktoza ( glukoza i galaktoza )

maltoza ( 2 glukoze )

- >polisaharidi ( dugački ugljikohidratni lanci )

ŠKROB ( od glukoze , molekula se „zapakira“) zaliha hrane; škrobna zrnca

CELULOZA ( polimer glukoze ) čvrste dugačke niti koje se organiziraju u

paralelne snopide i stupove, služi za odjedu,

ne može se probavati, potiče peristaltiku crijeva

GLIKOGEN ( od glukoze ) razgranata molekula, pohranjuje se u mišidima i

jetri, služi kao primarna zaliha energije

HITIN - tjelesni pokrov kukaca i rakova, nalazi se i u staničnoj stijenci

gljiva

-molekule su povezane kao u celuloze , ali je za glukozu vezana

dodatna skupina ( amino skupina )

LIPIDI : ->masti i ulja - trigliceridi – hranidbene molekule 2X više nego glukoza

- esteri trovalentnog alkohola glicerola i tri molekule viših masnih

kiselina

-masti - zasidene masne kis. }

- ulja - nezasidene msane kis. } oba dvije služe za energije

-> fosfolipidi - građevne jedinice biomembrana

glicerol + 2 molekule masnih kis. + FOSFATNA kis. ( ili druge hidrofilne skupine )

- amfipatske mol. -> jedan kraj hidrofilni a drugi hidrofobni

-> steroidi - kolestreol- nalazi se u membranama životinjskih stanica, u živdanim

tkivima i krvnoj plazmi

- ishodišna mol. u sintezi hormona signalnih i regulatornih

molekula

- polazna molekula u sintezi spolnih hormona

- povišena konc. kolesterola = zakrčenje krvnih žila i povišen

krvni tlak

BJELANČEVINE ( PROTEINI ): građevne jedinice su im aminokiseline ( monomeri )

- aminokisleni sadrže karboksilnu skupinu ( -COOH ) i

amino-skupinu (- NH2 ), povezuju se peptidnim vezama

Uloga bjel. : - izgrađuju stanice i izvanstaničnu tvar

- kao enzimi usklađuju i ubrzavaju kemijske reakcije

- upravljaju djelovanjem gena

- prenose informacije

- obrana organizma protiv zaraze

-kolagen, keratin, amilaza, enzimi, pepsin

NUKLEINSKE KISELINE- : upute sadržane u jedinicama nasljeđa- genima

DNA- deoksiribonukleinska kiselina -> sastoji se od dva dugačka lanca koji se zavojito obavijaju

jedan oko drugoga

-svaki se lanac sastoji iz nukleotida ( sastavljen je od šedera deoksiriboze, fosfata i od 4 dušidne

baze)

-> baze su prstenaste molekule koje sadrže dušik:

- Pirimidinske -> citozin ( C ) i timin ( T ) sastoje se od jednog prstena

- Purinske -> gvanin ( G ) i adenin ( A ) sastoje se od dva prstena

Dva polinukleotidna lanca su vezana vodikovim vezama

A-T ( dvije vodikove veze) C-G ( tri vodikove veze )

RNA-ribonukleinska kiselina - sadrži ribozu umjesto deoksiriboze

- sadrži uracil ( U ) umjesto timina ( T )

- jednolančana molekula, previja se i savija u prostoru pa zbog

toga ima različite biološke uloge:

GLASNIČKA ili mRNA

PRIJENOSNA ili tRNA

RIBOSOMSKA ili rRNA

ATP- ( adenozin trifosfat) - izgrađen iz nukleotida

- kidanjem veza se oslobađa energija a ona pokrede druge

reakcije...

ENIZIMI : - proteini koji ubrzavaju kem. reakcije u st.

- biokatalizatori - djeluju samo u živim stanicama

- strogo specifični s obzirom na supstrat

-imaju aktivno mjesto

-> supstrat se veže na to aktivno mjesto enizma-> mjenja se prostorni oblik enzima te nastaju

uvjeti za raskid veze-> odvajanje enzima od proizvoda-> enzim nastavlja svoje djelovanje

REPLIKACIJA DNA : - lanci povezani slabim vodikovim vezama

- komplemetarne dušidne baze

-komplemetarni lanci se razdvajaju , nakon čega svaki od njih posluži kao kalup za sintezu po

jednog novog lanca u poštivanju načela kompementarnosti (A-T, C-G )

- obje novonastale mol. sadrže po jedan stari lanac preuzet od matične mol . i jedan

novosintetizirani

ANORGANSKE SOLI : - anorganske se tvari u organizmu mogu nalaziti kao slobodni ioni,

vezani za organske tvari ili nedisocirane soli

-sve organske tvari su otopljene u vodi osim kristalziranih soli u kostima i zubima

-anorganske soli daju čvrstodu kostima i zubima

Uloge : - ionu služe u održavanju osmotskog tlaka u stanicama i izvan njih

- održavanje acido-bazične ravnoteže

-povedavaju topljivost proteina u plazmi

- transport živdanih podražaja

*osmotski tlak- ovisi o stvarnom broju čestica koje vrše tlak na stijenke sustava

- u stanicama kalij fosfat ( K3PO4)

- u izvanstaničnoj tekudini, natrij klorid ( NaCl)

=> razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti

građu i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice

(biljne i životinjske)

PROKARIOTSKA STANICA

- grč. pro-prije, karyon-jezgra

- veličina od 0.2 do 10 um

-nemaju organele

-stanice koje nemaju oblikovanu staničnu jezgru

-uvijek su jednostanični organizmi

EUKARIOTSKA STANICA

-od 10 do 100 i više puta vede od prokariotskih stanica

-imaju pravu jezgru i ostale stanične organele

-jezgra je obavijena ovojnicom i u njoj se nalazi DNA koja je u jezgri s

proteinima organizirana u koromosome

-cijela unutrašnjostje pregrađena membranama u odjeljke(stanični prostori omeđeni

membranama ) i koji imaju specifične zadade- nazivamo ih staničnim organelama

Pregrađivanjem membranama i oblikovanje st. organela omoguduje se bolja organizacija st.

(organeli se međusobno ne ometaju ali su povezani i usklađeni)

Stanični organeli :

-plastidi(kloroplasti-forosinteza)

-stanična stijenka ( izgrađena od celuloznih vlakana uronjenih u matriks

biljna ugljikohidrata i proteina)

stanica - velika vakuola -uloga : učvršduje st,sadrži rezervne otpadne ili otrovne

tvari ,omoguduje brz produženi rast biljaka)

- plazmatska membrana( dvosloj fosfolipida,proteini,šeder) uloga:

komunikacija stanice sa okolišem

- jezgra i jezgrica

biljna - ribosomi ( proteini i RNA )uloga : sinteza proteina

i - endoplazmatski retikulum ( membranske vredice i kanali) uloga :sinteza

životinjska i modifikacija proteina, transport tvari, sinteza steroida

- golgijevo tijelo( naslage membranskih vredica)uloga : vezanje šedera za

proteine, pakrinje i raspodijela molekula

stanica - lizosomi ( membranski mjehuridi s enzimima) uloga :stanična probava

- mitohondrij ( membrana od dva sloja,vanjska i unutarnja,

matriks,DNA,ribosimi)

uloga: stanično disanje

- stanični kostur (mikroskopske cjevčice i vlakna) uloga: oblik stanice i

pokretanje njezinih djelova

- trepetljike i bičevi -uloga: pokretanjestanice ili tekudine izvan stanice

- centrioli ( mikroskopske cjevčice čine tjelešce poput valjka )

uloga: organizacija diobenog vretena

ENDOSIMBIOZA: - plastidi i mitohondriji - organeli koji su nekada bili samostalni prokariotski

organeli ( znamo po tome što imaju jezgru i ribosome)

- oni su se nakon ulaska u preteču eukariotskih stanica posve prilagodili

životu u njoj

- njihov odnos je simbiotski ( od obostrane kotisti)

- s obzirom da su oni simbionti unutar stanice, kažemo- endosimbioza

MODEL TEKUDEG MOZAIKA : - 1972. g. Singer i Nicolson

- membranski lipidi čine dvosloj , a proteini su u njega uronjeni ili se nalaze samo na rubu

membrane

-sadrži još i ugljikohidrate koji su kovalentno vezani z alipide i proteine s vanjske ( ugljikohidrate

s vanjske strane ne sadržavaju sve membrane)

lipidi: pretežno odgovorni za građu membrana

proteini: odgovorni za njezinu funkciju

ugljikohidrati : označivanje i prepoznavanje stanice

Sve membrane podudaraju se planom građe, međutim razlikuju se ovisno o funkciji, sastavu

bjelančevina, lipida i ugljikohidrata.

Uloga stanične membrane:- zaštiduje i pregrađuje stanicu i organele

-izmjena tvari između stanice i njezina okoliša

-metaboličke reakcije

-sjedište je enzima i signalnih molekula

Pasivni prolaz tvari: ( ne troši se energija)

- difuzija -> gibanje molekula od mjesta vede koncentracije prema mjestu manje konc. sve dok

se ne postigne ravnomjerna raspodjela odnosno jednaka koncentracija s jedne i druge strane

-difuzijom prolaze male molekule kao voda, kisik i ugljikov dioksid

-osmoza-> hipertonična otopina- veda konc. otopljenih tvari

hipotonična otopina- manja konc otopljenih tvari

izotonična otopina - jednaka konc. otopljenih tvari

- difuzija vode kroz probirno propusnu membranu jest osmoza, a tlak koji pri tome nastaje zove

se osmotski tlak

-olakšana difuzija-> prenositelji ( posebne bjelančevine ) samo određeni tip molekula

- glukoza i aminokiseline

Aktivan prijenos tvari : prijenos koji nije mogud bez rada i energije

- glavni prijenosnik energije je ATP ( adenozin trifosfat ) , on odcjepljivanjem fosfatne skupine

oslobađa energiju potrebnu za prijenos

-Na / K crpka-> neprestano izbacuje Na+ iz stanice a K+ ubacuje

- održavanje staničnog membranskog potencijala

-bjelančevine ugrađene u membranu koriste ATP za taj prijenos pa se zovu

ATP-aze (enzimi)

Endocitoza: - bitno drugačiji način unošenja tvari od ostalih procesa

- unos vedih molekula

- tu nema prolaza kroz membranu , ved se membrana „uvrne“

->membrana se uvrne i obuhvati sadržajza unošenje-> zatim se membrana zatvori -> potpuno

okruži sadržaj i on ulazi u stanicu

Egzocitoza: - obrnut proces od endocitoze, izbacivanje tvari pomodu membranskih mjekurida

=> opisati stanične diobe (mitozu mejozu) te objasniti

njihovu ulogu životnom ciklusu višestaničnoga organizma

Kromosom : - štapidasta struktura vidljiva svjetlosnim mikroskopom a nastaje iz kromatina

tijekom stanične diobe

- kromosomi su prijenosni oblik kromatina

* DNA - dugačka i tanka molekula( debljina 2 nm, dužina nekoliko cm)

- kromosom čini molekula DNA združena s proteinima

Kromatin:- nalazi se u jezgi dok se stanica ne dijeli

- nukleinske kis. ( DNA,RNA) i proteini

Kromatid: - dvije kromatide grade kromosom

ŽIVOTNI CIKLUS STANICE :

Interfaza: -razdoblje između dviju jezgrinih dioba

G1 faza - - > sintetiziraju se bjelančevine, stanica raste

S faza - - > udvostručenje DNA

G2 faza -- > stanica se priprema za diobu

MITOZA: ->profaza: - nastaju kromosomi koji se sastoje od dvije kromatide

- nastaje diobeno vreteno( služi za pričvršdivanje kromosoma i

razdvajanje)

- razgrađuje se jezgrina ovojnica

->metafaza : - kromosomi se jasno uočavaju

- dvije kromatide su spojene pričvrsnicom

- kromosomi se nalaze u ekvatorskoj ravnini diobenog vretena

->anafaza: - sestrinske kromatide se razdvajaju

- svaka kromatida postaje novi kromosom

-> telofaza : - citoplazma se također dijeli

- oblikuje se jezgrina ovojnica

-nastaje kromatin

-nastaju dvije stanice

Rezultat mitotičke diobe su dvije identične stanice!!!

MEJOZA: -> smanjenje broja kromosoma

- dobivanje novih kombinacija gena

*Aleli - varijante jednog te istog gena

- samo su gamete haploidne, a životinjski organizam je diploidan

MEJOZA 1: ->profaza: - udvostručeni kromosomi se sparuju, kromatide komolognih kromosoma

izmjenjuju svoje djelove

*homologni kromosomi- kromosomi koji su izgledom i veličinom jednaki i nose gen za ista

svojstva, jedan kromosom potječe od oca, drugi od majke

->metafaza: -parovi homolognih kromosomasmještaju se u ekvatorsku razinu

-> anafaza: - po jedan kromosom od homolognog para putuje prema

suprotnom polu ( broj kromosoma se reducira )

-> telofaza: - oblikuju se dvije jezgre s polovičnim brojem kromosoma

( kromosomi imaju po dvije kromatide)

Tijekom mejotičke diobe 1 iz diploide stanice nastale su dvije genetički

različite haploidne stanice

-zatim slijedi mejoza 2

-> Mejozom2 razdvojile su se kromatide u kojima su izmješani majčini i očevi djelovi( proces je

jednak kao i koj mitoze i mejoze 1 )

Na kraju iz jedne stanice nastaju četiri genetički različite stanice sa polovičnim brojem

kromosoma.

=> analizirati procese fotosinteze, staničnoga disanja i vrenja

(na razini opde jednadžbe) i objasniti njihove uloge za živa bida

STANIČNI METABOLIZAM :

-pod pojmom metabolizam podrazumijevamo sve kemijske reakcije koje se zbivaju u organizmu

-stanični metabolizam se zbiva u stanici, to je izmjena tvari i energije unutar stanice

FOTOSINTEZA:

-> nastaju organske molekule iz anorganskih ( zelene biljke i alge)

Kloroplasti : zeleni organeli u kojima se svjetlosna energija pretvara u kemijsku

-> iz sunčeve energije nastaje ATP-> ATP se utroši za sintezu šedera i drugih organskih molekula

sunčeva energija + ugljikov dioksid+voda => ugljikohidrati + kisik

GLIKOLIZA- razlaganje glukoze u citoplazmi na 2 mol. pirogrožđane kiseline,

nastaje malo energije

VRENJE-> razgrađuje se šeder , proizvodi su anorganske mol. koje sadrže zalihe energije

- iz pirogrožđane kiseline nastaje alkohol ( etanol CH3 CH2 OH ) i ugljikov dioksid

Glikoliza i vrenje omoguduju stanici da dođe do energije i onda kada

nema kisika ili ga nema dovoljno!!

*Bogata zaliha energije sadržana je u kemijskoj vezi kojom su fosfati vezani za adenozin

ATP= ADP + energija

ATP- > adenozin ( purinske baze adenin i šeder riboza ) fosfat 3

- molekula koja ima ulogu prenositelja energije, „energetska valuta stanice“

-glikoliza prethodi staničnom disanju

STANIČNO DISANJE: - molekule hrane ( glukoza ) oksidiraju se i razlažu sve do anorganskih

spojeva ugljikova dioksida i vode

- početni reaktanti u fotosintezi su produkti staničnog disanja

-aeroban metabolički put, pirogrožđana kis. se razgradi sve do CO2 i H2O => 36 ATP-a

Dva stadija -> ciklus limunske kiseline ( krebsov siklus) :- događa se u matriksu mitohondrija

-aerobno disanje zbiva se u mitohondrijima, u ovom se ciklusu završava

razgradnja glukoze

-> dišni lanac - elektroni se prenose s više razine na nižu iz jedne molekule

glukoze nastaje 18 puta više ATP-a nego kod glikolize i vrenja

=> objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i

funkcionalnu organizaciju višestaničnoga organizma

Mitoza : - omoguduje razvijanje organizma ( jedinka raste )

- obnavljaju se tkiva ili nadoknađuju oštedene stanic

- iz oplođene jajne stanice diobom se razvija jedinka

Mejozom: - nastaju u životinja haploidne gamete : spermiji i jajna stanica

-u biljaka nastaju haploidne spore , iz njih se razvija haploidan gametofit , u kojem

se razvija jajna stanica i spermalne jezgre

- kromosomi izmjenjuju svoje gene - „ crossing-over“

-omoguduje rekombinaciju mutacija koje su se dogodile usred promjene života, tu neke nove

kombinacij emogu imati prednost.

Zametak : stadiji-->

brazdanje: -dijeljene uzastopnim mitozama

-zametak ne raste , početna masa jajne stanice samo se raspodijeli na mnogo manjih stanica

Morula-( kuglasta nakupina stanica) kada se u nakupini stanica oblikuje šupljina ( blastocel)

nastaje blastula.

gastrulacija: pretvaranje blastule u gastrulu , pri čemu se jednolisni zid blastule na jednom kraju

ugiba ( blastofor) i stvara duplju .

Na kraju gastrulacije potiskivanjem ugurnutog lista zid embriona postaje dvolistan , satsavljen

od ektoderma , mezoderma i endoderma.

Gastrula znači ima 3 zametna listida:

EKTODERM-> tvori: epidermu ( koža, kosa, žlijezde), živdane sustave i osjetila

MEZODERM-> tvori: kostur, mišide, krvožilni sustav, susatv za izlučivanje, spolne žlijezde,

epitel probavnih organa i dišnih puteva

ENDODERM-> tvori: crijeva i epitelni dio unutarnjih organa ( jetra , gušterada, pluda)

Diferencijalne stanice:

- tijekom procesa diferencijacije neke stanice ili skupina stanica postaju različite od drugih

- različito oblikovane , tj difirencirane stanice proizvode različite bjelančevine i druge skupine

molekula potrebne za njihovu specifičnu funkciju:

( kemijski prenositelji-> živdane stanice

hemoglobini-> eritrociti

hormoni-> st. žlijezda s unutrašnjim

izlučivanjem )

-tijekom deferencijacje stanice, neki se geni isključuju iz svoje djelatnosti , a drugi se uključuju

=> analizirati razlike između virusa i živih bida te objasniti

mehanizam umnožavanja virusa u živim stanicama

VIRUSI : -submikroskopski stanični paraziti

-nemaju stanični ustroj ( sastavljeni od DNA ili RNA i proteina )

- oni su neživa organizacijska tvar(kristalizacija) sve dok ne dođu u specifičnu domadinsku

stanicu

Građa TMV-a ( mozaična bolest duhana)-proteinske molekule mogu biti pričvršdene na spiralu

nukleinske kiseline (RNA)

Bakteriofagi : -molekula DNA sklupčana je u poliedričnoj proteinskoj glavi na koju se

nadovezuje proteinski repšto završava s pločicom s repnim nitima

Strani se gen unosi u bakterijsku stanicu da bi se u njoj u množili , pa čak i upravlja sintezom

proteina važnih za čovjekove potrebe.

Umnožavanje: -> priljubljivanje virusa na staničnu stijenku-> injeciranje virusne DNA-> sinteza

virusnih proteina-> sastavljanje novih virusnih čestica-> razgradnja stanice i otpuštanje virusa

Viruse dijelimo na : - bakterijske

- animalne

- biljne

-veličina: 30-300 nm

-oblik : okruglasti i izduženi ( štapidast)

=> objasniti biološku raznolikost i sistematsku

podjelu živoga svijeta

Carl Linne- dvoimeno nazivlje „Canis lupus L.“ – vuk

- prvo ime označuje ROD ( pa se piše velikim slovom ) a drugo ime označuje VRSTU

organizma ( najčešde pridjev pa se piše malim slovom) trede ime je ime autora

- slični organizmi su povezani i raspodijeljeni u skupine

5 CARSTAVA: - Prokarioti (monera)jednostanični organizmi –bakterije i cijanobakterije

-Protoktisti (protisti) jednost. i višest. organizmi jednostavne građe

->praživotinje i alge

-Gljive- heterotfrofni organizmi koji apsorbiraju org. hranu

-Biljke-autotrofni organizmi ( pretvaraju anorganske u organske mol.-fotositeza

-Životinje heterotrofni org. koji se hrane drugim organizmima

VRSTA- skupina organizama koji imaju mnogo zajedničkih osobina i mogu se međusobno pariti i

davati plodne potomke

ČOVJEK: carstvo- životinje

koljeno- svitkovci

razred- sisavci

red- primati

porodica- hominidi Homo sapiens L.

rod- homo

vrsta- sapiens

podkoljeno- kralježnjaci

Podvrsta – odlike, norta, pasmina, rasa ( niža kategorija od vrste )

Više sistematske kategorije od vrste : ->rod , porodica, red ,razred, koljeno i carstvo

=> opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti

njihovu ulogu i razmnožavanje prokariota

Bakterije:

Građa bakterija: stanična membrana, stanična stijenka, omotač ( kapsula) , bičevi, plazmid,

nukleoid ili bakterijski kromosom, ribosomi, citoplazma, rezervne tvari

Plazmid: prstenasta molekula DNA, ali mnogo manja jer sadrži svega nekoliko gena

Oblik bakterijske stanice: 0,2 – 10 um

- KUGLASTE ( koki) -> diplokoki ( nakupine)

-> streprokoki ( oblik lanca)

->stafilokoki ( grozdaste)

-ŠTAPIDASTE (bacili) -> diplobacili

-> streptobacili

-ZAVOJITE ili SPIRALNE ( razlikuju se prema broju zavoja)

prema načinu pokretanja : -> vibrioni ( manje od jednog zavoja)

->spirili ( više zavoja) pokredu se bidevima

->spirohete ( pokredu se rotacijom)

NUKLEOID : -gusto omotana bakterijska DNA, preteča prave jezgre koja nije obavijena

ovojnicom

Razmnožavanje bakterija: - dvostrukom diobom

-udvostručenje kromosoma-> kromosomi se kromosomi se primaknu polovima st.->

-> u sredini stijenka počinje stvarati pregradu koja podijeli matičnu stanicu na dvije

ENDOSPORA-( imaju samo neke stanice) - bakt. preživljava nepovoljne uvjete

-sporogene vrste se razlikuju prema -> položaju endospore u bakt. stanici

gram + bakt. patogene -> te prema obliku i relativnoj veličini endospore

štapidaste ( bakt. Bacillus u odnosu na bakteriju

i Clostridium)

Clostridium tetani -> uzročnik tetanusa s krajnje smještenom ovalnom sporom, vedom od

promjera same stanice

Prema tipu ishrane bakt :

1. autotrofne ( same sintetiziraju organske spojeve)

a) fotoautotrofi -> iskorištavaju sunčevu energiju ( fotosinteza s bakterioklorofilom )

b) kemoautotrofne- > koriste se energijom koja se oslobađa pri reakcijama u kojima

kisik reagira s različitim anorganskim spojevima

2. heterotrofne ( grč. heteros=drugim;trepha=hranim)

- iskorištavaju gotove orgaske spojeve : glokoza -> ugljikohidrati ( izvor energije)

bjelančevine - iskorištavaju gotove aminokiseline

a) saprofiti - enzimima razgrađuju složene organske molekule mrtvih organizama

ili njihovih djelova

Simbionti: - žive s drugim organizmima u obostranoj korsnoj zajednici ( simbioza)

Escherichia coli- živi u ljudskim crijevima , gdje proizvodi čovjeku potrebne vitamine K i B12

Izmjena gena u bakterija:

KONJUGACIJA -> prijenos genetičkog materijala spolnim pilima

-> sposobnost darivanja genetičkog materijala je u plazmidu

TRANSFORMACIJA -> kada se bakt. stanica raspadne komadid njezina DNA može

udi u drugu bakteriju te se ugraditi u njezin kromosom

TRANSDUKCIJA -> prijenos bakterijskih gena virusom

-> kada virusna DNA neprecizno izrezuje svoj gen, može se desiti da komadid

DNA bakt. bude vezan za virusnu DNA te prilikom širenja virusne zaraze

bude prenesen drugoj bakteriji

Uzgajanje bakterija: - u Petrijevim zdjelicama ili epruvetama

- hranjive podloge mogu biti tekude ili čvrste

=> analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u životu čovjeka

Patogenost -> to su paraziske bakterije koje su uzročnici bolesti

->putovi ulaska : - higijenski neispravna hrana

- kapljičnim prijenosom

- spolnim putem

- dodirom ozljeđene kože

- različiti vektori ( prenositelji; muhe )

Mliječno-kiselo vrenje : -> polazni supstrat je mliječni šeder

LAKTOZA iz slatkog mlijeka -> nakon razgradnje se razlaže na GLUKOZU i GALAKTOZU ,

glukoza se razgrađuje glikolizom, a nastala PIROGROŽĐANA kis. pretvara se u MLIJEČNU KIS.

->streptococus lactobacillus

Značenje bakterija za svijet : -> razgrađuju različite otpadne i otrovne tvari

nastale industrijskom proizvodnjom

-> bakt. su važni čimbenik u kruženju životno važnih

kemijskih elemenata

-> proizvođači organske tvari i razlagači

-> razgrađuju org. tvari na jednostavne spojeve

Za čovjeka su važne : -> medicina, veterina, farmacija, kem. industrija

-> vrenje ( alkoholno, mliječno)

-> farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova

-> kemijskoj industriji za proizvodnju organskih spojeva

-> genetički inžinjering ( GMO )

Antibiotici : - tvar koja specifično ometa određeni fiziološki proces u bakterija bez štetnog

učinka na čovjekov organizam ( ponekad jaki antibiotici ipak čine štetu )

Cijanobakterije : - najsloženiji prokariotski organizmi

- klorofili su ugrađeni u TILAKOIDE , slojeviti nabori na

membrani ( zeleno fotosintezno bojilo)

- u citoplazmi imaju uklopine kao što su zrnca pričuvnih tvari proteina i polisaharida

koji je po sastavu sličniji glikogenu nego škrobu

VAŽNOST: -> fotosintezom su počeli mijenjati atmosferu

-> provode nitrofiksaciju

-> kozmopoliti i pioniri vegetacije

-> sinteza dušikovih spojeva ( organskih) koriste se rijetkom sposobnošdu asimiliranja

atmosferskog dušika ( heterocistama)

-> treba im vlaga

Cvjetanje kopnenih voda-> intezivno razmnožavanje cijanobakterija u vodama

koje su bogate organskim tvarima

=> opisati načine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama

VIROZE: - HIV ( ljudski virus, nedostatak imunosti ) -> uzročnik smrtonosne bolesti AIDS

- ebola, ospice, vodene kozice, zaušnjaci, herpes, hepatitis( upala jetre)

HPV- ljudski papiloma virus ( uzročnik tumora) splnim putem te uzrokuje rak vrata maternice

Virusne bolesti se ne liječe antibioticima, ved se primjenjuju samo radi sprječavanja bakterijske

infekcije ( upala pluda )

Kao odgovor na virusnu infekciju imunosni sustav stvara INTERFREON ( protuvirusna tvar koja

sprječava razmnožavanje virusa) te je primjena protuvirusnih cjepiva važna u medicini i veterini.

VIROIDI: - to su gole ribonukleinske kiseline; poznati su isključivo kao biljni patogeni

- potiče stanične enzime da upravljaju njihovim umnožavanjem

-viroid vretenastog gomolja kumpira, viroid ljuštenja kore stabla...

PRIONI: - ( protein infectus only) - isključivo proteinske molekule, ali ipak zarazne

- mijenjaju normalnu strukturu, na taj se način povedava broj patogenih prionskih

molekula i razvija se bolest

- skrebi( bolest ovaca) , goveđe ludilo...

SATELITNA RNA: -virus mozaika krastavaca

- za vlastitu se replikaciju koriste virusnim enzimom ( virus pomagač)

BAKTERIJSKE BOLESTI: - difterija, gonoreja, guba, karijes, tifus, kolera, kuga, pjegavi tifus,

salmoneloza, sifilis, tetanus, tuberkuloza, upala pluda, TBC...

Mjere opreza : - higijenske navike

- prokuhavanje hrane

- pasterizacija

-sterilizacija

= > navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih

protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi

PROTISTI - jednostanični eukariotski organizmi i višestanični organizmi koji nemaju diferirana

tkiva

Autotrofni protisti ( alge ):

Zeleni bičaši : - euglena ( vretenasto tijelo, mala prozirna opna- pelikula, razmožavanje

vegetativno)

Kremenjašice: - stijenka izgrađena od kremena ili silicijeva dioksida

- razmnožavaju se običnom diobom ili spolnim putem

Zelene alge: ( jednostanični, višestanični, kolonijski)

KIŠNA ALGA - najjednostavnije građena

- razmnožavanje samo vegetativno

KLAMIDOMONAS - dva biča , vrčasti kloroplast, kontraktilne vakuole

- razmnožavaju se nespolno putem zoospora i spolno

VOLVOKS - složena kolonija jednostaničnih algi po građi sličnih klamidomonasu

- povezane citoplazmatskim nitima

- podjela rada

- nespolno ( unutar kolonije nastaje mnogo manjih kolonija )

- spolno ( spermatozide i jajne stanice )

Zbog raspodjele rada i međusobne povezanosti jedinki , volvoks je VIŠESTANIČNA ALGA

Višestanični oblizi zelenih alga: ( nerazgranate ili razgranate niti )

SPIROGIRA : - živi u slatkoj vodi

- u stijenci osim celuoze ima dosta pektina ( meke i sluzave)

- ima vrpčasti kloroplast koji je u obliku spirale

- ramzmnožavaju se spolnim načinom , konjugacijom

ostali predstavnici: kaluerpa, klobučid, morska salata( na onečišdenim morima), halimeda

SMEĐE ALGE: - steljka ( litasta , vrpčasta , nerazgranata )

- u mnogih predstavnika razlikujemo: rizoide, kauloide, filoide

- razmnožavanje vegetativno, trganjem talusa, nespolno i spolno

Jadranski bračid - endem Jadrana

građa: -aerociste - mjehuridi ispunjeni zrakom

- spolni organi ( oogamij-jajne stanice i anteridij sa spermatozidima)

ostali predstavnici : cistozire ( najvede alge ) , bobičarke, laminarija, taonije

Važnost: velika količina vitamina A,B,C , hrana i začini

CRVENE ALGE : - uglavnom višestanični organizmi

- steljka im je nitasta, člankovita, ili krpasta

stijenka: unutrašnji dijelovi od celuloze, a vanjski od pektina

- u plastidima sadrže pigment FIKOERITRIN koji ima daje crvenu boju

- razmnožavanje nespolno i spolno, stanice su im NEPOKRETNE, muške spol.st. nemaju bičeve

-srodnost s cijanobakterijama zbog nepostojanosti bičeva

-imaju izmjenu generacija, ali vrlo složenu

Predstavnici: dasija, botrikladija, halataknion, kilokladija, litotamnij

Vrste iz roda litotamnij poznate su po taloženju vapnenca u svojim stijenkama.

