1. Raunarske mree i Internet1.1. to je Internet raunala, odnosno krajnji sustavi, povezani su komunikacijskim linkovima brzina prijenosa podataka se izraava u broju bitova u sekundi

1.1.2. Usluge interneta razmjena podataka izmeu distribuiranih aplikaicija (P2P, igre, Web,) usluga pouzdane i nepouzdane konekcije

1.1.3. Protokol definira format i vrste poruki koje se razmjenjuju izmeu raunala, kao i akcije koje se obavljuju nakon slanja i prijema poruke i nekog drugog dogaaja

1.2.2. Usluge sa konekcijom i bez nje TPC/IP podravaju dvije vrste usluge: usluge sa konekcijom i bez nje Usluge sa konekcijom (TCP): potrebna je sinkonizacija prije slanja podataka, zove se usluga sa konekcijom jer su raunala labavo povezana (samo ona znaju za konekciju), ukljuuje pouzdani prijenos podataka, kontrolu zaguenja (spreava zastoj) i kontrolu toka podataka (izbjegavanje preoptereenja) Usluga bez konekcije (UDP): nema sinkronizacije, podaci se samo alju, nema potvrde prijema, nema kontrole podataka niti zaguenja,

1.3.1. Komutiranje vodova i paketa komutiranje vodova: link je cijelo vrijeme rezerviran izmeu raunala, telefon, raspoloiva brzina bitova dijeli se fiksno na kanale, neuinkovito kod promjenjive koliine podataka s mnogo pauza frekventno multipleksiranje: sve veze du linka koriste isti propusni opseg (primjerice, 4ghz kod telefona, radio stanice od 88 do 108 mhz, itd) vremensko: vrijeme je podjeljeno na okvire fiksne duine, a svaki ima fiksni broj vremenski odsjeaka, kada mrea uspostavi vezu dun ika, toj vezi se namijeni jedan vremenski odsjeak u vremenskom okviru razlika: u FDM-u, vod stalno ima dio ukupne propusne moi, dok kod TDM-a, tijekom kratkih intervala dobiva cjelokupnu propusnu mo komutiranje paketa: dugake poruke rastavljaju se na pakete koji prolaz kroz rutere, veina rutera prvi memorira cijeli paket, nakon ega ga proslijedi kroz izlazni link, brzina bitova se dijeli uinkovitije, povremeno velika koliina podataka moe se pohraniti u meuspremniku (buffer), no ovo moe stvoriti kanjenje i preljev meuspremnika

1

statistiko multipleksiranje: kod komutiranja vodova se unaprijed rezervira dio propusnog linka, kod paketa nma zahtjev; prijenosni kapacitet koriste korisnici koji alju pakete, odnosno to je dioba resursa na zahtjev

1.3.2. Mree sa datagramima i virtualnim kolima razlika: mrea sa datagramima koristi adresu odredita, dok VC (x. 25, ATM, Frame relay) koristi broj kola VC: virtualna konekcija, podeavaju se svi ruteru na putanji, svaki VC ima svoj ID, prema kojem ruteru prosljeuju pakete na izlazni link, odrava se stanje o konekciji obzirom da cijelo vrijeme postoji veza, pa postoji mnotvo informacija koje je potrebno uvati za vrijeme trajanja veze Datagrami: paketi se prosljeuju na temelju odreditne adrese, Vrste kablova pogledati u seminaru

1.6. Kanjenja i mreama sa gubitkom paketa Kanjenje usred obrade: vrijeme potrebno da se ispita zaglavlje paketa i donese odluka o usmjeravanju, provjera IP adrese ili CRC-a, zanemarivo, Kanjenje usred stajanja u redu: ovisi o broju paketa prije izlaznog linka, ekanje na upuivanje na link, odreuje se statistiki, od 0 do beskonano su vrijednosti kanjenje usred prijenosa: vrijeme potrebno da se paket izgura iz izlaznog linka, formula M/k gdje je M duina paketa u bitovima tj veliina poruke, a k kapacitet veze izraen u b/s preko kojeg se poruka prenosi kanjenje usred propagacije: vrijeme potrebno da se paket prenese od izlaznog linka rutera A do rutera B, FORMULA d/c gdje je d duina fizike veze, a c brzina propagacije u mediju, te su vrijednosti od nekoliko mikosekundi do stotinjak milisekundi kanjenje vora: zbor ovih etiri komponenti

