Bilješke o Evgenija Grande

8/10/2019 Biljeke o Evgenija Grande

1/135

Evgenija GrandeEvgeniju Grande Balzak je napisao za pet mjeseci, od jula dokraja novembra 1833.

Napisao je roman inspirisan ljubavlju prema svojoj buduojsupruzi gospoi !anskoj u najveoj materijalnoj oskudici.

"rebalo je voljeti da bi se opisala ljubav Evgenije Grande, ljubav#ista, velika i ponosna.$oman je imao ogroman uspje%.$adnja se dogaa oko 18&1. u 'omiru, gdje u jednoj mra#noj i%ladnoj kui (ivi tvrdica Grande sa svojom (enom, erkom istarom slu(avkom. Grande, stari ka#ar i vinogradar, obogatiose vrijeme revolucije kupujui narodna dobra. )n je vi*estrukimilioner, ali i tvrdica koji li*ava svoju porodicu svega. Njegovaki Evgenija najbogatija je partija za (enidbu u #itavom kraju.+ve porodice, risovljevi i Grasenovi otimaju se o njen miraz.)ne ve#eri kada po#inje drama obadveporodice se okupljaju kod Grandea da obilje(eEvgenijin roendan. Neo#ekivano dolazi -arlGrande, sin tvrdi#inog brata. ico* i pariskizavodnik osvaja ubrzo Evgenijino srce. -arlovotac se ubija usljed bankrotstva i usamljeni,ucviljeni mladi konac#no i zauvjek osvaja

Evgeniju. aklinju se jedno drugom na vje#nu ljubav. -arl odlaziu /ndiju u nadi da e se obogatiti. "amo (iveci grubim (ivotompostaje grabe(ljiv i ubrzo zaboravlja svoju roaku, koja (ivei umra#noj i polupustoj kui odr(ava u sebi tu ljubav nadajui sebrzom -arlovom povratku. 0mire joj majka a najposlje i otac,Grande. -arl se vraca u ariz i u pismu joj saop*tava da se(eni iz racuna jednom plemkinjom i da je nji%ova ljubav bilasamo dije#iji zanos. Evgenija se udaje za suca Bon2ona izporodice risovljevi% ali u braku ostaje djevojka. 0brzo jojumire mu(, za njenu ruku bore se mnoge porodice ali i ona

ubrzo umire.

povratak

ica Grande nije samo tvrdice.On je i olienje tvrdiluka.Ta strast je ovladala njime ,guei svako drugoosjeanje. Njegovo osjeanje ovjenosti svedeno je na
http://www.znanje.org/lektire/i22/05/02iv0509/naslovna.htmhttp://www.znanje.org/lektire/i22/05/02iv0509/naslovna.htm


2/135

njenost koju ispoljava ponekad prema kerki i nekouzasno i svirepo saaljenje koje ispoljavaprema staroj sluavki. Nikada nijepropustio ni jednu pekulaciju, nitauradio dok nije doro razmislio, jer je kodnjega sve doro proraunato kao i micanjekoje je koristio kad je god zatrealo. !lato

je njegova najvea strast, zatvoren usvojoj soi on poudno gleda i razgre

svoje novce. Grande je straan, u kui ga se svi oje kaoi u varoi jer nema nikog ko nije ar jednim dijelomosjetio njegovu neumoljivost. "vako jutro on dijelinajneop#odnije namirnice za kuu, ono najminimalnijeza preiviti a o raskoi i da ne govorimo. $rijui se iza

kuknjave o vijenoj oskudici, paljiv, oprezan i utljivneprestano vrea svoj pljen %potencijalni novac&. 'mireisto kao sto je i ivio, sa strau koja je prela uolest ,pokuavajui posljdnjim naporom da poljuipozlaeni krst.(vgenija Grande je skromna,poslusna ) potpunopotcinjena tiraniji svoga oca %ne uzimajuci u ozir daona drugaciji nacin zivota nije ni iskusila pa je i ovomoglo iti normalno za nju& koji je volio ali i mucio.Odmajke je nasljedila ogroman nagon zrtvovanja.' ljuavi

je nasla svoj zivotni preorazaj .*juav joj je pruzila svupotrenu snagu da raskine sa djetinjstvom i cak da sesuprostavi ocu koji je za nju ioneprikosnoven autoritet. Ona ce krozljuav ispoljiti svu onu energiju koju jeGrande ispoljio prema novcu.(vgenija cecitav zivot provesti u sjecanju na svojuprvu i posljednju ljuav, a olnoazocarenje koje je prezivjela dace tuzan ton citavomnjenom zivotu. ' svojoj nesreci ona je sacuvala svoju

ezazlenost i prostodusnost,svoju dorotu ipooznost.)ako je zivjela usred svijeta ona nije izsvijeta,iako je stvorena da ude divna zena i majkanema ni muza ni djece ni porodice jer je njeno srce koje

je znalo samo za najljepsa osjecanja ovoga svijeta vecna pocetku smrvljeno surovim ljudskim interesima. Ovadirljiva prica o udjenju ljuavi u srcu jedne


3/135

palancanke,gdje je svirepo oslikana krajnost ljudskestrasti%tvrdicluk Grandeov& osvaja svojom slikovitoscu.

+e alzakinansijski govore#i, gospodin Grande je imao ne#eg sli#nog s tigrom isa zmijskim carem4 umio je da prilegne, da se pritaji, da dugo promatrasvoj plijen, zasko#i na njega4 zatim da otvara #eljusti svoje kese, uvla#iu nju %rpu talira, pa onda polako da legne, kao zmija koja avari,neosjetljiv, %ladan, metodi#an. ad je prolazio ulicom, ljudi su gagledali sa divljenjem, u koje se mje*alo po*tovanje i stra%. "o je

razumljivo, jer je svaki u 'omiru osjetio na sebinjegove #eli#ne kand(e.Evgeniji, kojoj je tip takvog savren*tva, i stose ti#e odijela i *to se ti#e li#nosti, biopotpuno nepoznat, #inilo se da u svomroaku vidi neko stvorenje koje je si*lo saaneoski% predjela. )na je sa nasladom

udisala mirise koji su dolazili od ove kose tako sjajne, takoukusno nakudravljene5Najzad, ako ova slika uopte moe izraziti utiske koje jeotmen mladi ostavljao na neiskusnu djevojku, koja jesvo vrijeme provodila u potpletanju arapa, u krpljenjuoeva odijela, i koja je svoj vijek provela me-u ovim

odvratnim zidovima, iz koji# je tek svakog sata vidjelaponeko lice u ovoj mrtvoj ulici, pojava njenog ro-akaproudila je u njenom srcu osjeanje onog uivanja kojeu mladome ovjeku ude anastine slike/U cednom i jednolikom ivotu djevojaka nailazi jedan neobino

prijatan trenutak kad im sunce uliva u duu svoje zrake, kad imcvijet kazuje misli, kad otkucaji srca otkrivaju mozgu svojutoplu plodnost i stapaju misli u neku neodreenu elju:dobanevine melanholije i ljupke veselosti!