Važnost: - prehrana ( porfira )

- proizvodnja agra ( želatinozna tvar koja tijekom dužeg vremena ostaje vlažna

i čvrsta pri višim temperaturama )

HETEROTROFNI PROTISTI ( PRAŽIVOTINJE) :

Sluzavci, KORJENONOŠCI: - pokretanje uglavnom promjenom oblika tijela

- imaju lažne nožice ( pseudopodije)

Ameba: - gušdi sloj unutrašnje protoplazme - endoplazma

- vanjski sloj , svjetliji - egzoplazma

-površinu tijela pokriva jednostavna stanična membrana

- obuhvati plijen te ga uvuče u protoplazmu

- ameba za disanje koristi kisik koju u organizam ulazi difuzijom

-razmnožavanje nespolno

KREDNJACI: - oko svojeg tijela izlučuju ljušturu od kremena , vapnenca

TREPETLJIKAŠI: - najveda skupina

- površina obavijena opnom ( pelikula )

- na pelikuli su brojne trepetljike

Papučica: -ima stalan oblik

- trepetljike

- na pellikuli ima udubljenje kroz kojeg se hrani ( stanična usta)

- na određenom mjestu izbacuje hranu ( citopig )

- dvojno dijeljenje ; zapaženo i spolno razmnožavanje

( izmjena gen. materijala u jezgri)

TRUSKOVCI:

-nametnički protisti koji žive u stanici ili međustaničnom prostoru beskralježnjaka i kralježnjaka

-imaju cjevaste organele i vršni prsten

Životni ciklus : -> jedna nespolna faza ( mnogostruko dijeljenje) i spolni ciklus ( gametogonij )

nakon kojeg slijedi još jedna nespolna faza ( sporogonija )

Predstavnici : - gregarine ili gomilice, kokcidije

- Plasmodium ( uzrokuje malariju -> komarac malaričar je prenosi )

NIŽE GLJIVE : - algašice ( peronospora i sive plijesni )

HETEROTROFNI PROTISTI ( jednostavne gljive )

Algašice : - heterotrofan način prehrane

- stanična stjenka od hitina

Bitno se razlikuju od pravih gljiva ! ( tijekom razvitka imaju pokretne stadije , žive u vodi i na

izrazito vlažnim mjestima )

Peronospore : - peronospora vinove loze

- žive kao paraziti na biljkama

- u intracelularnim listovima i plodovima

Sporangiofore ( nositelji sporangija) -> izlaze iz lista -> zoosporangij sa zoosporama->

-> vjetrom se prenose na listove -> u kapljici vode oslobađaju zoospore koje isklijaju u novu

peronosporu

Sive ili crne plijesni -> mukor ( na vlažnim ostatcima hrane , u obliku paučinaste nakupine )

Razmnožavanje zelenih algi : ( na primjeru morske salate )

Tijekom razvoja, alga razvija tri steljke , morfološki potpuno jednake , dvije su haploidne i

predstavljaju muški i ženski gametofit , a treda je dipolna i predstavlja sporogit !

Izomorfna izmjena generacija -> gametofit se vanjskim izgledom se razlikuje od sporofita

SPOROFIT-> MEJOZA -> SPORE -> MUŠKI I ŽENSKI GAMETOFIT-> MUŠKE I ŽENSKE GAMETE->

-> OPLODNJA -> ZIGOTA -> SPOROFIT

Značenje alga : - u prehrani

- gospodarstvu gnjojiva te izdvajanju alginske kis. koje se upotrebljavaju

u tekstilnoj , industriji kartona, prehrambenoj itd.

Štetnost srdoboljne amebe: - živi u probavilu gdje uzrokuje dizenteriju

- ulazi u obliku začahurene amebe

- hrani se crijevnim bakterijama

- zatim razgrađuje eritrocite iz sluznice, pa nastaju grčevi ,

umor, proljev..

Kaluerpa: - veoma se brzo razmnožava , stvarajudi podvodne „ zelene livade“ koje potiskuu i

uništavaju ostale organizme u moru

Svjetlucanje mora: - među heterotrofnim protistim svjetle mnogi bičaši i zrakaši

- luciferin - tvar koja svjetli

- mora se vezati s kisikom

- proizvode hladnu svjetlost, jer se oko 90% energije pretvara u svjetlosnu

energiju

KLOROPLASTI- zelene alge

FEOPLASTI- smeđe alge

RODOPLASTI- crvene alge

Životni ciklus patogenih protista: ( malarija )

-> komarac prenosi sporozita( u slinovnicama) -> djele se u jetri ( stvaraju merozite )-> ulaz u

eritrocite - > inficirani eritrociti -> transformacija u spolne st. gametocite ( muške i ženske

gamete)-> GAMETOCITI ostaju u eritrocitima i ne mogu se dalje razvijati-> kada komarac usiše

krv u kojima ima gametocita oni dospiju u njegovo probavilo , tamo se razvijaju u gamete koje se

spoje u zogtu -> zigote dospiju u stijenku kukčeva želudca gdje se razvijaju spore sa sporozitima-

> zatim slijedi ispuštanje sporozita u slinovnice komarca i proces se ponavlja...

=> navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi

GLJIVE:

životinjske osobine: - heterotrofna prehrana; saprofitski ili parazitski

- stanična stijenka od hitina

- organske tvari koje izgrađuju oklop člankonožaca

- pričuvna tvar im je glikogen

- imaju polisaharid svojstven životinjama i sličnu strukturu DNA

biljne osobine: - uzimanje organskih tvari vanjskom površinom tijela

- izmjena generacija , gametofita i sporofita tijekom razvitka

GAMETOFIT - - > n HAPLOIDAN ILI POLOVIČAN BROJ KROMOSOMA

SPOROFIT - - > 2n DIPLOIDAN ILI DVOSTRUKI BROJ KROMOSOMA

Mješinarke: zeleni plijesni, pepelnice

Kistac ili penicilum -> A . Fleming spoznao da kistac ima antibakterijsko djelovanje->

PROIZVODNJA PENICILINA

Tipični predstavnici: smrčak, tartufi, narančasta zdjeličarka

- kvaščeve gljivice -> najjednostavnije građne mješinarke

Stapčarke: -> vrganj, bukovača, zelena pupovka( jedna od najotrovnijih) , muhara

Simbioza gljiva :

Mikoriza - simbioza između korijenja viših biljaka i gljiva,

pojavljuje se u više od 80% biljnih vrsta

- hife gljiva povedavaju apsorpciju hranjivih tvari iz tla

Najpoznatije mikorize biljaka su ORHIDEJE koje ne mogu preživjeti bez te simbioze

( jer njihove sjemenke nemaju endosperm)

- zamjena ili nadopunjavanje korjenovih dlačica

->Imamo također simbiozu gljiva i mravi itd.

* sporangij - rasplodni spolni organ u kojem se nalaze spore

Razmnožavanje gljiva :

Mješinarke : - nespolno razmnožavanje pomodu različitih vrsta spora->

-> akrospore - nastaju unutar sporangija mješinasta oblika koji se zove AKSUSA

-> u jednom se razvija naješde osam akrospora

četiri muška i četiri ženske

-> aksusi su smješteni unutar djela plodišta i to u jendom sloju -> HIMENIJU

-> nespolno mogude razmnožavanje pupanjem

-> druge vrste spora - kondije

Stapčarke : - nespolno također pomodu spora ( bazidiospore )

- bazidiospore nastaju na površini sporangija ( egzogeno)

- to su bazidije, na njima se razvijaju četiri bazidiospore

- po jedna na svakoj od 2 stapke

- dvije muške i dvije ženske

Otrovne gljive : - muhara, zelena pupavka, ludara

Jestive gljive: - vrganj pečurka, bukovača, smrčak, tartufi

=> navesti osobine i značenje lišaja

Lišaji : - simbioza uglavnom jedne vrste gljiva i jedne vrste alga koja čini morfološku i fiziološku

cjelinu

- od gljiva ( mješinarke , malokad stapčarke) a od algi ( zelene alge ili cijanobakterije )

- alge asimiliraju i daju organske tvari gljivama , dok gljive štite alge i

opskrbljuju ih vodom i mineralima

Dijele se na tri morfološke skupine: - korasti

- litasti

- grmasti

Pioniri vegetacije jer stvaraju lišajske kiseline koje otapaju minerale, razaraju stijene te stvaraju

tlo koje omoguduje naseljavanje ostalih oblika biljaka

Vrlo su osjetljivi na onečišdenje zraka , posebice SO2 -> lišajevi su indikatori čistode zraka

Primjena u prehrani ljudi i životinja, proizvodnja vitamina C itd

Vegetativno razmnožavanje : - otkinutim djelovima tijela, te akrosporama koje se razvijaju

u plodištima nalik na trubice ( na gornjoj površini tijela)

=> navesti značenje protoktista i gljiva za čovjeka i opisati

mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama

Nepotpune gljive: ( parazitske)

-kandida ( na jeziku i spolnim organima ) izazivaju dermatomikoze

-razmnožavaju se kondijima

Pepelnice ( parazitske mješinarke ) - na listovima i plodovima biljaka

Hrđe i snijeti ( parazitske stapčatke ) . kukuruzna snijet i žitna hrđa

Kvašdeve gljivice: - pivski kvasac -> ječmeni slad -> etilni alkohol

- za pečenje kruha - mjehuridi CO2 „dižu tijesto“ činedi proizvode rahlima

Otrovne gljve : - štetno djelovanje na živčani sustav i stanični metabolizam , neki toksini

izazivaju degenraciju jetre i bubrega

- hitna pmod -> puno vode, aktivni ugljen i hitna medicinska pomod

=> navesti zajedničke osobine biljaka i objasniti osnovnu

organizaciju biljnoga tijela

BILJNO CARSTVO

Podjela : ( nevaskularne stablašice ) ---> odjeljak: MAHOVINE

( vaskularne stablašice ) ---> odjeljak : PAPRATNJAČE -> razred : - crvotočine

- preslice

- paprati

- psilofiti

odjeljak: SJEMENJAČE - - - > podjeljak --> GOLOSJEMENJAČE

KRITOSJEMENJAČE->razred-> DVOSUPNICE

JEDNOSUPNICE

Vegetativni organi :

KORIJEN: -> biljka upija vodus otopljenim mineralnim tvarima

-> učvršduje biljku u tlu

STABLJIKA:-> provodi vodu i otopljene mineralne tvari od korijena do

krajnjih djelova izdanka i asimilata od listova do svih djelova biljke

-> redovito nosi listove i pupove, a ponekad i druge organe ( cvjetove , plodove )

LIST: -> služi za fotosintezu i transpiraciju ( izlučivanje vode u obliku pare kroz puči listova )

Podrijetlo stablašica:

Zelene alge su mogle bit precima stablašica jer pokazuju najviše zajedničkih osobina:

- istovjetni pigment- klorofil a i b , izrazito zelene boje

-produkt fotosinteze je isti , tj . škrob

Prilagodbe biljaka ( sporofita ) na kopnene uvjete:

- razvog organa, korjen za učvršdivanje i upijanje vode iz tla , listovi za fotosintezu i stabljika za

provođenje vode i asimilata

- u sklopu razvoja organa nastajalo je provodno tkivo , kožasto tkivo za zaštitu od isušivanja i

potporno thivo za postizanje čvrstode

- snažnije grananje -> povedava se cjelokupna površina biljke

---> presudni korak u razvoju stablašica je bio prijelaz iz izomorfne

na heteromorfnu izmjenu generaci a !

- unutar heteromorfne izmjene generacija karakteristično je neprestano jačane sporofita

-EVOLUCIJA STABLAŠICA => EVOLUCIJA SPOROFITA

-razvoj sjemenki

BILJNA TKIVA:

Tvorna tkiva - emrionske stanice koje imaju sposobnost diobe

- te stanice imaju tanku stijenku, veliku jezgru, mnogo citoplazme,

nemaju vakuolu i priljubljene su jedna uz drugu

-> njihovim diobama nastaju trajne stanice koje se ne dijele

- vegetacijski vršak -> ( korijen i stabljika) raste u vidinu i dubinu

Bočna tvorna tkiva->razvijaju se naknadno, rast stabljike i korijena u debljinu

-> unutar žila nastaje žilni kambij

->kambijski prsten - u stabljici žilse su poredane u krug

-> ksilem- nastaje diobama stanica u kambijskom prstenu prema središtu stabljike

- ksilem služi za provođenje vode i mineralnih tvari

->floem - dio žila koji služi za provođenje asimilata a nastaje diobama prema površini

stabljike

GODOVI: - nastaju u višegodišnjih drvenastih biljaka

- zbog izmjene godišnjih doba vide se svjetliji ( proljetni prirast, velike stanice s

tankom stijenkom ) i tamniji ( male stanice sa zadebljalom stijenok ) krugovi koje stvara kambij

Trajna tkiva: -> osnovno ili parenhim ( izgrađuje glavninu biljke)

- pokrovno ili kožno ( prekriva površinu cijele biljke i štiti je ) endoderma i rizoderma

Provodno ili žilno tkivo: -> čine ga biljne žile čiji su djelovi ksilem i floem

Ksilem: -traheje i traheide koji izgrađuju žile ( ugradnja lignina)

- provodi vodu i mineralne tvari

Floem : - sitaste cijevi , uzdužni nizovi stanica

- provodi asimilate

Ksilem čine mrtve stanice , a floem čine žive stanice

- potporno ili mehaničko tkivo ( osigurava čvrstodu biljnog tijela )

- kolenhim ( žive ) i sklerenhim ( mrtve) - koštuničavo vode

Žlijezdano tkivo : -> stvara i izlučuje sekrete ( biljkama korisne tvari ) i eskskrete ( otpadne tvari

)

- eterična ulja...

=>razvrstati opde poznate biljne vrste u pripadajude glavne skupine

=>razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavršavanje

njihove građe i uloge s prilagođavanjem životu na kopnu

MAHOVINE : -tijelo nalik na steljku

- nemaju prave vegetativne organe nego rizoide , stabalce i listide

- nemaju pravi provodni sustav

- pa im je zbog toga potrebno mnogo vode

- jedine imaju jače razvijen GAMETOFIT nego SPOROFIT

PAPRATNJAČE: - prave stablašice , jer imaju vegetativne organe ( korijen , list, stabljika)

- imaju razvijen provodni sustav

- za oplodnju im je ipak potrebna voda jer nisu potpuno prilagođene

GOLOSJEMENJAČE : - sjemeni zametci se nalaze na plodinim ili

sjemenim ljuskama, vide se izvana

-sjemeni zametci su neposredno u dodiru sa vanjskim svijetom

- spora izmjena generacija

- primitivne sjemenjače- četinjače

KRITOSJEMENJAČE: - ubrzana izmjena generacije

- najnaprednije i najrasprostranjenije stablašice

drvenaste ili zeljaste građe

- u njih su sjemeni zametci izvana nevidljivi jer se

nalaze unutar plodnice tučka

- sjemeni zametci su im zatvoreni , sakriveni

- iz sjemenih zametaka nastaje sjemenka , a iz plodnice nastaje usplođe

SJEMENKA + USPLOĐE = PLOD ( imaju ga samo kritosjemenjače )

- upravo zbog ploda su najbolje prilagođene životu na kopnu

Prednost kritosjemenjača u odnosu na golosjemenjače:

->lakše oprašivanje ( spajanje gametofita)

-> sjemenke se bolje prenose

->imaju plod koji bolje štiti i raspršuje kritosjemenjače

-> plodnica štiti sjemene zametke

CVIJET : - generativni organ koji služi razmnožavanju

građa: - cvjetište

- ocvjede : -> čaška ( zeleni lapovi, zaštita )

-> vjenčid ( obojeni listovi ili latice ) privlačenje kukaca

- prašnici -> muški dio cvijeta ;građa:-> prašnička nit i prašnice

( peludnice se nalaze u njima)

- tučak ( ženski dio cvijeta ) -> plodnica

-> vrat

-> njuška

PLOD: - generativni organ biljke koji služi za zaštitu sjemenke i rasprostranjivanje

- nastaje nakon oplodnje, sastoji se od sjemenki i usplođa ( nepravi plod-jabuka)

-podjela na suhe i sočne plodove

SJEMENKA : - generativni organ biljke koji služi zaštiti klice i rasprostranjivanju biljke

građa: -> sjemena lupina ( zaštitna uloga)

-> endosperm ( pohranjivanje pričuvnih tvari )

-> klica ili embrij ( najvažniji dio sjemenke, klijanjem se razvija nova biljka )

-sjemenka nastaje iz sjemenih zametaka

Prilagodbe na način oprašivanja:

Oprašivanje : - sudjeluju životinje, poglavito kukci, vjetar, i voda

- prenošenje kukcima je najstariji način oprašivanja

- cvjetovi su prilagođeni kukcima

( dvospolni, živo obojeni, veliki i pojedinačni ili sitni,

ali tada su u cvatovima , mirišu, imaju krupnu pelud, ljepljive njuške

( dvousnati cvjetovi)

- vjetrom ( jednospolni, bez mirisa , pelud je sitna i

u velikoj količini, njuške velike...)

Rasprostranjivanje sjemenki: - vjetrom ili životinjama ( ptice )

vjetrom ( sjemenke su sitne, imaju krilca, dlake)

životinjama ( imela - ptice trljaju kljunom o koru stabla, te tako rasprostranjuju sjemenke )

RAZNOLIKOST:

Golosjemenjače : - oko 600 vrsta

- najrasprostranjenije su četinjače -> borovi ( bor , jela, smreka...)

-> čempres

-> tise ( ginko )

perastolisne golosjemenjače ( cikas i kositrenice )

poznati borovi : - crni bor, šumski bor, alpski bor, dlamatinski crni bor - endem )

jela-> bijela jela

Kritosjemenjače :

dvosupnice -> imaju klicu s dvije supke, razvijaju glavni korijen

-> unutar stabljike žile su raspoređene u krug ( sekundarni rast )

-> listovi mrežaste nervature

-> cvjetovi su građeni u broju 4 ili 5 s dvostrukim ocvjedem

predstavnici : - žabnjaci, bukve, lepirnjače, krstašice, štitarke, usnače, glavočike...

jednosupnice -> klice s jednom supkom , čupavo korjenje

-> unutar stabljike zatvorene žile ( ne rastu sekundarno - u širinu )

-> prugasta nervatura

-> cvjetovi građeni u broju 3 s jednostavnim ocvjedem

predstavnici: ljiljani , trave...

=> analizirati razlike u životnim ciklusima različitih skupina biljaka

Životni ciklus kritosjemenjača:

-> biljka sporofit sa muškim i ženskim gametofitima -> oprašivanje ( samooprašivanje i

STRANOOPRAŠIVANJE) različite prilagodbe na stranooprašivanje-> OPLODNJA ( stapanje jajne

stanice i spermalne stanice ) -> SEKUNDARNI ENDOSPERM -> KLICA -> SJEMENA LUPINA->

SJEMENKA -> iz plodnice se razvija usplođe + sjemenka-> PLOD -> ( klijanjem sjemenki ) nastaje

nova biljka

Cvat: - skup pravilno raspoređenih cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci

- naprednije kritosjemenjače

-cvjetovi u cvatu postupno rascvjetavaju od središta prema periferiji ili obratno

( važno jer se tim eprodužuje vrijeme cvatnje i uspješno oprašivanje )

- grozd, glavica, štitac, klas, klip, resa

Vrste plodova : - SUHI ( pucavci i nepucavci)

- vjetrom ( sitni i imaju krilca , ili dlake - maslačak )

- životinjama ( kukicama se zakače za dlaku živ.-čičak)

- SOČNI - životinjama ( ptice, mravi , ljudi )

- biljke u vodi imaju zrak u pojedinim djelovima ploda

( kokos, bundeva )

VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE :

Razmnožavanje korjenom : - iz pupova na korjenu razvijaju se izbojci

- odvajanje izbojaka i presađivanje

- biljke : vodke - šljiva , višnja, malina , zatim bagrem i jorgovan

Razmnožavanje stabljikom : - reznicama, poveljnicama, vriješama

- vrba ( reznicama ) dijelove stabljike otkida vjetar

-vinova loza

vriježama - jagoda -> nadzemne stabljike

Podanci , lukovice, gomolji -> podzemna stabljika ( luk , krumpir )

-> podanci - perunika

Razmnožavanje listom : lončarice - afrička ljubica i carska begonija

Rasplodnim pupovima ( bulbima ) - nastaju u pazušcima lista ,

padaju na tlo i raste nova biljka

- turione - zimski pupovi

Preobrazbe vegetativnih organa :

->jest obavljanje drugih zadada koje im nisu svojstvene kao organima

KORIJEN : repasti ( mrkva ) , zračno korjenje ( bršljan ) , štakasto korjenje

STABLJIKA : podzemne stabljike ( lukovica, krumpir ) , trn , vitica ( vinova loza )

LIST: vitica, trn, zaštitni listovi, pricvjetni listovi ili brakteje ( obojeni )

- organi za hvatanje kukaca ( biljke mesožderi )

Životni ciklus MAHOVINA :

-> SPORA-> proklija u prokličnicu -> stvaranje spolnih organa ARHEGONIJA i ANTERIDIJA ( izvana

obavijeni sterilni stanicama ) -> ARHEGONIJ - jajna stanica, ANTERIDIJ- spermatozid s dva biča ->

OPLODNJA ( u kapljici vode ) -> ZIGOTA -> SPOROGON -> spore....

gametofit -> stabalce s listidima , stvaranje spolnih stanica

sporofit -> sporogon- spora

GAMETOFIT JE RAZVIJENIJI NEGO SPOROFIT - primitivno !

Životni ciklus PAPRATI :

SPORA-> klijanjem razvije PROTALIJ koji nosi arhegonije i anteridije -> OPLODNJA -> ZIGOTA-

>KLICA -> MLADA BILJKA ( nosi sporangije sa sporama )

gametofit -> protalij

sporofit - odrasla biljka

SPOROFIT JE RAZVIJENIJI NEGO GAMETOFIT - napredak

RAZMNOŽAVANJE GOLOSJEMENJAČA:

OPRAŠIVANJE ( prenošenje peludnih zrna na mikropilu sjemenog zametka ) -> peludno zrnce

isklija u cjevčicu- u PELUDNU MJEŠNICU-> prodire u emrionsku vredicu - OPLODNJA( voda nije

potrebna )-->iz ziogte nastaje KLICA, protalijska st. -> primarni ENDOSPERM, SJEMENA LUPINA->

SJEMENKA ->NOVA BILJKA

Cijela biljka je SPOROFIT , a gametofit je unutar nje : -muški -> peludna zrnca

- ženski -> sjemeni zametak

Filogenija golosjemenjača -> znanost koja proučava srodstvene odnose među organizmima

-> CIKAS I GINKO umjesto spermalnih stanica imaju

pokretne spermatozoide ( vrlo primitivna osobina)

* ginko - listopadna golosjemenjača

=> analizirati značenje biljaka u biosferi i životu čovjeka

Kritosjemenjače: -> važnost u poljoprivredi, vode, povrde...

Mahovine sedrotvorci: - žive u krškim vodama

- pospješuju stvaranje sedrenih barijera

( nakon što uginu , talože se na preprekama ) CaCO3

Značenje papratnjača : - otrovni alkaloid -> preslice

-> u manjim količinama služi kao lijek

Ekonomska i ekološka važnost golosjemenjača:

ekonomska :--> građevinarstvo - drvo ; prizdvodnja papira ; smola ; farmaceutska industrija;

iglice za sirup protiv kašlja, ginko

ekološka : --> crnogorične šuume

=> analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske

FLORA- vegetacija Hrvatske: ( skup svih biljnih zajednica ) -> grupacije - biomi

- Hrvatska pripada šumskom području , međutim zbog razvedenog reljefa , klimatskih promjena

i tla Hrvatska pripada vegetacijsko bogatom zemljom u Europi

- ima različite tipove listopadnih i mješanih šuma kontinentalnog

područja ( hrast - grab , kestovine , bukve, jelove šume ) završavaju na

gornjoj visinskoj granici šuma s klekovim borom

- u primorskom djelu više nešumskih površina ( livade, pašnjaci , vinogradi...)

Glavni predstavnici flore : MAHOVINE - obični vlasak

PAPRATNJAČE- poljska preslica, jelenjak...

GOLOSJEMENJAČE - bor , jela , smreka, čempres, tisa...

KRITOSJEMENJAČE:-> dvosupnice - bukva, kesten, hrast, bagrem ,

kupus, maslačak, mrkva, kadulja, kamilica, suncokret...

->jednosupnice - luk , ljiljani

-trave- pšenica, kukuruz, zob, trska

ENDEMIČNE VRSTE : velebitska degenija, hrvatska sibireja, dubrovačka zečina, hrvatska

perunika, krški runolist, hrvatski karanfil....

ZAŠTIDENE I RIJETKE : paprat- gospin vlasak

-sibirska perunika, kockavica, kaduni, ( orhideje ) , tisa,, ciklama, božikovina, šumarice

JESTIVE :kupus, blitva , grah , jabuka, višnja, šljiva, jagoda, ribiz, smokva, kesten, lješnjak....

LJEKOVITE : kadulja, metvica, stolisnik, kamilica, lipa, majčina dušica...

ZAČINSKE : ružmarin, lovor, peršin, bosiljak...

=> objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci

ULOGA VODE U BILJAKA:

- topljivost tvari, kapilarnost, kohezija( sile koje drže vodu na okupu , vodikove veze), adhezija ->

-> voda se vodikovim vezama lako priljubljuje uz druge tvari

ADHEZIJA + KOHEZIJA = KAPILARNOST ( kretanje vode u uskom prostoru, nasuprot smjera

gibanja

gravitacijske sile)

- također je medij za kretanje molekula unutar i između stanica, te uvelike utječe na

molekularnu strukturu i svojstva bjelančevina i drugih makromolekula a time posredno i na

svojstvo bioloških membrana

- vedina biokemijskih reakcija u stanici se zbiva u vodi

- hidroliza, dehidratizacija

Puči ili stome: - služe za izlučivanje vodene pare i izmjene plinova

CO2 i O2 --->> difuzija

- otvori koji vode do međustaničnog prostora u parenhimu,

a smješteni su između dviju stanica zapornica

zapornice -> jedine stanice u epidermni koje posjeduju kloroplast

i mogu obavljati fotosintezu

Plazmoliza-> u hipertoničnoj otopini stanica gubi vodu

-> plazmatska membrana se odvaja od stanične stijenke

Deplazmoliza-> ako stanicu stavimo u hipotonični medij ( obrnto od plazmolize )

MEHANIZMI PRIMANJA VODE U BILJCI:

Difuzija : - mješanje molekula tekudina ili plinova do izjednačavanja njihovih konc. pri čemu

ne stupaju u kemijske reakcije

- uvijek iz više u manju koncentraciju

- gubitak vodene pare iz listova

Bubrenje:- makromolekularni sustav prima tekudinu ili vodenu paru uz povedanje volumena

- rezultat privlačenja molekula vode i stvaranja vodenih plašteva oko nabijenih

čestica te kapilarnog ulaganja vode između celuloznih mikrofibrila u staničnoj stijenci

- sjemnke , lišajevi

Osmoza: - difuzija kroz poluporopusnu membranu

- propušta vodu i male nenabijene molekule ( CO2 )

- ograničava kretanje vedih molekula

PROVOĐENJE VODE KROZ BILJKU : - apsorbiraju vodu iz tla korijenom ( korjenove dlačice )

-da bi korijen primao vodu mora postojati pad vodenog

potencijala između tla i korjena

- u krojenove dlačice voda ulazi bubrenjem i osmotski i

dalje se prenosi do središnjeg (provodnog ) cilindra korjena

-voda i otopljene tavri se prenose u biljci elementima KSILEMA

( TRAHEJE I TRAHEIDE )

- u korijenu se voda krede kroz STANIČNE STIJENKE i / ili kroz

PROTOPLASTE STANICA

-ksilem je odvojen od vanjskog dijela slojem stanica ENDODERMOM

---> u radijalnim stijenkama endodermskih stanica se nalazi zadebljanje koje spirječava ulaz

vode, pa voda ulazi u protoplast

- stanice endoderme aktivno izlučuju osmotike i vodu u središnji

cilindar i tako se stvara pozitivan hidrostatski tlak -TLAK KORIJENA

---> glavna pokretačka sila za kretanje vode u ksilemu je TRANSPIRACIJSKI SISAK koji se razvija

zbog pada vodenog potencijala između tla i atmosfere

Uslijed transpiracije , smanjenje koncentracije vode u staničnim stijenkama lista koji graniče s

vanjskom atmosferom i međustaničnim prostorima unutaar lista , a time se smanjuje i vodni

potencijal.->kako su stanične stijenke tih stanica povezane s elementima ksilema , a molekule

međusobno povezane ( kohezija ) voda se stalno USISAVA IL KORIJENA I PROVODI PREMA

LISTOVIMA !

Izlučivanje vode: -> u obliku vodene pare -> TRANSPIRACIJA

-> u tekudem obliku -> GUTACIJA

=> analizirati značenje procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te

objasniti utjecaj ekoloških čimbenika na te procese

LIST: plojka - četiri sloja stanice : -- gornja epiderma ( kutikula )

-- stupasti - asimilacijski parenhim

--spužvasti parenhim ( transpiracijski)

-- donja epiderma ( dlake i puči )

Biljkama potrebni biogeni elementi su :

MAKROELEMENTI ( večij količini ) : ugljik , kisik, vodik, dušik , sumpor, fosfor,

C H O N P kalcij, kalij , magnezij

MIKROELEMENTI ( u manjoj količini ) : željezo, mangan, bor, cink, bakar...

Značaj minerala: - kofaktori nekih enzima , fotosinteza, sinteza bjelančevina...

Uslijed nedostatka: - nekroze, žutilo lista , kržljav rast i sl.

npr. nedostatak mangana ( klorofil ) uzrokuje žudenje listova

FOTOSINTEZA : - pomodu svjetlosne energije koja se pretvara u kemijsku

ugljikov dioksid CO2 iz atmosfere i voda , povezuju se u

organske spojeve uz oslobbađanje kisika

Kloroplast: - nalazi se u stanicama mezofila

- obavijeni dvostrukom membranom unutar koje se nalazi stroma i sustav

tilakoida

- tilakoidne membrane odvajaju stromu od tilakoidnog prostora

- klorofil se nalazi u tilakoidnim membranama

-zelena boja lista potječe od pigmenta klorofila

Od svih pigmenata u biljnom tkivu samo klorofil-a može neposredno sudjelovati u pretvorbi

sunčeve energije u kemijsku, ostali pigmenti apsorbiraju i prenose energiju na klorofil-a .

osnovna struktura molekule klorofila je porfirinski sustav sastavljen od 4 pirolska prstena na kojem se

nalaze različiti supstituenti.