1.7. Slojevi aplikacijski sloj: ovdje su mrene aplikacije (HTTP, FTP, SMTP) transportni sloj: usluga transportna poruka aplikacijskog sloja (TCP, UDP, SPX) mreni sloj: rutiranje paketa mrenog sloja od jednog do drugog raunala, njemu transportni sloj predate segmente, odnosno pakete, (IP, ICMP, IGMP) Sloj veze podataka: na svakom voru mreno sloj predaje podatke sloju veze podataka, nakon vora paket se ponovno alje na mreni sloj, paketi sloja veze zovu se okviri (ATM, ARP, HDLC) fiziki sloj: prenosi pojedinane bitove, postupci modulacije (DSL, PDH, OTN) sloj n+1 koriste usluge sloja n sluga izmeu 2 sloja nudi se na mjestu Service Access Point (SAP), pri tome se predaje Service Data Unit (SDU) jedinica podataka koja je predana iz nekog sloja niem sloju, no jo nije enkapsulirana u PDU 2

PDU: fiziki sloj (bit), sloj veze (okvir), mreni (paket), transportni (segment), aplikacijskih (podaci) Instance sloja n na razliitim raunalima razmjenjuju Protocol Data Unit (PDU), svaki PDU sadri zaglavlje (header) PDU je jedinica podataka specificirana u protokolu danog sloja i koja sadri inforamcije vezane za kontrolu na tom protokolu

1.7.2. Enkapsulacija u predajnom raunalu se poruka aplikacijskog sloja predaje transportnom sloju, koji dodaje neke svoje informacije, nakon ega mreno dodaje svoej, itd

Prezentacije Oblici komunikacije o o o o unicast (toka-toka): 1 poiljatelj, 1 primatelj multicast (toka-vie toaka, grupa): 1 poiljatelj, grupa primatelja broadcast: svim sudionicima na mrei anycast: 1 primatelj iz grupe moguih primatelja

Smjer prijenosa o o o o - simplex: jednosmjerna veza - polu-duplex: dvosmjerna veza s prespajanjem (ne istovremeno u oba smjera) - (puni) duplex: istovremeno u oba smjera

iani vs beian prijenos: kod beinog 300 000 km/s, kod ovog 200 000, kod beinog vea mogunost pogreke veliina meuspremnika kanala u bitovima (broj poslanih bitova za vrijeme irenja 1. bita od poiljatelja prema primatelju): o Neka je R=100 Mbps, d=4800km, v=300 000 km/s, treba pretvoriti km u metre, Mbps pomnoiti sa 106, da se dobije broj bitova u sekundi tada je formula: 100 * 106 bit/s * (4800 * 103 / 300 000) = 1600 * 103 bits = 195.3. KB

o

veliina meuspremnika kanala u paketima (broj poslanih paketa za vrijeme irenja 1. bita od poiljatelja prema primatelju): o a = R * D / L = d / v / L / R, gdje je L veliina paketa

Kvaliteta usluge (Quality-of-Service, QoS): o zajedniki naziv za kvantitativne aspekte mrea raunala i njihovih protokola, kao to su vrijeme odgovora, propusnost, rata gubitaka i pogreaka, raspoloivost (servera),

3

o

vano za izbor i konfiguraciju mrenih arhitektura i protokola, mogunosti: mjerenja, (stohastika) analiza, simulacije, podrka kroz odgovarajue programske alate

2. Aplikacijski sloj2.1.1. Arhitektura mrenih aplikacija Klijent -> server: server ima IP adresu, uvijek poznatu, nema direktne komunikacije meu klijentima, serveri su stalno ukljueni, P2P: nema servera, peerovi su klijenti i serveri,

2.2.2. Komunikacija izmeu procesa klijent: proces koji inicira komunikaciju izmeu dva procesa, server: proces koji eka na kontakt i onda poduzima neku akciju soket: vrata nekog procesa kroz koja prolazi poruka koju je poslao proces, odnosno kroz koja drugom procesu stie API: soket koji posreduje izmeu aplikacije i mree IP adresa: 32 bita, jedinstveni, globalno definirani broj porta: slui sa usmjeravanje poruke pravom procesu

2.1.3. Protokoli aplikacijskog sloja definiraju nain razmjene poruka meu aplikacijskim procesima koji se izvravaju na raznim raunalima odreuju: tipove poruka, sintaksu tipova poruka, znaenje informacija u njima, pravila za slanje i odgovaranje poruka

2.1.4. Usluge potrebne aplikaciji pouzadni transfer podataka (neke aplikacije su tolerantne na gubitak) propusni opseg (ako ga nema dovoljno, aplikacija ne moe raditi) vrijeme (kanjenja moraju biti to kraa, vano za aplikacije u realnom vremenu)