ad djeca progledaju, ona se smije*e4 kad

djevojka nazre osjeanje u prirodi, ona sesmije*i kao sto se smije*ila kad je bila dijete.6ko je svjetlost prva ljuba (ivota, nije li ljubavsvjetlost srca7

Nisam ja za njega dovoljno lijepa!"o je bila Evgenijina misao, misao


4/135

skromna i puna bola. adna djevojka bila je nepravi#na premasebi4ali je skromnost, ili bolje rei boja(ljivost, jedna od prvi%vrlina ljubavi. Evgenija je zaista bila jedna od oni% razvijeni%djevojaka kakve su obi#no djevojke graanke, #ija ljepotaizgleda malo prosta4 ali, ako je li#ila na 9ilosku :eneru, njenotijelo oplemenjivala je ona %ri*anka pitomost koja preporaa(enu i daje joj otmenost nepoznatu starim skulptorima.Tvrdice ne vjeruju u budui ivot:za njih je sadanjost sve !vaopaska baca svjetlost na sadanje doba, u kome, vie no u makoje vrijeme, novac vlada zakonima, politikom i narodimaUstanove, knjige ljudi i doktrine, sve je u zavjeri da potkopavjeru u budui ivot, na koju se drutvena zgrada oslanja vecosamnaest vijekova

DANAS, DANASJEMRTVACKISANDUKPRELAZKOGASEMALOKOBOJI.

Budunost, koja nas #eka poslije opijela, prenesena je usada*njost. +o#epati seper "as et ne"as ;svimmoguimsredstvima< zemaljskog raja rasko*i i ta*ti% u(ivanja, pretvoritiu kamen svoje srce i mu#iti svoje tijelo radi prolazni% u(ivanja,kao sto su se nekad podnosile muke radi vje#nog bla(enstva,to je danas op*ta misao, misao ispisana, uostalom, svuda, pa#ak i u zakonima koji pitaju #ovjeka4 -to plaa*7 mjesto da mukaze 4 -ta misli*7 ad ova doktrina bude pre*la iz varo*i u

narod, *ta e biti od ove zemlje7U svakoj prilici ene imaju vie uzroka za bol nego to ih imamukarac, i pate vie od njega #ukarac ima snage iupranjava svoje misli: radi, ide, zanima se, misli, pun je nadeu budunost i nalazi u tome utjehu Tako je radio $arl %li enase ne rastaje lako sa bolom, nju nita ne moe da razonodi,ona se sputa do dna provalije koju je taj bol stvorio, mjeri je iesto je ispunjava svojim molitvama i svojim suzama ' svojoj tridesetoj godini (vgenija nije znala ni za kakvu sreuu ivotu. Njeno lijedo i alosno djetinjstvo proteklo je kraj

majke, ije je prezreno, vrije-ano srce vjeito patilo.0astavljajui se radosno sa ivotom, ova je majka alila svojuker to ima da ivi, i ostavila joj u duilaku grinju savjest i vjenu tugu. 1rvai jedina ljuav donijela je (vgenijimelan#oliju. Dragi ro-a e,goso!i" re!s#e!"i$!e Bo"%o" &'eo #e "a se(e !a )a*


5/135

re!a ri'"a"i+& o isa-i s)i s&*a $o#e #e )as o-a+ !&go)ao,$ao i *o#& !a sa* o! )as -e s&*e ri*ia.&ula sam neto o bankrotstvu i pomislila sam da se sin jednogbankrota nee,moda, moi oeniti gospoicom '(!brion 'a,roace,vi ste dobro ocijenili moje i moj nain ivota) *a zacijelo na sebi

nemam nieg im se odlikuje otmjen svijet, ne poznajem ni njegoveraune ni njegove navike, i ne bih vam mogla pribaviti zadovoljstvakoja vi traite +udite sretni po drutvenim nazorima kojima rtvujetenau pravu ljubav 'a bih vau sreu uinila potpunom,ja vam nemogu nita drugo ponuditi do ast vaeg oca bogom:vi ete uvijekimati vijernu prijateljicu u vaoj roaci-ospoa de +on"on, koju iz podsmjeha zovu gospoicom ,uliva uopte religiozno potovanje !vo plemenito srce koje jekucalo samo za najnjenija osjeanja moralo je, dakle, biti

podvrgnuto raunima ljudske sebinosti .ovac je moraopredati svoju hladnu boju ovom nebeskom ivotu i izazvatinepovjerenje prema osjeanjima ene koja je bila olienoosjaenje

povratak

PREPISANCIJUDOBRODOLI NA MOJ BLOG!!!!!!!

16.01.2007.

EVGENIJA GRANDE

HONORE DE BALZAC

EUGENIE GRANDET

SADRAJ:
http://www.znanje.org/lektire/i22/05/02iv0509/naslovna.htmhttp://www.znanje.org/lektire/i22/05/02iv0509/naslovna.htm


6/135

U Somiru, jednom od sela Francuske ivjela je obitelj randet: "i#arandet, njegova k$i %ugenie, gospo&a randet i sluavka Nanona' Uovoj mra#noj i sjetnoj ku$ici svaki dan je sli#io prethodnom, svakitrenutak bio je ve$ preivljen' randet #ije bogatstvo nitko nije znaoto#no odrediti smi(ljao je lukavstva i smicalice kako bi nadmudrio

svakoga i skupio (to vi(e zlata u kojem bi, kao svaki tvrdica mogaouivati, gledati ga i dodirivati kao ne(to najdragocjenije' )ena i k$er pai sluavka nisu se mije(ale u njegove poslove ve$ su se pokoravalenjegovim naredbama krotko i bez pogovora' *vije ugledne obiteljiborile su za %ugeninu ruku' +ili su to rasenovi i ri(ovljevi koji su sedodvoravali randetu gdjegod i kad god su to stigle'