--> u središtu molekule je magnezij- Mg

Od stotine molekula klorofila-a koje se nalaze u nakupinama na tilakoidnoj membrani samo jedna

molekula ili jedan par molekula može pokretati svjetlosne reakcije.

Fotosinteza:

6 CO2 + 12 H2O + svjetlosna energija = > C6 H12 O6 + 6 O2 + 6 H2 O

-> fotosinteza ima dva stadija: 1. svjetlosne ( primarne ) reakcije

- sunčeva energija se pretvara u kemijsku

2. reakcije u tami ( sekundarna reakcija ili Kalvinov ciklus )

- reducira se ugljikov dioksid CO2 i sintetiziraju se ugljikohidrati

* kloroplasti sadržavaju enzim rubisko

SVJETLOSNE REAKCIJE FOTOSINTEZE :

apsorpcija fotona -> klorofil prelazi u pobuđeno stanje -> kloroplasti hvataju visokoenergizirane

elektrone iz klorofila i privremeno pohranjuje u primarni akceptor elektrona ( NADP+)- pri tomu se

molekula klorofila oksidira a molekula NADP+ se reducira ( NADPH )-> u tom se procesu cijepa voda i

oslobađa se kisik O2 -> procesom fosforilacije nastaje ATP

- kemijska energija pohranjena je u dva oblika NADPH i ATP

- produkt ove svjetlosne reakcije je kisik O2

REAKCIJE FOTOSINTEZE U TAMI : - Calvinov ciklus

-> uz potrebu NADPH i ATP-a se reducira ugljikov dioksid CO2 i stvaraju se ugljikohidrati

-> ugljik u ciklus ulazi u obliku CO2 a iz ciklusa izlazi u obliku ugljikohidrata glicerolaldehida-3-fosfata

(G3P ) koji sadržava 3 atoma ugljika i služi kao ishodišni spoj u sintezi glukoze

-enzim koji to katalizira zove se rubisko

- za jednu molekulu glukoze mora se fiksirati 6 mol. CO2 te utrošiti 18 mol. ATP-a i 12 mol. NADPH

INTEZITITET FOTOSINTEZE:

Voda : - manjak vode odražava se na fotosintezu samo posredno ( npr . zatvaranje puči ) jer su količine

vode potrebne za fotosintezu neznatne

Svjetlost: - postupnim povedanjem inteziteta može se postidi povedanje stope fotosinteze

Svjetlosno zasidenje -> kada jača svjetlost nema učinka te još jača može naštetiti biljci

Temperatura: - ovisi o temp. samo onda kada enzimske reakcije određuju brzinu procesa

- pogodno od 0 do 50 stupnjeva C

-> povedanje temp. do određene vrijednosti može postidi povedanje

stope fotosinteze

Koncentracija CO2 ( gljikovog dioksida ) : - koncentracija u atmosferi 0,04 % suboptimalna je za

fotosintezu , što znači da se povedanjem konc. CO2 može postidi povedanje stope fotosinteze

KEMOSINTEZA : - za razliku od fotosinteze energija se dobiva oslobađanjem iz različitih kemijskih reakcija

( oksidacijom anorganskih tvari )

- prokarioti

- kem. energiju dobivaju oksidacijom amonijaka , te različitih spojeva

nitrificirajude bakterije -> oksidiraju amonijak do nitrita -> ( nitrobacters ) nitrata

Tipvi biljaka prema pH vrijednostima tla :

- kisela tla - ( pH 4,5 - 5,5 ) ->acidofilne ( kremene ) biljke - pitomi kesten, kiselica, borovnica

- bazična tla - relativno visok pH ( 6,5 do 7, 5 )

-> bazofilne ( vapnenačke vrste ) - kupus, luk, pšenica, blitva

- slana tla - mnižica, petrovac , tamaris

Heterotrofna ishrana biljaka : - ovisni o organskim spojevima

-> simbioza ( mahunarke , bakterije )

Parazitske biljke -> potpuni paraziti : - ne sadržavaju klorofil

- sve crpe od domadara

- vilina kosa , vollovod, patojnica

-> poluparaziti: - sadržavaju klorofil

- crpe vodu i mineralne tvari od domadara

- imela

Mikoriza : - simbioza s gljivama ( orhideja )

Biljke mesožderke : - žive na siromašnim staništima

- hrane se kukcima jer trebaju mineralne tvari i dušik

- muholovka, rosika, vrčasta biljka

BIOLOŠKA OKSIDACIJA ILI STANIČNO DISANJE :

Dva osnovna tipa : 1. aerobno disanje ( potreban kisik ) -> kod eukariota

2. anaerobno disanje ili vrenje ( odsutnost kisika )

Aerobno disanje :

- postupno se oksidiraju reducirani organski spojevi

- energija koja se pri tome oslobađa može se upotrijebiti za sintezu ATP-a

formula: C6 H12 O6 + 6 O2 + 6 H2 0 => 6 CO2 + 12 H2 O + ENERGIJA

Odvija se u tri stupnja:

1. GLIKOLIZA : -zbiva se u citosolu ( niz od 10 reakcija )

- molekula glukoze ( šest C atoma ) oksidira do dvije molekule PIRUVATA ( po tri atoma

ugljika) te fosforilacijom nastanu dvije mol. ATP-a i dvije molekule NADH

- vedina kemijske energije ostaje u piruvatu

- najstariji proces , zbiva se u svim živim organizmima

2. CIKLUS LIMUNSKE KISELINE ili KREBSOV CIKLUS:

- isključivo u aerobnim uvjetima u mitohondriju ( semiautonomni organeli , imaju

vlastitu DNA i RNA i ribosome

- aktivirani acetil - CoA potpuno oksidira do ugljikovog dioksida

- energija se pohranjuje u obliku visokoenergiziranih elektrona NADH i FAD,

a manji dio u obliku ATP-a ( supstratna fosforilacija )

1 acetilna skupina ->reducira-> 3 molekule NAD+ do NADH i 1 molekulu FAD do FADH2

- tijek ciklusa reguliran je potrebom stanice za energijom,

a kataliziran je aktivnošdu enzima

3. DIŠNI LANAC ili TRANSPORTNI LANAC ELEKTRONA:

- sustav prenositelja elektrona - CITOKROMI

- visokoelektrizirani elektroni duž transportnog lanca prenose elektrone

s NADH i FADH2 na molekularni kisik ( od više energetske razine prema nižoj )

- pri tome se oslobađa velika količina slobodne energije koja pokrede stvaranje

ATP-a procesom OKSIDACIJSKE FOSFORILACIJE koju katalizira enzim ATP-sintetaza

koja se nalazi u unutarnjoj membrani mitohondrija

-> oksidacijom jedne molekule NADH nastaju 3 mol. ATP-a

-> oksidacijom jedne molekule FAD nastaju 2 mol. ATP-a

Potpunom oksidacijom jedne molekule glukoze u procesu staničnog disanja može nastati 36 molekula

ATP-a , od čega 32 molekule nastaju procesom oksidacijske fosforilacije!

-stanično disanje koristi one tvari koje nastaju fotosintezom ( glukoza , kisk ) a produkti su početni

proizvodi za fotosintezu

- u procesu fotosinteze ugljikohidrati se sintetiziraju ; u procesu staničnog disanja oslobađa se energija

pohranjena u tim spojevima ( 40 % za rad stanice , ostatak se oslobađa u obliku topline )

*ATP- molekula koja se sastoji od: ADENINA, RIBOZE i 3 FOSFATNE SKUPINE

- hidrolizom fosfatne skupine oslobađa se energija koja služi za različite procese u stanici

AEROBNO DISANJE ILI VRENJE :

- ATP se proizvodi isključivo supstratnom fosforilacijom

- fakultativni anaerobi ( vrenje ili disanje ) i obligatni anaerobi ( strogo anaerobni uvjeti )

- ovisno o konačnom produktu razlikujemo alkoholno i mliječno vrenje

Alkoholno vrenje : - piruvat -> nastaje-> etilni alkohol

- u prvoj reakciji piruvat se dekarboksilira na : - mol. ugljikovog dioksida

- acetilaldehid

- udrugoj reakciji acetilaldehid se reducira pomodu NADH u etilni alkohol

Od jedne molekule glukoze dobivaju se 2 molekule ATP-a

-kvašdeve gljivice

Mliječno- kiselo vrenje : -> piruvat se pomodu NADH direktno reducira u

laktat bez oslobađa CO2

-NAD+ se regenerira jer je ponovno potreban za glikolizu

*Po količini dobivene energije staničnim disanjem se proizvede znatno veča količina energije neko kod

vrenja ( alkoholnog ili mliječno-kiselog )

=> objasniti osnovne etape i procese na kojima se temelji razvitak biljaka te

objasniti utjecaj vanjskih i unutarnjih čimbenika na te procese

RAST I RAZVITAK BILJAKA:

- u biljni razvitak uključen je rast i proces diferencijacije

U biljaka rast je ograničen na specijalizirane zone trajno embrionskih tkiva koje se nazivaju MERISTEM, a

koje mogu zadržati sposobnost rasta i stotinama godina.

- vedina biljaka za razliku od životinja može neograničeno rasti

-> primarni rast -> zbiva se u vrškovima izdanaka i korjena te u listovima i pupovima

-> sekindarni rast -> nastaje kad stabljika ili korijen prestane produženo rasti

-vršni ili apikalni meristem - produženi rast

- bočni ili lateralni meristem - rast u širinu ( valjkasto raspoređene stanice

u drvenastim stabljikama i korjenu )

DIFERENCIJACIJA : - npr. pojava korjenovih dlačica

- kvalitativne promjene oblika odnosno funkcije koje se pojavljuju unutar

pojedinih stanica

Diferencijacija se u biljkama javlja na različitim razinama, najviša razina diferencijacije je u izdanku i

korjenu. U izdanku se može opaziti diferencijacija u različite organe (stabljika , listovi, pupovi, korjen)

, a unutar svakog od njih postoji diferencijacija na tkivnoj i staničnoj razini.

- > te tri razine diferencijacije zamjenjuju se ved u tijeku razvitka klice ( embrija )

Kultura biljnih stanica: - kloniranje - in vitro

- iz malih komadida tkiva ( eksplanti ) izrezanih iz roditeljske biljke mogude je

regenerirati čitavu biljku

Eksplanti se uzgajaju na krutim ili tekudim hranjivim podlogama koje sadržavaju mineralne soli, organske

dodatke i biljne hormone

Djelovanje ekoloških čimbenika : ( često imaju ulogu u vremenskoj kontroli razvitka )

-> temperatura : - biljne stanice sadrže velike količine vode koja se pri

niskim temperaturama može smrznuti

- tropske biljke su osjetljive na temp; međutim biljke umjerenog i polarnog

područja imaju različite prilagodbe na hladnodu ( prekid aktivnog rasta , ljuske,

lukovice, podanci, gomolj )

- jednogodišnje biljke prezimljuju u obliku sjemenki ( do povoljnih uvjeta )

- sjemenke su u usporedbi s ostalim biljnim djelovima mnogo otpornije na hladnodu

jer sadrže znatno manje količine vode ( -234 stupnja C )

-> svjetlost : - glavni ekološki čimbenik koji je biljkama signal za određivanje godišnjih doba jest

relativna duljina dana i nodi ( fotoperiod )

Fotoperiodinzi: - fiziološki odgovori biljaka na duljinu dana

- početak cvjetanja, klijanje sjemenki...

Fotomorfogeneze : - promjene oblika pod utjecajem svjetlosti

- apsorbirana svjetlost mjenja molekularna svojstva FITOKROMA pa oni

mogu potaknuti određene procese stanične unutar biljke

Dorminacija ili mirovanje : - biljke, pupovi, sjemenke ( kada je mrak )

Biljni hormoni ili regulatori rasta :

- putuju unutar biljke i utječu na rast i diferenciju tkiva i organa s kojima dolaze u dodir

-Tri skupine biljnih hormona stimuliraju rast i druge procese ( auksin , giberelin, citokinin )

- Dvije vrste biljnih hormona koji inhibiraju rast i razvitak biljaka djelujudi na diobe , produženi rast i

diferencijaciju stanica

AUKSINI: - indol-3-octena kiselina

- sintetiziraju se u vršnim meristemima i mladim listovima odakle se

prenosi u ostale djelove biljaka

a) omoguduje rastezanje stanične stijenke

b) stimulira sintezu tvari potrebnih za rast stanične stijenke

=> ta dva procesa omoguduju produženi rast stanica

- djeluje na sekundarni rast ( dioba stanica )

- stimulira rast plodova

- inhibira stanične diobe u bočnim pupovima te time pojačava rast u visinu !

* auksin se sintetizira u vršnom pupu i inhibira rast bočnih pupova, a citokinin koji se sintetizira u korjenu

stimulira rast bočnih pupova-> uklanjanje vršnog pupa ( izvor auksina ) omoguduje se djelovanje

citokinina i bočni pupovi rastu

GIBERELINI : - stimuliraju rast listova i stabljike

CITOKININI : - stimuliraju diobu biljnih stanica

APSCIZINSKA KISELINA : - kontrolira završne razvojne stadije biljaka

ETILEN : - jednostavna organska molekula ( H2 C = CH2 ) i jedini plinoviti biljni hormon

- biosintezu stimuliraju stresni ekološki uvjeti

- etilen regulira dozrijevanje plodova i druge procese povezane sa starenjem

listova i cvjetova te otpadanje listova i plodova

DORMINACIJA : - rast privremeno prekinut ili jako usporen

*npr. trave na planinskim pašnjacima mogu trajno rasti ako je zima blaga, a rast prekidaju

samo kada temperatura padne ispod određene vrijednosti

Dorminacija pupova: - vegetativni pupovi obavijaju se zaštitnim ljuskama za vrijeme mirovanja

razvijaju se mirujudi pupovi -> dorminacija je uzrokovana duljnom dana ->

-> kada vanjski uvjeti postanu povoljni , počinu rasti

Stratifikacija: - dorminacija sjemenki mnogih vrsta može se prekinuti ako se određena vrijeme izluče

niskim temperaturama, npr. u vlažnom pijesku

Vernilizacija : - izlaganje hladnodi da bi biljke mogle procvijetati

- dvogodišnja biljka kupus

=> analizirati gibanja biljaka

Gibanje omoguduje biljkama da dopru do povoljnih područja okoliša odnosno izbjegavanje nepovoljnih

područja.

Podražajna gibanja : - svjetlost određene valne duljine

- npr. osjetilne čekinje u listu mesojedne biljke čije

podražavanje uzrokuje zatvaranje listova

- fizikalni ili kemijski podražaji ( inducirane reakcija )

Tipovi gibanja :

Lokomotorno- taksije -> plivanje spermatozida

- gibanje u stanicama, strujanja plazme , gibanje kloroplasta

Organomotorna gibanja - tropizimi gibanje organa biljaka prema sili teže

- nastije - otvaranje cvjetova tulipana pri povišenim temperaturama

- otvaranje cvjetova danju, a nodu zatvaranje - sklapanje liski mimoze

Tugorska gibanja - pucanje ploda štrcalice

=> navesti zajedničke osobine životinja te analizirati osobitosti glavnih skupina

Zajedničke osobine životinja:

-Organiziranost ( organski sustavi tkiva, podine funkcije u organizmu )

- Izmjena tvari ili metabolizam

- Pokretljivost

-Podražljivost

- Razmnožavanje ( spolno ) sjemenici- mušjak i jajnici - ženke

- Rast i razvitak

- Evolucija ili razvoj

- Prilagodba

Uloga životinja u biosferi: - potršadi , biljojedi, mesojedi, svejedi

Životinjska tkiva : ( histologija - grana biologije koja se bavi tkivima )

1. Pokrovno ili epitelno : - pokriva površinu tijela te omeđuje tjelesne šupljine

- tjelesna povezanost stanica koje mogu biti u jednom sloju ili ih čine više

- oblik stanice -> kockaste, valjkaste, pločaste ...

- zaštitna uloga ( trepetljike u gornjim dišnim putevima )

- apsorbcija ( unutrašnjost crijeva- vrlo sitna prstolika izbočenja )

- žlijezdane stanice ( sintetiziraju razne izlučevine )

2. Vezivno tkivo : - osnovna uloga je podmazivanje i podupiranje drugih tkiva

- stanice su razdvojene izvanstaničnom tvari koju izlučuju

-> ta tvar može biti savitljiva- HRSKAVICA, kruta - KOSTI, tekuda- KRVNA PLAZMA,

LIMFA

- rahlo vezivno tkivo ( kolagena i elastična mreža tkiva, masna tiva )

- vlaknato vezivno tkivo ( kolagen čine vlakna - hrskavica, kosti - mineralizirana

izvanstanična tvar)

3. Mišidno tkivo : - dugačke stanice koje se mogu stezati na podražaj

- brojna mikroskopska vlakna proteinske naravi

-> POPREČNO PRUGASTO ( voljni pokreti tijela, paralelni nizovi proteinskih vlakana )

-> SRČANI MIČIDI ( stezljiva srčana stijenka, nije pod našom voljom , poprečno prugasti mišid )

-> GLATKI MIŠIDI ( nemaju prugastu strukturu , ne možemo ih kontrolirati )

4. Živdano tkivo: - sadrži živdane stanice ili neurone i glia -stanice

- izgrađuje mozak i leđnu moždinu te periferne živce i ganglije

živdana stanica : a) Dendrite ( krada razgranata vlanka, vode živdane impulse u stanicu )

b) Tijelo stanice ( sadrži vedinu citoplazme i staničnu jezgru)

c) Akson ( duže živdano vlakno koje odvodi živdane impulse )

-uloga je primanje podražaja iz okoliša i provođenje tih signala do mozga i leđne

moždine

=> razvrstati opde poznate životinjske vrste u

pripadajude glavne skupine

1.BESKRALJEŽNJACI:

a) Spužve : - najjednostavnije građene od svih mnogostaničnih životina jer kod njih svaka

stanica može obavljati više zadada ( organizacijski na razini stanice )

- ipak imaju međuovisnost stanica koje tvore jedinstveni organizam

- nemaju usta niti probavilo, ved smo brojne otvore kroz kojie struji voda( hrana )

- podsjedaju na kolonijske bidaše

b) Beskolutidavci : - imaju jedostavna beskolutidava tijela, imaju jednostavna tikiva i organe

- u prednjem dijelu tijela stopile su se živdane i osjetilne stanice,

u nekih se razvila glava

- nemaju udove za pokretanje

c) Mnogokolutidavci: - tijelo im se sastoji od niza kolutida( gujavica )

- unutrašnji organi imaju više-manje kolutidav raspored

- imaju sekundarnu tjelesnu šupljinu- celom

->člankonošci-> u pojedinim su se skupinama kolutidi spojili ( glava, prsa, zadak )

-> čvrst vanjski skelet

d) Malokolutidavci: - kolutidavost se uopde ne nasluduje

- neke imaju sjdilačni način života, pa su nastale promijene u strukturi tijela

( smanjen broj kolutida )

- zrakasta simetrija

- bodljikaši

-> svitkovci-> kolutidavost se gubi ( samo na pojedinim djelovima tijela)

-> imaju svitak ( elastični prutid, daje potporu)

->imaju škržne pukotine ( trepetljikama filtriraju vodu , pretede škrga i pluda )

-> živdani sustav je s leđne strane

-> zatvoreni optjecajni sustav sa srcem ( s malo izuzetaka )

Glavne skupine beskolutidavaca:

1. Plošnjaci ( virnjaci, metilji, trakavice)

2. Žarnjaci

3. Oblenjaci ( oblidi )

4. Mekušci ( puževi, školjkaši, glavonošci )

Glavni predstavnici žarnjaka: -> hidra, crvena moruzgva,smeđa vlasulja, koralj, ušati klobuk

( razred )

Glavni predstavnici mekušaca( koljeno ) -> -> puževi ( balavci, vinogradnjak, priljepak..)

-> školjkaši ( dagnja, prstac, periska, kamenica )

-> glavonošci ( sipa, hobotnica, lignja, indijska lađica)

Važniji predstavnici bodljikaša: -> ježinci, zvjezdače ( narančasta križalina ) , zmijače, trpavci

- najpoznatija skupina malokolutidavaca

Razlike između kolitidavaca i člankonošaca:

- kolutidavci - jednakomjerna kolutidavost

- člankonošci- nejednakomjerna kolutidavost

Kolutidavci: -> niz kolutida odvojenih pregradama

-> u svakom su isti organi ( prstenasti mišidi )

-> nemaju čvrsti skelet, pa se pokredu savijanjem tijela ili parapodijima

Člankonošci: ->imaju vanjski skelet

-> noge su im rasčlanjene u člane

-> moraju se presvlačiti

-> glava , prsa, zadak

Glavne skupine člankonožaca: -> rakovi ( jastog, škamp , hlap, kozice , rakovica )

-> pauci ( crna udovica )

-> škorpioni

-> krpelji

-> kukci

-> stonoge

Kukci ( razred ): - najbrojnija skupina - oko 800 000 vrsta

- male životinje, najčešde do 6 cim ( ima i do 33 cm )

predstavnici: skakavci, bogomoljke, leptiri, muhe, komarci, buhe, kornjaši ( jelenjak, bubamara)

, ose , mravi, trutovi, pčele, vretenca, vodencvjetovi

Združeni kukci : - matice, radilice, vojnici, trutovi-> podjela rada

- mravi, pčele, ose, termiti

KOPLJAČA:- ( podkoljeno- svitkoglavci ) - niži svitkovac koji ima svitak i škržno ždrijelo

( radom trepetljika filtrira se stalno nova količina vode, dolazi svježa hrana i kisik )

2. KRALJEŽNJACI : - zajedničke osobine ->kralježnica, lubanja-mozak, škrge-pluda,

višeslojna koža , organi za kretanje, organski sustavi...

Glavne skupine: -> ribe

-> vodozemci

-> gmazovi

-> ptice

-> sisavci

-> ( kružnouste )

Skupine i predstavnici vodozemaca :

a) bezrepci ( gatalinka, zelena žaba, žaba krastača, žuti mukač )

b) repaši ( daždevnjak, čovječja ribica, vodozemac )

Skupine i predstavnici gmazova :

a) krokodili ( aligator, nilski krokodil )

b) kornjače ( barska kornjača, glavata želva)

c) zmije ( bjelouška, riđovka, poskok..)

d) gušteri ( zelembad, sljepidi, blavori, kameleoni )

Niži sisavci: -jednootvori ( čudnovati kljunš) ->najprimitivniji sisavci

-> razvili su se u mezozoiku

-> liježe jaja, a zadržao je i druga obilježje gmazova

-> imaju nečisnicu ( jedan otvor za sve izlučevine )

Pravi sisavci : -> mladi se razvijaju u maternici obavijeni posteljicom ili placentom

-> trudnoda od 45 do 650 dana ( slon )

-> za razliku od tobolčara, majka placentnih sisavaca za vrijeme dojenja nije plodna

->odvojili su se u ranoj kredi

* Ptice selice ( seljenje u toplije krajeve ) roda, čvorci, prepelice, lastavice...

Ptice stanarice - vrabac, domade ptice

=> analizirati povezanost tjelesne građe i funkcije

životinja načinom života

SPUŽVE: - oskulum- najvedi otvor u spužve

- spongocel( stanice kroz koje ulazi voda u šupljinu ) -> spongocel okružuju bičaste stanice->

-> skelet ( želatinozni, iglice ( CaCO3)-> bjelančevinaste niti -niti spogina

Razmnožavanje: nespolno->nespolni pupovi „ gemule“- arheocit i trofocit-> kada spužva ugine arheociti

izlaze iz gemula i izgrađuju novu spužvu->češde kod slatkovodnih spužva

spolno-> spermiji i jaja nastaju od ameboidnih stanica i hanocita-> one slobodno lebde

u vodi i u tijelu spužve-> oplodnja-> nakon brazdanja nastaje ličinka s bičevima „parenhimula“

-> parenhimula izlazi it tijela spužve te se pričvrsti na dno i nastane odrasla jedinica

ŽARNJACI: - hidra -> radijalno simetrična, usta joj okružuju lovke, živi pričvršdena na dno mora kao polip

ili slobodno kao meduza.

Tijelo izgrađuju tri sloja : - epiderm

- mezogleja

-gastroderm

Na lovkama se nalaze žarne stanice ili kondociste. Usta se nastavljaju na gastrovaskularnu šupljinu, gdje

se probavlja hrana. Imaju mrežasti sustav. Za nespolno razmnožavanje imaju pup.

Način života žarnjaka: - od 11 000 vrsta, u vodama na kopnu živi manje od 50 vrsta - hidre

- vedina je razdvojenih spolova, neki su dvospolni

- oplodnja najčešde vanjska / pupanjem - nespolno

-> imaju izmjenu generacija :- npr. obrubnjaci žive kao polip ili kao meduze ili u

jednom i drugom obliku

-> koralji žive kao pojedinačni polipi

- žarnjaci vedinom stvaraju zadruge

- režnjacu su vedinom meduzoidalni blici / ličinke se razvijaju u polip ili meduzu

POLIP- nespolna generacija

MEDUZA - spolna generacija => METAGENEZA

Izmjena generacija: -> meduze ( spolovi razdvojeni ) -> vanjska oplodnja-> planula ( pričvrsti se za dno)->

polip -> pupanjem stvara meduze...

Prilagodbe nametničkih beskolutičavaca: ( metilji trakavice- plošnjaci )

-> imaju zaštitnu kutikulu, anaerobija, hranjive tvari uzimaju iz DOMADARA OSMOTSKI, preko cijele kože

-> proizvode velike količine jajašaca

-> redukcija tjelesne krađe

MEKUŠCI: - žive u moru, kopnenim vodama i na kopnu

Tijelo mekušaca ima dvije osnovne strukture:

-> mišidavo stopalo kojim s pokrede ( u glavonošaca je toplao izmjenjeno i pretvoreno u krakove

i lijevak

-> plašt koji obavija tijelo poput plašta-> čvrsta ljuštura koji ih štiti

-> jednodijelna ljuštura- puževa kudica

-> dvodijelna kod školjkaša- dagnja

-> ljušture najčešde građenje od tri sloja ( vanjski-bjelančevina

konhiolin, a srednji i unutrašnji od kalcijeva karbonata

-> krvožilni sustav im je otvoren ( glavonošci - djelomišno zatvoren )

Način života : -> puževi imaju spiralno zavijenu kudicu ili su bez nje, hrane se ustima te imaju

jednostavnu vredicu uz koju je probavna žlijezda

- vedina imaju škrge, a oni na kopnu su pludnjaci ( splet krvnih žila )

-> školjkaši vedinom sjedilačni način života, imaju bočno spljošteno tijelo

- filtriranjem dolaze do hrane, imaju škrge, srce( 1 klijetka, 2 pretklijetke )

-> glavonošci - pokredu se izbacivanjem vode kroz lijevak ili krakovima

- grabežljivci - jedu ribe , rakove, ostale mekušce

Mekušci su najrazvijeniji beskolutidavci : - imaju optjecajni sustav i dišni sustav

Optjecajni sustav :

Otvoreni - žile nisu međusobno povezane, ved krv nakon izlaska iz žila ulazi u šuplje

prostore među organima

Zatvoreni : srce ispumpava krv u krvne žile koje su međusobno povezane i krv se tako

ne miješa sa organima

KOLUTIDAVCI : - na primjeru gujavice imaju kolutidav raspored tijela i organskih sustava

( živdani, mišidni, za izlučivanje, zatvoreni optjecajni sustav )

- tijelo se sastoji od niza kolutida koji su odvojeni pregradom

Predstavnici : - gujavica ( na kopnu ) , cjevaš i pjeskulja ( more ) , pijavica ( kopnene vode)

Vanjska građa člankonožaca:

Kukci: glava , prsa, zadak

-> na glavi imaju jedan par ticala i par sastavljenih očiju

-> oko usta imaju tri para usnih organa ( služe za grizenje, sisanje, lizanje, bodenje )

Prsa se sastoje od triju kolutida na kojima se može nalaziti 1,2 ili 3 para nogu

-> neki imaju krila, a neki su beskrilci

-> zadak je bez tjelesnih privjesaka

Presvlačenje kod člankonožaca: - bududi da vanjski skelet ograničava rast moraju se presvlačiti,

u razmacima između presvlačenja mogu nešto narasti( rakovi, kukci)

Rakovi prilagođeni za život u vodi a ostali člankonošci za život na kopnu ( rakovi dišu škrgama koje su na

bočnim stranama)

-> škrge su čuperaste da bi se povečala respiracijska površina

-> imaju rep ( zadak )

Pauci: - predljivim bradavicama stvaraju mreže za hvatanje, a škorpion na kraju tijela ima otrovnu bodlju

kojom ubija vede životinje.