2.1.5. Usluge transportnog protokola postoje dvije usluge: UDP i TCP TCP nudi uslugu konekcije, pouzadnog transporta, kontrolu zaguenja usluga konekcije: poetna sinkronizacija upozorava na poetak razmjene paketa, nakon ega je uspostavljena TCP konekcija dva procesa su vezana na neobzevajui nain usluga pouzdanog transporta svi podaci e biti isporueni bez greke kontrola zaguenja u sluaju zaguenja, dozira se intenzitet prometa TCP ne nudi: minimalnu brzinu transporta, nema garancije kanjenja, 4

UDP: nepouzdan, nema sinkronizacije, nema kontrole zaguenja,

2.2. Web i HTTP 2.2.1. HTTP HTTP definira strukturu poruka i naine razmjene (od klijenta prema serveru i natrag) HTTP koristi TCP, alje poruke preko svojeg soketa HTTP client poziva stranice s HTTP servera bez nadgledanja stanja nema evidencije o klijentima, moe i 100 puta slati isti paket svaka TCP konekcija alje i prima samo jednu poruku RTT vrijeme povratnog puta, odnosno vrijeme potrebno da paketu od klijenta do servera i natrag, odnosno vrijeme potrebno da se prenese datoteka

2.2.2. Postojane i nepostojane veze postojane veze otvori se TCP konekcija i traje cijelo vrijeme slanja, odnosno slanja cijele web stranice konekcija bez cjevovodne obrade: klijent moe izdati novi zahtjev samo kad dobije odgovor na prethodni, kod cjevovodne moe slati uzastopce, prije odgovora

2.2.3. Format HTTP poruke prvi red poruke (GET, POST, HEAD, PUT, DELETE, ima vrstu zahtjeva, url polje i http verziju) je red zahtjeva, a ostali su redovi zaglavlja

2.2.4. Cookies slue za identifikaciju korisnika, etiri komponente: zaglavlje u HTTP poruci sa odgovorm, red zaglavlja sa zahtjevom, cookie u browseru i baza na serveru

2.3. FTP ima kontrolnu konekciju (autentifikacija) i konekcija za prijenos podataka to znai da radi izvan opsega, dok kod HTTP-a sve ide u jednom TCP zathevuj, pa je on u opsegu kod FTP-a, kontrolna traje cijelo vreijeme, dok konekcija za prijenos podataka se uspostavlja za svaku datoteku

2.5. DNS 2.5.1. usluge DNS-a baza podataka implementirana u DNS hijerarhiju i protokol aplikacijskog sloja koji omoguuje pretraivanje te baze prevodi imena raunala u IP adrese usluge: dodjeljuje pseudonime nazivima raunala (skraivanje URL-a) i e-mail servera (hotmail umjesto webcosts.hotmail.ukl.dlfj.d), distribucija optereenja postoji 13 osnovnih DNS servera, veina u Americi

5

postoje serveri najvieg nivoa (domene .hr, .com, .uk, itd), dns serveri od autoriteta (lokalni u organizaciji) TTL: rok trajanja zapisa, odnosno u tom se polju odreuje kada e on biti brisan iz cachea

2.5.4. DNS zapisi i poruke zapis DNS-a ima etiri polja: Name, Value, Type i TTL DNS poruka: 12 bajtova (odjeljak zaglavlja), odjeljak za pitanje (o upitu), odjeljak za odgovor, odjeljak za autoritet, dodatni odjeljak

Prezentacije Svojstva klijenta i servera: server je uvijek uinkovit i raspoloiv, a klijenti su samo povremeno na mrei, komuniciraju sa serverom, ne meusobno paradigme: o promjenjiva uloga client-a i server-a: raunala preuzimaju katkad jednu, katkad drugu ulogu distribuirana aplikacija: sastoji se iz vie nezavisnih aplikacija koje skupa izgledaju kao jedna jedinstvena aplikacija (npr. WebShop s Web serverom, aplikacijski server i baza podataka) decentralna arhitektura: autonomni sustavi (npr. Peer-to-Peer aplikacije kao Gnutella, Chord) hibridna arhitektura: za inicijalizaciju je potrebna neka centralna arhitektura, dok se aplikacija izvodi decentralno izemu raunala (npr. neke Peer-to-Peer aplikacije kao Bittorrent)

o

o

o

Fat client: o o Prednosti: manje servera kojima je potrebno upravljati Nedostaci: blisko upravljanje desktop raunala u naem okruenju, potrebno testirati verziju za svako stolno raunalo, udaljeni pristup teak ili gotovo nemogu, podaci se prenose kroz cijelu mreu pa moe doi do zaguenja

thin server o prednosti: zahtjevaju manje stalnog odravanja, zbog lakeg odravanja se smanjuju trokovi nedostaci: nisu pogodi na vrlo zahtjevne zadae,

o

Thin client fat server: Thin client sadri Korisniko suelje, dok server ima (pored kor. suelja) i Aplikaciju i Baza podat. Fat Client thin server: client ima (pored kor. suelja) i Aplikaciju i Baza podat., a server samo bazu Kvantitativni zahtjevi aplikacija: 6

o o o

gubitak paketa brzina veze vrijeme kanjenja (multimedija u realnom vremenu i interaktivne igre zahtijevaju kratko vrijeme kanjenja)