-ednog dana na %ugenin dvadeset tre$i ro&endan svu ovu pomalodosadnu kolote#inu poremetio je mladi .harl rande, njezin ro&akkojeg je otac iz /ariza poslao svom bratu, a zatim se zbog bankrotaubio' %ugenie dirnuta ro&akovom nesre$om polako se je zaljubljivala, ani on nije ostao ravnodu(an' Njihova je ljubav rasla #ista i nevina' No.harl je oti(ao u 0ndiju prethodno se zaklev(i %ugeni na vje#nu ljubavkoju je ona svim svojim bi$em prihvatila' Ubrzo je %ugenin otac saznaoda je dala svom ro&aku zlatnike koje joj je on darivao na dan njezinogro&endana' Nije joj mogao oprostiti' 1abranio joj je da izlazi, bude smajkom koja se je u me&uvremenu razboljela, a i poku(ao je razbiti.harlov poklon, malu zlatnu (krinjicu za koju bi ona dala svoj ivot'Nakon nekog vremena randet se je izmirio s k$erkom da bi mogaolak(e dobiti eninu imovinu' 0ako je opet sve bilo u redu gospo&arandet je umrla'

odine su prolazile i tvrdica je polako upoznavao k$er sa njezinimbogatstvom' ad je i on umro %ugenie ostade sama s Nanonom i#enjom za .harlovim povratkom' 2n se je, naravno, promijenio'Njegov na#in ivota i bogatstvo koje je stekao uzoholili su ga ipokvarili' %ugenie vi(e nije bila u njegovom srcu, nije vi(e po(tovaooca i teio je samo ka boljem dru(tvenom poloaju' 3rativ(i se u /arizposlao je hladno pismo u kojem joj najavljuje svoje skoro vjen#anje sk$erkom markiza *42briona' *otu#ena i skrhana %ugenie ubrzo se jeudala za gospodina +on5ona' Nakon tri godine ostala je udovica' 2nakosama ivjela je u hladnoj ku$ici sa svojim zlatom, samo ga ona, zarazliku od svog oca nikad nije ni eljela'


7/135

LIKOVI:

IA GRANDET:

2vaj lik sadri sve karakteristike tvrdice' 2krutan, samoiv i bezosje$aja do kraja se predaje skupljanju bogatstva' Stari vinogradarpritajeno smi(lja kuje i #eka, a zatim zgr#e svoje zlato zadovoljan (toje svojoj zbirci dodao nekoliko novih zlatnika' 1atvoriv(i se u svojusobu on ih je gleda, gladi i uiva u njihovom sjaju' 2n je neosjetljiv ihladan, ne#ovje#an i pun prezira, ali istovremeno on razmi(lja, oprezanje, lukav i paljiv' lume$i i pretvaraju$i se, vara i uni(tava svakoga'Njegova potreba za novcem pretvara se u opsesiju i strast'

6jelesno randet je bio #ovjek visok pet stopa, zdepast, ple$at, salistovima koji su imali dvanaest palaca u obujmu, jako razvijenih #a(icai (irokih ple$a7 lice mu je bilo okruglo, crnopurasto, ro(avo7 bradaprava, usne bez krivina, a zubi bijeli7 o#i su mu imale izraz hladan iprodrljiv, izraz kakav narod zami(lja u adaje7 njegovo #elo, punopopre#nih bora nije bilo bez zna#ajnih ispup#enja7 njegova kosau$kasta i prosjeda bila srebro i zlato' Njegov nos, zadebljao na vrhu,imao je na sebi bradavicu punu ilica, za koju je svijet govorio, ne bezrazloga, da je pun zlobe'

Svoje misli kazivao je obi#no kratkim pou#nim re#enicama, koje jeizgovarao blagim glasam' "etiri re#enice, to#ne kao algebarski obrasci,obi#no su mu sluile da obuhvati i rije(i sve u ivotu i trgovini: Neznam, ne mogu, vidjet $emo'


8/135

EUGENIE GRANDET:

$i starog tvrdice uveliko se razlikuje od svog oca' 2na je poslu(na injena' 1aljubljuje se u .harla i ta ljubav postaje njezin ivot' 2danaje svom srcu i predaje se #enji da $e se jednog dana ponovno susrestis njim' 1bog ove ljubavi ona $e se suprotstaviti ocu, ste$i $e #vrstuvolju i upornost' Nakon (to saznaje da ju .harl vi(e ne voli ona sepovla#i, obara glavu, pra(ta mu i nastavlja ivjeti sa razo#arenjem ivelikom tugom, povu#eno i skromno sa sitni#arskim navikama svogoca'

%ugenie je doista bila jedna od onih razvijenih djevojaka kakve suobi#no djevojke gra&anke, #ija ljepota izgleda malo prosta7 ali ako jeli#ila na 3eneru, njezino tijelo oplemenjivala je ona kr($anska pitomostkoja prepora&a enu i daje joj otmjenost nepoznatu starimskulptorima' lava joj je bila velika, #elo mu(ko, ali lijepo kao uFidijinog -upitera, a o#i sive kojima je njen #edni ivot, ogledaju$i sesav u njima, davao osobiti sjaj'

.rta njenog okruglog lica, nekad svjeeg i rumenog ogrubjele su odboginja, koje su bile ipak toliko milostive da nisu ostavile na njemunikakva traga, nego su samo uni(tile meko$u koe, koja je pri svemutom jo( bila toliko glatka i tako njena da je na njoj #ist poljubac njenemajke ostavljao prolazan crveni trag'

Nos joj je bio povelik, ali je bio u skladu sa njenim crvenim ustima, #ijesu jako izbrazdane usne bile pune ljubavi i dobrote' 3rat joj je biosavr(ene obline' /una#ke grudi briljivo pokrivene mamile su pogled izanosile i zanosile #ovjeka7 dodu(e, nedostajala im je oblina koju daje

lijepo skrojeno odijelo7 ali za znalce ovaj pravi visoki stas morao jeimati osobite drai' %ugenie, visoka i krupna', nije dakle imala ni#eg iumiljatog (to se dopada gomili7 ali je bilo one ljepote koju je tako lakouo#iti, i kojom se odu(evljavaju samo umjetnici' Slikar koji trai naovom svijetu lice s nebeskom 8arijinom #isto$om, koji trai u svakojenskoj prirodi one skromno ponosite o#i koje je na(ao 9a5ael, one#edne crte lica koje su #esto proizvod ma(te, ali koje samo kr($anski i