Grinje i krpelji - paučnjaci opasni za ljude i gospodarstvo

Preobrazba kukaca : - ličinke kukaca se više puta presvlače

- presvlačenje pod utjecajem hormona

JAJE-> LIČINKA->ZADNJI STADIJ LIČINKE->KUKULJICA->ODRASLI KUKAC

- nepotpuna preobrazba je bez stadija KUKULJICE ( vretenac, leptir )

Svitkovci: - imaju škržno ždrijelo, živdana cijev ( vrpca ) s leđne strane i svitak su ima glavne osobine

* građa morskog ježinca- vodožilni sustav i kružni skelet

KRALJEŠNJACI

Ribe:

-> vanjska građa: - vedinom imaju aerodinamičan oblik tijela

- glava, trup, rep

- u koži smještene brojne žlijezde koje prekriva sluz

- kostur nije tako čvrst

- imaju po jedan par prsnih i trbušnih peraja, te jedna leđna i repna peraja

- kolutidav raspored mišida, mišidi poprečnoprugasti

- velike količine ulja u jetri

- plivadi mjehur je ispunjen plinom

- imaju nosne otvore ( samo za njuh )

- strujanje vode osječaju bočnom prugom ( cjevčica koja se pruža duž tijela)

- škržni lukovi ( izmjena plinova difuzijom )

- vensko srce

- koža je u koštunajča prekrivena ljuskama

Prema građi kostura:

-> Hrskavičnjače ( cijelog života imaju embrionalni hrskavični skelet )

- morski psi i raže

->Koštunjače ( hrskavični embrionalni skelet zamjenjen je koštanim )

-morske ( srdela, tuna, zubatac, škoarpina )

- riječne ( šaran, pastrva, som ,štuka )

Vanjska oplodnja : sjeme ( mliječ ) prelijevaju preko izleženih jaja ( ikre )

- malde koštunjače su nakon izlaska iz jaja nepotpuno razvijene,pa moraju

predi određenu preobrazbu

Embrionalni razvitak riba :

morula i blastula-> blastomere jasno odjeljuju od žumanjka ( stoje na njemu ) -> gastrulacija->

-> embrionalna pločica obrasta žumanjak-> oblikuje se zametak-> embrionalni disk potpuno obrasta

žumanjak-> oblikovanje očiju, glave, slušnog mjehura i škržnih pukotina, repni izdanak ->

->razvoj srca i krvožilnog sustava->nakon 5 do 7 dana ličinka izlazi iz jajeta-> hrani se iz žumanjaka i ima

nepodjeljenu neparnu peraju -> poslije resorpcije žumanjka kod ličinke se javljaju trbušne peraje i

diferencirane neparne peraje te dobije izgled male ribe

Podjela na plavu i bijelu ribu : - ovisno o načinu života , razlikuju se njihovi mišidi

- tako plava riba koja konstantno pliva u površinskom sloju vode ima

masnije i teže probavljivo meso nego bijela riba koja živi na dnu mora

Plava riba: - u pravilu su plave boje

- hrane se planktonima i manjim ribama

- kako konstantno pliva njeni su se mišidi prilagodili ekonomičnom aerobnom dobivanju

energije, mast je energijom najbogatija tvar, stoga je te ribe sadrže znatno više nego

bijela riba koja se neznatno krede

- uz to mast je lakša od vode pa si i na taj način ribe koje konstantno plivaju smanjuju

energiju potrebnu za održavanje u određenom sloju vode

- predstavnici: srdela, tuna, skuša, papalina

Bijela riba: - živi na dnu mora, te je njezino mišidje jako slabo prokrvljeno i sposobna je izvoditi samo

kratkotrajne napore

- kako živi na dnu mora nije im potrebno obilno masno tkivo,

stoga je njihovo meso nemasno

-predstavnici: oslid, zubatac, škarpina

Građa vodozemaca:

Na primjeru žabe : ->koža- sadrži brojne žlijezde ( održava ju vlažnom )

-> koštano mišidni sustav i čvrst kostur te jaki mišidi

->kukovlje se drži za kralježnicu

-> živčani sustav- mozak sličan kao kod riba

-> osjetila, u jednom stadiju imaju bočnu prugu koja se gubi ( punoglavac )

- uha su im cjevčice

->probavni sustav - tjelesna temperatura slijedi okoliš

- crijevo im je podjeljeno na tanko i debelo i završava

nečisnicom

-> disanje: ličinke imaju škrge, odrasli pluda ( kožno disanje )

-> optjecajni sustav : - srce ( desna i lijeva predklijetka te jedna klijetka )

Faze u životnom ciklusu žaba:

Vanjska oplodnja -> oplođeno jaje -> blastula, gastrula, izlazak iz jajeta->

-> punoglavac diše vanjskim škrgama -> punoglavac diše unutrašnjim škrgama-> lučinački razvitak ->

->pojava stražnjih nogu -> pojava prednjih nogu -> preobrazba->

-> žaba diše pludima , rep nestaje -> jednogodišnja žaba ...

Čovječja ribica: -> ima zakržljale oči zbog toga što živi u mraku

-> nedostatak svjetlosti- depigmentirano tijelo

GMAZOVI - GRAĐA: - noge ( pet prstiju ) , trup završava repom

- na površini kože imaju rožnate ljuske ( keratin ) , moraju se presvlačiti

- kostur: hrskavice imjau vrlo malo

- mišidi : trbušni, vanjski i unutarnji kosi mišidi, prsni i međurebreni

- živdani sustav: dobro razvijen prednji mozak ( nema moždane kore )

- leđna moždina je obavijena kalježnicom

- tjemeni organ , organ za sluh, oči..., pluda.

- srce ( desna i lijeva predklijetka i jedna klijetka )

- izlučivanje : pravi bubrezi

- oplođivanje : plodila su parna

Specifične osobine gmazova : -> zmije : - oko im je prekriveno prozirnom opnom , nemaju kapke

- vibracije osjete preko kostiju lubanje , imaju rašljasti jezik

koji služi za opip i njuh , osjete infracrvene zrake

- pokredu se savijanjem trupa ( 200 ili više kralježaka )

- imaju vrlo otrovne žlijezde

-> kornjače: - nemaju zube ved oštre rožnate pločice

- imaju oklopljeni trup ( koštane pločice )

- uvlače vrat ( S petlja na okomitoj ravnini )

-> krokodili : - jedini preživjeli Archosaurusi

- najvedi živi gmazovi

*--> ptice su se razvile od gmazova

Glavne značajke ptica: - evolucijska prilagodba letenja

- stalna tjelesna temperatura i brzi metabolizam

- imaju perje ( razvilo se od rožnatih ljuskogmazova )

- težina kostura je smanjena ( šuplje , tanke i lagane pneumatične kosti)

- velike oči ( vrlo razvijene- sokol, sova...)

- na pluda se nastavljaju zračne vredice koje zalaze među kosti i organe

- srce sastavljeno od dvije pretklijetke i dvije klijetke->

-> desna venska krv i arterijska krv se ne miješaju

Grebenke ( novočeljuske ) : - imaju greben na prsnoj kosti

- dvije skupine : život na kopnu i život uz obale ili u vodi

Bezgrebenke ( staročeljuske ) : - prsna kost je ravna pa ne mogu letjeti

Mitarenje: - izmjena perja kod ptica jedenput ili dvaput godišnje ,

u zimskom i toplom razdoblju godine

Sisavci : - imaju dlake

- sišu mlijeko

-stalna tjelesna temperatura i velika briga za mlade

Osnove vanjske građe: - kao kod čovjeka

* razlika u građi udova zbog prilagodbe na različite načine

kretanja na različitim površinama

* razlika u građi zubala kao prilagodba na različite načine ishrane

glodavci, biljojedi, mesojedi, svejedi

=> analizirati usložnjavanje tjelesne građe i funkcije

životinja tijekom evolucije

Za postanak višestaničnih organizama važna je podjela rada među stanicama , odnosno da pojedine

stanice preuzimaju svaka svoju funkciju u organizmu: -> jedne se brinu za hranjenje

-> druge za razmnožavanje...

-> međutim nužna je suradnja svih stanica , jer se tako zbrajaju

poslovi svake stanice i time se štedi energija

Pojednostavljenje tjelesne građe malokolutidavaca: - predak malokolutidavaca prešao je na sjedilački

način života pa su nastale promjene u strukturi tjela

- vedina malokolutidavaca je prešla iz dvobočne u

zrakstu simetriju tijela

Razvitak mnogostaničnih životinja s različitim tivima i organima uzrokovao je i stvaranje različitih oblika

životinjskog tijela. Vedina životinja je pokretna m pa imaju dvobočno ili BILATERALNO simetrično tijelo (

jer im živdani sustav i osjetila koja upravljaju njihovima kretanjem moraju biti na prednjem dijelu tijela ) .

Druge životinje koje provode sjedilački način života imaju zrakastu ili radijalnu simetriju tijela.

Probavilo oblida: usta, mišidavo ždrijelo, crijevo, crijevni otvor ( nečisnica )

-> susredemo prvo probavilo prvi puta kod oblida ( plošnjaci nemaju )

plošnjaci- metilji i trakavice - dvospolci - imaju razvijeniji sploni sustav

KOLUTIDAVCI - napredak :

- kolutidi odvojeni pregradom / poretanje

- krvotok zatvoren / trbušna i leđna žila

-začetak nogu

S pojavom pluda dolazi do razvoja malog i velikog optoka / vodozemci!

ŽIROGLAVCI - SVITKOVCI

- imaju ždrijelo sa pukotinom - škržno dijelo

- pri disanju uvlače vodu kroz ždrijelo a istisnu je korz škržne pukotine

Svitkovci:- na prednjem dijelu probavila imaju škržne pukotine koje su obrasle trepetiljikama ( iz tih

pukotina nastaju škrge i pluda )

*Usložavanje građe organa te organskih sustava ( srce , pluda , probavilo, mozak.. ) pridonijela su

napredku prilagodbi za život na kopnu.

Prilagodbe riba : - aerodinamičan oblik tijela, na koži smještene brojne žlijezde te sluz pridonosi

smanjenju otpora vode i štiti od nametnika

- kostur nije tako čvrst kao u kopnenin kralježnjaka

- peraje najviše pridonose plivanju i ravnoteži

- imaju škrge ( diasnje pod vodom - filtriraju O2 )

- srce : - imaju vensko srce, slabo oksigenirana krv tijera se prema škržnim

kapilarama , tu se bogati kisikom i dalje tede po tijelu , a ne vrada se u srce

Evolucija zmija : - način hranjenja ovisi o tome kako su žvačni mišidi bili vezani za lubanju te je njihov

položaj u lubanji je određivao koliko de životinja jako rastvoriti čeljust . Zmije imaju razvijene te žvačne

mišide kako bi mogle progutati što vedi plijen.

- različite prilagodbe na okoliš ( velika rasprostranjenost, pokretanje, prehrana )

Homeotermne životinje ili TOPLOKRVNE : ( ptice i sisavci )

-> bolje su prilagođene promjenama temperature okoliša

-> metaboličkim putevima stvara se toplina, a gubitak topline se kontrolira na površini tijela , kako bi se

spriječio prevelik gubitak topline, ispod kože je masno tkivo a u koži dlake ili perje .

Ptice : - pri visokim temperaturama perje prilegne uz tijelo , krv navre u potkožne žile i ptice počnu

dahtati, dok pri niskim temperaturama se perje nakostriješi i ubrza se metabolizam.

* ptice nemaju žlijezde znojnice kojima bi hladile tijelo kao neki sisavci ( čovjek )

Hladnoda : - debelo krzno , linjaju se dva puta godišnje ( gube dlaku )

- za vrijeme zime neki sisavci prelaze u zimski san - stanje mirovanja

Toplina : - aktivnost nodu

- gusta dlaka, štiti od pregrijavanja

- znojenje, površinske krvne žile ( npr. velike uši od slona ) ...

Prilagodbe ptica za letenje : perje, šuplje kosti , zračni mjehuri, greben prsne kosti i jaki letni mišidi

=> analizirati značenje glavnih skupina životinja u

biosferi i životu čovjeka

Paraziti : -> nametnički organizam koji koriste organske tvari iz tjelesnih tekudina ili

stanica živih organizama ( domadara)

-> metilji ( ovčji metilj ) - domadar najčešde puž

-> trakavice ( svinjska, goveđa, pasja )

-> oblidi ( dječja glista i trihina )

-> glavni način izbjegavanja je poznavanje životnih ciklusa npr. dječje gliste, trihine i ehinokoka.

Korisna uloga kukaca : - hrana drugim životinjama

- oprašivanje biljaka

- rasprostranjivanje sjemenki

- proizvodnja meda

Štetna uloga kukaca : - nametnici ( biljne i stitaste uši, komarci, obadi, buhe ...)

- štetni u poljoprivredi, napadaju usjeve

- prenosioci bolesti ( komarac malaričar, uši, muhe ... )

Gospodarska važnost mekušaca : - bogati bjelančevinama i vitaminima- prehrana

- vedina ih se rabi za prehranu

- uzgoj dagnji i oštriga ( na Malostonskom i Limskom zaljevu )

Školjkaši - filtratori: - hranu uzimaju filtriranjem vode

- akumuliraju mikroorganizme i štetne spojeve iz mora- opasnost od trovanja

KRPELJI: ( mnogokolutidavci-> člankonošci->klještari->štipavci )

- vedi nametnici s nazubljenim kliještima

-napadaju sisavce te svojim otrovom mogu izazvati smrt manjih domadih živ. ali ne i čovjeka

- prenosioci različitih uzročnika bolesti ( virusnog encefalitisa )

Važnost riba u prehrani ljudi : - podjednako i morska i slatkovodna riba

-ribarska industrija hrvatske ->u moru se uzgajaju-> zubatac, tuna,

lubina, orada

-> u ribnjacima-> pastrva, štuka,

šaran, linjak

Značenje ptica :

-> U biosferi : - potrošadi - biljojedi , mesojedi , strvinari

- hrane se kukcima i glodavcima koji su štetni za čovjeka

- također se hrane leptirima, miševima, vrijama, voluharicama

Ptice se uzgajaju ( preradarstvo ) radi dobivanja mesa, jaja i perja.

Gospodarska važnost sisavaca: -> čovjek od životinja dobiva hranu, odjedu, obudu , ljekove itd.

-> sirovine za industriju ( farmcija- loj goveda i ovcaca te mast

ljušture i iz lubanje kita za sapune i laštila )

-> domade životinje ( za vuču, mlijeko itd. )

-> kudni ljubimci ( zabava )

=> objasniti posebnosti faune Hrvatske -> tradicija spužvarstva na Jadranu ( Krpanj )

-> tradicija koraljstva na otoku Zlarinu

- crna udovica naš otrovni pauk

Otrovne zmije : - poskok i riđovka

Zmijski ugriz : -> imobilizacija rane

-> ne micati ud koji je ugrizen

-> zaustaviti dotok krvi

-> hitna medeicinska pomod

=> opisati razloge ugroženosti životinja i potrebne mjere zaštite -> zaštidena vrsta mekušaca u hrvatskoj :- periska, prstaci, bačvaš, prugasta mirta

Štetne posljedice upotrebe insekticida : - mnogi šetno djeluju na čovjeka i životinje

- uništavaju pčele i druge korisne kukce

- opasno za zdravlje domadih životinja

- mnogi insekticidi se teško razgrađuju pa preko tla

dolaze i u hranu

Zaštidene vrste vodozemaca u hrvatskoj : - čovječja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukači

* opstanak vedine gmazova u Hrvatskoj je ugrožen pa su zakonom zaštideni : zelembač , kornjače, siva

gušterica , krška gušterica, primorska gušterica, sljepidi, blavor...

Ugroženost ptica : - uništavanje njihovih prirodnih staništa

- naročito grabežljivice i močvarnice

- isušivanje močvara

grabljivice : orlovi, jasterbovi, sove...

pjevice i močvarnice : čaplje, rode, žličarka

Ugroženost sisavaca : - čovjek sve više uništava životne uvjete u kojima opstaju životine

- bezobzirno uništavanje nežive i žive prirode, prekomjerno zagađivanje

vodenim i kopnenih ekosustava

- nekontrolirana upotreba kemikalija, radioaktivne tvari

* upotrebom atomskom oružja dovodi se u pitanje i vlastiti opstanak

UNESCO-> pred istrebljenjem 3000 vrsta sisavaca, 500 vrsta ptica i 180 vrtsa gmazova i vodozemaca.

- širenjem naselja , gradova, gradnjom tvornica i isušivanje bara i močvara

- uništavanje tropskih kišnih šuma

- prekomjeran lov na životinje radi krzna, rogova, kljova--> krivolov

U hrvatskoj su ugroženi : - sredozemna medvjedica, dupin, medvjed,

vjeverica, vidra, vuk , ris , divokoza, šišmiši

=> objasniti kemijski sastav tijela čovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva

-> temeljna građevna jedinica ljudskog tijela je stanica (-tkivo,organ,organizam)

Kemijski sastav tijela čovjeka: - kisik ( O ) 60%

- ugljik ( C ) 20%

-vodik ( H ) 10

-dušik ( N ) 4%

- minerali 6% ( kalcij, fosfor, kalij, sumpor,Mg, Fe )

Voda -> u zametku 90%

- > čovjek 55-60 %

- u krvnoj plazmi natrij-klorid ( NaCl) , otopina iztonična sa staničnom tekudinom odnosno krvnom

plazmom ( 0.9 % )-> fiziološka otopina

- za održavanje osmotske ravnoteže postoje složeni regulacijski mehanizmi koji uključuju pojedino

središte u mozgu ( žeđ ) , bubrege, hormone iz hipofize ili nadbubrežne žlijezde

-> oni reguloraju promet vode i minerala bubrezima i kožom

=> objasniti sastav tjelesnih tekudina te analizirati

sastav i uloge krvi

KRV -> sastoji se od : - tekudeg dijela-krvne plazme 55%

- krvnih stanica 45 %

- krvnih pločica

Krv je suspenzija različitih skupina stanica u krvnoj plazmi kao složenom vodenom mediju

Uloga hemoglobina : -> vežu na sebe kisik te ga prenose iz pluda u svaku stanicu tijela

( oksihemoglobin ) -jarko crvene boje- ARTERIJE

-> venska krv, prenosi manje kisika , a više CO2 - krv je tamnije crvene boje

(karbaaminohemoglobin)

*hemoglobin se sintetizira iz octene kiseline i glicina

Krvna plazma: - žudkasta tekudina , koja se dobije uklanjanjem krvnih tjelešaca centrifugiranjem

*sedimenticija- krvna tjelešca imaju vedu specifičnu težinu ( 1,080 - 1, 090 ) nego plazma ( 1,020 - 1,050 )

te se krvne stanice skupljaju na dno epruvete odnosno talože.

Krvni serum : - je krvna plazma bez fibrinogena , koja se dobiva centrifugiranjem defibrirane krvi ili

uklanjanjem fibrina iz zgrušane krvi

*fibrinogen- jedan od brojnih čimbenika zgrušavanja krvi

Eritrociti: - nemaju jezgru

- žive oko 120 dana

- bjelančevinasti sastojak eritrocita jest crveni krvni pigment - hemoglobin

Anemija ( slabokrvnost, malokrvnost ) -smanjeni broj eritrocita, odnosno smanjena količina hemoglobina

u krvi što dovodi do smanjene opskrbe kisika u tijelu

Simptomi: - bljedoda, umor, slabost, nesvjestica, gubitak daha, snažno lupanje srca...

-> poremedaj može nastati u proizvodnji ili sazrijevanju eritrocita

Leukociti: - razlikuju se po obliku jezgre i po zrncima u citoplazmi

Podjela: -> neutrofili 54-62%

-> limfociti 25-33% -> agranulociti- nemaju zrnca a jezgra

-> monociti 3-7% je nesegmentirana ( nerazdvojena )

->eozinofilni 1-3% -> granulociti- imaju zrnca a jezgra

->bazofilni 1% je razdvojena ( segmentirani )

Uloga :

neutrofili->proždiranje i razaranje mikroorganizama tj. spobnost fagocitoze

-> obrana tijela od infekcija

limfociti->zaštita tijela od zaraze protutijelima

Transfuzija: - prijenos krvi iz organizma jednog čovjeka u organizam drugog

- samo uslijed velikog gubitka krvi ( npr. operacije )

Aglutinacija: -sljepljivanje eritrocita u nesrodnom serumu ( aglutinat )

Hemoliza: - raspadanje eritrocita, krv ostaje bez fizioloških svojstava ( prijenos kisika)

* 120 dana eritrociti

*od nekoliko dana do 100 dana leukociti

Karl Lansteiner

AB0 sustav:

- membrane eritrocita sadržavaju specifične bjelančevine- antigene.

- najvažniji i najpoznatiji antigeni na memb. eritrocita nazvani su A i B

- upravo ti antigeni zrokuju reakciju aglutinacije

- zbog specifične reakcije koju uzrokuju nazvani su aglutinogeni A i B

- na temelju te spoznaje postoje četiri osnovna tipa krvne skupine : A, B, AB i 0

- osim aglutinogena pripadnici pojedine krvne skupine imaju u svojoj krvnoj plazmi i specifična protutijela

-> ANTITIJELA

- kako su i ta protutijela odgovorna za reakcije aglutinaciju aritrocita nazivamo ih aglutininima.

SKUPINA UČESTALOST AGLUTINOGENI AGLUTININI

0 34% NEMA anti B i anti A

A 43% A anti B

B 16% B anti A

AB 7% AB NEMA

- prema ovome grafu 0 skupina je univerzalni davalac a

AB skupina je univerzalni primalac

- znači ako pripadniku krvne skupine A transfuzijom damo krvnu grupu B , dodi de do aglutinske i

hemolitičke transfuzijske reakcije, jer de aglutinini anti B iz krvne skupine A uzrokovati sljepljivanje

eritrocita s aglutinogenom B iz krvne skupine B

Rh sustav : - nalazi ne na membranama eritrocita

- još jedna skupina bjelančevina tzv Rh- aglutinogeni

- 85 % bijele populacije ima Rh - aglutinogene - Rh pozitivni-> Rh ( +)

- 15 % nema na svojim memb. eritrocita Rh aglutionege -Rh negativni-> Rh ( - )

- do sinteze stečenih Rh - aglutinina dolazi u imunološkom sustavu samo imunizacijom Rh - osobe

eritrocitima Rh + osobe

- Rh+ ne ide u Rh -

Trombociti ( krvne pločice ) : - citoplazmatski djelovi velikih stanica megakariocita iz kojih se

oslobađaju raspadanjem

Uloga: -> kontrola krvarenja

-> sudjeluje u procesima zgrušavanja krvi nakon ranjavanja

tako da se lijepe na ozlijeđeno mjesto žile zajedno sa fibrinskim nitima

Krvotvorna tkiva i organi:

- koštana moždina ( nakon spolne zrelosti stvaranje se odvija samo u plosnatim kostima)

- prsna žlijezda-timus ( aktivna je do spolne zrelosti )

- slezena

- limfni čvorovi

eritropoetski organi ( proizvode eritrocite ) : - koštana srž

- dio slezene

- jetra ( naročito u zametnoj dobi )

limfopoetski : - timus, limfni čvorovi i dio slezene

granulopoeza: - slezena i koštana moždina

megakariociti: - tj. trombociti u koštanoj moždini

LIMFA : - tekudina koja kola ljudskim organizmom putem limfnih čvorova i žila

- sastavu je slična krvnoj plazmi, ali može biti različitog sastava jer je to od zavisnosti tkiva

koje opslužuje

- npr. u limfnim čvorovima limfa se obogaduje limfocitima , a limfa koja se formira

probavnom sistemu ( tzv. mliječ ) bogata je trigliceridima i bjeličaste je boje

Uloga: -> važna je uloga u zaštiti od prodora mikroorganizama u unutrašnjost tijela

-> ispiranje tvari ( metabolita) iz tkiva, čime se pomaže održavanje konstantne unutrašnje sredine,

te vradaju u krvni optok bjelančevine koje su dospjele intersticijski prostor kao i tekudine

-> prijenos masti iz probavnog trakta

-> u limfnim čvorovima su makrofagi te nastaju limfociti- imunološka obrana

- tekudina koja je stvorena od krvne plazme , koja se iscijedi u međustanični prostor

Izmjena tvari i plinova između kapilara i tkiva:

-> promijer kapilara je tako mali dase kroz njih jedva protiskuju krvne stanice

->u području kapilara izmjenjuju se plinovi

-> oksigenirana ( arterijska ) krv predaje stanicama KISIK , a preuzima CO2

-> zbog usporenja protoka krvi u kapilarama, one omoguduju izmjenu ne samo respiracijskih plinova

nego i hranidbenih tvari i vode

Hemolitička bolest novorođenčadi:

- ako Rh - nosi u sebi Rh + dijete

-> nastupa kada fetalna krv dospije u majku te se stvaraju anti Rh - aglutinini ( protutijela )

-> ti aglutinini ulaze kroz posteljicu u krvotok ploda gdje razaraju eritrocite , te izazivaju anemiju

-> koštana krv ploda pokušava nadoknaditi to propadanje pa intezivno stvara i otpušta u krvotok nezrele

eritrocite - eritroblaste s jezgrom

- to stanje je hemolitička bolest ili fetalna eritroblastoza

* hemoglobin oslobođen iz raspalih eritrocita pretvara se u bilirubin , spoj žute boje, koji uzrokuje žutu

boju tanke kože novorođenčeta ( žutica )

=> objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu i način

rada srca i krvožilnoga sustava

Srce i krvožilni sustav :

- imaju značajnu ulogu u potiskivanju krvi kroz krvne žile kako bi svakoj stanici dopremili dovoljnu

količinu kisika i hranjivih tvari, a iz stanice otpremili suvišne i štetne tvari->

-> a to su produkti metabolizma i CO2 ( ugljikov dioksid )

Arterije: - odvode krv iz srca --> oksigenirana krv ( svjetlije boje )

Vene: - odvode krv iz periferije natrah u srce --> tamnije boje

Građa:

arterije: -> smještene u dubini organizma, između mišida , tjelesnim šupljinama, uz pregibnu stranu

zglobova a opskrbljuju krvlju i kožu

->imaju elastično tkivo koje se širi i steže ovisno o protoku krvi ( pulsiranje aretija )

-> unutarnja stijenka ( endotel )

-> sloj mišida ( glatki ) - potiskivanje arterija

-> sloj omotača

vene: -> manje elastične, relativno tanki mišični sloj , ili ga uopde nema

-> u unutrašnjosti vedih vena strše venski zalisci ( sprječavaju vradanje krvi)

-> gornja i donja šuplja vena nemaju zaliske

-> neke neamju elastično tkivo

kapilare: -> imaju samo jedan sloj stanica ( unutarnja stijenka ) - endotel

-> kisik i hranjive tvari prolaze kroz tu stijenku

Tlakovi u krvnim žilama: - jest pritisak krvi na krvne žile

-> najvedi jest u velikim arterijama ARTERIJE-normalni =( sistolički/dijabolički) 16/10.7 kPa

a opada u malim arterijama, KAPILARE- 2,7 kPa ili 20 mmHg

arteriolama i kapilarima, te u VENE ( šuplje ) - 1,3 kPa ili 10 mmHg

venskom sustavu

-> krvni tlak u arterijama je promjenjiv ( pulsativan ) i varira između gornje sistoličke ( stezanje-sistolom

srčanog mišida lijeve klijetke uđe u aortu nov udarni volumen krvi -> oko 70 mL krvi)

i donje dijaboličke vrijednosti ( taj tlak se prenosi do malih arterija, arteriola i kapilara, te se minimalni

tlak koji ostaje zove-> dijastoličkim tlakom )

Optok krvi :

Mali ili pludni optok : -> deoksigenirana krv sistolom desne klijetke utiskuje se u pludnu arteriju

odnosno u pluda

-> tu se iz hemoglobina oslobađa CO2 i hemoglobini se obogaduju O2

-hemoglobin se oksigenira

-> iz pluda se oksigenirana krv vrada u lijevu pretklijetku kroz dvije pludne vene

-> krv se tijekom sistole lijeve pretklijetke potiskuje u lijevu klijetku, a odatle

snažnom kontrakcijom ( sistolom ) u aortu tj. veliki krvni optok

Veliki optok: -> započinje aortom - najvedom arterijom

-> krv se potiskuje dalje velikim a potom malim arterijama u arteriole, te dalje u

arterijski i venski kraj kapilara - izmjena plinova

-> deoksigenirana krv teče nakon izmjene plinova venulama, malim i velikim venama

te gornjim i donjim šupljim venama ulazi u desnu pretklijetku

-> sistolom desne pretklijetke krv se potiskuje u desnu klijetku , a odatle

malim se optokom ponovno potiskuje u pluda pludnom arterijom.

Srce :

- šuplji mišidni organ težak oko 300 g

- smješten je u prsnoj šupljini između dva pludna krila, a nalazi se unutar opne osrčja ili perikula

- osrčje štiti od neposrednog pritiska na srce ili od trenja pludnih krila pri disanju

- između osrčja i i srčanog mišida nalazi se tekudina

Građa:-> lijevo ( arterijska) desno ( venska ), te je svaki dio podjeljen poprečno i ima dvije pretklijetke

i dvije klijetke

-> između lijeve i desne strane nema povezanosti pa se krvi ne miješa

-> između pretklijetke i klijetke nalaze se srčani zalisci, desna ima 3 zaliska, a lijeva

ima 2 zaliska ( oni osiguravaju jednosmjeran protok krvi )

-> iz svake klijetke izlazi jedna žila : -> desna klijetka - pludna arterija ( ima zaliske na početku )

-> lijeva klijetka - aorta

--> u obe pretklijetke ulaze vene: -> desna -> gornja i donja šuplja vena

-> lijeva -> 3 do 5 ( 4 ) pludnih vena

Stijenka srčanog mišida jest debeli mišid koji se treba opskrbljivati krvlju ( krvotok srčanog mišida )

Utjecaj živčanog sustava :

S - A čvorovi autonomnog živčanog sustava simpatikusa i parasimpatikusa.

-> živčani završeci mogu promijeniti jačinu kontrakcije, frekvenciju i minutni volumen srca

SIPMATIKUS -> 250 puta u minuti, snaga kontrakcije postaje 2 puta jača

PARASIMPATIKUS -> 20- 40 puta u minuti, 30 % se smanjuje snaga kontrakcije

-> također mogu i sužavati / širiti krvne žile

Ako povedamo aktivnost tijela -> povedava se potreba za kisikom i hranidbenim tvarima

-> srce kuca brže i jače- simpatička stimulacija

-> zasniva se na neurohormonu noradrenalinu

-> 5 do 10 litara u minuti

Ako spavamo -> potreba za kisikom i hranidbenim tvarima je smanjena

-> srce radi sporije i slabije ( 3 L/min )- parasimpatička stimulacija

-> zasniva se na stimulaciji parasimpatičkog živca - VAGUS

-> vagus luči acetil-kolin

=> objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu i način

rada dišnoga sustava

Dišni sustav : - gornji dišni putevi : nos, usta, ždrijelo ,grkljan

- donji dišni putevi : dušnik, dušnice i dva pludna krila s popludnicama

Zadade dišnih organa:

-> gornji dišni putevi zagrijavaju , vlaže, čiste i dezinficiraju udahnuti zrak

Grijanje zraka se obavlja kroz dobro prokrvljenu, dakle toplu sluznicu nosa, usta ili krajnika( tonzile ).

Ovlaživanje zraka obavljaju žlijezdane stanice koje luče sekret ( sluz ) -> a obavljaju ga tako da voda

isparava iz sekreta pa se udahnuit zrak vlaži

Dlačice u nosu zaustavljaju vede čestice, odnosno čestice prašine i mikroorganizama, koji se lijepe na

vlažne stijenke dišnih puteva.

*Dušnik i ostali dišni putevi obliženi su trepetljikavim epitelom čije trepetljike neprestano trepere te uz

pomod sluzi prenose strane čestice.

Uz dišne puteve nalaze se brojne stanice- mikrofagi koji proždiru ( fagocitiraju ) mikroorganizme, također

i limfni čvorovi služe obrani.

-> svako pludno krilo je obavijeno tankom dvolisnom opnom - popludnicom

-> popludnice odvajaju pluda od ostalih organa u prsnoj šupljini

*Završne djelove sustava dušnica čine BRONHIOLI koji završavaju proširenim pludnim mjehuridima-

ALVEOLAMA ( izmjena plinova ) .

-> pludni mjehuridi obavijenu su kapilarnom mrežom ogranaka pludne arterije, koja je krvlju dopremila iz

tijela CO2 radi izmjene s kisikom, na tu kapilarnu mrežu nadovezuju se venule i pludne vene zatvarajudi

krug pludnog ili malog optoka krvi

Regulacija disanja:

- reguliraju živčane stanice smještene na bazi mozga pretežito u produženoj moždini

- te stanice čine složeno dišno ili respiracijsko središte koje autonomno određuju frekvenciju disanja

-> dišno središte se dopunski podražuje povedanom razinom CO2 u krvi , odnosno smanjenom

koncentracijom kisika. Porast CO2 u krvi ubrzava disanje , mehanizam je jako osjetljiv, te naprimjer samo

mali pomak konc. CO2 od 0,3 % povedava disanje dvostruko

Izmjena plinova:

Izmjena plinova u alveolama nastaje zbog razlike u pracijalnim( pojedinačnim ) tlakovima kisika odnoso

CO2 između dvije alveole i alveolarnih kapilara.

