2
81 Sv. starac Porfirije Kavsokalivit: GOVORITI MOLITVOM Sve se posti`e molitvom, }utawem i qubavqu. Da li ste razumeli kakve su posledice molitve? Qubav u molitvi, qubav u Hristu. To je ono {to pru`a stvarnu korist. [to vi{e budete voleli svoju decu qudskom qubavqu - a ona je ~esto patolo{ka, to vi{e }e se deca zapetqavati i pona{awe }e im biti negativno. Kada, me|utim, qubav me}u vama roditeqima, i va{a roditeqs- ka qubav prema deci, bude hri{}anska i sveta, onda ne}ete imati nikakvih problema. SVETOST RODITEQA SPASAVA DECU. A, da bi se to dogo- dilo, treba najpre bo`anska blagodat da deluje na du{e roditeqa. Niko se ne posve}uje sam od sebe. Sama bo`anska blagodat }e potom prosvetliti, zagre- jati i o`ivotvoriti de~ije du{e. ^esto mi qudi telefoniraju i iz inostranstva i pitaju me za svoju decu, kao i za druge stvari. Danas, eto, pozvala me je iz Milana jedna majka i pitala kako da se ophodi prema svojoj deci. Rekao sam joj slede}e: Moli se, a kada zatreba, govori deci sa qubavqu. Vi{e se moli, a wima upu}uj malo re~i. I ina~e je potrebno MNOGO MOLITVE, A MALO RE^I u odnosu na sve. Ne treba da budemo dosadni bli`wima, nego da se tajno molimo, a potom da sa wima razgovaramo. Tako }e nam Bog, unutar na{e du{e, potvrditi da li su drugi prihvatili na{e re~i. Ako nisu, ne}emo daqe govoriti. Jedino }emo se tajno moliti. Jer, ako i daqe budemo govorili, samo }emo biti dosadni i izazva}emo reakciju i otpor drugih, a ponekad i wihovo negodovawe. Stoga je boqe preko tajne molitve tajno upu}ivati re~ srcima drugih nego glasno wi- hovim u{ima. Jo{ sam joj dodao: Slu{aj {ta }u ti re}i: MOLI SE, PA TEK ONDA GOVORI. Tako se pona{aj prema svojoj deci. Ako im stalno bude{ davala savete, bi}e{ im dosadna, a kad poodrastu, ima}e ose}aj da ih na neki na~in pritiska{. Radije, dakle, izaberi molitvu. GOVORI IM MOLIT- VOM. Govori Bogu, a Bog }e onda govoriti u wima. Drugim re~ima, ne treba da savetuje{ svoju decu tek tako, pomo}u glasa koji ona ~uju svojim u{ima. Mo`e{ i to da radi{, ali pre svega treba da govori{ Bogu o svojoj deci. Go- vori otprilike ovako: Gospode Isuse Hriste, prosvetli de~icu moju! Ja ih Tebi poveravam. Ti si mi ih podario, ali ja sam slaba, pa ne mogu da ih dove- dem u red. Stoga Te molim: prosvetli ih!Bog }e im na Svoj na~in govoriti, a deca }e, opet, re}i: Oh, nije trebalo da o`alostim mamu onim {to sam ura- SABORNIK BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA MIHAILA NEDEQA, 3. FEBRUAR 2019, GODINA 20, BR. 21 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 dio! To }e izlaziti iz wih samih, blagoda}u Bo`ijom. To je savr{eni put i savr{eni na~in. Majka treba da govori Bogu, a Bog }e govoriti u detetu. Ako ne bude tako, onda pri~aj, pri~aj, pri~aj - i sve }e u}i na jedno uvo, a