9/135

smjeran ivot moe o#uvati ili dati, taj slikar, zaljubljen u tako rijedakmodel, na(ao bi odmah u %ugenieinom licu uro&enu otmjenost kojasamu sebe ne zna7 on bi vidio pod vedrim #elom cijeli svijet ljubavi, au kroju o#iju, u poloaju trepavica, ne#eg boanskog' Njene crte,konture njene glave, koje izraz zadovoljstva nije nikad iskrivio ni

zamorio, li#ile su na linije vidika, takoblago povu#ene u daljini mirnihjezera' 2va 5izionomija, tiha rumena, obujmljena svjetlo($u kao lijeprazvijen cvijet, godila je du(i, otkrivala je #ar unutra(njeg ivota kojise u njoj ogledao, i privla#ila pogled' %ugenie se je jo( nalazila na obaliivota na kojoj cvjetaju djetinjske iluzije, na kojoj se beru bijele rade suivanjem za koje se kasnije ne zna'

U svojoj tridesetoj godini %ugenie nije jo( znala ni za kakvu sre$u uivot' Njeno blijedo i alosno djetinjstvo proteklo je kraj majke, #ije jeprezreno vrije&ano srce vje#ito patilo' 9astavljaju$i se radosno saivotom ova je majka alila svoju k$er (to ima da ivi, i ostavila joj jeu du(i laku grinju savjest i vje#itu tugu' /rva i jedina ljubav donijelaje %ugenie melankoniju' /o(to je nekoliko dana imala pred o#imasvoga ro&aka, ona mu je poklonila svoje srce za vrijeme poljupcakojeg je kradom primila i vratila7 on je zatim oti(ao, ostavljaju$iizme&u nje i sebe #itav jedan svijet' 2va ljubav, koju je njen otacprokleo gotovo je otjerala njenu majku u grob i pri#inila joj je samotugu, pomije(anu sa slabim nadama' 0 tako je, sve dotle, teila sre$igube$i svoju snagu, a ne dobivaju$i u naknadu ni(ta' U du(evnom

ivotu kao i u tjelesnom, postoji i udisanje i disanje: du(i je potrebnoda uvla#i osje$anja druge du(e, da ih prisvoji, kako bi ih vratilabogatije' +ez ove lijepe pojave, srcu nema ivota7 njemu u tom slu#ajunedostaje zrak i ono pati i vene' %ugenie je po#ela da pati' 1a njubogatstvo nije bilo ni pomo$ ni utjeha7 ona je mogla opstati samopomo$u ljubavi, pomo$u religije, pomo$u svoje vjere u budu$nost'jubav joj je obja(njavala vje#nost' Njeno srce i evan&elje ukazivali sujoj dva svijeta' 2na je dan i no$ provodila sva predana ovim dvjemabeskona#nim mislima koje su za nju bile moda samo jedna jedinamisao' /ovla#ila se u samu sebe, zaljubljena i misle$i da je voljena'+ilo je sedam godina kako je njena strast sve ostalo bacila u zasjenak'Njeno blago nisu bili milijomi #iji su se prihodi gomilali, ve$ .harlovkov#ei$, one dvije slike koje su joj visjele iznad postelje, nakit koji jeotkupila od svog oca i koji je s ponosom podala na pamuk u jednojladici ormara, naprstak njene strine kojim se je sluila njena mati i kojije svakog dana s pobono($u uzimala da bi vezla vez koji nikada nijedovr(ila, koji je otpo#ela samo zato da bi natakla na prst ovaj zlatnipredmet pun uspomena'


10/135

%ugenie ide na nebo, pra$ena #itavom povorkom dobro#instva'3eli#ina njene du(e baca u zasjenak njen nepotpuni odgoj i navikenjenog ranijeg ivota' 2vo plemenito srce koje je kucalo samo za

najnjenija osje$anja moralo je, dakle, biti podvrgnuto ra#unimaljudske sebi#nosti' Novac je morao predati svoju hladnu boju ovomnebeskom ivotu i izazvati nepovjerenje prema osje$ajima ene koja jebila oli#eno osje$anje'

%ugenie bila je uzvi(ena, bila je ena'

CHARL GRANDET:

Neo#ekivanim i iznenadnim dolaskom .harla, sina tvrdi#inog brataprekida se jednoli#ni ivot randeovih' Svojom ljepotom,aristokratskim pona(anjem i ugla&eno($u, ali i nesre$om ;otac mu seje ubio zbog bankrota< osvaja %ugenino srce' 0ako joj se zaklinje na

vje#nu ljubav, provev(i nekoliko godina u 0ndiji gdje je prodavao ikupovao ljude, on ju zaboravlja' /ostaje ohol, okrutan i hladanstavljaju$i svoje interese u prvi plan' 2vaj lik je glavni krivac za%ugeninou tragediju'

*a bi se pristojno pojavio kod svog strica bilo u Somiru ili bilo uFroa5onu, obukao se (to je mogao ljep(e, paljivije draesnije, da seposluimo rije#ju koja je u to vrijeme kazivala naro#ito savr(enstvoneke stvari ili nekog #ovjeka'

.harl je ponio, dakle, najljep(e lova#ko odijelo najljep(u pu(ku,najljep(i no, najljep(e pari(ke korice'''' 2tac mu je rekao da putujesam i skromno, a on je do(ao u zasebnom odjeljenju po(tanskih kola'


11/135

Samo /arianin, i to /arianin iz najotmjenijih krugova, mogao seje ovako urediti a da ne izgleda smije(an, i svima tim ludorijama datiizvjesnu ta(tu harmoniju, koju je uostalom podravalo lijepo dranjemlad= #ovjeka koji ima lijepe pi(tolje, pouzdan hitac i =netu'

.harl je bio pari(ko dijete, koje su pari(ki ivot pa i sama =netanau#ili da sve radi s ra#unom, dijete koje je ve$ bilo starac podmaskom mladi$a' 2n je dobio onaj stra(an odgoj dru(tva u kome se,na jednoj ve#ernjoj zabavi, u#ini mislima i rije#ima vi(e zlo#ina negono (to se u#ini zlo#ina koje su kanjava' U kome dosjetke ubijajunajve$e ideje, u kome se #ovjek u kome se #ovjek smatra pametnimukoliko ima to#no gledi(te7 a tu imati to#no gledi(te zna#i ne vjerovatini u (to, ni u osje$anje ni u ljude, pa #ak ni u doga&aje7 tu seizmi(ljaju lani doga&aji'