Plinovi difundiraju s mjesta vede konc. na mjesto manje konc; tj s mjesta vedeg tlaka na mjesto manjeg

tlaka.

* na isti se način obavlja izmjena plinova između tkivnih stanica i krvi

-> kod pludnog disanja RESPIRACIJA se obavlja ( izmjena plinova ) između alveola pluda i pripadajudih

kapilara

-> dok se kod staničnog disanja proces respiracije dešava između tkivnih kapilara i stanica

=> objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu

i način rada imunološkoga sustava

antigen: -> tvari koje uzrokuju nastanak imunološke reakcije, po kemijskom sastavu to su

bjelančevine , lipoproteini, glikoproteini, polisaharidi i dr.

-> anitigenost se temelj na prostornom rasporedu aminokiselina , najčešde na staničnim

membranama ( strše iz sklupčanog proteinskog lanca )

antitijelo: -> su bjelančevine iz grupe globulina koje se kod sisavaca grade kao reakcija na strane

supstance tzv. antigene koje su prodrle u organizam

-> dakle antitijela su obrambene supstance imunosnog sustava

-> nastaju u bijelim krvnim stanicama B - limfocitima

-> jedan antigen inducira njemu točno odgovarajude antitijelo koje preko specifične

rekovalentne veze uglavnom prepoznaje antigen kao stranu supstancu

-> zatim se dešava specifično vezanje antitijela na antigen

Imunološka reakcija:

- reakcija organizma na ulazak organizama stranih domadinu ( jer vedina staničnih memebrana ima u

svojoj građi bjelančevine)

-> Znači dešava se prepoznavanje antigena i reakcija protiv istoga

Organi i tkiva: -> nisu lokalizirani ( na jednom mjestu ) ved su razbacani na različitim mjestima

u tijelu ( središnji i periferni organi )

Središnji organi: - proizvodnja i naseljavanje stanica za obranu tijela

- razvoj i kasnije održavanje imunološkog sustava

- timus i koštana moždina

Periferni organi: - su se razvili pod kontrolom primarnih organa

- slezena , limfni čvorovi, te limfatička tkiva uz probavni ,

dišni i mokradno- spolni sustav

Nespecifični imunitet ( fagociti ) :

- fagocitoza ( unos krutih čestica i mikroorganizama u stanici ) -> razgrađuju se probavnim enzimima -

lizosomima fagocita

- neutrofilni leukociti, monociti, tkivni makrofagi

- prerađuju i predočuju antigen limfocitima za danji tijek imunološke reakcije

Specifični imunitet ( limfociti B ,T i 0) - stanice ubojice :

- limfatične stanice

-> limfociti T nositelji su stanične imunosti jer je posredovana stanicama

-> limfociti B nositelji su humoralne imunosti, jer nakon kontakta sa uzročnikom bolesti razvijaju se u

plazma-stanice koje proizvode različite vrste protutijela, bjelančevina nazvanih -> imunoglobulini

-> nalaze se u optoku krvi kao cirkulirajuda protutijela

- djelovanje imunoglobulina je u specifičnom vezanju za stranu česticu i pritom nastaje sklop strane tvari

i ( antigena ) sa protutijelom

-> tom imunološkom reakcijom antigen gubi svoju aktivnost

Aktivno i pasivno stečena imunost:

- stvaraju se protutijela koja mogu uništiti isti antigen ukoliko se opet pojavi

Aktivno: -> kada organizam sam stvara ( nakon kontakta sa određenim antigenom ) specifične

efektore imunološke reakcije

-> može nastati prirodnim putem ( preboljena bolest) npr. difterija, hripavac

-> te umjetnim putem ( cijepljenje ) unos organizama koji su izgubili patogeničnost

ali imaju antigeničnost, te organizam stvara specifična antitijela

Pasivno: -> omoguduju protutijela koja kroz posteljicu prolaze iz majke u zametak

-> dojenčad također protutijela mogu primiti sisanjem KOLOSTRUMA bogatog

imunoglobulinima

*kolostrum - prozirna tekudina koja se izlučuje prvih 24 sata dojenja

Djelovanje imunološkog sustava na tumor :

-> neprestano se bori protiv tumora

-> imunološki sustav tumore prepoznaje kao nešto strano ( jer na membranama imaju specifični tumorski

antigen ) domadinu, te ih suzbijaju

- > u liječenju tumora se također primjenjuju i imunološke metode

* tumor- u širem smislu svaka izraslina

- u užem smislu novotvorina tkiva karakterizirana nekontroliranim rastom stanica

=> objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu i način

rada probavnoga sustava

Djelovi : -> USNA ŠUPLJINA: ( usne, zubi, jezik i žlijezde slinovnice )

funkcija: - prerada i potiskivanje hrane u ždrijelo

-> JEDNJAK: - cjevasti mišidni organ, iznutra obložen sluznicom

- smješten je ispred kralježnice, donji kraj prolazi kroz ošit i ulazi u želdac

funkcija: - pasivna cijev za prolaženje hrane iz ždrijela u želudac

-> ŽELUDAC : - vredasto mišidno spremište hrane u kojem se ona istodobno i

probavlja ( mješanje i potiskivanje hrane )

- smješten je visoko u trbuhu između jetre i slezene te malo ulijevo

od središnje ravnine

-> CRIJEVO: -započinje -> dvanaesnikom - slovo C u koje je uložena glava gušterače

- glavni odvodni vod gušterače se ulijeva u dvanaesnik, na istom

mjestu je glavni žudovod koji dolazi iz jetre

-> tašto crijevo- ima debelu ružidastu stijenku

-> vito crijevo - ulijeva se u debelo crijevo

- osnovu tankog crijeva tvori; glatko mišidje poredano u dva sloja, unutrašnji

kružni i vanjski uzdužni

- poprečni nabori imaju mnoštvo sitnih resica

funkcija: - upijanje hrane( resicama ) i kretnje miješanja i potiskivanja

- debelo crijevo - > donji dio trbuha; šire je od tankog crijeva

te je naborano izvana

funkcija: -kretnje mješanja i potiskivanje

Uloga jetre i gušterade u probavi hrane:

Jetra:

-sudjelovanje u metabolizmu masti

- sinteza ureje, otpadnog produkta metabolizma bjelančevina

- stvaranje i izlučivanje žudi ( raspršuje masti u male kapljice )

Gušterada:

- probava hrane u tankom crijevu ( ugljik, bjelančevine i masti )

- najvedi je proizvođač probavnih sokova koje otpušta u dvanaesnik

Građa zuba: -> kruna, vrat, korijen - tri osnovna dijela zuba

->slojevi zuba od vani prema unutra čine caklinu, zubninu( dentit ) i cement

-> unutar ta tri sloja nalazi se središnji dio koji je crvene boje- srčika

-> u pulpu tj. srčiku ulaze manji ogranci krvnih žila, limfne žile i ogranak

V. moždanog živca

Mliječno zubalo: - sadrži dvadeset zubi - od 6 do 12 godine života

- njih nadomješta trajno zubalo do 18 godine

- dva sjekutida, očnjak, dva kutnjaka u svakoj polovici čeljusti-20

Trajno zubalo : - trideste i dva zuba

- 2 sjekutida, očnjak , dva predkutnjaka i tri kutnjaka

Ptijalin : -> nalazi se u sini

-> u ustima razgrađuje škrob na maltozu i glukozu

-> razlaže oko 70 % škroba u ustima

Pepsin: -> luče ga glavne stanice fundusnih i piloritičkih žlijezda želudca

-> pepsinogen se razlaže koloridnom kiselinom do pepsina

( zato je u želudcu potrebno da bude kiseli medij )

-> proteolitični enzim, probavlja bjelančevine a najaktivniji je u jakom

kiselom okruženju - Ph 2

Uloga žudi : -> 97 % voda, žudne soli, žudne boje i druge neotopljene tvari( kolesterol, masne kis.

lecitin i elektroliti )

->Uloga:

1. žudne soli sudjeluju u probavi masti tako da velike kapljice masti razbijaju na manje

2. apsorpcija masti , spajajudi se s masnim kiselinama, kolesterolom i drugim lipidima, žudne solu

stvaraju micele koje su topljive u vodi, te se time olakšava prijenos sastojaka do crijevnih stijenki ( resica

) te se je njihova apsorpcija time lakša

Uloga tankog crijeva:

-> potpuno se dovršava probava hrane

-> upijaju se hranjive tvari crijevnim resicama

Uloga debelog crijeva:

-> apsorpcija je ograničena samo na vodu i elektrolite ( minerale )

-> izbacivanje fekalnih masa

-> bakterije sintetiziraju vitamin K ( bakterije truljenja, E.colli )

-> pražnjenje crijeva

*escherichia coli- je jedna od glavnih vrsta bakterija koje žive u donjem dijelu probavnog trakta

sisavaca, nužne su za pravilnu probavu hrane te sudjeluju u radu crijevne flore

Peristaltika crijeva: -> stijenka crijeva bogato je opskrbljena uzdužnim prstenastim mišidima

koji se djelovanjem autonomnog živdanog sustava kontrahiraju i relaksiraju

te proizvode poretemješanja i peristaltičke pokrete

-> tim pokretima omoguduje se mješanje sadržaja crijeva i kretnje himusa crijevima

=> objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu

i način rada metaboličkoga sustava

Metabolični sustav: -> metaboličke reakcije u kojima se u tijeku reakcije izgradnje i razgradnje

odvija kemijska i energetska promjena tvari i energije

-> metabolizam je osnova izgradnje struktura i svih životnih procesa

Mehanizam termoregulacije: -> oko 40 %ukupne energije hrane oslobađa se kao toplina

* čovjek je HOMEOTERMNI organizam ( znači da može održavati svoju stalnu tjelesnu temperaturu)

-> središte za regulaciju temperature nalazi se u mozgu u

hipotalamusu ( dva središta: -->PRODUKCIJA TOPLINE

-->REDUKCIJA TOPLINE

-> ta središta primaju informacije živčanim putem ili krvlju

=> ako se tijelo PREGRIJE: - uključuje se središta za redukciju topline

1) šire se krvne žile ( kapilare ) -> vazodilatacija

2) povedava se dotok krvi u kožu pa se toplina otpušta u okoliš

3) stezanjem žlijezda znojnica oslobodit de se znoj koji isparivanjem

hladi kožu

4) hormonalnim putem smanjuje se razgradnja tvari, a time se također

smanjuje i produkcija topline

=> ako nam je HLADNO: - uključuje se mehanizam za očuvanje topline- produkciju topline

1) prestaje znojenje

2) sužuju se krvne kapilare ( vazokonstrikcija )

3) smanjuje se protok krvi u kožu

4) hormonima ( tiroksin ) stimuliraju se kataboličke reakcije

Bazalni metabolizam: ->tijelo troši znatne količine energije i onda

kada potpuno mirujemo ili spavamo

->to je količina enrgije koju tijelo trošiza održavanje životnih funkcija

kao npr. rad srca, krvotoka,bubrega,dišnog sustava,mozga ( najviše) i dr.

-> važnu ulogu imaju hormoni štitnjače ( tiroksin i trijodtironin )

Radni metabolizam : -> čovjek mase 70 kg u dobi od 20 god. treba na dan pod prosječnim radnim

od 10 do 12 MJ energije

-> energija se dobiva unošenjem hrane u organizam

Osnovne hranidbene tvari : - ugljikohidrati, bjelančevine, masti, minerali, vitamini i voda

- jednostavne građevne jedinice ( monosaharidi, aminokiseline,

masne kis. i glicerol ) / ioni minerala, vitamini i voda

- osobito su važni ugljikohidrati, bjelančevine i masti jer se njihovom

razgradnjom oslobađa u stanicama energija za obnavljanje zaliha

spoja bogatog pohranjenom energijom -> ATP ( adenozin-trifosfat )

Regulacija šedera u krvi:

* glukoza može difundirati samo u stanice mozga, jetre, crijeva, eritrocita i kroz posteljicu bez aktivnog

prijenosa ( tj. bez inzulina )

* največa količina glikogena pohranjena je u mišidima i jetri

-> glukoza je jedan od glavnih izvora energije u stanici

* konc. glukoze u grvi = GUK

-> specifičan prijenosnik ( transport ) glukoze u krvi jest INZULIN

-> HIPERGLIKEMIJA ( porast glukoze u krvi ) : -> glukoza se skladišti u obliku GLIKOGENA

-> inzulin luče žlijezdane stanice

Langerhansovih otočida ( gušterača )

-> otpuštanje inzulina uslijed visoke razine GUK

-> HIPOGLIKEMIJA ( sniženje GUK ) : -> stanice nemaju dovoljno energije

-> glukagon razgrađuje glikogen ( skladišni oblik glukoze )

* razgradnju glikogena stimulira i hormon srži nadbubrežne žlijezde - ADRENALIN koji se oslobađa pod

djelovanjem živčanog sustava

* U stanjima hiper i hipo glikemije poemedeni su i OSMOTSKI TLAKOVI

Vitamini :

- biološki regulatori kemijskih reakcija tvari u organizmu

-djeluju u malim količinama na : -> sintezu enzima i tkiva

-> održavanje i zaštita organizma

-> važni sudionici brojnih metaboličkih reakcija ( B, C i D )

Poremedaji:

* hipovitaminoza ( višak ) i avitaminoza ( manjak )

- nedostatak vitamina A uzrokuje sljepodu i promjene na koži ( epitelna tkiva )

- nedostatak vitamina B- kompleksa uzrokuje razne metaboličke bolesti i promjene ( beri-beri,

pelagra, dermatitis, srpasta animija i dr . )

- hipovitaminoza vitamina C uzrokuje skrobut

- nedostatak vitamina D ( antirahitični vitamin ) urokuje promjene u metabolizmu kalcija što dovodi do

rahitisa

-> vitamini E važni su u održavanju fiziološke aktivnosti spolnih žlijezda ( antisterilni vitamini )

Vitamini topljivi u vodi: -> vitamini B-kompleksa B1,B2,B6,B12

-> vitamin H , PP, PABA, folna kiselina i vitamin C

Vitamini topljivi u mastima: -> A, D, E i K vitamini

-> nalaze se u namirnicama koje sadrže masti

-> neki su i biljni produkti

Uloga minerala u organizmu :

-važni su Ca, P, Fe, J i dr.

Uloga: -> vitamini se ne mogu apsorbiraati bez pomodi minerala

-> sva tkiva i tjelesne tekudine sadrže različite količine minerala ( gradivna )

-> od cjelokupne važnosti za mentalno i fizičko stanje

-> djeluju kao katalizatori mnogih bioloških reakcija u tijelu

( rad mišida, prijenos poruka živčanim putem ( Na+), stvaranje hormona, probava-

te iskorištavanje hranidbenih tvari u organzmu )

Poremedaji:

- nedostatak željeza ( Fe ) uzrokuje slabokrvnost ( anemija )-> željezo na eritrocitima je zaslužno za

prijenos kisika

- nedostatak joda uzrokuje gušavost ( štitnjača )

- pri nedostataku kalcija kosti i zubi se nenormalno razvijaju ( rahitis )

=> objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu i način

rada sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekudina

Koža: - gipki, elastičan, kompleksan i dinamičan najvedi tjelesni organ

Uloga : -> zaštita organizma od nepovoljnih utjecaja okoliša

-> sprječavanje nekontroliranog gubitka vode ( zahvaljujudi vodenopropusnom rožnatom

sloju- keratinu )

-> žlijezde znojnice i lojnice-> komunikacija unutrašnjosti tijela s vanjskim svijetom

-> brojna osjetila za prijem važnih informacija iz okoline( dodir, tlak, bol, toplo, hladno i dr. )

-> važan organ za regulaciju topline tijela ( poglavlje za termoregulaciju )

-> djelovanjem sunčevih zraka u koži započinje sinteza vitamina D iz provitamina

Građa:

a) rožnati sloj ( epiderma ) : -> višeslojni epitel ( stanice rožnatog, zrnatog, zupčastog i bazalnog sloja)

-> tkivo s mogudnošdu regeneracije

-> neprekidno stvaranje novih stanica

b) unutarnji sloj ( dermis ) : -> rastu dlake, mreža krvnih kapilara, ogranci osjetilnih živaca, snopovi

glatkih mišida, lojne i znojne žlijezde

* melanociti=> nalaze se između bazalnih stanica

=> to su kožni pigmenti , melanin ( crni ) i fenomelanin ( crveno - smeđi )

* bazalne stanice -> sloj stanica između epiderme i dermisa

Melanin : -> štiti kožu od štetnog djelovanja ultraljubičstog zračenja- UV

-> zrnca melanina slažu se u stanicama kože u obliku „jezgrine kape“ tj. pakiraju se oko

jezgre stanica kože kako bi zaštitili njezine nukleinske kiseline od UV zračenja

NEFRONI : - osnovna građevnja jedinica bubrega

U početni dio nefrona- Bouwmanovu čahuru ulaze ogranci bubrežne arterije ->

-> u čahuri se stvara kapilarno klupko kroz koje se filtrira krvna plazma u silazni krak nefrona->

-> kroz silazni krak neforna i petlju prolazi filtrat pod tlakom u izlazni krak nefrona->

-> stanice koje čine sitijenku neforna mogu upijati vedi dio tvari potrebnih tijelu iz filtrata

( glukoza, ioni natrija i klora, i dr. ) ->upijene tvari ulaze kapilare koje su ogranci bubrežne odvodne

arteriole ( te krvne kapilare obavijaju krakove nefrona ) -> kroz stijenku tih kapilara prebacuju se tvari iz

nefrona pravo u krvotok ( bubrežna vena )

* kroz kapilarno klupko ne filtriraju se krvne stanice i velike molekule bjelančevina iz krvne plazme, filtrat

je dakle krvna plazma bez staničnih elemenata i bjelančevina

Tri osnovna načina funkcioniranja : -> obavljaju selektivnu filtraciju krvi, tj . krvne plazme

-> reapsorbiraju u krvožilni sustav sve potrebne tvari iz filtrata

( aminokis, glukozu, ione natrija i klora... )

-> selekcijom se oslobađaju iz tijela nepotrebnih i štetnih tvari

( npr. ureje )

Djelovanje hormona u sastavu tjelesnih tekudina:

Nedostaje li u tijelu vode -> krvna plazma postaje hipertonična-> podražuju se središta za žeđ u mozgu->

ta središta šalju impulse u stražnji režanj hipofize-> hipofiza luči antidiuretički hormon ( ADH ) -> ADH se

transportira krvlju do čahure nefrona -> ADH povedava reapsorpciju vode iz filtrata u nefronskim

kanalidima , te oda odlazi natrag u krv ( mokrada je siromašnija vodom )

ALDOSTERON: -> hormon kore nadbubrežne žlijezde

-> održava stalnu razinu iona natrija, klora i kalija u tijelu

Aldosteron oslobođen u krvi -> filtrira se u nefron -> pojačava upijanje iona natrija u kapilare koje se

nalaze uz nefrone

-> reagira na konc. iona natrija u izvanstaničnoj tekudini

-> niska koncentracija -> podražuje lučenje aldosterona

-> visoka koncentracija-> smanjuje se lučenje aldosterona

Hemodijaliza :

- posebna vrsta liječenja u kojoj pacijent nema niti jedan bubreg koji je u pravilnoj funkciji

( privremeno su onesposobljeni, ili su vrlo oštedeni dugotrajnom upalom ) te se koristi poseban uređaj

koji ima funkciju bubrega - > „umjetni bubreg“

Transplatacija : - trajna mogudnost liječenja kod potpunog zatajivanja rada u obaju bubrega ( tkivna

srodnost - imunološka podudaranost )

=> objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu i način

rada sustava organa za kretanje

KOSTUR ČOVJEKA:

-> približno 208 kostiju

-> kostur se sastoji od kosti , hrskavice i ligamenata

Kosti : -> građene su od koštanog tkiva- vajnski kompaktni i središnji spužvasti sloj

-> rast kostiju omoguduju koštane stanice - osteoblasti

*osteoklasti- razgrađuju koštanu tvar

-> cjevaste ( vedina kostiju udova i neke kosti trupa )

-> plosnate ( lopatica i zdjelične kosti )

* kubične ili kratke kosti ( kralješci, kosti šak i stopala )

Tri velike skupine kostiju : -> kosti glave -> lubanja i lice

-> kosti trupa -> kralježnica, prsni koš i zdjelica

-> kosti udova -> ruke i noge

Hrskavica : -> hrskavične stanice koje su povezane elastičnim elastinom i hijalinom

-> dolaze na zglobnim površinama i na svim mjestima na kojima se vežu kosti

* hondroblasti ( umnožavanje hrskavice ) i hondroklasti ( razaranje hrskavice )

* okoštavanje hrskavice -> rast kostiju tj. tijela ( rast kostiju u dužinu i širinu )

Ligamenti : -> najmekši dio kostura

-> omoguduje pokretljivost zglobova koji su upravljani kontrakcijom mišida

Promjene kostura: - dijete-> hrskavično tkivo- kosti se starenjem razvijaju u koštano tkivo

Rahitis : - najranije bolesti djece

- kosti, rebra i udova su tanke i deformirane; zdjelica mekana

- razlozi su neadekvatna prehrana, nedostatak vitamina D i premalo izlagnje suncu pri čemu

nastaje vitamin D

Osteoporoza: - kada je razaranje koštanog tkiva( osteoklasti ) vede od stvaranja ( osteoblasti )

- kosti su jako lomljive i slabe

- javlja se kod starih ljudi ( smanjenjem spolnih hormona )

- terapija kalcijom, vitaminima D, a u žena spolnim hormonima

Prijelomi : -> kosti se lome zbog djelovanja jake vanjske sile koja premašuje čvrstodu kostiju

-> zatvoreni i otvoreni ( kosti probijaju kožu ) prijelomi

Osobine i vrste mišidnog tkiva : ( poglavlje o životinjskim tkivima )

a ) poprečno prugasti mišidi kostura : -> pokredu se našom voljom i služe za pokretanje tijela

-> mišidi se sastoje od mnoštva mišidih vlakana

-> vlakna se sastoje od miofibrila; miozinske ( tanke ) i

aktinske ( deblje ) niti

b) glatki mišidi : -> pokredu se neovisno o našoj volji ( autonomni živčani sustav )

-> reguliraju pokrete probavila, dišnog , mokradno-spolnog i krvožilnog sustava

-> duguljaste vretenaste stanice s jednom jezgrom i aktizinskim i miozinskim vlaknima

Srčani mičid: -> sastoji se od poprečno prugastih međusobno spojenih vlakana koji se skladno

kontrahiraju

Uloge pojedinih djelova organa za pokretanje :

MIŠIDI -> imaju važnu ulogu u pokretanju organizma (u njima se kemijska energija se pretvara u

mehaničku)

KOSTI -> su potporanj za mičide i organizam

ZGLOBOVI -> čine s pojedinim kostima sustav poluga

* mišidi ne mogu djelovati sami ved im treba poticaj iz živčanog sustava

Živčano - mišidna veza: - živčanim impulsima upravlja se radom mišidja

Živčani impuls-> daje nalog da se mišidi kontrahiraju -> impuls stigne okončinama živč. vlakana do

mišidnih vlakana -> impuls se proširi vlaknom ( provodljivost ) -> uz pomod iona kalcija i energije

pohranjene u ATP- u uzrokuje kontrakciju mišida

Brojnost mitohondrija : -> stalnim vježbanjem se povedava brojnost mitohondrija u mušidima

* broj mitohondrija nije stalan ved se mijenja sa mišidnom aktivnosti ( kondicija )

-> ako se skupina mišida dulje vrijeme ne upotrebljava smanjuje se broj

mitohondrija jer mišidi trebaju manje energije ( ATP-a )

Građa mišidne stanice : - aktinska i miozinska nit poredane su jedna uz drugu

* poprečni mostovi se nalaze duž miozinskih niti

- kontrakcija nastaje upravo međusobnim vezanjem poprečnih mostova

miozinskih niti na aktinske niti

- za vrijeme kontrakcije , aktinske niti smanjuju razmak između

L- membrana pojedinačnih miofibrila, te se mišidna vlakna stežu, odnosno

steže se cijeli mišid

Građa kosti : - 70 % anorganskih tvari ( kalcij , fosfor ) i 30 % organskih tvari ( osein )

Građa i funkcija hrskavice : - hrskavične stanice povezane su elastičnim elastinom i hijalinom

- anorganske tvari u hrskavici ima znatno manje nego organskih

( kalcija gotovo da i nema)

- imamo samostalne hrskavice poput diskusa ( između kralježaka )

i meniskusa ( zglob koljena ) ublažuju jako opteredenje kojima su izvrgnuti

zglobovi te smanjuje trenje među kostima

-> hrskavica u početku ima zadadu omoguditi razvoj pravog koštanog tkiva

-> rast tijela = okoštavanje hrskavice

Uloge vitamina D i minerala Ca u izgradnji kosti :

Vitamin D -> pojačava apsorpciju Ca iona iz hrane

-> pokazuje povoljno djelovanje na reapsorpciju Ca i fosfata iz primarnog urina ( filtrata)

što uz aktivaciju alkalne fosfataze pojačava mineralizaciju kostiju i zubi

* avitaminoza D - rahitis u djece ( meke kosti )

Kalcij -> najvedi depo ili spremište kalcija je u kostima

-> okoštavanje kostiju i zubi

* Bjelančevine u sastavu miofibrila: - miozin zajedno čine 55 % ukupnog skeletnog mišidja

- aktin

- tropomizin ( stabilizira i učvršduje vlakna )

- trapanin ( međudjelovanje aktina i miozina )

=> objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu i način

rada endokrinog sustava

Endokrine žlijezde: - epifiza i hipofiza -> u mozgu

- štitnjača i doštitnjača -> neposredno ispod grkljana, s obje strane dušnika

- prsna žlijezda( timus ) -> u prsnoj šupljini iznda dušnika , blizu srca a ispod

prsne kosti i niže od štitne žlijezde

- nadbubrežna žlijezda -> na bubrezima, položena poput kape

- spolne žlijezde -> kraj spolovila

Hipofiza : -> jedna od najvažnijih žlijezda s unutrašnjim lučenjem ( ima središnje mjesto )

-> povezana je preko hipotalamusa sa živdanim sustavom

-> usklađuje rad mngoih drugim endokrinih žlijezda

-> radom hipofize upravlja hipotalamus - > na osnovi brojnih informacija koje iz tijela

dolaze u središnji ŽS hipotalamus potiče ili koči oslobađanje hipofiznih hormona

Stimulacijski / tropni hormoni hipofize : -> nadziru i reguliraju funkcije ostalih endokrinih žlijezda

i to štitnu žlijezdu, nadbubrežnu i gonade

Adenohipofiza:

- Gonadotropni hormon -> dva hormona koji krvlju dopiru do gonada te stimuliraju lučenje spolnih

hormona i gametogenezu

-> žene - FSH ( folikulostimulacijski ) i LH ( lutenizacijski ) -> sazrijevanje jajne stanice i ovulacija

-> muškarci - FSH i hormon za stimulaciju intersticijskih stanica ( ICSH) -> sazrijevanje spermija i lučenje

spolnih hormona

- Adenokortikotropni hormon ( ACTH ) -> stimulira koru nadbubrežne žlijezde da luču

kortikosteroidne hormone ( aldosteron i kortizon )

- Tireotropni hormon ( TSH ) -> potiče rast i aktivnost štitne žlijezde da luči svoje hormone

tiroksin i trijodtironin

Srednji režanj hipofize:

- Mealnocit stimulacijski hormon ( MSH ) - hormon za raspodjelu kožnog pigmenta melanina

Mehanizam povratne sprege pri lučenju hormona:

-> Hipotalamus luči neurohormone koji podražuju adenohipofizu -> podražene stanice zatim oslobađaju

stimulacijske tropne hormone

npr. HIPOTALAMUS luči neurohormon za oslobađanje tireotropnog ( TSH ) hormona hipofize->

->adenohipofiza podražena neurohormonom luči TSH -> TSH krvlju stiže u štitnjaču te dovodi do

pojačane sinteze tiroksina i/ili trijodtironina u krvi -> ako je razina hormona štitnjače u krvi previsoka,

ovi hormoni de negativnom povratnom spregom blokirati hipotalamus -> zbog toga lučenje

neurohormona za oslobađanje TSH u hipotalamusu se smanjuje -> a s manje neurohormona

adenohipofiza luči manje TSH -> a s manje TSH smanjena je koncentracija aktivnosti štitnjače čime se

smanjuje konctentracija tiroksina i trijodtironina u krvi-> sa smanjenom konc. tih hormona lučenje

potiče se lučenje neurohormona u hipotalamusu...

* pojedine žlijezde ( npr . gušterada ) direktno su stimulirane ili inhibirane u endokrinoj aktivnosti

stimulacijskim čimbenikom , a to je npr. za gušteradu povišena ili snižena razina glukoze u krvi

Endokrine žlijezde i njihovi hormoni:

Hipofiza ( ostali hormoni osim stimulacijskih ) :

-> hormon rasta ( STH ): - djeluje na sve stanice tijela i stimulira

u njima reakcije sinteze( adenihipofiza)

Stražnji režanj hipofize: -> oksitocin- ( kontrakcija maternice pri porođaju,

također potiče lučenje mlijeka pri dojenju )

-> antidiuretski hormon ( ADH ) - regulira promet vode u bubrezima

Štitna žlijezda:

-> tiroksin ( T4 ) i trjodtironin ( T3): - snažno stimuliraju metabolizam

- imaju jod u svom sastavu, koji se stoga treba unositi svakodnevno

Doštitne žlijezde :

-> parathormon: - regulacija prometa kalcija u tijelu

Prsna žlijezda ( timus ) :

->timozin i dr: - u najranijoj životnoj dobi potiče razvitak i zriobu cjelokupnog imunološkog sustava

- stanična imunost ovisi o timusu

Nadbubrežna žlijezda :

Kora: - kortikosteroidni hormoni : -> aldosteron : - glavni mineralno kortikoidni hormon koji održava

razinu iona natrija i kalija u izvanstaničnoj tekudini

-> kortizol: - glavni glukokortikoidni hormon koji se oslobađa

u stresu, te pospješuje opdi metabolizam

Srž: -> adrenalin : - oslobađa se u različitim stresnim situacijama; strah, šok, bol...