iza}i na drugo. I, na kraju }e ispasti neki ob- lik pritiska. U tom slu~aju, kada dete odraste, ono po~iwe da pru`a otpor, tj. da se na neki na~in sveti ocu i majci koji su ga pritiskali. Za razliku od toga, jedno je savr{eno - DA DETETU GOVORI HRISTO- LIKA QUBAV i svetost oca i majke. Zra~ewe sveto- sti, a ne qudski napor, ~ini decu dobrom decom. Kada su vam deca pozle|ena i rawena zbog nekog ozbiqnog pitawa, ne dozvolite da na vas uti~u wihove reakcije i ru`ne re~i. Ona, u stvari, ne `ele tako da se pona{aju, ali kad im je te{ko, ne mogu da postupaju druk~ije. Kasnije se kaju. No, ako se vi iznervirate i naqutite, bi}ete jedno sa ne~astivim i on }e se poigravati svima vama. ... Na licima dece treba da vidimo Boga i da prenesemo qubav Bo`iju na decu. I deca treba da nau~e da se mole Bogu. Da bi se deca molila Bogu, tre- ba da imaju u sebi krv roditeqa koji se i sami mole. Gre{e neki koji govore: po{to se roditeqi mole Bogu, pobo`ni su, izu~avaju Sveto Pismo i podi`u svoju decu u vaspitawu i nauci Gospodwoj (Ef.6,4), prirodna je posledica da }e im i deca biti dobra. Ali izvolite primetiti suprotne rezultate kao posledicu pritiska! Nije dovoqno da roditeqi budu pobo`ni. Oni ne treba da vr{e pritisak na svoju decu, ne treba da poku{avaju da ih silom nateraju da budu dobra. Mo`e se desiti da odagnamo decu od Hrista kada se egoisti~ki dr`imo na~ela na{e religije. Deca ne trpe pritisak. Ne prisiqavajte ih da idu sa vama u crkvu! Mo`ete im re}i: ko `eli, mo`e sada da do|e sa mnom ili da do|e kasnije. OSTAVITE IH DA U WIHOVIM DU[AMA PROGOVO- RI BOG! Uzrok zbog kojeg deca pojedinih pobo`nih roditeqa, kad odrastu, postaju neukrotiva, napu{taju Crkvu i sve drugo, jeste pritisak koji su na wih vr{ili dobriroditeqi. Tobo`e pobo`ni roditeqi, ma koliko da su se starali da od svoje dece naprave dobrehri{}ane, svojom qudskom qubavqu su ih izlo`ili pritisku, i do{lo je do suprotnog ishoda. Drugim re~ima, dok su mala, deca trpe pritisak, a kad im bude 16, 17 ili 18 godina, tada vidimo suprotan rezultat. Tada ona, iz otpora prema roditeqima, po~iwu da zalaze u r|ava dru{tva i da izgovaraju r|ave re~i. Za razliku od toga, kada se razvijaju u slobodi, istovremeno pos- matraju}i dobar primer odraslih, radova}emo se da ih vidimo kakva su. U ovome je tajna: da bi nadahwivao decu, da bi zra~io na wih, mora{ biti dobar, mora{ biti svet. @IVOT DECE JE, izgleda, POD UTICAJEM ZRA^EWA OD STRANE RODITEQA. Roditeqi insistiraju: hajde da se ispovedi{, ili da se pri~esti{, po|i da u~ini{ ovo ili ono... Na taj na~in ni{ta ne biva. No, dete vidi tebe, tvoj primer. ONO ^IME @IVI[, TIME I ZRA^I[. DA LI HRISTOS ZRA^I U TEBI? Ako zra~i, to prelazi na tvoje dete. Tu se krije tajna. Ako se tako bude de{avalo dok je dete sasvim malo, ne}e mu

BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ...03.(21) Prepodobni Maksim Ispovednik; Sveti mu~enik Neofit 04.(22) Sveti apostol Timotej; Prepodobni mu~enik Anastasije 05.(23) Sveti sve{tenomu~enik

  • Upload
    others

  • View
    10

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ...03.(21) Prepodobni Maksim Ispovednik; Sveti mu~enik Neofit 04.(22) Sveti apostol Timotej; Prepodobni mu~enik Anastasije 05.(23) Sveti sve{tenomu~enik

81

Sv. starac Porfirije Kavsokalivit: GOVORITI MOLITVOM

Sve se posti`e molitvom, }utawem i qubavqu. Da li ste razumeli kakve su posledice molitve? Qubav u molitvi, qubav u Hristu. To je ono {to pru`a stvarnu korist. [to vi{e budete voleli svoju decu qudskom qubavqu - a ona je ~esto patolo{ka, to vi{e }e se deca zapetqavati i pona{awe }e im biti negativno. Kada, me|utim, qubav me}u vama roditeqima, i va{a roditeqs-ka qubav prema deci, bude hri{}anska i sveta, onda ne}ete imati nikakvih problema. SVETOST RODITEQA SPASAVA DECU. A, da bi se to dogo-dilo, treba najpre bo`anska blagodat da deluje na du{e roditeqa. Niko se ne posve}uje sam od sebe. Sama bo`anska blagodat }e potom prosvetliti, zagre-jati i o`ivotvoriti de~ije du{e. ^esto mi qudi telefoniraju i iz inostranstva i pitaju me za svoju decu, kao i za druge stvari. Danas, eto, pozvala me je iz Milana jedna majka i pitala kako da se ophodi prema svojoj deci. Rekao sam joj slede}e: “Moli se, a kada zatreba, govori deci sa qubavqu. Vi{e se moli, a wima upu}uj malo re~i”. I ina~e je potrebno MNOGO MOLITVE, A MALO RE^I u odnosu na sve. Ne treba da budemo dosadni bli`wima, nego da se tajno molimo, a potom da sa wima razgovaramo. Tako }e nam Bog, unutar na{e du{e, potvrditi da li su drugi prihvatili na{e re~i. Ako nisu, ne}emo daqe govoriti. Jedino }emo se tajno moliti. Jer, ako i daqe budemo govorili, samo }emo biti dosadni i izazva}emo reakciju i otpor drugih, a ponekad i wihovo negodovawe. Stoga je boqe preko tajne molitve tajno upu}ivati re~ srcima drugih nego glasno wi-hovim u{ima. Jo{ sam joj dodao: “Slu{aj {ta }u ti re}i: MOLI SE, PA TEK ONDA GOVORI. Tako se pona{aj prema svojoj deci. Ako im stalno bude{ davala savete, bi}e{ im dosadna, a kad poodrastu, ima}e ose}aj da ih na neki na~in pritiska{. Radije, dakle, izaberi molitvu. GOVORI IM MOLIT-VOM. Govori Bogu, a Bog }e onda govoriti u wima”. Drugim re~ima, ne treba da savetuje{ svoju decu tek tako, pomo}u glasa koji ona ~uju svojim u{ima. Mo`e{ i to da radi{, ali pre svega treba da govori{ Bogu o svojoj deci. Go-vori otprilike ovako: “Gospode Isuse Hriste, prosvetli de~icu moju! Ja ih Tebi poveravam. Ti si mi ih podario, ali ja sam slaba, pa ne mogu da ih dove-dem u red. Stoga Te molim: prosvetli ih!” Bog }e im na Svoj na~in govoriti, a deca }e, opet, re}i: Oh, nije trebalo da o`alostim mamu onim {to sam ura-

SABORNIKBILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE

SVETOG ARHANGELA MIHAILA

NEDEQA, 3. FEBRUAR 2019, GODINA 20, BR. 21

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

82

dio! To }e izlaziti iz wih samih, blagoda}u Bo`ijom. To je savr{eni put i savr{eni na~in. Majka treba da govori Bogu, a Bog }e govoriti u detetu. Ako ne bude tako, onda pri~aj, pri~aj, pri~aj - i sve }e u}i na jedno uvo, a iza}i na drugo. I, na kraju }e ispasti neki ob-lik pritiska. U tom slu~aju, kada dete odraste, ono po~iwe da pru`a otpor, tj. da se na neki na~in sveti ocu i majci koji su ga pritiskali. Za razliku od toga, jedno je savr{eno - DA DETETU GOVORI HRISTO-LIKA QUBAV i svetost oca i majke. Zra~ewe sveto-