.harl je bio #ovjek op$e omiljen, s roditeljima je bio suvi(e sretan,svijet mu je suvi(e laskao, i zato nije mogao imati uzvi(enih osje$aja'

GOSPOA GRANDET:

ospo&a randet bila je suha i slaba ena, uta kao dunjanespretna, spora7 jedna od onih ena koje kao da su stvorene da seprema njima r&avo odnosi' 0mala je krupne kosti, veliki nos, veliko

#elo, krupne o#i i na prvi pogled ne(to malo sli#nosti sa osu(enimvo$em, u kojem nema vi(e ni slasti ni soka' 1ubi su joj bili crni irijetki, usta okruena borama, a donja vilica (iljasta i povijenanaprijed' 6o je bila krasna ena' 8ada je izgledala smije(na, ova se jeena, koja je u mirazu i u naslje&u donijela gospodinu randetu prekotri stotine tisu$a 5ranaka, vje#ito osje$ala tako duboko poniena,zavisno($u i ropstvom protiv koga joj dobrota njene du(e nije


12/135


13/135

O DJELU:

%ugenie randet tragi#an je roman u kojem je oslikana jednaseoska obitelj, naravi njezinih #lanova i njihov ivot' lavni inajtragi#niji lik ovog romana je %ugenie, a moda najzanimljiviji i samtandet koji se svojom stra($u za novcem moe usporediti 8olierovim>arpagonom' /ortreti likova saeti su i jasni' 2sim randetovih +alzacpreko rasenovih i ri(ovljevih nesuglasica ocrtava ljude iz selasku#enih pogleda i novcem kao jedinim smislom ivota' 2n je ujedno, ipokreta# radnje u ovom romanu' Uzrokom je svih nevolja i patnji'

1bog njega tvrdica zanemaruje svoju obitelj i oglu(uje se na vapajek$eri i svoje bolesne ene' Neostvarena ljubav i tuan zavr(etak%ugenie randet su posljedica svega zlog #ime novac moe pokvaritiljudsku du(u' ao (to nam i na po#etku +alzac mra#an i melankoli#andom sumorne doga&aje i ivote uni(tene pohotom jednog starca zazlatom'

U izvjesnim selima ima ku$a #iji izgled ulijeva tugu sli#nu tuzi kojuizazivaju najmra#niji samostani, najusamljenije pustare ili

najsumornije razvaline'

Upravo u takvom okruenju i domu smjestili su se likovi romana%ugenie randet' 0na#e, pri#a je to o obitelji jednog tvrdice koji jebio zarobljenik svog bogatstva, vjeran oboavatelj svojih zlatnika i #ije


14/135

su o#i povremeno dobivale uti sjaj dok je u mislima plovio zlatnimjezerom' >rana tvrdice sastoji se od novaca i preziranja, a i +alzakje rekao: )ivot tvrdice vam je stalno pranjenje ljudske mo$i,sastavljene u slubu li#nosti' 2n se oslanja na dva osje$anja:samoivost i korist7 ali kako je korist u neku ruku jaka i dobro

shva$ena samoivost, neprekidno svjedo#anstvo stvarne nadmo$nosti?samoivost i korist jesu dva dijela jedne te iste cjeline, sebi#nosti'= toje bila i osnovna osobina ovog #ovjeka' Njegov jedini cilj bio je smrvitisvakog, prevariti ga, i zakonito mu oduzeti novac tj' dobro odigratipartiju u koju ni(ta nije uloio' = kako i ne bi uspio kada je bio tolikoprora#unat da je po potrebi i mucao, svoje misli izgovarao pou#nimre#enicama ; )alost je u srcu, a ne u odjelu, lad izgoni i vuka iz(ume', ad nema ma#ke kod ku$e mi(evi igraju< i blagim glasom, anjegovi odgovori obi#no su glasili: ne znam, ne mogu, ne$u, vidjet$emo ;0mao je ne#eg sli#nog s tigrom i sa zmijskim carem: mogao seje pritajiti dugo promatrati svoj plijeni i onda sko#iti na njega 7 zatimje otvarao #eljusti svoje kese, uvla#io u nju hrpu talira, pa onda mirnolegao, kao zmija, neosjetljiv, hladan i metodi#an', svi putovi varo(ivodili su na njegova imanja


15/135

zvu#nom dvori(tu padaju$i s grane odgovarao je na tajna pitanja ovedjevojke koja bi tu ostala cijelog dana, ne primje$uju$i da vrijemeprolazi' 1atim nai&o(e burni du(evni pokreti'


16/135

njemu vi ste bolesni, vi ste mi pre#i od svega' S3%= bio je on


17/135

Uspio je i opisati duh svojeg vremena i tenje onda(njeg #ovje#anstva,ali i neke svoje stavove ;6vrdice ne vjeruju u sada(nji ivot7 za njih jesada(njost sve' 6o baca stra(nu svjetlost na sada(nje vrijeme, u komevi(e nego u bilo koje drugo vrijeme, novac vlada zakonima, politikom inarodima' Ustanove, knjige, ljudi i doktrine, sve je u zavjeri da pokopa

vjeru u budu$i ivot, na koju se dru(tvena zgrada oslanja ve$osamnaest stolje$a' *anas, danas je mrtva#ki sanduk prijelaz kojeg semalo tko boji' +udu$nost, koja nas je #ekala poslije opijela, prenesenaje u sada(njost' *o#epati se svim mogu$im sredstvima, zemaljskograja, rasko(i i ta(tih uivanja, pretvoriti u kamen svoje srce i mu#itisvoje srce radi prolaznih uivanja, kao, (to su se nekada podnosilemuke radi vje#itog blaenstva, to je danas op$a misao, misao ispisana,uostalom svuda, pa #ak i u zakonima koji pitaju #ovjeka: @to pla$a(B,umjesto da mu kau: @to misli(B' ad ova doktrina bude pre(la izvaro(i u narod, (to $e biti od ove zemlje' ; Nevolja ra&a jednakost,0skren pisac promatra svoje djelo da bi samog sebe kritizirao i da bisamom sebi kazivao uvrede'