- pojačava aktivnost srca, krvne žile bliže koži se stežu

* tijelo na stres reagira tako što povedava i mobilizira energetske zalihe

Gušterača ( pankreas ) :

-> inzulin : - prijenos glukoze iz krvi u stanice

-> glukagon: - stimulira razgradnju glikogena ako se snizi razina šedera u krvi - hipoglikemija

*glikogen - skladišni oblik glukoze u tijelu ( mišidi i jetra )

Spolne žlijezde: ( sljedede poglavlje) - proizvodnja hormona i stanica

- sudjeluju u gametogenezi uz nužnu suradnju sa spolnim hormonima

Egzokrine žlijezde: -> žlijezde koje kemijske spojeve luče vanjskim putem

-> dojka, gušterača, jetra, prostata, slinovnice ( ptijalin )

Endokrine žlijezde: -> žlijezde sa unutarnjom sekrecijom

-> sintetiziraju u svojim specifičnim stanicama različite djelatne

tvari - inkrete koji se nazivaju hormoni

-> nemaju odvojenih kanala kao egzokrine žlijezde, pa svoje izlučevine (hormone)

predaju neposredno u žilni sustav, tj u krvne kapilare

=> objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu i način

rada spolnoga sustava

Organi muškog spolnog sustava: -> sjemenik ( parna žlijezda ) ; u njima se zbiva spermatogeneza

tj. iz spermatogonija nastaju spermiji

-> dosjemenik ; tu spermiji sazrijevaju i stječu sposobnost

samostalnog pokretanja; također pohranjuje dio zrelih spermija

-> sjemenovod ; prolazi kroz prostatu, te prenosi spermije

-> prostata; luči lužnate sekrete

- neutralizira kiselu reakciju u spermijima

- sekreti prostate i drugih žlijezda smještenih uz mokradnu cijev

pomješat de se sa spermijima i u tijeku izbacivanja stvoriti de

spermu

-> mokradne cijevi

-> mošnja ; tu je temperatura optimalna za normalnu endokrinu

aktivnost sjemenika

-> spolni ud ; mokrada izlazi mokradnom cijevi; erekcija

Organi ženskog spolnog sustava: -> jajnici ;dvojaka uloga , oogeneza i lučenje spolnih hormona

- iz zametnie stanice oogonije nastaje jedna jajna stanica

-> jajovod; služi za provođenje jajnih stanica u maternicu

- u njemu se luče sekreti koji hrane jajnu stanicu i održavaju

blagu lužnatost sredine

-> maternica; u njoj se ugnježđuje jajna stanica nakon oplođenja

- jaki mišidni organ ; stijenka je obložena sluznicom koja se za

vrijeme mjesečnice ljušti a u trudnodi stvara posteljicu

-> rodnica( vagina ) ; povezuje vrat maternice sa vanjskim

spolovilom

-> dražica ( clitoris ) ; pri snošaju uzrokuje ugodu i orgazam

-> stidnica; svi vidljivi djelovi spolnih organa žene

* izlučivanje hormona adenohipofize- gonadotropnih hormona ( FSH i LH ) nadzire hipotalamus koji luči

stimulirajuče tvari za njihovo oslobođenje ; lučenje tih tvari ( neurohormona) ovisi o koncentraciji

ESTROGENA I PROGESTERONA i krvi ( mehanizam povratne sprege )

Menstrualni ciklus:

Tri uzastopne faze:

1. folukularna faza : - počinje menstruacijskim krvarenjem ( 3-5 dana )

- u jednom mjehuridu počinje sazrijevanje jajne stanice ( 12 dana )

2. ovulacijska faza: - jajna stanica konačno dozre

- završava ovulacijom ( 2-3 dana )

3. sekrecijska faza : -povečava se sekrecija hormona progesterona i esterogena ( 13- 14 dana )

* sa padom koncentracije progesterona i estrogena oko 28 dana ciklusa , nastupa ponovno mjesečnica

koja započinje menstruacijom - krvarenjem

Ovulacija: -> zbog porasta tlaka tekudine Grafov mjehurid ( folikul ) koji se nalazi na rubu jajnika

pukne i izbaci jajašce

-> ovulacijska faza traje 2 - 3 dana ( ovulacija 24 h )

->do ovulacije dolazi kada se jajna stanica koja je sazrijevala u jajniku odvoji i počne

svoj put jajovodom do maternice

-> to vrijeme žena je plodna

* jajna stanica živi 24 h poslije izlaska iz jajnika

- kod 28 dnevnog ciklusa do ovulacije dolazi 14 dana poslije početka menstruacije

Oplodnja :

-> počinje sa sjedinjenjem spermija i jajne stanice u prvoj tredini jajovoda

* jajna stanica oplodno je sposobna 12- 24 h nakon ovulacije, a spermij 48 sati nakon ejakulacije , što

znači da svukupno plodno vrijeme u žene je mogude unutar 2 dana prije ovulacije i 1 dan poslije .

-> spermij prodire kroz membranu ( zona pellucida ) uz pomod enzima koji sam luči- akrozin

-> nakon prodora prvog spermija , zona pellucida zadeblja što onemogudava ulazak ostalim spermijima

* poliplodija- organizam sa više od dva niza homolognih kromosoma

-> u jajnoj stanici udružuju se haploidna predjezgra jajašca i spermija u zajedničku jezgru

ZIGOTU koja ima 2n odnosno 46 kromosoma

Dojenje: -> adenohipofiza luči prolaktin koji potiče lučenje mlijeka iz žlijezdanih

stanica dojke ( laktacija )

* oksitocin izaziva stezanje mjehurida koji su puni mlijeka

-> kolostrum se luči nakon porođaja prvih 24 sata - to je prozirna tekudina

bogata protutijelima s malom količinom masnode

Razitak zametka :

-> BRAZDANJE ( dijeljenje zametka uzastopnim mitozama ) -> o oplodnje do dvostaničnog oblika(30h) ->

sljededih 10-20 h nastaje četverostanični oblik-> ta se struktura i dalje dijeli te putuje kroz jajovod prema

maternici ( u jajovodu se hrani osmozom i difuzijom ) -> četverostanični oblik tredim brazdanjem prelazi

u osmostanični oblik-> nakon oko 72 h nastane zametni mjehurid sastavljen od vedeg broja stanica =

BLASTOCISTA ->

-> blastocista se ugnježđuje ( implatira ) duboko u sluznicu maternice ( 7-8 dana nakon oplodnje )->

-> blastocista se i dalje hrani difuzijom -> razvija se posteljica iz stanica trofoblasta i decidue ( ona de

osigurati kasniju prehranu u fazi embrionalnog i fetalnog razvoja ) ->

-> RAZVOJ ZAMETKA -> pojedine stanice se svrstavaju ( diferencijacija ) u stanične slojeve ( zametni listidi

) -> gastrulacija-> gastrula ( tri zametna listida; ektoderm-vanjski, mezoderm-srednji, endoderm-unutarnji

) -> razvijaju se osnove pojedinih organa - ORGANOGENEZA

Tijek trudnode:

-> 16 dana poslije oplodnje počinje optok krvi -> POSTELJICA ( u njoj se majčina krv i krv zametka ne

miješaju, ved dolaze u posredan dodir izlijevanjem u proširene prostore posteljice; kroz posteljičnu opnu

se izmjenjuje kisik i ugljikov dioksid; hranjive i otpadne tvari ; međutim kroz opnu krvne i druge vede

stanice ne prolaze ) -> oko 4 tjedna uočava se zametak ( embrio ) ->

-> između zametka i vanjskog sloja izgrađuje se PUPČANA VRPCA -> 10-12 tjedan jasno se uočavaju šake i

stopalo s prstima -> glava je velika-> nakon 3 mjeseca zametak se sve do porođaja zove PLOD ili FETUS ->

nakon 5 mjeseca nalik je na novorođenče( 25 cm ) , nalazi se u vodenjaku koji je ispunjen plodnom

vodom ( anionska tekučina) , a pupčanom vrpcom spojen je sa posteljicom

Hormonalne promjene u trudnodi:

* trofoblast -> naziv trofoblast dolazi od grčke riječi trophos što znači hrana; trofoblast se razvija iz

oplođene jajne stanice 4-5 dana nakon oplodnje, ima sposobnost prodiranja u sluznicu, omoguduje

usađivanje oplođene jajne stanice u maternicu i prehranu embrija

- iz stanica trofoblasta , a kasnije iz posteljice luče se placetarni gonadotropni hormoni ( PGTH) koji

sprječavaju propadanje žutog tijela

-> žuto tijelo za vrijeme trudnode nabuja i postaje pojačano aktivno ( luči progesteron )

-> progesteron potiče lučenje estrogena

-> u kasnijoj fazi trudnode te hormone luči posteljica

-> ti hormoni sprječavaju mjesečnicu, jer bi inače došlo do gubitka ploda

Porođajno doba: -> Prvo porođajno doba: - glava pritišde vrat maternice, taj mehanički podražaj

izaziva živčani refleks koji preko hipotalamusa potiče

lučenje hormona OKSITOCINA

- oksitocin izaziva pravilno ritmičko stezanje

i otpuštanje mišida maternice

- ista pojava izaziva porast koncentracije estrogena

iznad vrijednosti progesterona

* u trudnodi se luči više progesterona nego estrogena

- nastaje rastezanje grlida maternice i pucanje vodenjaka

- trudovi su svakih 15- 20 min ,a kasnije traju od 30-60sec

-> Drugo porođajno doba: - doba istiskivanja ploda

- dijete izlazi te počeme plakati poslije prvog udisaja

- pupčana vrpca se reže

-> Trede porođajno doba: - ljušti se posteljica iz stijenke maternice ( 350 mL krvi )

- na kraju se smanjuje konc. progesterona i estrogena

-> zbog toga se luči prolaktin i oksitocin koji potiču lučenje mlijeka

* nakon porođaja nastupa razdoblje babinja ( 4- 5 tjedana )

Fiziološke i psihičke promjene u pubertetu:

- glavne fiziološke promjene i spolni razvitak završavaju s pubertetom u 16-18 godini

- međutim psihički razvitak i socijalno sazrijevanje u pravilu traju mnogo dulje

=> objasniti smještaj u tijelu, građu, ulogu i način

rada osjetilnoga i živčanoga sustava

Živčani sustav :

Uloga: -> ŽS obavlja zajedno s endokrinim sustavom nadzornu- koordinativnu i regulatornu

zadadu između pojedinih organa

-> ŽS sustav nadgleda brze aktivnosti ( kontrakcija mičida, održavanje ravnoteže..)

* endokrini sustav regulira pretežito metabolične reakcije

-> ŽS s milijardama živčanih stanica ( neurona ) prikuplja, prenosi, obrađuje i pohranjuje

brojne informacije iz tijela i okoline

* pohranjene informacije pamti pa se njima služi po potrebi

-> ŽS čovjeka razvija logičko rasuđivanje , svijest , razum i inteligenciju

Podjela prema građi, smještaju i ulozi : -> osjetilni ili senzorični ( receptivni )

-> pokretački ili motorički

-> središnji i periferni

-> voljni i autonomni

Živčana stanica ili neuron:

-> po svom položaju ili zadadi neurone djelima na : - osjetilne ( reseptorske, senzorične )

- prijenosne

- pokretačke ( motorične )

-> temeljna građevna jedinica ŽS

Građa: -> tijelo neurona ili soma ( ima jezgru )

-> iz soma se pružaju krada živčana vlakna - DENDRITI

- granaju se blizu stanice i najčešde primaju živčane podražaje ( impulse ) od aksona

drugih živčanih stanica ili se na njima nalaze osjetilna tjelešca

-> AKSON - duže živčano valkno ( donji dio je razgranat poput korjena biljke )

- prenose podražaje iz tijela živčane stanice ( sinapsa ) drugim živčanim stanicama

ili izvršnim organima ( mišidno - živčana veza )

* dendritima i aksonima međusobno se povezuju pojedinačni neuroni

Princip nastanka osjeta:

-> informacije iz okoline primamo specijaliziranim osjetilnim neuronima koji na dendritima imaju

posebna osjetilna tjelešca koja mogu primiti određenu vrstu podražaja

-> podražaj se prenosi neuronima ( posebnom vezom - sinapsama ) sa periferije kroz glavne provodne

puteve u leđnoj moždini do mozga

-> tu se u obliku bioelektričnog potencijala razvrstavaju u nižim djelovima mozga u specijalizirane regije

velikog mozga

-> taj specijalizirani dio mozga interpretira električni podražaj i pretvara ga u specifični osjet

Prijenos podražaja: -> podražajno sredstvo ( npr. tlak ) uzrokovat de promjenu stabilnosti

receptorske membrane i otvaranje IONSKIH KANALA za ione NATRIJA ( Na+)

-> pošto u izvanstaničnoj tekudini ( okolini receptora ) ima puno više iona Na+

( i klora ) nego u staničnoj tekudini, ioni Na+ defundirat de kroz otvorene ionske

kanale

-> u podraženom djelu osjetilnog neurona , Na+ de uzrokovati promjenu

električnog naboja ( depolarizacija )

* nepodraženi receptor je električki negativno nabijen (- 90 mV ) , a nakon podraživanja, zbog ulaska

pozitivno nabijenih iona Na+ postaje električki pozitivan ( + 50 mV )

-> promjenjen električni potencijal receptora prenosi se dalje dendritom

u tijelo neurona, a odatle aksonom do završnih nožica

* nakon prolaska podražaja kroz receptor odnosno živčano vlakno uspostavlja se prvobitni električni

potencijal, oko -90mV ( repolarizacija)

* repolarizacija - izbacivanje iona Na/K iz stanice u okolinu uz utrošak energije

procesom tzv. Na/K crpka-pumpa

-> završne nožice , tj. sinaptički završetci ne dodiruju sljededi neuron, ved je

između ta dva neurona SINAPTIČKA PUKOTINA ( 150-300 nm )

-> prijenos se ne ostvaruje izravno ( prijenosom impulsa ) nego kemijskim

podraživanjem sljededeg neurona i to pomodu NEUROHORMONA

( NEUROTRANSMITERA ) iz prvotnog neurona

Sinapsa i neurohormoni :

-> neurohormoni se neprestano sintetiziraju u neuronima te

se pohranjuju u MJEHURIDIMA završnih nožica

-> kada receptorskim neuronom stigne bioelektrični potencijal ( nastao na prijamnom dijelu receptora

dendrita ) do sinaptičkih nožica , uzrokuje naglo oslobađanje neurohormona

iz mjehurida u sinaptičku pukotinu

-> neurohormon ( npr. adrenalin ili acetil-kolin ) veže se na specifične MEMBRANSKE

NEUROHORMONSKE RECEPTORE sljeeddeg neurona

-> nastaje promjena slična onoj u samom prijemnom dijelu prethodnog ( osjetilnog neurona )

-> otvaraju se Na kanali , te ioni Na+ ulaze iz izvanstanične tekudine u postsinaptički neuron

* dakle navedeni neuron se podražuje kemijski tj. NEUROHORMONIMA

Da neurohormoni nebi predugo podraživali postsinaptički neuron , nakon što se vezao na

neurohormonske receptore postsinaptičkog neurona, oslobađaju se iz tog neurona enzimi za njegovu

brzu razgradnju .

Specifični enzim ( za acetil-kolin je acetil-kolin-esteraza / ACE ) „ skinut“ de s neurohormonskih receptora

molekule neurohormona i razgraditi ih.

Refleksna reakcija: -> je neobično brza , nesvjesna, svrsishodna, motorička reakcija na primljeni

podražaj , bez djelovanja kore velikog mozga i bez svijesti , a usmjerena

je na zaštitu organizma

-> živčana vlakna stvaraju tzv. refleksni luk koji ima dva do tri dijela:

1) osjetilni ( receptroski ) neuron

2) motorički neuron ( djeluje na mišid )

3) između ta dva neurona često je položen i među-neuron

-> osjetilni neuroni ulaze u leđu moždinu kroz stražnje rogove i sinaptički se

prekopčavaju na međuneuron ili direktno na motorični neuron

-> primljeni podražaj se također prenosi dalje kroz leđnu moždinu uzlaznim

živčanim putovima prema osjetilnoj regiji mozga

Refleks:

-> kada opečemo prst ruke , podražaj se prenosi refleksnim lukom osjetilnim i motoričkim neuronima

brzinom od 45 km/h , a uzlaznim živčanim putevima prensi se u osjetilno središte za bol u velikom mozgu

brzinom od 4 km/h

*znači refleksna reakcija uklanjanj je izvršena, a mi je tak sa zakašnjenjem saznajemo

-> motorička živčana vlakna vežu se završnim nožicama na mišidna vlakna ( živčano-mišična veza)

koja dovodi do kontrakcije cijelog mišida

* monosinaptički luk--> jedna sinapsa i dva neurona ( osjetilni i motorični )

disinaptički luk--> dvije sinapse i tri neurona ( osjetilni, motorični i međuneuron )

Prirođeni refleksi: -> sisanje, gutanje, kašljanje, kihanje, disanje i dr.

Stečeni refleksi: -> stečeni na temelju iskustva

* uvjetovani refleksi: - javljaju se na nespecifičan podražaj, koji je u početku

bio i svezi sa specifičnim podražajem

Ivan Petrovid Pavlov--> Pavlovljev refleks -> povečano izlučivanje sline i želičanih sokova u psa na

zvučni signal , zato jer je bio naučen dobivati hranu

istovremeno sa zvučnim signalom

Građa mozga i leđne moždine:

Mozak : - podjeljen na dvije uzdužne polovice - hemisfere

- kora nije glatka , sastoji se od brojnik vijuga i udubina

- kora je podjeljena na vede udubine - REŽNJEVE

- mozgovina je sastavljena od dva sloja : - > vanjskog ( sivog ) tj. KORE

-> unutarnjeg ( bijelog ) SRŽI ( medulla )

Leđna moždina: - njezin vanjski dio čini bijela, a unutrašnji siva tvar

- unutarnja siva tvar je u obliku leptira

- živčana vlakna ulaze i izlaze na prednjim i stražnjim rogovima

* kroz sredinu sive tvari prolazi središnji kanal ispunjen moždano- kralježničkom

tekudinom koja povezuje moždinu sve do šupljih komora unutar velikog

mozga ispunjenih tekudinom

Funkcionalna podjela kore velikog mozga :

--> OSJETILNO područje ( mirisno, okusno..) - smješteno u tjemenom režnju

--> POKRETAČKO ( motoriško) područje -stražnji dio čeonog režnja

--> SREDIŠTE MISAONIH FUNKCIJA - čeoni režanj

--> SREDIŠTE ZA GOVOR - na lijevom ( rijeđe desnom ) stražnjem dijelu čeonog režnja

--> ZA SLUH - sljepoočni režanj

--> ZA VID - zatiljno područje

--> ZA NJUH - dno sljepoočnog režnja

San-spavanje:

U snu , a posebice u REM ( Rapid Eye Movement ) fazi teče u mozgu čitav niz važnih zbivanja, kojima su

cilj odmor i regeneracija mozga za nove fiziološke i intelektualne napore

-> mozak se toj fazi propušta više krvi, troši više kisika i glukoze; opdi metabolizam mozga je vedi ,

razgrađuju se štetni, otrovni metabolički produkti nastali kao sporedni produkti intezivnog metabolizma

mozga u budnom stanju

*metaboliča REM - faza sna traje sve skupa oko 60 min ( u prekidima je raspoređena po 5-10 min )

-u REM fazi mi sanjamo,

NREM-faza sna je više pasivna faza

Oko:

-> glavni djelovi su : - očna jabučica i očni živac

-> vanjski dio očne jabučice sastoji se od redom tri koncentrična sloja tkiva : bjeloočnica, žilnica i

mrežnica

* bjeloočnica jest bijela ovojnica koja obavija gotovo svu očnu jabučicu , osim na

prednjoj strani gdje je prozirna ROŽNICA samo s prednje strane mozga

-> prostor između rožnice i lede ispunjen je očnom vodicom

Građa od rožnice:

-> rožnica-> žilnica-> šarenica sa otvorom na sredini - ZJENICA -> LEDA ( prozirna i elastična) ->

-> STAKLOVINA-> MREŽNICA ( na njoj se nalaze fotoreceptori - štapidi i činjidi )

Akomodacija oka: -> prozirna i elastična leda pričvršdena je naokolo tankim nitima CILIJARNOG TIJELA

( i mišidima ) , ono ima važnu ulogu da mijenja sferni oblik lede i tako

prilagođava ( akomodira ) oko za gledanje blizu odnosno daleko

Poremedaji u funkciji oka:

* normalno oko ima žarišnu liniju na mrežnici

1. skupina -> smetnje u lomu zraka svjetlosti:

MIOPIJA - kratkovidnost :-> žarišna linija je ispred mrežnice , jasno se vide bliski predmeti ali se

udaljeni predmeti vide zamudeno

-> očna jabučica je preduga ili je rožnica preizbočena, pa se slika fokusira

negdje u staklovini a ne direktno na mrežnici

-> moraju se nositi BIKONKAVNE LEDE

HIPERMETROPIJA- dalekovidnost: -> žarišna linija je iza mrežnice

-> rožnica je nedovoljno izbočena ili je oko prekratko

-> moraju se nositi BIKONVEKSNE LEDE

Prijenos svjetlosnih podražaja:

-> svjetlost prolazi kroz zjenicu i ledu do mrežnice, reflektirajudi obrnutu sliku nego što je vidimo

-> štapidi na mrežnici su neobično osjetljivi na intezititet svjetlosti ( 125 milijuna štapida )

dok su čunjidi ( 7 milijuna ) osjetljivi na tri osnovne boje ( modra, crvena i zelena )

-> u činjidima i štapidima nastaju svjetlom potaknuti receptorski potencijali

-> ti potencijali se prenose vidnim živcom iz oba oka u VIDNU REGIJU MOZGA ( zatiljni dio )

* sljepa pjega- mjesto na kojem vidni živac izlazi iz mrežnice

Osjetilo okusa na jeziku :

-> slatko ( na vrhu jezika )

-> slano ( prednji dio, iza područja slatko )

-> kiselo ( duž jezika, iza slanog )

-> gorko ( na kraju jezika )

Osjetilo njuha :

-> između žlijezdanih stanica ( proizvode sluz ) nalazi se 10-20 milijuna mirisnih ( alfaktornih ) stanica sa

mirisnim dlačicama okrenutima prema nosnoj šupljini

->unešene molekule otapaju se u nosnoj sluzi i podražuju dlačice mirisnih stanica

* mirisne stanice pripadaju KEMORECEPTORIMA ( kemijska tvar uzrokuje nastajanje receptorskog

potencijala )

-> ti se potencijali prenose u mirisnu regiju mozga ( ugodni i neugodni mirisi )

* sluznica nosa je puna žlijezdanih stanica koje izlučuju sluz , te je zbog toga nos iznutra stalno vlažan

Osjet sluha:

Tri dijela: 1) vanjsko : -> ušna školjka ( uška ) - građena je od hrskavice

- zvukovod ( vanjski slušni kanal ) koji vodi do bubnjida

2) srednje uho: -> šuljina između bubnjida i unutarneg uha

-> tri slušne koščice- ČEKID, NAKOVANJ, STREMEN

3) unutarnje uho: -> pužnica

-> polukružni kanalidi

Pužnica: - šuplji kanal zavijen dva i pol puta

- kanal je podjeljen na dvije tanke membrane u tri hodnika

- ti su hodnici ispunjeni tekudinom

- na donjoj pregradi -> BAZILARNOJ MEMBRANI nalaze se receptori za sluh

tzv. CORTIJEV ORGAN

- cortijev organ sadržava slušne Cortijeve stanice s dlačicama

- dio stanica sa dlačicama prislanja se na pokrovnu membranu, taj dio

stanice uronjen je u endolimfu

Osjet sluha( kako nastaje ):

-> bubnjid zatitra, te prenese titraj na čekid ( čekid je zglobom vezan za nakovanj i stremen )

-> stremen se prislanja na ovalni prozorčid koji zatitra te u unutarnjem uhu - pužnici pokrede tekudinu->

u stanicama zbog trenja nastaju receptorski potencijali koji se prenose slunim živcem u mozak

Organ za ravnotežu :

-> u unutarnjem uhu osim pužnice s osjetilom za sluh smješteno je i osjetilo za ravnotežu

-> osjetilo se nalazi u labirintu - predvorje s dva proširenja

- tri polukružna kanalida koji su pod pravim kutom

=> analizirati značenje pojedinih organa i organskih

sustava u održanju homeostaze organizma

Homeostaza - označava održanje stalnih fizioloških uvjeta u unutarnjoj okolini stanice ili živog bida u

cjelini

* Voda je bitna za homeostazu jer se u njoj odvijaju svi procesi unutar stanice i organizma ( više na

početku - fiziologija čovjeka )

Uloga bubrega u održanju homeostaze: -> regulatorna ( održava stalnim koncentracijske odnose

iona Na, H, Cl ...

-> izlučuje štetne i suvišne tvari

-> održavanje konstantnog krvnog tlaka

-> posredno u proizvodnji eritrocita ( eritropoetin )

Važnost stalnih pH vrijednosti u tjelesnim tekudinama :

-> iznimno važno za naše zdravlje

-> organi mogu biti oštedeni zbog prevelike kiselosti

-> velika odstupanja dovod do smrti organizma

-> optimalno je 7.4 pH

Disanje i pH:

-> smanjenom frekvencijom disanja ili povedanim metabolizmom u tijelu , nakuplja se u krvi CO2

( ugljikov dioksid ) koji se otapa u vodi i stvara karbonatnu kiselinu ( H2CO3 ) koja brzo disocijacijom

otpušta vodikove ione ( H+ ) - time se pH krvi snizuje , sa normalnih 7,4 na npr 7,2 - to je ACIDOZA

-> dubljim ili bržim disanjem mogude je postidi oslobađanje vede količine CO2 , te uslijed toga pH krvi

raste sa 7,4 na 7,6 tj tijelo se nalazi u stanju ALAKTOZE

* KISELO ( ako je više H+ iona )

LUŽNATO ( ako je manje H+ iona )

=> navesti glavne poremedaje i bolesti organa i organskih sustava čovjeka

=> analizirati čimbenike i ponašanja koja unapređuju zdravlje

čovjeka i razlikovati ih od onih koji ga narušavaju

-> infarkt - mogu uzrokovati kontracepcijske pilule

Pozitivno i negativno djelovanje na srce i krvožilni sustav:

-> negativno: ateroskleroza- gubitak elastičnosti krvnih žila -> previše masne hrane,

pušači , predebele osobe , uzimanje hrane bogate mastima i

kolesterolom, te premalo fizičkog napora

visoki krvni tlak -> pušači , predebele osobe, psihički opteredene osobe

-> pozitivni : -> umjerena fizička aktivnost, uzimanje hrane s manje soli, održavanje tjelesne težine

idealnom, izbjegavati velika psihička opteredenja ( npr. Državnu maturu ) i krizne

situacije ( npr . Državna matura ), aktivno se odmarati... itd.

Bolesti koje se prenose krvlju :

AIDS : -> sindrom stečene imunodeficijencije ( teško oštedeni imunološki sustav )

-> uzročnik je HIV - prenosi se spolnim putem i krvlju

-> retrovirus koji napada T-limfocite ( oni neposredno sudjeluju u imunološkoj reakciji )

Zaštita : - treba izbjegavati spolne odnose sa nepoznatim osobama

- izbjegavati upotrebu nesterilne igle

- upotreba kondoma ili prezervativa

Hepatitis

Leukemija: - je rak bijelih krvnih stanica, nenormalan rast i razvoj limfocita ( otpornost na

infekcije je smanjena, te je prisutna opda slabost organizma )

Hemofilija: - nasljedna bolest, hemoragična bolest ( bolest krvarenja )

- nedostatak jednog od brojnih kemijskih faktora nužnih za zgrušavanje krvi

Dijabetes:

- poremedaj metabolizma karakteriziran kroničnom hiperglikemijom ( povišenom

razinom šedera-glukoze u krvi )

- zbog poremedenog djelovanja inzulina , izlučivanja inzulina ili oboje

Liječenje : - primjena nadoknade inzulina (tip 1. teži-juvenalni oblik )

- liječenje dijetom , povedanjem tjelesne aktivnosti, tabletama ( tip 2. lakši-adultni oblik )

Rizični čimbenici nastanka :

-> pretile osobe

-> sjedilački način života

-> nezdrava i neuravnotežena prehrana

-> nezdravi život

Bolesti dišnog sustava:

Prehalda-> uzročnici su različiti virusi

-> vlaga i hladnoda pogoduju uzročniku bolesti

Akutni bronhitis: -> upala sluznice glavnih dišnih puteva

-> oboljevaju pušači , astmatičari i ljudi koji borave u onečidenoj atmosferi

Kronični bronhitis: -> pušenje i onečišdeni zrak

Upala pluča: -> bakterijski virusi , velike hladnode

Rak pluda: - 99% slučajeva kod pušača ( o shit )

Tuberkuloza pluča ( TBC ) -> bacili

-> ustajali zrak sa bacilima, te nehigiološke navike

Alergija : -> specifičan oblik imunološke reakcije na neke tvari tzv. alergene

-> preosjetljivost prema nekim tvarima

Najčešdi alegreni: ljekovi ( penicilin, sulfonamid ) , prašina, pelud ( sunovrata,bagrema, lipe ), kemijska

sredstva, trave i korovi, hrana ( sir, malina, jagode, rakovi )

Imunizacija djece: - trajno iskorjenjene nekih bolesti ( velike boginje )

- djeca bivaju zaštidena od vrlo opasnih bolest ( tuberkuloza, dječja paraliza,

tetanus )

Transplatacija i doniranje organa:

-> ljudima su spašeni životi, donacija srca i bubrega, jetre...