sti, a ne qudski napor, ~ini decu dobrom decom. Kada su vam deca pozle|ena i rawena zbog nekog ozbiqnog pitawa, ne dozvolite da na vas uti~u wihove reakcije i ru`ne re~i. Ona, u stvari, ne `ele tako da se pona{aju, ali kad im je te{ko, ne mogu da postupaju druk~ije. Kasnije se kaju. No, ako se vi iznervirate i naqutite, bi}ete jedno sa ne~astivim i on }e se poigravati svima vama. ... Na licima dece treba da vidimo Boga i da prenesemo qubav Bo`iju na decu. I deca treba da nau~e da se mole Bogu. Da bi se deca molila Bogu, tre-ba da imaju u sebi krv roditeqa koji se i sami mole. Gre{e neki koji govore: po{to se roditeqi mole Bogu, pobo`ni su, izu~avaju Sveto Pismo i podi`u svoju decu u vaspitawu i nauci Gospodwoj (Ef.6,4), prirodna je posledica da }e im i deca biti dobra. Ali izvolite primetiti suprotne rezultate kao posledicu pritiska! Nije dovoqno da roditeqi budu pobo`ni. Oni ne treba da vr{e pritisak na svoju decu, ne treba da poku{avaju da ih silom nateraju da budu dobra. Mo`e se desiti da odagnamo decu od Hrista kada se egoisti~ki dr`imo na~ela na{e religije. Deca ne trpe pritisak. Ne prisiqavajte ih da idu sa vama u crkvu! Mo`ete im re}i: ko `eli, mo`e sada da do|e sa mnom ili da do|e kasnije. OSTAVITE IH DA U WIHOVIM DU[AMA PROGOVO-RI BOG! Uzrok zbog kojeg deca pojedinih pobo`nih roditeqa, kad odrastu, postaju neukrotiva, napu{taju Crkvu i sve drugo, jeste pritisak koji su na wih vr{ili “dobri” roditeqi. Tobo`e pobo`ni roditeqi, ma koliko da su se starali da od svoje dece naprave “dobre” hri{}ane, svojom qudskom qubavqu su ih izlo`ili pritisku, i do{lo je do suprotnog ishoda. Drugim re~ima, dok su mala, deca trpe pritisak, a kad im bude 16, 17 ili 18 godina, tada vidimo suprotan rezultat. Tada ona, iz otpora prema roditeqima, po~iwu da zalaze u r|ava dru{tva i da izgovaraju r|ave re~i. Za razliku od toga, kada se razvijaju u slobodi, istovremeno pos-matraju}i dobar primer odraslih, radova}emo se da ih vidimo kakva su. U ovome je tajna: da bi nadahwivao decu, da bi zra~io na wih, mora{ biti dobar, mora{ biti svet. @IVOT DECE JE, izgleda, POD UTICAJEM ZRA^EWA OD STRANE RODITEQA. Roditeqi insistiraju: hajde da se ispovedi{, ili da se pri~esti{, po|i da u~ini{ ovo ili ono... Na taj na~in ni{ta ne biva. No, dete vidi tebe, tvoj primer. ONO ^IME @IVI[, TIME I ZRA^I[. DA LI HRISTOS ZRA^I U TEBI? Ako zra~i, to prelazi na tvoje dete. Tu se krije tajna. Ako se tako bude de{avalo dok je dete sasvim malo, ne}e mu

Page 2: BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ...03.(21) Prepodobni Maksim Ispovednik; Sveti mu~enik Neofit 04.(22) Sveti apostol Timotej; Prepodobni mu~enik Anastasije 05.(23) Sveti sve{tenomu~enik

Glavni i odgovorni urednik: protojerej-stavrofor Petar Luki}. Urednik izdawa: Ivana Radovanovi}. Tel.hrama: 011/2636-684. Faks: 011/2636-566.

www.saborna-crkva.com. [email protected]. Tira`: 1000 primeraka.

84

U NEDEQI 36. PO DUHOVIMA PROSLAVQAMO: 03.(21) Prepodobni Maksim Ispovednik; Sveti mu~enik Neofit04.(22) Sveti apostol Timotej; Prepodobni mu~enik Anastasije05.(23) Sveti sve{tenomu~enik Kliment Ankirski06.(24) Prep.Ksenija Rimqanka; Sv.mu~enik Vavila; Bla`ena Ksenija Petrogradska07.(25) Sveti Grigorije Bogoslov; Prepodobni Publije08.(26) Prepodobni Ksenofont i Marija09.(27) Prenos mo{tiju Svetog Jovana Zlatousta

BRAK I PORODICA: O RAWAVAWU BLI@WIH Kada qudi bivaju ogor~eni i qute se, zbog zlobe koju nose u sebi, zra~e nega-tivnom energijom, kojom uti~u na drugoga ~ak i ako mu ni{ta ne ka`u. Takvim na~inom opho|ewa, u dana{we vreme, roditeqi uti~u na svoju decu. I dok ih gledaju kako ~ine nesta{luke, uste`u se, qute se. I misle: ne}u mu sada ni{ta re}i da ga time ne bih povredio. A, kada bi samo znali koliko je taj gnev smrtonosan! ^uje{ li me, moje dete? SMRTONOSAN GREH! POVRE\UJE[ DRUGOGA A DA SA WIM I NE GOVORI[. To je stoga {to je na{a du{a po prirodi duhovna, i na wu, u zavisnosti od okolnosti, deluju razne sile, nekad dobre, a nekad zle. Sv. starac Porfirije Kavsokalivit

Velika je stvar ne razdra`ivati druge. I evo jedne tajne kako to ne ~initi. Ako si ve} isprobao neki savet i vidi{ da ne poma`e, ili si isprobao neku re~ i zna{ da je otrovna i da svaki put izaziva viku i sva|u, onda to zna~i da su to, zapravo, re~i i epiteti koji vre|aju, poni`avaju tvoje dete i izazivaju rasprave. Tajna je u tome da ih ne ponavqa{ po drugi put. Na|i im neku za-menu, reci ne{to drugo, ali samo nemoj da ponavqa{ iste re~i, koje dovode do nemira u ku}i. Svi mi puno gre{imo. Mogli bismo barem da sazrimo na bazi sopstvenih gre{aka, kako ne bismo dopu{tali da iznova i iznova ponavqamo iste pehove. Probao si ne{to i uvideo da ne poma`e? Ne ponavqaj to jer, kao {to vidi{, deca te vi{e ne shvataju ozbiqno i ne dobijaju od toga nikakvu korist. Arhimandrit Andrej (Konanos), Gr~ka