18/135

&e0 *o& u'o sri ce' *e' sub

-1 -# - -$ -5 -

-. -2 -3 1- 11 1# 1

1$ 15 1 1. 12 13 #-

#1 ## # #$ #5 # #.#2 #3 - 1

MOJI LIN4OIBlogger6ba7arajevo896comMar%e'6baGoogle6com

MOJI :AORI;I

&ecu =EORLD O: FAR76667ca*egracevie666

BROJAH O7JC;A.3232

Fo*rig' K #--$ 8 Blogger

Onore de BalzakIz Vikipedije, slobodne enciklopedije

7%oi &a &avigacija"*re'raga
http://cleanheart.blogger.ba/arhiva/2007/01/15http://cleanheart.blogger.ba/arhiva/2007/01/16http://cleanheart.blogger.ba/arhiva/2007/01/24http://www.blogger.ba/http://www.sarajevo-x.com/http://www.market.ba/http://www.google.com/http://10km.blogger.ba/http://brokenheart89.blogger.ba/http://brokenheart89.blogger.ba/http://brokenheart89.blogger.ba/http://brokenheart89.blogger.ba/http://brokenheart89.blogger.ba/http://worldofcars.blogger.ba/http://rockit.blogger.ba/http://www.blogger.ba/profil/merimasuljagic/favoritihttp://www.blogger.ba/http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9E%D0%BD%D0%BE%D1%80%D0%B5_%D0%B4%D0%B5_%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%B7%D0%B0%D0%BA#column-one%23column-onehttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9E%D0%BD%D0%BE%D1%80%D0%B5_%D0%B4%D0%B5_%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%B7%D0%B0%D0%BA#column-one%23column-onehttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9E%D0%BD%D0%BE%D1%80%D0%B5_%D0%B4%D0%B5_%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%B7%D0%B0%D0%BA#searchInput%23searchInputhttp://www.blogger.ba/http://cleanheart.blogger.ba/arhiva/2007/01/15http://cleanheart.blogger.ba/arhiva/2007/01/16http://cleanheart.blogger.ba/arhiva/2007/01/24http://www.blogger.ba/http://www.sarajevo-x.com/http://www.market.ba/http://www.google.com/http://10km.blogger.ba/http://brokenheart89.blogger.ba/http://worldofcars.blogger.ba/http://rockit.blogger.ba/http://www.blogger.ba/profil/merimasuljagic/favoritihttp://www.blogger.ba/http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9E%D0%BD%D0%BE%D1%80%D0%B5_%D0%B4%D0%B5_%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%B7%D0%B0%D0%BA#column-one%23column-onehttp://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9E%D0%BD%D0%BE%D1%80%D0%B5_%D0%B4%D0%B5_%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%B7%D0%B0%D0%BA#searchInput%23searchInput


19/135

O&ore 0e Bal


20/135

s'igao 0a &a*ie 31 0elo6 ;om broju se mogu 0o0a'i jo 'ri roma&a %oje &ije *re0vi0eo*rvobi'&im *la&om6 P broj o0 3$ 0ela &e ula


21/135

slabila, zdra"lje se s"e "i$e pogor$a"alo i posljednji* nekoliko godina, u!oran i op*r"an bole$(u, ni$ta nijenapisao. !ro je 1/0. godine, na "r*uncu sla"e.

%alzak je do$ao na genijalnu ideju da s"e s"oje ro!ane objedini u jednu cjelinu koju je naz"ao judskako!edija. 2"aki ro!an je posebna cjelina ali s"e i* objedinjuje "rije!e, podneblje, !entalitet, linosti. 'ekenjego"e linosti ja"ljaju se u razliiti! djeli!a, razliiti! "re!eni!a i drugaiji! a!bijenti!a. judskojko!ediji %alzak prikazuje ple!st"o, !inistre, politiare, bankare, sudije, ad"okate, oicire, s"e$tenike,

trgo"ce, no"inare, studente, abrikante, seljake, zanatlije, prosjake, robija$e, prostitutke. 'jego"a judskako!edija je tako postala i ostala istorija nara"i rancuskog dru$t"a pr"e polo"ine 19."ijeka. )n je postaonajbolji i najpoznatiji istoriar. najznaajnija i najpoznatija djela ubrajaju se3 4ia 5orio, 6agrinska ko#a,"genija 5rande, 8oaka %eta, 8oak +ons, Izgubljene iluzije, Tra#enje apsolutnog, 2eljaci, +uko"nik6aber.

Ljudska komedijaIz Vikipedije, slobodne enciklopedije


Ljudska komedija(La Comdie humaine)


22/135

RealizamIz Vikipedije, slobodne enciklopedije


Realizam('ermi& *o'ie i< la'i&s%og je


23/135

%&jiev&i i ume'&i%i *ravac %oji &as'oji 0a s'var&os' *ri%a


24/135

Borisav 7'a&%oviQ je &a*isao sle0eQe %&jige


25/135

Roma& Ne$is#a kr)u sebi &osi eleme&'e sociolo%og roma&a" jer su u &jegovojos&ovi sa0ra&i je0&o vrijeme i 0ru've&i o0&osi i *romje&e u 'om 0ru'vu6 Roma&


26/135

8 *ra0je0 a0i ;riu&"

8 *rababa Fo&a"

8 0je0 4avarola"

8 &jegova ses'ra Na


27/135

*obolijevaju i *os'aju svije' i


28/135

srebr&ja%a i


29/135

P ra


30/135

po'em+++ ;o je bilo *rvi i je0i&i *u' 0a se o&a su*ro's'avlja" %reQi &e*isa&o *ravilo *o%ome su" u 'om svije'u" ro0i'eljs%a rije i o0lu%a &e*orecive6 Ce&0i Mi'a je i


31/135

Na *oe'%u 0rugog *oglavlja vi0imo %a%o 7o%a &e eli 0a misli &a svoje *re'%e


32/135

8 Uuva'i je o&o &je&o U0voguboUja" %a0a osjeQa 0a umjes'o je0&e 7o%e *os'oje0vije je0&a ona samai 0ruga izvan nje8 &ago&s%i 0io" &osilac U&eis'e %rviU` 0io %ojies'o ovla0a &jome i o&a mu se *re0aje6

8 Nago&s%o" ul&o" is%a


33/135

vie &eQe bi'i o&o 'o je 0osa0 bila 3osad (ar iako nije koga volela, a ono (ar se komenadala, *ekala ga, snevala i u snu ga lju(ila+

Ali" i *ore0 ova%ve alo*oj%e srca" os'aje cr'a mora se" *a ma %oli%o sve 'o bilobol&o i &i'eQe %a0a je u *i'a&ju &je&a sreQa i su0bi&a6 Ha% u &joj ima i %aja&ja 'o seo*irala i su*ro's'avljala jer bi" 'e% sa0a" u oima svi U*os'ala veli%aU6 ;a0a bi joj Ui sam