-> mnogima je život produljen za više desetaka godina

Karijes: - kiseline koje nastaju djelovanjem bakterija na ostatke različite hrane,

a posebice šedera, mogu „pregristi“ caklinu i izazvati propadanje zuba

( upala zubne srčike )

Sprječavanje : -> pranje zuba četkicom 3 puta dnevno ( nakon obroka )

-> koncem skidati naslage između zuba

-> redivito odlaženje zubaru

Poremedaji u radu endokrinih žlijezda:

Štitna žlijezda-> nedostatak JODA - gušavost ( kretenizam djeteta- endemski )

Adenohipofiza -> prekomjerna količina hormona rasta - gigantizam

*akromegalija-> prekomjeran rast pojedinih organa ( ruka, stopalo)

patuljasti rast-> narizam; nedovoljno lučenje hormona rasta

Štetnosti alkohola: -> oštedenje središnjeg i perifernog ŽS

-> odumiranje moždanih stanica

-> oštedenje sluznice želudca

-> ateroskloroza

-> upala jetrenih stanica ( hepatitis )

-> povedan rizik infarkta srca te moždanog udara

-> oštedenje ploda u trudnodi

-> alkoholna ovisnot

Moždana kap: -> poremedaj krvotoka u mozgu; dio mozga ostaje bez dovoljno krvi, a time

i bez kisika i hranjivih tvari - glukoze

Rizični čimbenici: - pušači

- osobe s trajno povišenim kolesterolom

- šederna bolest

Degenerativne bolesti ŽS : -> Parkisonova bolest

-> multipla skleroza

-> Alzheimerova bolest

-> presenilna ili senilna demencija

Proljev i zatvor :

- nastaju kao posljedica neuredne funkcije , osobito debelog crijeva

Uzroci : - uzimanje nekog lijeka, promjena vode za pide ili hrane nakon putovanja, kronično

zbog oslabljenja refleksa ispražnjenja crijeva ( peristaltika )

Samopomod : - hrana s više celuloze( povrde, vode.. )

- sredstva za otvaranje ( laksativi, purgativi )

Pravila zdrave prehrane :

-> konzumirati raznoliku prehranu

-> jesti razna voda, povrda i žitarice

->jesti prehranu siromašnu zasidenim masnim kiselinama i kolesterolom; koristiti „dobre“ masnode

-> umjerenost u konzumiranju soli i šedera

-> konzumirati dovoljne količine kalcija dnevno

-> jesti umjereno i raznovrsno

Rizični čimbenici za zdravlje i rad bubrega: * bubrezi su vrlo osjetljivi organi pa ih stoga treba

čuvati od upala i raznih štetnih tvari

->osjetljivi su na neke otrove - teški metali , pojedini

ljekovi i vede količine alkohola

Spolno prenosive bolesti :

- HIV, hepatitis, herpes, papiloma ( HPV ), trihimonas, klamidija, gonoreja, sifilis

-> ukoliko često mjenjamo partnere te ne koristimo zaštitu

Metode kontracepcije : -> hormonske kontraceptivne tablete

-> infekcije, flasteri, vaginalni prestenovi

-> barijere: - kondom, dijafragma, spermicidi

-> prirodne metode : periodička ( plodni i neplodni dani )

Ovisnost :

-> neprilagođeno poašanje vezano uz uporabu ilegalnih droga ( alkohola, sedativa ) što dovodi

do oštedenja organizma ilil subjektivnih problema ( obitelj, skola, posao, policija )

Vrste ovisnost : - nikotinizam

- alkoholizam

- narkomanija

Opasnost buke : -> trajno oštedenje sluha ( 120- 140 duže vrijeme )

-> javlja se vrtoglavica, mučnina, razdražljivost i umor

=> objasniti osnovne genetičke pojmove i

analizirati njihove međuodnose

Genetika koju obrađujemo je znanost o nasljeđivanju i raznolikosti.

Zapažanja o genetici ljudi su koristili u uzgajanju i oplemenjivanju biljaka i životinja.

Pedesetih godina mikrobi su postali nezamjenjivi objekt prvenstveno za molekularno-genetička

istraživanja.

Nove molekularne tehnike omogudile su mnoge spoznaje i svakim danom se postižu nova dostignuda o

ljudskim genima, njihovu nasljeđivanju i raznolikosti.

Roditelji obdaruju svoje potomke kodirajudom informacijom u obliku nasljednih jedinica

koje se zovu GENI- dio molekule DNA koji sadrži uputu za sintezu proteina ( ili RNA molekule )

Geni su građeni od DNA:

->nasljedna tvar je molekula DNA( polimer slijeda četiriju različitih vrsta monomera zvanih nukleotidi) ili

RNA (jednolančana molekula, previja se i savija u prostoru pa zbog toga ima različite biološke uloge)

-> nasljedna svojstva su fizička osnova prijenosa gena s roditelja na potomke a ovisi o ponašanju

kromosoma; tj. značajke organizma koje su rezultat nasljeđivanja

Genotip: - genetička konstitucija individulanog organizma, koja je određena eksperimentalnim

križanjima, znači to je skup svih gena organizma

Fenotip: - izgled organizma kojeg određuje genotip

- izgled i funkcija organizma rezultati su međudjelovanja genotipa i okoliša

* Okoliš može djelovati na promjenu izgleda ( fenotipa ) te se tako mijenja njegov genotip, koji može biti

prenesen na idude generacije ( evolucija ) .

Klon: -> nastaje kod jedinki koje nespolnim načinom proizvode potomke-kloniranje

( hidra-pupanje, bakterije- diobom,biljke vegetativnim razmnožavanjem )

-> to je skupina genetički jednakih jedinki ( organizama )

Populacija: -> skupina jedinki iste vrste koje žive na istom prostoru i mogu se spolno razmnožavati

( u savani lavovi, zebre; u đungli majmuni.. )

=> objasniti kemijsku građu i mehanizam

djelovanja gena

Nukleinske kiseline ( DNA i RNA ) :

-> građa ( opisano u prvom poglavlju )

-> Uloga : - prijenos informacija ( nasljeđivanje ) u formi slijeda nukleotida za svaki gen specifičnog, u

kojem svaka otisnuta informacija ima svoje značenje kao slovo u riječi iz pisma

- u njima se nalazi uputa ili plan za razvitak organizma

-> Svojstva : - pohranjivanje informacija

- može se promijeniti

- ima sposobnost umnožavanja

* „ Jezik“ kojim je napisana DNA je vrlo sažet. U stanici se prevode genetičke „ rečenice“ u sljedove

aminokiselina odnosno bjelančevina. Vedina genskih programa sintetizira specifične enzime i druge

bjelančevine te se djelovanjem tih bjelančevina grade nasljedne osobine organizma.

Biosinteza proteina :

* odvija se na ribosomima koji su izgrađeni od nekoliko molekula rRNA ( ribosomske RNA ) i vedeg broja

proteinskih molekula

* svojom enzimskom aktivnošdu te molekule sudjeluju pri povezivanju aminokiselina u proteine prema

uputi što je donese mRNA

-> molekula DNA se prepisuje na mRNA koja sadrži upute za redoslijed aminokiselina u proteinu->

transkripcijom nastaje mRNA ( glasnička ) koja ima niz od 3 baze koje imaju ulogu kao „ šifre“ za sintezu

aminokiselina ( kodon )-> u ribosomu genetičku šifru prepisanu u mRNA čitaju molekule tRNA koje

dopremaju na mjesto sinteze sebi svojstvene aminokiseline

* čitanje genetičke upute se svodi na prevođenje „jezika“ nukleinskih kiselinasastavljenog od četiriju

slova ( dušične baze ) na „jezik“ proteina koji se sastoji od 20 slova ( 20 vrsta aminokiselina )

-> stoga se proces povezivanja aminokiselina u proteine upravo zato i zove TRANSLACIJA ili prevođenje;

to je dakle proces u kojem se uz aktivno sudjelovanje sastavnih molekula ribosoma, kodone na mRNA

raspoznaju svojim antikodonima molekule tRNA

* Kod za jednu aminokiselinu čine tri nukleotida ( 3 dušične baze ) u molekuli mRNA , jer kod od tri baze

osigurava dovoljan broj kombinacija za kodiranje svih aminokiselina.

* TRANSKRIPCIJA ili prepisivanje -> proces sinteze molekule mRNA

Važno !

-> mRNA =>glasnička RNA; to je posrednička molekula koja je „ prijepis“ originalne genetičke informacije

pohranjene u DNA

-> tRNA => prijenosna molekula RNA ; to su male molekule ribonukleinskih kiselina koje na jednom kraju

mogu vezati sebi specifičnu aminokiselinu, dok se na drugom kraju nalazi specifična trojka nukleotida (

ANTIKODON ) koja se sa svojim dušičnim bazama sparuje sa komplemetarnom trojkom nukleotida na

molekuli mRNA

-> rRNA => rimosomska RNA; ima enzimsku aktivnost u ribosomu te je možemo nazvati ribozimom

=> objasniti i usporediti građu i organizaciju

nasljedne tvari virusa, prokariota i eukariota

Kromosom : -> struktura koja nastaje zgušnjavanjem tankih niti kromatina za vrijeme stanične diobe

*kromatin - sadržaj jezgre u stanici koja se ne dijeli, a čine ga DNA, bjelančevine i RNA

Kromosom je izgrađen od DNA i bjelančevina, a uzduž kromosoma poredani su geni

* U fazi mejoze kromosom je izgrađen od dvije kromatide koje su povezane centromerom

-> kromosom nastaje iz kromatina ; u molekuli kromosoma DNA je združena s proteinima

-> štapidasta struktura vidljiva svjetlosnim mikroskopom

Broj kromosoma ( molekula DNA ) stalan je za svaku vrstu živih bida ( čovjek ima u tjelesnim stanicama

46 kromosoma, mačka 38 , luk 16 , bob 12 )

-> svaka stanica koja ima dvostruku kromosomsku garnituru je diploidna ( 2n ); bududi da je broj

kromosoma za neke vrste stalan, gamete ( spermiji i jajna st ) moraju sadržavati polovičan

( haploidan ) broj kromosoma ( n - broj različitih kromosoma u jednoj garnituri )

Broj i vrste kromosoma:

-> jednostruki-> jedna kromatida ( nakon 2 mejotičke diobe gdje se razdvajaju dvije kromatide )

-> dvostruki kromosom -> dvije kromatide ( prije stanične diobe DNA svakog kromosoma se udovstruči )

-> bivalenti -> nastaju spajanjem dvostrukih homolognih kromosoma; pri tome spajanju geni se miješaju

i to nazivamo CROSSING - OVER

Homologni kromosomi : -> svaki očinski kromosom ima svoj par tj homologni kromosom iz

majčinske skupine kromosoma

-> homologni kromosomi jednaki su veličinom i izgledom, a na njima se

nalaze geni koji određuju iste osobine , no ti geni ne moraju biti identični

* iznimka - spolni kromosomi

Genski sustavi prokartiota:

Bakterije : - imaju nukleoid-> genetička uputa sadržana je u prstenastoj molekuli koja je na različite

načine smotana u središnjem dijelu citoplazme i nije obavijen jezgrinom ovojnicom

Imaju plazmide -> dodatni genetički elementi , također prstenaste molekule DNA, ali su mnogo

manje pa sadrže svega nekoliko gena

-> replicira se neovisno o glavnome kromosomu

Virusi: - imaju nukleinsku kiselinu ( DNA ili RNA ) koja može imati nekoliko do stotinu gena, a

proteinske molekule oko nje čine zaštitni proteinski omotač

Genski sustav eukariota : -> DNA je u obliku kromatina, i nalazi su jezgri dok se stanica ne dijeli

-> kada se stanica dijeli kromatin se zgusne i nastanu kromosomi

=> analizirati značenje mejoze i križanja za nasljeđivanje

Načela određivanja spola:

-> analizom miofotografije 46 kromosoma možemo svrstati u 23 para po veličini - KARIOTIP

-> postoje dva kromosoma koje smo nazvali X i Y koji su različiti veličinom

-> žena ima homologni par X kromosoma ( XX )

-> muškarac ima X i X kromosom ( XY )

Uzroci varijabilnosti ( nejednakost među organizmima) :

-> mutacije

-> modifikacije

-> rekombinacije

-> križanje

Uzroci su mutacija mnogobrojni: -> greške pri umnožavanju genetskog materijala u procesu stanične

diobe, ili replikacije DNA

-> izlaganje vanjskim čimbenicima poput radijacije - mutageni

-> različitih kemijskih spojeva ili virusa te programirane

("namjerne") mutacije tijekom mejoze ili imunološkog odgovora

Uzroci modifikacije su vanjski čimbenici, tj . utjecaj okoliša, te se takva promjena ne prenosi na

potomstvo.

Uzroci rekombinacije nastaju tjekom mejoze a to su : -> crossing - over

-> nezavisna orjentacija i razilaženje kromosoma

-> slučajna oplodnja

*Križanje jedinki je proces u kojem se rekombinira genetski materijal dvaju, selekcijom odabrana, roditelja i kao rezultat dobiva jedna ili dvije jedinke djece.

Značenje nezavisnog razdvajanja homolognih kromosoma: -> orjentacija homolognog para je slučajna u odnosu na dva suprotna pola stanice -> broj mogudih kombinacija za gamete na kraju mejoze ako se radi o dva homologna kromosomska para ( 2n=4; n = 2 ) jest četiri -> u slučaju čovjeka haploidan broj je 23 te je broj mogudih kombinacija majčinih i očevih kromosoma u gametama je 223 , ili oko 8 milijuna različitih kombinacija

Značenje krosingovera :

- tim procesom nastaje kromosom koji nosi kombinaciju gena naslijeđenih od oba roditelja

- događa se u profazi mejoze 1, nakon što su se homologni kromosomi sparili

-> kosingoverom dobivamo kombinaciju dviju molekula DNA, koje su nasljeđene od dva roditelja u

pojedinom kromosomu, što je važan izvor genetičke raznolikosti u spolnom životnom ciklusu

Dominantna svojstva : - prevladavajude svojstvo koje daje dominantni gen , odosno alel koji

maskira izražajnost recesivnog alela istog gena

- izražajnost dominantnog svojstva može dodi ukoliko križanci dobiju

nejednak par ( Aa ) - heterozigot

Recesivno svojstvo: - svojstvo alela čiji je učinak maskiran prisutnošdu dominantnog alela

istog gena

- izražajnost recesivnog svojstva dolazi do izražaja samo u

homozigotnom statusu ( aa )

Roditeljska ( parentalna ) generacija - npr. muški patuljasti rast i ženski visoki rast kod boba

Generacija potomaka ( filijalna ) generacija:

-> to su potomci roditeljske generacije

-> razlikujemo dvije generacije F1 i F2

Alel - jedna od alternativnih formi gena ; zauzima genski lokus ( mjesto ) na jednom homolognom

kromosomu

Homozigotni organizam : - jedinke koje nose identične alele gena ( npr. visoki X visoki= VV )

Heterozigotni organizam : - križanci koji dobiju jedan alel od jednog roditelja , a drugi od drugog

te zbog toga nose nejednaki par Vv alela

Monohibridno križanje:

-> Mendel je pratio nasljeđivanje okruglog sjemena boba i hrapavog sjemena

-> križanje organizama koji se razlikuju u samo jednoj osobini ( npr. crna svinja i bijela svinja )

roditeljska generacija:

-> bijela svinja AA ( dominantna osobina ) X

crna svinja aa ( recesivna osobina ); AA x aa

-> svi potomci su bijele boje ( fenotip ) , ali razlikuju se

u genotipu ( Aa ) -svi su heterozigoti

-> druga filijalna generacija;

- omjer fenotipova je 3:1 ( 6 bijelih i 2 crne )

- omjer genotipova je 1:2:1 ( AA,2-Aa,aa )

Dihibridno križanje :

-> pradenje nasljeđivanja dvaju svojstava određenih dvama genima ( npr. oblik i boja sjemena )

P : okruglo sjeme ( RR ) dominantno nad naboranim ,rr

žuta boja ( YY ) dominantna nad zelenom ( yy )

F1: -> svi potomci prve generacije su heterozigoti za

oba svojstva

-> sjemena su žuta jer dominantno svojstvo prevladava

=> križanje F1 x F1 ( RrYy x RrYy )

F2 : -> četiri različita fenotipa u omjeru 9:3:3:1

Intermedijalno križanje :

-> križanje u kojem nema dominatno- recesivnog odnosa, ved aleli djeluju kao da su svi dominantni

P: homozigotni pijetao crne boje –AA x homozigotna kokoš bijele boje perja -BB

F1: svoje potomstvo pepeljasto-modre boje perja -AB

-> kodominatni heterozigoti

F2: omjer fenotipova je 1 : 2 : 1 (crni : modri : bijeli) –

AA,2AB,BB

Mendelovi zakoni :

1. Zakon odvajanja (segregacije)

Tijekom stvaranja gameta (spolnih stanica) u procesu mejoze razdvajaju se parovi gena koji se u tjelesnim stanicama nalaze na homolognim kromosomima. 2. Zakon neovisnog razmještanja Tijekom stvaranja gameta, aleli (oblici pojedinog gena) za neku osobinu odvajaju se neovisno od alela za bilo koju drugu osobinu. Osobine se stoga nasljeđuju neovisno jedna o drugoj.

Multipli aleli : -> vedina gena postoji u više od dvije alelne forme-> npr. krvne grupe ljudi A, B, 0 -> za tu osobinu postoje četiri fenotipa : A, B, AB, ili 0 * ta slova odnose se na dva ugljikohidrata ( supstanciju A i supstanciju B na površini eritrocita ) Četiri krvne grupe nastale su kao rezultat različitih kombinacija triju različitih alela , koji nose oznake IA( za ugljikohidrat A ) , IB ( za ugljikohidrat B ) te i ( koji ne nosi ni A ni B ) -> tako da postoji šest genotipova -> ii = krvna grupa 0 -> ne proizvode ni A ni B supstanciju -> IAIA ili IAi = krvna grupa A -> IBIB ili IBi = krvna grupa B -> IAIB = krvna grupa AB -> zajedno izražavaju oba fenotipa

-> aleli IA i IB zajedno su dominantni ( kodominantni ) nad alelom „i“

=> navesti vrste promjena genotipa te objasnite mogude uzroke i posljedice

Mutacije -> iznenadna nasljedna promjena u genetičkom materijalu

Primjeri : srpasta anemija, maligni tumori...

Vrste mutacija:

-> genske mutacije - promjene mogu zahvatiti samo jedan par ili nekoliko nukleotidnih parova

( srpasta anemija )

- razlikujemo inducirane ( mutageni ) te spontane mutacije

-> kromosomske mutacije: - promjene same građe ili strukture kromosoma

- delecije, duplikacije, translokacije, inverzije...

-> promjena broja kromosoma: - poliplodija tj. promjena kada nastaju promjene u broju setova

kromosoma ( 3n, 4n... ) ; najčešde u biljnom carstvu

- aneuplodija je promjena u broju samo jednog ili nekoliko

kromosoma ( gubitak kromosoma u diploidu 2n - 1 - monosomik,

a višak 2n +1 trisomik )

*Učestalost štetnih mutacija je mnogo češda nego korisnih mutacija

Nasljedne bolesti : -> spolom vezano svojstvo : - kod žena se izražava fenotipski samo kao homozigot - kako muškarci imaju samo jedan X kromosom pojmovi homozigot i heterozigot nemaju značenje za spolom vezane gene ( hemizigot ) - zbog toga se kod muškaraca u fenotipu izražava svaki recesivni alal koji on primi od svoje majke, zbog toga mnogo češde muškarci muškarci oboljevaju tim spolom vezanim bolestima -> npr. hemofilija, daltonizam , mišidna distrofija

Kromosomske abecedarije :

-> trisomija ( tri kopije ) na 21 kromosomu -> Downov sindrom

-> Turnerov sindrom -> ženska osoba s jednim X kromosomom ( spolno nerazvijena i sterilna )

-> Klinefelterov sindrom -> višak X kromosoma, ali su im razvijeni testisi

Maligna oboljenja ( rak , tumor ) uzrokovana su mutacijom ( mutacija gena koji inhibira staničnu diobu )

koju karakterizira nekontroliran rast tkiva te širenje po organizmu .

Rizični čimbenici : -> kancerogene tvari - duhanski dim i alkohol

-> izloženost zračenju ( mutageni )

-> neka malligna oboljenj su nasljedna ( zapisana u genetskoj uputi )

=> objasniti mogudnosti primjene genetike

na različitim područjima ljudske djelatnosti

Osnovne metode proučavanja nasljeđivanja u ljudi :

-> rodoslovlje ili pedigre je dijagramski prikaz porodičnog stabla kroz nekoliko generacija, a pokazuje povezanost predaka i potomaka ( tako možemo objasniti nasljeđivanje hemofilije na primjeru kraljevskih porodica u Europi „kraljevska bolest“) ->citogenetska istraživanja je analiza genetske upute čovjeka , pri kojoj se mogu otkriti mogudi genetski poremedaji Primjena genetičkih otkrida : -> uzgoj životinja i biljaka -> u biotehnologiji ( genetičko inženjerstvo ) -> proizvodnja ljekova ( na primjeru inzulina )

=> objasniti osnovne principe i etape kemijske i biološke evolucije Evolucija je razvoj od jednostavnih stadija prema složenima, to je dugotrajan proces koji vodi boljoj prilagođenosti organizma na okoliš. Kemijska evolucija : - postanak prvih organskih molekula iz anorganskih ; preduvjet za postanak prve stanice - nastanak jednostavnih molekula ( CO2 , NH3) iz atoma, te spajanjem tih

molekula dobivaju se aldehidi, aminokiseline itd.

- sve do postanka prve stanice ( prastanice ) ( od 4.8 do 3.8 milijardi godina)

Biološka evolucija : - evolucija od pojave prvih organizama pa nadalje

Millerov pokus:

-> on je u posebno konstruiranoj aparaturi iz mješavine H2, CH4, NH3, i H2O pod utjecajem elektroničkog

izbijanja dobio aldehide, aminokiseline i karbonatnu kiselinu uz oslobađanje kisika.

-> time su dobiveni neki od osnovnih građevnih elemenata živih bida

Postanak svemira,sunčevog sustava i zemlje:

-> Prije otprilike 15 - 20 milijardi godina sva materija i energija svemira skupile su se u jednoj točki. Tada

su sile koje su ih držale na okupu popustile te je došlo do nagle eksplozije, odnosno prostornog širenja.

Taj događaj naziva se Veliki Prasak

-> Sunčev sustav nastao je koagulacijom i gravitacijskom kontrakcijom iz solarne nebule (sunčeve

maglice) – rotirajudeg oblaka sastavljenog od plinova i fine prašine. Pod utjecajem gravitacije došlo je do

privlačenja materije prema središtu sporo rotirajudeg oblaka i nastanka jezre Sunca, a preostali djelovi

oblaka također se počinju sažimati u manje nakupine- protoplanete ( prije oko 5 milijardi god)

-> Zemlja se kao planet oblikovala prije 4,6 milijardi godina.

Smatra se da je na početku bila velika užarena kugla koja se postupno hladila, ali o tome se još raspravlja

u geološkim krugovima Hlađenjem je na površini nastala čvrsta kora, koja i danas pluta na polutekudoj

unutrašnjosti. Nemirna površina Zemlje stalno je mjenjala izgled neprekidnim eksplozijama i vulkanskim

erupcijama

Oparinov pokus :

-> ruski biokemičar, koji je 1920 godine dobio koacervate u svojim pokusima

-> koacervatne kapljice su nakupine polimernih molekula koje se drže zajedno u malim kapljicama

okruženim tekudinoom

-> koacervati mogu nastati od različitih makromolekula kao što su proteini, ugljikohidrati ili nukleinske

kiseline

-> koacervati mogu pasivno koncentrirati tvari iz okoliša i tako rasti

-> eksperimentima su dobiveni koacervati koji proizvode škrob, maltozu ili polialdehidnu kiseline

-> smatra se da su oni prijelazni sustavi između nežive organske materije i žive tvari

Protobionti : - mogudi prvi oblici života

- živi sustav čija su se svojstva mogla vjerno prenositi na potomstvo

- bili su „jednostanični prokarioti“

- živjeli su u anaerobnim uvjetima

- heterotrofna ishrana , kasnije se pojavila fotosinteza i autotrofni organizmi

* živu tvar , uz ostalo odlikuje metabolizam i razmnožavanje

=> analizirati glavne dokaze evolucije

-> FOSILI : - najmodniji dokaz evolucije

- mogu nastati na više načina ( okamenjivanjem, pougljenjivanjem i procesom

konzerviranja-mumificiranje )

-> PRIJELAZNI OBLICI: - među biljkama to su psilofitne ( Psilophyton ) , prve kopnene biljke

koje povezuju steljnjače s nižim stablašicama

- praptica Archaeopteryx ; prijelazni oblik između gmazova i ptica

-> ŽIVI FOSILI : - ribe resoperke ; prve pokazuju razvoj prema kopnenim životinjama, naime,

kostur prsne peraje ribe resoperke ima sličnost s kosturom prednje noge

vodozemaca

- čudnovati kljunaš ; ima osobine gmazova i ptica ( nestalna tjelesna temp; kljun,

leženje jaja )

- ginko; listopadna golosjemenjača koja u peludnim zrncima , umjesto spermalnih

stanica, ima pokretne spermatozoide, pto je uz viličastu nervaturu vrlo primitivna

osobina

-> RAZVOJNI NIZOVI : - to su uzastopni prijelazni oblici , na njima se mogu pratiti postupne

promjene neke vrste ili cijele skupine

- razvojni niz konja ; od malih životinja sa razvijenim zubima očnjaka, te

sa malim kopitom i pet prstiju razvili su se u današnjeg konja ( rod Equus )

- razvojni niz barskog puža ogrca ( kod Novske ) , stariji oblici imaju glatku

kudicu , a mlađi sve kvrgaviju ( mikroevolucija )

Dokazi iz biogeografije: - endemi ( flora i fauna s udaljenih otoka na kojima nalazimo biljke i

životinje slične onima s najbližeg kopna, međutim zbog izolacije

na tom uskom području razvili su se specifični životni oblici koji

žive samo na tom području u svijetu )

- endemične vrste su imale vlastite evolucijske putove

- naše otočke gušterice, velebitska degenija...

- rektili ( biljne ili životinjske vrste koje su nakon promjene kline ostale u

u nekom ograničenom području - neki rektili su ujedno i endemi )

- čagalj, hrvatska sibirea, runolist, omorika...

Dokazi iz poredbene anatomije : - na temelju uspoređivanja anatomske građe pojedinih organa može

se odrediti srodnost među organizmima ; poznato je da udovi

mnogih organizama imaju slučnu građu -homologni i analogni organi

- rudimentalni organi - organi koji nemaju nikakve funkcije ili im je

funkcija svedena na mimimum ( čovječja ribica- ostatak oka,

kralježnjaci - sljepo crijevo )

- aktivizmi - osobine koje se povremeno javljaju u nekih jedinki a bile

su svojstvene davnim pretcima ( čovjek - dlakavost, ostatak repa ;

biljke - cvjetne latice u obliku lista )

Dokazi iz poredbene embriologije : - živa bida građena od istih elemenata ( količinski se razlikuju )

- sva živa bida građena od stanice

- razmnožavaju se , stare i umiru

- tijekom emrionalnog razvoja u srodnih skupina prisutni su

slični razvojni stadiji, ponekad se iz tog razvitka može zaključiti

srodnost pojedinih vrsta

Dokazi iz molekularne biologije : - poredakom aminokiselina u proteinima, odnosno poredak

nukleotida u nukleinskim kiselinama možemo zaključiti o

srodnosti organizama

Osnovne geološke ere zemljine pošlosti :

-> ARHEOZOIK - prokarioti; jednostavna jednostanična bida i alge

-> PROTEROZOIK - eukarioti i pred kraj prvi višestanični organizmi

-> PALEOZOIK - trilobit ( prvi organizmi s oklopom ) ; prve ribe, prvi fosili kopnenih biljaka; prvi

vodozemci, šire se insekti , javljaju se prvi gmazovi, pred kraj izumiru trilobiti i mnoge

druge morske životinje

-> MEZOZOIK - prvi dinosauri i sisavci; prve ptice; širenje dinosaura; izumiru mnoge vrste ; pojava

prvih cvjetnica ; vrhunac dinosaura pred kraj mezozoika

-> KENOZOIK - zbog izumiranja dinosaura sisavci se naglo razvijaju i postaju dominantni; pojava

prvih hominida

Provodni fosili :

-> amoniti: - su izumrli četveroškržni glavonošci, koji su najčešde bili planispiralno savijeni

- u zračnim komoricama nalaze se plinovi, njihovom regulacijom borave na određenoj

dubini, dok se kredu izbacivanjem mlaza vode kroz lijevak

-> trilobiti : - su najpoznatiji predstavnici podstabla Trilobitomorpha, a pripadaju člankonošcima,

pojavili su se u kambriju

- trilobiti su prve životinje s vidnim sustavom ,kao i kukci imali su složene oči koje su razvijene lateralno ,iako su postojale i slijepe grupe, to obilježje je bilo sekundarno i pojavilo se kao prilagodba životu u endobentosu - disali su na škrge, k ao i gotovo svi člankonošci presvlačili su se tijekom razvoja - u stresnim situacijama mogli su se zarolati poput tapeta,vedinom su puzali i plivali po dnu mora, gdje su se hranili strvinama Značenje resoperki i dvodihalica u evoluciji kopnenih životinja: -> Dvodihalice i resoperke predstavljaju liniju iz koje je započeo razvoj kopnenih kralješnjaka - vodozemaca -> Od kraja devona evolucija dvodihalica je slična kao i resoperki: skradivanje tijela, dificerkalni rep, smanjenje ljusaka -> imaju mjehurid koji preuzima ulogu pluda ukoliko se nađu izvan mora

* U mezozoiku dominiraju gmazovi ( dinosauri ) , upravo zbog njihovog naglog izumiranja sisavci od tada

počinju svoj razvoj te postaju dominantna vrsta na planeti.

Zajedničke osobine gmazova i ptica:

-> prijelazni oblik između gmazova i ptica je praptica Archaeopteryx

-> praptica ima zube , nema rožnatog kljuna, na krilima ima pandže i rep koji se sastoji

od kralježaka , te legu jaja ( neki gmazovi rađaju žive mlade )

* Prvi sisavci su se mogli razviti iz drevnih gmazova ( zvjerogmazova )

=> objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije

evolucije te glavne pokretačke sile evolucijskoga procesa

Darvinizam (prema engl. prirodoslovcu Charlesu Darwinu), materijalistička i dijalektička teorija o evoluciji

živih bida. U prirodi svaka vrsta rađa više jedinki nego što se može održati na životu (a među istovrsnim

jedinkama postoji individualna varijabilnost). Zbog toga dolazi do borbe za opstanak, u kojoj preživljavaju

i dalje se razmonožavaju jedinke bolje prilagođene uvjetima okoline (prirodni odabir, selekcija).

Nasljeđivanjem njihovih svojstava, rađaju se naraštaji sve prilagođenijih varijateta, pa se tako izdvajaju

vrste koje se sve više razlikuju od zajedničkih predaka (divergencija). Mnoge pretpostavke ove teorije

danas se osporavaju ili nadopunjuju, pa je neodarvinizam dalje razradio izvorni darvinizam i u činitelje

selekcije uvrstio i promjene nasljedne mase putem mutacije i rekombinacije gena.

-> vrijednost Darwinova učenja jest u tome da je on dao prvu cjelovitu znanstvenu teoriju o razvoju živog

svijeta

-> djelo „ Postanak vrsta putem prirodnog odabira“

-> istaknuo da postanak čovjeka rezultat dugotrajne evolucije živog svijeta i da nije ništa drugačiji od

ostalih vrsta, što je objavio u djelu „Postanak čovjeka i spolno odabiranje“

Jean-Baptiste Lamarck objavio je 1801. "Sustav životinja bez kralježnice" , u kojem je prvi put iznio ideju o zajedničkom podrijetlu organizama i njihovu postupnom razvoju, koju je 1809. u poznatom djelu "Filozofija zoologije" (Philosophie zoologique) razradio u prvu cjelovitu evolucijsku teoriju.