Draga bra}o i sestre, na sajtu Saborne crkve, u rubrici Besede i duhovne pouke, podrubrika Porodica, mo`ete pro~itati tekst izuzetnog predavawa

prof. dr Ivice @ivkovi}a: Podizawe dece kod pravoslavnih.Na istom mestu, mo`ete ~itati i Akatist Svetom Stilijanu, za{titniku dece, bolesne dece, dece sa posebnim potrebama, bezdetnih supru`nika i svih koji se, po svom pozivu i qubavi, bave pomagawem i podizawem dece

(lekara, defektologa, vaspita~a, babica, u~iteqa, verou~iteqa...) Wegovo `itije smo objavili u Saborniku br. 14 teku}e godine izdavawa.

83

biti potrebno da ula`e mnogo truda kad odraste. ... Kada su roditeqi sveti i kada to svojstvo prenesu na dete i pru`e mu vaspitawe u Gospodu, onda dete, ma kako bili r|avi uticaji koji dolaze iz wegove okoline, ne}e podlegati tim uticaji-ma jer }e se pred vratima wegove du{e nalaziti Premudrost, Hristos. ... Izgleda kao da je veoma te{ko da dete postane dobar ~ovek, ali u stvar-nosti je to veoma lako kada se od ranog detiwstva krene u `ivot sa dobrim duhovnim do`ivqajima. Tada nije potreban napor pri odrastawu; dobro ima{ u sebi, `ivi{ wime. Ne napre`e{ se, do`iveo si ga. Ono je tvoj imetak, koji odr`ava{, ako bude{ pazio, kroz ~itav svoj `ivot...

Moj duhovnik ka`e da je najvi{e {to roditeq mo`e posti}i: DA NAU^I SVOJU DECU DA SE MOLE BOGU. Tu je presudan primer: ne ono {to pri~amo da treba, nego ono {to jeste, ono {to deca vide od nas. Ali, to je jako diskretna tema, koja se ti~e najintimnije oblasti bi}a. Molitvu pred decom ne treba da svodimo na ono {to deca vide, one postupke koje mi sprovodimo, ~ak ni na misli o kojima deci pri~amo. To je sfera Tajne, treba da ~uvamo tu Tajnu; ODNOS SA BOGOM JE TAJNA. ... Molitva nije pravilo koje se primewuje, ona je uvek vi{e od toga. Treba razmi{qati o problemima prih-vatawa i odobravawa li~nosti koje su u razvoju. ... A, u duhovnom `ivotu nema recepta. Tu preti stalna opasnost da zastranimo u licemerje, u sujeverje, a to su bolesti koje se sti~u najpre u porodici. ... Molitva svedo~i o odre|enom stavu koji ~ovek ima prema sebi: DA LI SE VI[E UZDA U SEBE ILI SE UZDA U BOGA? U zavisnosti od toga, ukoliko se ne uzda u sebe nego u Boga, ~ovek ne}e poku{avati da uspostavi kontrolu nad `ivotom svoje dece...

Prof. dr Ivica @ivkovi}

BRAK I PORODICA: U^ITI DETE MOLITVENOM @IVOTU

PREPORUKA KWIGE ZA OVU NEDEQU

POUKE O VASPITAWU DECE

Ovo je kwiga (u izdawu Besede) duhovnih pouka i putokaza Svetog starca Porfirija Svetogorca (Kavsokalivita), koji spasonosno deluju na pojedinca i na ~itavu porodicu, ako ih ~itamo i usvajamo sa pa`wom, promi{qawem i neprestanim duhovnim podvigom. Star~eve pouke su zapisala i kazivala wegova duhovna ~eda, a kroz wih su objediweni svi aspekti supru`anskog, roditeqskog i porodi~nog `ivota, od prenatalnog doba do starosti, kroz `ivotne pri~e i situacije kroz koje svi mi prolazimo. [tavi{e, pouke za `ivot i odnose sa bli`wima mogu u Star~evim re~ima prona}i i bezdetni supru`nici, a najposle i svi qudi, budu}i da re~i Starca Porfirija izviru iz samog sredi{ta u kome su sjediwene qubav prema Hristu i prema qudima.