&je& so*s've&i bol i ja0" u%rae& *or'vova&jem" sigur&o bio la%i" blai" i slae bi ga*o0&osilaU6 Ima" 0a%le" u 7o%i i &esebi&os'i" i samoo0rica&ja" samo*or'vova&ja" isamomue&ja" i samora&java&ja6

7*rem&os' &a li&u r'vu &ije *res'ala i &a%o& u*a0a oca ee&0i Mi'e u &jiovu%uQu i &a%o& svi &jegovi uvre0a &a&ije'i ;omi" ime je


34/135

0o&io o0lu%u 0a 7o%u 0ove0e u svoju %uQu i 0a &ju \%u*i] umjes'o %uQe" 0a mu bu0es&aa" ali sa *o0svjes&om eljom 0a o& ima 'u lje*o'u *ore0 sebe6

P 16 *oglavlju Bora 7'a&%oviQ 0aje osvr' &a *orije%lo ga


35/135

1) *re0ava&je i


36/135

Plaut - KRTAC (AULULARIA)

IVOTOPIS:

Plaut (oko 254. - 184. pr. Kr.) je najvei rimski komediograf.

eko je vrijeme !io radnik na po"orni#i$ gluma# u %imu$ "atim se kao trgova#"adu&io pa je morao raditi kao ro! u mlinu.

Pripisivalo mu se oko stotinu komedija$ a autorstvo je utvr'eno "a samo 21$ od

koji su najuspjelije *enae#mi$ +valisavi vojnik i ,krta#. svojim

djelima o!ra'uje s#ene i" porodinog gra'anskog &ivota$ ali u fino tkivo grke

komedije unosi elemente gru!e komike$ pa i lakrdije$ u!a#uje plesne i gla"!ene

umetke i tako i prilago'uje ukusu rimske pu!like &eljne prvenstveno ra"onode.

/!ilje&ja Plautove komedije0 vjeto vo'ena intriga u kojoj presudnu ulogu imaro!$ &ivi dijalo"i$ soan narodni govor$ jasno o#rtani$ esto i karikirani likovi

KNJIEVNI ROD: dramatika

VRSTA DJELA: komedija karaktera

MOTIVI: "lato$ krtost

TEMA:udnja "a "latom

O DJELU:

3tara# uklion uva !lago koje je pronaao u kunom ognjitu. sprkos tome$ on

se svima predstavlja kao siroma. Kerku edru &eli udati "a starog *egadora$ ali

ona voli mladia 6ikonida (trudna je s njim). 6ikonidov sluga 3tro!il krade

uklionu nova#. 7avretak je komedije i"gu!ljen$ ali u prologu je navedeno da je

sretan0 uklion do!iva nova#$ a edra 6ikonida.

/va je Plautova komedija nadanula mnoge pis#e$ me'u ostalima *arina r&ia$

"a njegovu komediju 3kup i *olierea "a njegovu komediju ,krta#.

/va je komedija u +rvatskoj prevedena pod naslovima0 9vrdi#a$ ,krta#$

:up. je"in je naslov u i"vorniku ;ulularia$ to !i u doslovnom prijevodu

glasilo Komedija o loniu.


37/135

KOMPOZICIJA DJELA:

vije dramske radnje0

1. ,krti stara# uklion i njegovo !lago

2. daja edre

KRATAK SADRAJ:

uklion$ ujedino gospodar i glavni lik (krta#)$ tukao je i maltretirao 3tafilu jer se

!ojao da mu netko ne ukrade up "lata koji je naao u svom vlastitom domu.

Premda je samo on "nao "a to "lato i nitko vie$ !ojao se da 3tafila (stara

slukinja) ne prona'e to "lato koje je on svim snagama uvao. 3e!e je smatrao

!ogataem$ premda se pravio da je najvei siroma u selu.uklionov susjed *egador ra"govarao je sa svojom sestrom unomijom.

unomija ga je pokuavala nagovoriti da se o&eni jer je osjeala toliku lju!av

prema svom !ratu. /na je &eljela svom !ratu sreu te mu je predlo&ila da dovede

&enu u svoj dom te da ju o&eni.

Premda mu je sestra o!eala da e mu pronai &enu$ *egador joj je predlo&io da

"a &enu u"me uklionovu ki edru jer se on i prije !ijae "alju!io u nju.

unomija ga u tome podr&ava premda je uklion prema njiovom stavu !io

siromaan.

/de *egador k uklionu kako !i ga priupitao "a &enid!u. Premda uklion !ijae

vrlo !ogat ("!og upa "lata koji je pronaao)$ ka&e *egadoru da s nov#em !a ne

stoji naj!olje. uklion ree da nema dovoljno kako !i mogao udati svoju ki. /n

je$ naime$ smatrao da je *egador njemu ukrao "lato pa ode u kuu provjeriti je li

"lato jo uvijek tamo gdje ga je on sakrio. Premda "lato !ijae netaknuto$ on se

vrati da nastavi ra"gvor sa *egadorom. akle$ *egador ukliona poe ispitivati

povie glupi pitanja$ kao to su Po"naje li ti mene


38/135

je uklion govorio kako je siroma i kako nema dovoljno nova#a da mu se ki

uda$ na kraju je ipak pristao jer je *egador rekao da e sve on platiti.

akon to je uklion naredio 3tafili da spremi sve "a svad!u jer mu se ki jo

danas udaje$ dola"i 3tro!il s ranom i vodi dvije svirai#e i dva kuara s

njiovom eljadi. Kuari su ;ntraks i Kongrion pripremali svad!u. Pitodik$ koji

je !io glavni sluga$ svako je toliko provjeravao kuare rade li svoj posao. Kad je

uklion doao kui sa tr&ni#e mumljajui kako je tr&ni#a skupa$ "auje Kongriona

(kuara) kako vie da tre!a vei lona# jer u ovaj nita ne stane. /dma je

pomislio kako ga kuari planiraju pokrasti te i potjera i" kue. uklion se

najvie !ojao "a svoje "lato da ga netko ne ukrade te ga sakri u +ram.

aime$ 3tro!il je uo !a sve to je uklion u se!i mumljao o svome "latu$ pa je

pretpostavio kako je uklion svoje "lato skrio u +ram. 3tro!il ode u +ram teukrade uklionu njegovo "lato. uklion do'e kui sav ra"!ijen jer nestade "lato

koje je tako po"orno uvao. Pritom u kuu ula"i 6ikonid (unomijin sin) te$

pokuavi rei uklionu kako njegov ujak *egador vie ne &eli u taj !rak$ tj. da se

vie ne &eli o&eniti "a njegovu ki i kako mu je &ao$ uklion odma pomisli kako je

on ukrao njegovo "lato te ga odma optu&i.

aposljetku 6ikonid$ nakon podosta uvreda upueni njemu od strane ukliona$

uspije rei uklionu "a taj doga'aj. uklion vie nije "nao "a se!e.