Po Lamarcku postoji u prirodi polagan, neprekidan proces preobrazbe vrsta. Činitelje koji su uvjetovali taj proces Lamarck svodi na promjene okoliša po kojima se mijenjaju i potrebe životinje, pa time ona stječe nove navike. U skladu s novim navikama i potrebama jedni se organi više upotrebljavaju i jače razvijaju; obratno, neupotrebljavanje organa dovodi do njihova slabljenja i iščezavanja u potomaka. Te su promjene po Lamarcku uvijek adekvatne uvjetima sredine, a roditelji ih prenose na potomstvo. Tako su npr. krtici reducirane oči, jer ih pod zemljom ne upotrebljava. Te prilagodbe nastaju zbog volje životinje, napregnute želje, težnje da zadovolji svoje potrebe i navike.

Lamarck je prvi obuhvatio u cjelini evolucijski problem, ali se zbog manjkavih rezultata tadašnje znanosti zapleo u teleološke pogreške.

Usporedba tih dviju teorija:

-> Lamarc - smatrao da se organizmi stalno mjenjaju pod učinkom unutarnjih i vajnskih čimbenika okoliša

-> Darwin - prirodna selekcija ima bitnu ulogu u procesu stvaranja novih vrsta

Mutacija i selekcija temeljne sile evolucije :

-> mutacije jedne od glavnih pokretačkih snaga evolucije

-> mutacije se mogu javiti mnogo prije nego što su nastale promjene u okolišu u kojima de jedinke s

takvim promjenama modi uspješno živjetiž

-> neke mutacije se mogu popraviti , a neke se zadržavaju s niskom frekvencijom

-> štetne mutacije nastoje se ukloniti prirodnom selekcijom iz genoma populacije, a frekvencija korisnih

mutacija obično se povedava

-> npr. u Australiji farmer je dobio ovcu s kratkim nogama koja se lakše čuvala u zatvorenom prostoru -

to je primjer korisne mutacije

* Specijacija - evolucijski proces nastanka nove vrste

* Sukcesivna evolucija - iz jednog oblika se razvija novi, pa iz tog novog drugi itd .

Genetički drift – odnosi se na promjene u učestalosti alelau genskoj zalihi koje su uvjetovane slučajnošdu,

u vedim populacijama je manja vjerojatnost da de dodi do gen.drifta.

Gen. drift se odvija kad se slučajno samo određeni članovi populacije razmnožavaju i prenose gene u

idudu generaciju.

Izolacijski mehanizmi : - zaštiduju se genetički integritet vrste

- možemo ih definirati kao biološka svojstva jedinki koje sprječavaju

križanje raznih vrsta

- vanjski izolacijski mehanizmi ( ekološki - različito stanište tijekom parenja,

morfološki - različite strukture spolnih organa pojedinih vrsta,

etološki - parenje onemogudeno zbog različitog ponašanja )

- unutarnji izolacijski mehanizmi koji sprječavaju hibridizaciju ( neki

hibridi - mazga su sterilni,dok se u nekih jedinki jaja i spermiji iz raznih razloga

ne mogu spariti )

Konvergencija : - > pripadnici različitih skupina organizama mogu imati slične specifične

prilagodbe za život u određenim uvjetima

-> dupini su sisavci koji imaju specijalne prilagodbe slične ribama; peraje,

aerodinamičan oblik tijela...

Divergentna evolucija : -> evolucija u kojoj jedna specijacija uzrokuje sukcesivno grananje evolucijske

skupine organizama, tj. razvoj iz jednog oblika u više smjerova

-> na otoku Galapagos Darwin je više vrsta zeba koje su se razlikovale

veličinom kljuna ( zbog različite ishrane )

Alotropska specijacija : -> za populacije koje se ne mješaju jer ih razdvaja zemljopisna barijera;

pa u nekim zonama nema hibrida

-> ako su populacije razdvojene dulje razdoblje, one se sve više razlikuju

i s vremenom se mogu razviti u nove vrste ( gušterice )

Simpatrijska specijacija : -> populacije čiji se areali preklapaju;

*iako populacije žive na istom prostoru među njima nema konakta

-> međutim to se može događati zbog različitog vremena sazrijevanja ili

različitog ponašanja

-> u biljaka simpatrijske specijacije nastaju poliplodijom, te se dobiveni

križanci rasplođuju uzajamno ali ne i sa svojim roditeljima

-> pšrenica, trešnje, jagode, kruške...

=> objasniti evoluciju čovjeka

Viši majmuni i čovjekovi pretci su zbog nekih zajedničkih osobina sistematizirani u primate.

Njihove zajedničke osobine upuduju na zajedničkog pretka, veliki volumen mozga, uspravljanje i

mogudnost korištenja oruđa zajedničke su karakteristike primata.

Dugotrajnom evolucijom razvili su se oblici koji su imali neke ljudske osobine ( građa lubanje, zubi..) a

najvažnije su razvog mozga i govora.

Glavne etape u razvoju čovjeka:

-> AUSTRALOPITEK - volumen mozga kao viši majmuni, upotrebljavao jednostavno oruđe

hodali su uspravno, neke ljudske osobine

-> HOMO HABILIS ( spretan čovjek ) - povečan mozak , izrađivao oruđa, razvijen govor

te se bavio lovom i sakupljanjem hrane

-> HOMO ERECTUS ( uspravan čovjek ) - bio je viši od 1.5 m , imali su velik mozak

-> HOMO SAPIENS NEANDERTHALES ( neandertalac ) - upotrebljavao vatru, mrtve sahranjivao uz

posebne obrede, imao anatomske karakteristike modernog čovjeka

-> HOMO SAPIENS SAPIENS ( kromanjonac ) - imao finija oruđa, te su pronađeni crteži u pedinama

Nastanak rasa :

-> rezultat su prilagođavanju u određenim uvjetima područja u kojem žive ( npr. crna boja kože vezana

za stvaranje zaštitnog pigmenta protiv sunca )

-> danas tri rase: bijela ( europoidna ) , žuta ( mongoloidna ) i crna ( negridna )

*Dvije teorije o pojavi suvremenom čovjeka:

1) teorija multiregionalnog kontinuiteta, svi moderni ljudi vode podrijetlo od vrste Homo erectus

2) teorija jedinstvenog podrijetla, preci ljudi nastali u Africi, zatim se proširili u Aziju i Europu

Ekologija( oikos-stanište;logos-znanost) - proučava odnos između živih bida i okoliša u kojem žive

Osnovni ekološki pojmovi:

-> populacija- skupinu jedinki iste vrste ( npr. jezerske pastrve ) u određenom staništu ( npr u

planinskom jezeru )

-> životna zajednica - razlika među pojedinim biotopima; posebne kombinacije mikroorganizama,

biljnih i životinjskih vrsta...

-> biocenoza - je skup jedinki ( životna zajednica ) rezličitih populacija koje žive na određenom

staništu ( biotopu ) , a usko su povezane po različitim međuodnosima, posebice

međuodnosima u hranidbenom lancu

( npr. močvara, jezero, livada, šuma, more, pustinja gdje žive u istim uvjetima

različiti organizmi npr. ribe, puževi, fitoplankton, bakterije, vodeno bilje...

->biotop ( topos-mjesto ) - osnovne topografske jedinice koje čine životna staništa organskih vrsta

-> ekosustav - je osnovna funkcionalna ekološka jedinica koje uključuje sve fizičke, kemijske i biološke

značajke staništa , kao i organizme koji u njemu žive

-> biom - skupine ekosustava

-> biosfera - prostor na Zemlji ( s djelom atmosfere ) na kojem postoje uvjeti za život biljaka,

životinja i čovjeka

Ekološka niša: -> mjesto i položaj koji jedna vrsta zauzima u spletu međusobnih odnosa,

posebno odnosa prehrane u životnoj zajednici tj. njen funkcionalni položaj

-> mjesto i uloga jedne vrste u životnoj zajednici

-> npr. brojne vrste tvrdokrilaca u šumskim zajednicama mješanih šuma, međutim

svaka vrsta kornjaša odlikuje se posebnim načinom života i igra različitu ulogu

u životu šumske zajednice

Fauna: - skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta,

zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj

fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, špilja itd

Flora: - zajednički naziv za biljni život

Vegetacija: -je raslinje, biljni pokrov, koji se po svom postanku dijeli na :

-> primarna vegetacija - bez utjecaja čovjeka

-> sekundarna vegetacija - biljni pokrov na čiji je razvoj čovjek izvršio određeni utjecaj

Areal: - ukupni prostor na kojem je rasprostranjena neka vrsta ( npr lisica može biti rasporstranjena

u različitim biotopima i različitim biomima)

Endem: - je organizam koji je isključivo urođen na određenom mjestu, za razliku od organizama koji su

opderašireni ili doneseni, a ne urođeni.

Kozmopolit: - je biljka ili životinja koja živi na svim kontinentima ili vedini njih

Fitocenoza : - je tipična kombinacija različitih vrsta biljki koje imaju slične ili iste zahtjeve odnosno

potrebe u staništu

- biljna zajednica ( npr biljne zajednice tropske klime su prašume i savane )

Zoocenoca: - životinjska zajednica

- je zajednica životinja koje su tipične za određeni biotop

Ekološki minimum: - najmanji intezitetnekog čimbenika koji uzrokuje neku posljedicu na jedinke

Ekološki maksimum: - najvedi intezitet nekog čimbenika koji može neka jedinka podnijeti

Ekološki optimum: - nalazi se između tih rubnih vrijednosti

Ekološka valencija: - razmak između ekološkog minimuma i maksimuma u okvirukojeg je mogud život

pojedinog organizma

=> analizirati odnose između živih bida i abiotičkih

čimbenika okoliša

Glavni abiotički čimbenici:

-> TEMPERATURA : - ovisnost aktivnosti enzima o promjenama temperature

- sposobnost termoregulacije ( homeotermni-stalna tjelesna temperatura i

poikilotermni-nestalna tjelesna temperatura)

* prilagodbe stablašica: - hladno razdoblje-> odbacivanje listova, preživljavanje u podzemnim organima (

trajnice- korjen, gomolj.. ) ili u obliku sjemenke ( jednogodišnje biljke )

* kod životinja : - mitarenje/ linjanje - otpuštanje dlake u toplim razdobljima

- zimski san - naziva jedno stanje slično snu u koje zapadaju određene endotermne ili

homoiotermne životinje - neki sisavci i rijetke ptice - za vrijeme hladnog dijela

godine snižavanjem svoje tjelesne temperature.

* prednost homeotermnih u odnosu na poikilotermne životinje:

-> bolja rasprostranjenost na zemlji

-> lakše prilagođavanje različitim klimatskim promjenama

-> VODA I VLAŽNOST:

Prilagodbe biljaka : - kserofiti ( pustinje ) umjesto lišda imaju bodlje( kaktusi ), pričuvnu vodu

pohranjuju u nadzemnom ili podzemnom dijelu

- hidrofiti ( ispod vode ili plutajude ) imaju velike listove ( lopoč ) koje omoguduju

lakše isparavanje vode,

Prilagodbe kopnenih životinja : - kserofilne -> vrste sušnih područja; štede vodu smanjenjenim

izlučivanjem ( miš- mokrada u kristaličnoj formi ), neke namaju

žlijezde znojnice, metabolična voda( oksidacija metabolita-masti)

npr. deva ( u grbama pohranjuje pričuvne masti )

kukci imaju kutikule koje ih štite od isparavanja vode

- higrofilne vrste ( vodeni organizmi ) -> održavaju se samo u izrazito

vlažnoj atmosferi kako bi samanjili intezitet isparavanja vode iz tijela

npr. vodozemci, puževi goladi , gujavice

- prijelazni oblik su mezofilne vrste- vedina kopnenih organizama

-> SVJETLOST: - o svjetlu ovise životne navike ( budnost , spavanje, prehrana, razmnožavanje,

kretanje ) te aktivnosti nekih endokrinih žlijezda, biološki ritam, sinteza bjelančevina itd.

Prilagodbe životinja: - dnevne i nodne životinje

- razvijeniji vid i sluh kod nodnih životinja

- nodni lov

=> analizirati odnose između živih bida u biocenozi

(biotički čimbenici)

Glavni biotički čimbenici ( odnos između živih bida ) :

-> RAZMNOŽAVANJE - reprodukcijski odnos, priraštaj jedinki u populaciji- natalitet ,

mortalitet ( smrtnost )

- uravnoteženim odnosom nataliteta i mortaliteta održava se

brojnost populacije stalnom

- rastom broja jedinki smanjuje se kapacitet okoliša

-> SIMBIOZA - ( potpomaganje ) među različitim vrstama

- ako obje vrste imaju koristi a da ne štete jedni drugima - mutalizam

( rak samac i moruzgva )

- jedna vrsta ima koristi , a druga niti trpi štetu niti korist - komenzalizam

( npr. bršljan, slak )

-> NAMETNIŠTVO ( parazitizam ) - nametnici žive na račun domadina - domadar

- paraziti na površini tijela ( buha , uši ) ili u unutrašnjosti tijela

( trakavica, glista, metilj ) pa govorimo o ektoparazitima i

endoparazitima

- paraziti u pravilu ošteduju domadina ( antibioza )

-> PREDATORSTVO - ili grabežljivac je svaki organizam koji se hrani drugim organizmima

( lav- zebrom , ptice- kukcima, mačka - miševima )

- predator ima brojne prilagodbe za uspješan lov ( oštri zubi ili kljun,

panđe, dobar vid, sluh, njuh )

* jastreb - (ptice grabežljivice) vrlo dobar vid, brz let, oštre kanđe

vuk- ( skupina zvjeri ) jaki zubi- očnjaci, žive u skupinama radi lakšeg lova

- plijen pak ima druge prilagodbe za samoobranu ( mimikrija- kada plijen

svojim oblikom i bojama sliči djelovima biljaka, listu, grančici ili trnu -

npr. bogomoljka, paličnjak , leptir letilist)

* sisavci biljojedi ( srna, zec ) - razvijen sluh i vid, zec ima podzemno skrovište

Usklađivanje brojnosti populacije :

-> natalitet, mortalitet, reproduktivni potencijal

-> usklađivanje pojedinih jedinki i veličine populacije temelji se na odnosu reproduktivnog potencijala

vrste i zapremnine okoliša

-> što znači da se s porastom broja jedinki smanjuje zapremnina u okolišu u kojem se populacija razvija,

te pošto okoliš ne može zadovoljiti potrebe svih jedinki za hranom , uvjetima reprodukcije i

preživljavanje javaljaju se odnosi NADMETANJA ( kompeticije ) što je jedan od glavnih samoregulacijskih

mehanizama koji ograničava mogudnost pretjeranog rasta populacije

-> jedinke iste vrste -> nadmetanje za hranu

-> jedinke različitih vrsta -> zapremnina okoliša, npr. brojnost ptica se povedava ako ima puno kukaca

Načini izražavanja gustode populacije:

-> Gustoda populacije izražava se brojem jedinki (ili njihovom biomasom) na jedinicu površine ili

zapremine koju naseljavaju. Tijekom vremena, brojnost populacije se izrazito mijenja, ovisno o uvjetima

u okolišu. Kad se slože određeni uvjeti, broj jedinki može narasti do ogromnih razmjera i gustoda postane

populaciji nepodnošljiva, što dovodi do najezda, recimo skakavaca, gubara ili nekih vrsta leptira.

=> objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava

Vodeni ekosustavi : - > organizmi koji žive u vodama mora i vodama kopna u svim njihovim slojevima

i u različitim dubinama

-> nekton ( nektonske životinje ) - plivajude životinje koje imaju snažnije organe za pokretanje pa mogu aktivno plivati vlastitom snagom ( dupin,srdela..) -> bentos - morsko dno na hridinastoj , pjeskovitoj ili muljevitoj podlozi - tu se nalaze vagilni ( pokredu se vlastitim mišidima - ježinac rakovi) ,sjedilački ( zelene i smeđe alge, jadranski klobučid ..) i hemisesilni organizmi ( organizmi koji stoje uglavnom na jednom mjestu ali se mogu pokretati do nove lokacije- hobotnica ) * Plankton je jedna od najvažnijih grupa vodenih organizama. Sačinjavaju ga biljni i životinjski organizmi, koji su vidljivi najčešde pod lupom ili mikroskopom. Ti organizmi lebde slobodno u vodi ili bar aktivni dio svog životnog ciklusa provode na taj način. Planktonski organizmi crpe iz vodene sredine sve što im je za život potrebno, a isto tako ispuštaju u vodu produkte svog metabolizma. Plankton je jedan od odlučujudih faktora na temelju kojih možemo ocijeniti produktivnost neke vode. On reagira kvalitativno i kvantitativno na svaku promjenu hranidbene baze vodene sredine, a isto tako i na fizikalna i kemijska svojstva vode. U ribnjacima počevši od primarne produkcije preko fitoplanktona razvija se produkcioni lanac koji konačno dovodi do prirasta ribljeg mesa. Planktonski organizmi vedinom nemaju posebne urenaje za plivanje, a ako ih imaju, ti urenaji

nisu toliko snažni da bi se mogli suprotstaviti malo jačem gibanju vodene sredine.

Osvjetljeni sloj u vodenom ekosustavu : - površinski sloj mora, u kojem se zbog prisutnosti

svjetlosti i fotosinteze ( fitoplankton) odvija intezivan

autotrofni metabolizam kod nektonskih životinja

Tamni sloj u vodenom sustavu :- izvan granice prodora svjetlosti i pod visokim je tlakom stupca vode

- žive dubinske vrste; rakovice, bakterije , a sva hrana im se spušta sa

površinskog osunčanog mora ( bentoske životne zajednice )

Čimbenici koji utječu na raspored organizama u moru:

-> hidrološki ( slanost, prozirnost, količina organskih tvari, valovi i gibanje

-> geomorfološki ( geološki sastav, vrsta podloge, nagib i položaj obale)

->klimatski ( temperatura, vjetrovi i oborine )

Kopneni ekosustavi :

* Šumske biocenoze- najsloženiji i organskom proizvodnjom najbogatiji tip kopnenih biocenoza

Glavni tipovi bioma i klimatske prilike područja na kojima se nalaze:

-> tundra- od polarnih područja prema ekvatoru ( mahovine , lišajevi i malobrojne životinjske vrste ) -> tajga - južnije od pojasa tundre ( crnogorične šume ) najvede florno područje na zemlji ( Sibir ) -> mješane šume - veliki temperaturni raspon ( četinjače i listopadno drvede, lipa, breze, vrba.. ) -> tropska kišna šuma - u ekvatorskom području, optimalni klimatski uvjeti, jaka osunčanost i prosječna godišnja temperatura od oko 25 stupnjeva sa mnogo vlage -> šuma umjerenog pojasa- umjerena klima ( crnogorične šume ) -> mediteranska vegetacija - primorsko područje -> pustinja - nema nikakve vegetacije, velike vrudine i slaba vlažnost ( hladne pustinje- snijeg ) -> stepe - travna vegetacija s niskim grmljem ; kontinentalna i suptropska klima s malom godišnjom količinom oborina ( ubrajamo i prerije ) -> savana - travna vegetacija ispremješana sa drvedem i grmljem; *povezati horizontalni ( geografska širina ) i vertikalni ( nadmorska visina ) raspored biljnog pokrova s klimatskim prilikama ??? * Slojanje i sastav vrsta šumske biocenoze: -> flora, fauna, vegetacija, endem, areal , kozmopolit Sukcesija: -> Pod sukcesijom u vodenim ekosustavima misli se na pojavu, promjene i nizanje novih karika hidrobionatau lancima biocenoze. Sukcesija započinje pionirskim –početnim stadijem biocenozete serijom progresivnih stadija završava vrhuncem njenog razvoja koji označujemo kao klimaks, kada su izbalansirani ekološki uvjeti za život. Ako sukcesija započne u nedirnutom području u kojem nije bilo prethodnih biocenoza, nazivamo je primarnom sukcesijom, a nastalu biocenozuprimarnom biocenozom. U slučaju degradacije i destrukcije primarne biocenoze(posebno antropogenim utjecajem) započinje sekundarna sukcesijai stvaranje sekundarne biocenoze. Sukcesiju uzrokuju promjene ekoloških čimbenika okoliša. -> sukcesija zaraštavanja jezera ; te obnavljanje šuma nakon požara ->Djelovanje čovjeka na biocenoze s pojavom sukcesije je uzrokovanje šumskih požara, onečišdenje okoliša ( voda, zrak , tlo, hrana ) te krčenje šuma u svrhu industrije.

=> analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu Energija i bioproizvodnja sustava ekosustava: -> proizvođači ( biljke ) fotosintezom proizvode kisik i hranu za potrošače-> -> potrošači( govedo)- njihove izlučevine i odumrli organizmi služe razlagačima kao izvor energije-> >razlagači ( bakterije , gljivice )-> od njih nastaju anorganske tvari ( voda , ugljikov dioksid, metan, amonijak.. ) - tako se zatvara krug : -> organska tvar se razložila u anorganske spojeve a dio energije koju je organizam iskoristio za svoj metabolizam uz proizvodnju topline omogudava mu život ( rast , razvoj, reprodukciju, rad ) * tipovi potrošača : -> biljojedi - npr.žirafa -> mesojedi - npr. lav -> svejedi - npr. svinja * primarna bioproizvodnja ( fotosinteza i kemosinteza ) sekundarna bioproizvodnja ( rast, povedanje mase i volumena tijela, razmnožavanje heterotrofnih organizama ) Prehrambena piramida : -> piramida biomase ( bioproizvodnje ) u kopnenom ekosustavu : - ukupni broj jedinki u kg iz primarne bioproizvodnje ( biljke ) je puno vedi nego biomasa iz sekundarne bioproizvodnje ( potrošači ) -> piramida energije u vodenom ekosustavu : - na najnižoj razini = proizvođači( fitoplanktoni ) je največa količina energije; kada idemo prema gore ( sekundarni-zooplanktoni, sekundarni,tericijalni potrošači ) količina energije se smanjuje kao i biomasa organizama * Hranidbena mreža opisuje funkcionalne odnose između vrsta u zajednici Hranidbena mreža predstavlja prikaz različitih puteva kojima energija prolazi kroz populacije u zajednicama; jednostavnije kazano,hranidbena mreža pokazuje tko koga u zajednici jede . Hranidbene mreže se sastoje od hranidbenih lanaca koji predstavljaju puteve protoka energije od primarnih producenata, preko serije konzumenata, pa sve do vršnog (top) predatora . Hranidbena mreža uključuje tri kategorije vrsta (populacija): bazalne vrste (nisu nikome predator, ali su plijen drugim vrstama; dakle to subiljke); intermedijarne vrste (istovremeno su i plijen i predator); te vršni ili top predatori (nikome nisu plijen, oni su zadnja karika hranidbenog lanca). Važna strukturna značajka hranidbene mreže mogu biti omjeri između ovih kategorija vrsta . Analiza hranidbenih mreža je neobično važna za razumijevanjedinamike zajednica

Biokemijski ciklus ugljika : -> poslije vode ugljik je najzastupljenija komponenta živih sustava , oko 50% suhe tvari organizma čini ugljik -> kruženje ugljika je brzo, najčešde u obliku ugljikova dioksida CO2

-> osnovni tijek ugljika usmjeren je iz atmosfere prema proizvođačima- autotrofnim biljkama -> procesom fotosinteze CO2 se troši za proizvodnju primarne organske tvari -> aerobnim disanjem svih organizama i metaboličnom razgradnjom različitih organskih spojeva u tijelu vrada se u atmosferu odnosno u biotop * dio je pohranjen u fosilnim gorivima ( nafta, ugljen, zemni plin ) ; te se naglom potrošnjom fosilnih goriva povedalo oslobađanje CO2 u atmosferu * više ga se oslobađa nego što autotrofni organizmi mogu potrošiti -> dio ukupnog ugljika pohranjen je u sedimentalnim stijenama u obliku kalcijeva karbonata, a značajan dio je otopljen u morima i oceanima, gdje ga ima 50 puta više nogo u čitavoj atmosferi

=>analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojim se štetni utjecaji mogu smanjiti (održivi razvoj u Republici Hrvatskoj i u svijetu) Štetno djelovanje čovjeka na biosferu : -> krčenje šuma -> isušivanje močvara ->regulacija vodotoka -> gradnja naselja, industrijskih zona, povedanje prometa i širenje prometne mreže -> onečišdenje zraka, vode i tla Efekt staklenika : - kolanje tj. kružni tok tvari između Zemlje i atmosfere mora biti uravnotežen - to znači da ista količina tvari koja u jednoj godini dospije u atmosferu , mora u istom razdoblju opet dospjeti u zemlju - inače bi koncentracija tih tvari u atmosferi stalno rasla -> to se upravo zbiva s ugljikovim dioksidom, godišnja proizvodnja CO2 je veda oko pet milijardi tona od njegove potrošnje ( fotosinteze ) -> to pojačava učinak staklenika , koji utječe na porast zemljine temperature -> CO2 u obliku nevidljivog sloja obavija globus, djeluje slično kao i staklo ; on propušta samo Sunčeve zrake na zemlju , ali apsorbira dio topline koja se reflektira od Zemlje i usmjeruje je natrag prema tlu -> znači porastom konc. CO2 u atmosferi jača učinak staklenika, toplina se sve više zadržava na zemlji * Do Zemljine površine dopire samo manji(potrebni) dio od ukupnog UVZ sa Sunca. Glavninu tog opasnog zračenja na putu do Zemlje zaustavlja ozon. Ozon je plin čije se molekule sastoje od tri atoma kisika. Čak 90 % od ukupnog ozona u atmosferi nalazi se u stratosferi jer vrlo djelotvorno upija UVZ. Zato su najgornji dijelovi stratosfere jako zagrijani. Iznad ozonosfere atmosfera je hladnija. Ozon u stratosferi nastaje djelovanjem sunčeve radijacije koja cijepa molekule kisika na dva atoma kisika. Kada se tako nastali atom kisika spoji s molekulom kisika nastaje ozon. Ozon i nestaje djelovanjem sunčeve radijacije. Raspada se na atom kisika i molekulu kisika. Količina ozona u atmosferi ovisi o ravnoteži proizvodnje i razgradnje * Ozonske rupe : -> Globalno zatopljenje usporava obnavljanje ozona i time zatvaranje ozonske rupe. Iako je, na globalnoj razini, zabranjena uporaba pojedinih štetnih kemijskih spojeva koji neposredno ošteduju ozon (poput kloro-fluoro-ugljikovodika ili freona), ispuštanje štetnih plinova iz industrijskih postrojenja nije se smanjilo,ved poraslo- što je dovelo do porasta temperature i nastanka efekata staklenika te posrednog uništavanja ozonskog omotača. Kisele kiše : - uzrokuje ih emisija otrovnih plinova u atmosferi - one nastaju od sumpornog dioksida i dušikovih oksida te klorovodika - kada tako zakiseljene kiše ili snijeg dospije u jezera i rijeke, njihove vode također postaju s vremenom kisele , te padom pH vrijednosti slabe , a potom ugibaju brojne

vodene biljke i životinje ( osjetljivi rakovi, puževi, lososi, šarani, pastrva... )

Pročišdavanje otpadnih voda :

-> količina pitke vode svakim danom se povečava s brojem stanivništva

-> otpadne vode uništavaju mora i rijeke, te njihovim pročišdavanjem bitno bi smanjio negativni utjecaj

čovjeka

Izvori onečišdenja zraka:

-> prirodni : vulkanima i požarima

-> čovjekovi utjecaji : požari, plinovi naslati kemijskom industrijom kao aerosoli, plinovi ( ugljikovodici,

freoni , amonijak, sumporov dioksid i drugi ) i pare, spaljivanje fosilnih goriva ( kudanstvo, promet-

automobili )

Onečišdenje tala :

-> erupcije vulkana

-> djelovanje čovjeka :posebnu štetu nanosi korištenje pesticida koji imaju tešku bio razgradnju te se

akumuliraju u tlu, korištenje umjetnih gnjojiva; onečišdenje tla otpacima ( glomazni komunalni otpad -

televizori, gume, limenke, plastika, staklena ambalaža, olupine automobila... )

* Akumuliranje štetnih tvari u lancima ishrane : - životinje ili čovjek mogu se zatrovati primirkom otrova

preko dišnog, probavnog i pokrovnog sustava( koža) ; te se takvi otrovi nakupljaju u tijelu , neki mogu biti

oslobođeni postpupcima detoksikacije ( bubrezi )

-> U prirodnim hranidbenim lancima u pravilu se povedava koncentracija otrovnih tvari!

-> razina otrova raste u višim karikama

* U svrhu recikliranja te zaštite okoliša potrebno je imati dobar sustav izdvajanja sekundarnih sirovina iz

otpada ( papir, staklo, metal , tekstil )

*Zaštita vode i zraka su globalni problemi jer zračne struje prenose tvari i na velike duljineod mjesta

emisije

Održivi razvoj : -> razvoj ljudskog društva uz što manji negativni utjecaj na prirodu

* Nagli rast ljudske populacije i urbanizacije uzrokuje ogreničenost izvorima hrane, pitke vode, energije i

sirovina na Zemlji

* Unošenje stranih vrsta : - > pridošlice mogu narušiti sustav prekomjernim razmnožavanjem , jer im

uvjeti pogoduju, npr. hrane se autohtonim vrstama ( mungod zbog zmija - Mljet ; kaluerpa - Jadran )

Crvene knjige biljnih i životinjskih vrsta :

-> na njima se nalazi popis ugroženih vrsta

-> ljudi bi trebali postati svjesni koliko se životinja i biljaka nalazi pred sam kraj odumiranja

Zaštita okoliša na svjetskoj razini :

- spoznaja onečišdenja okoliša natjerala je ljude da spriječe devastaciju okoliša, jer je svako onečišdenje

okoliša globalno

- na tvorničke dimnjake instaliraju se sustavi za odsumporavanje, montiraju se pročišdivadi za

komunalne i otpadne vode, uvodi se bezolovni benzin , sprječava se ispuštanje radioaktivnih izotopa,

smanjena upotreba pesticida, smanjuje se emisija CO2 i freona , uvode se alternativni izvori energije

umjesto fosilnih goriva i atomske energije, recikliraju se ved iskorištene sirovine, razumno se zbrinjava

otpad itd.

Nacionalni parkovi Hrvatske:

-> Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni i Krka

Parkovi prirode:

->Kopački rit , Lonjsko polje, dio Medvednice, dio Biokova i velebita

Zakonom zaštidene biljke i životinje u Hrvatskoj :

-> biljke : runolist, velebitska degenija, kockavica itd.

-> životinje: vidra, vuk , medvjed, jež, bjeloglavi sup...

This Page Intentionally Left Blank