Potom 6ikonid ode i sretne slugu 3tro!ila koji mu oda tajnu da je uklionu ukrao

"lato. 6ikonid ga prisili da mu da "lato kako !i ga mogao vratiti uklionu. 6ikonid

je uklionu uspio vratiti "lato te se tako iskupiti i o&eniti "a uklionovu ki edru$

"a koju se tre!ao o&eniti njegov ujak *egador$ ali u tome nije uspio.

a kraju uklionu !iva vraen nova#$ a 6ikonid o&eni edru.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

- likovi0KUNI BOG

EUKLION$ gospodar$ opsjednut nov#em i ne u&iva u troenju nego gomilanju

nov#a$ va&niji mu je nova# od vlastite keri$ gru! je prema slugama$ sumnjiav

prema !li&njima$ se!ian$ gu!itak mu je nova#a jednak smrti

FEDRA$ uklionova ki


39/135

STAFILA$ stara slukinja - kerina dadilja

MEGADOR$ uklionov susjed

EUNOMIJA$ *egadorova sestra

LIKONID$ unomijin sin

STROBIL$ sluga u *egadorovoj kui

ANTRAKS i KONGRION$ kuari

PITODIK$ sluga

456785 9 :;


40/135

dqhh" | wqd|kyp kxknp

{wqd d

!"# 17. $%&

???????? ?? ?????????? ????? "???????"

knp ~k" p kxnk zpyk" xknk z knknpy kxpykk pk xkn kk" xknpkkyt ~ nk pt kk p ~ptkpyk" kpn~p pn pkyt x k pnzppztkn~p p kxkxk zk n p nk kypp nky nkpn ~kpp tp~k ~pynp pp x~np kxpnk6 wpyxnpy zkp np pt kk" np pt ~ptkpy" k k np xkn~nnpkn~p t xkzp p xk~t" kp ~ p np pzkk n p~xty xxkx6

zn z p nkyp" k n p nky" zy y ~kk U}xzpkU6wkp ~pn k p~xknp pp p ~ykk" p~xpyk pkx ~kxpn ~kkyt pkk zkk" z tkk zk xpy xk~6p xpyp ~t np pyp zt zk ~ yxe ~k npyknt p~k6 n y k~pykk p kxkk k~ t ~zknk~ pyt" y tpy y ktn6

tk" yzpnk k" yk npkzk n pyk p" yk n ~kxp p n tpx" pky ~k pn~pxkpyk p wpyxt6 tkp zk yk p np~t k p ~pn"n ~txp xpkp t xp k zyypnt nkn~6 xpkk p xpnpkzpk k zk" ppnp n~p pp ~t" kn" py" zn"~pyxn" xkn zyy" t wpyxp qp p wkxykn6 hkp tt k ~xp" xkpt ~yp pp ~pxk (wkxpyknk)" pp ~xp nxkzkn k (kxkn8qppn k)6wtp pp ~t k xkptkzpp p nkkk ~xnp nk ~ zk zpyt zkt" yt 6 }kt wpyx y zzpyp kxt p {knt6 xz pk kxpy pk"yp ~t t zk tpn xz~kt" ~kxnpy" k~tnt kt ~tyx~pnp" ~kpp p xzkpp zxk ~xk" yk nk xkyt kkzpk zk ~kx ~yt tk6 wpx ~ xpnt p k tk~nt xkzpyt(xz)" yk y xk~kpk xzpt6 kxp n~" k kz kxk ypy ktn t qpt" xk zpn zk ~ np6 k y" nkxkn" k~tkn~kxp xzpk kxkn" U pxkkU kyty (kzkn) p xpnt~xt" p tk" p xnt xkpt t zpnkk666

t ~t" zy xk xpkp6 wtp" pt" npk nxk xt~pp zkp zy t xpt6 }kkx pk ~yt zxk pxpyzn~" yt npk n kpynpp6

VRDICA >!omedija ? lon$i1u@ 8 %ome0ija rims%og %ome0iograa lau'a67iroma&i s'arac Cu%lio& *ro&aao je u svojoj %uQi Qu* (aru) *u&


41/135

&jegova boga'a susje0a Mega0ora" %oji se u meuvreme&u *o%ajao i sa0a se eli &jome oe&i'i6 Meu'im is'ari je Mega0or bacio o%o &a :e0ru i eli je u


42/135

%&jiev&i%a :ilemo&a"A*olo0orai Me&a&0ra6 7re0&ja %ome0ijais%ori'e&a je %ao u


43/135


44/135

*o&ovo o'%rive& i m&ogo i'a& u 0oba re&esa&se" *a je *osluio %ao u


45/135

Novac


46/135

sa si&om i si&ovljevom ljubav&icom ulovi &jegova s'roga e&a i *o0rugljivo mu*o0vi%&e SPs'aj" ljubav&ie" *ola


47/135


48/135

Pmje'&i%og o0jela Mi&is'ars'va *rosvje'e 4raljevi&e 776 Go0i&e 13#.6 umire uBeogra0u6

Sadraj

Zsa%rij[ 1 4&jiev&o 0jelo # Bibliograija

o #61 4&jigeo #6# ri*ovije'%e

Na*ome&a

njievno djelo [uredi]

Borisav 7'a&%oviQ &aj


49/135

*rolos'i *ro'uslova&


50/135

knjizevnost je usao tiho, zbirkom Y0z starog jevandjeljaY ;PWZZ< koja,arhaicnim naslovom, nije privukla znacajnu paznju' 6ek ce njegovepripovjetke objavljene u casopisima i listovima, i zbirke YStari daniY;PZVR< i Y+oziji ljudiY ;PZVR< predstaviti Stankovica kao Ynajjacipripovjedacki talenat koji je ikada bio u srpskoj knjizevnostiY ;-ovan

Skerlic


51/135

N-0% /90/23%*==

PWWZ' 0z starog jevan&eljaPWZW' ^ur&evdan

PWZW' StanojePWZZ' Nu(kaPWZZ' U no$iPWZZ' Uvela rua ;iz dnevnika

Documents

Bilješke o Evgenija Grande