3. transportni sloj3.1. usluge transportnog sloja omoguuju logiku komunikaciju izmeu procesa

3.1.1. Odnos transportnog i mrenog sloj mreni sloj osigurava komunikaciju izmeu raunala, a transportni izmeu procesa

3.1.2. Pregled transportnog sloja u Internetu IP ini sve to moe da isporui podatke, no ne daje garanciju (nepouzdana usluga)

3.2. Multipleksiranje i demultipleksiranje u odredinom raunalu, trasnportni sloj prima podatke od mrenog, dok transportni onda isporuuje podatke aplikacijskom slojudemultipleksiranje: isporuivanje podataka iz segmenta transportnog sloja u odgovarajui soket, deava se na prijemnom raunalu multipleksiranje: prikupljanje podataka u izvorinom raunalu, stavljanje zaglavlja (enkapsulasija) i slanje tih segmenata mrenom sloju kroz soket soket imaju jedinstvene identifikatore, svaki segment ima polja izvornog i odredinog porta brojevi portova od 0 do 1023 su dobro poznati, odnosno rezervirani svaki soket dobiva svoj broj porta soketi je mogue realizirati u programskim jezicima, a slue za : o o o o definiranje transportni protokol (TCP ili UDP) IP adresu izvornog i odredinog raunala brojeve port-a (za razlikovanje aplikacija u raunalima tako je mogue programirati aplikacije

adresiranje procesa (?): korisniki proces dogovara s transportnim slojem na izvornom hostu broj izvornog porta (izabire ga ili aplikacija ili se od strane operacijskog sustava dodjeljuje neki slobodan port)

7

UDP na odredinom hostu odluuje prema broju odredinog porta (i samo prema njemu) kojoj aplikaciji se segment dodjeljuje korisniki proces moe sadravati vie socket-a

3.3. UDP nema sinkronizacije; radi bez uspostave konekcije (koristi ga DNS) nudi kontrolu nad sadraje i vremenom slanja (primjerice nema ekanja potvrde isporuke, itd, koji usporavaju stvar) nema uspostave konekcije pa je bri zato ga DNS koristi ne prati stanje konekcije, nije orijentiran na vezu manje zaglavlje (8 bita, dok tcp ima 20)

3.3.1. Struktura UDP segmenta sadri podatke, broj izvora i odredita, kontrolni zbir (checksum, provjera dali je dolo do promjene u bitovima UDP segmenta, slui za provjeru greaka i zaglavlja i podataka, rauna se 16-bitni jedinini komplement od zbroja jedininog komplementa informacija pseudo zaglavlja iz IP zaglavlja, te UDP zaglavlja i podataka, upotreba je opcionalna), duljinu cijelog segmenta (length) UDP koristi kontrolni zbir jer postoji ansa da budu svi linkovi od izvora do odredita sadrali provjeru greki on greku ne ispravlja, dodue; nekad se oteeni segment odbaci, a nekad prosljeuje na upozorenje Zaglavlje je veliine 4x2 bajta, tj. ono ima ukupno 8 bajtova, dok je veliina zaglavlja fiksna. Length u zaglavlju UDP segmenta: U tom polju zapisana je veliina cijelog paketa u bajtovima, tj. zajedno zaglavlja i podataka

3.4.1. Pouzdani kanal prijenosa protokol se sastoji od pozitivnih (ACK) i negativnih (NAK) potvrda protokoli koji koriste te potvrde zovu se ARQ ARQ zahtjevaju: 1) mehanizam otkrivanja greaka 2) povratna informacija poiljaocu 3)ponovno slanje Stani i ekaj: kada poiljatelj eka ACK ili NAK, on ne moe primiti podatke iz gornjeg sloja prvo treba napustiti stanje ekanja zbog mogunosti oteenja ACK ili NAK paketa, tim se paketima dodaje kontrolni broj koje primalac provjerava; ako je redni broj vei, onda znai da sve tima tajmer: koristi se za timeout i ponovno slanje paketa zbog mogunosti da je paket ili ACK izgubljen u kanalu redni broj: slui za numeriranje paketa od poiljatelja do primatelja 8

3.5. TCP izvrava se samo na krajnjim sustavima, ne i na usputnim ruterima podrava puni dupleks, konekcija od toke A do toke B sinkronizacija u tri koraka: klijent alje zahtjev, server odgovara, a onda klijent opet alje rezervira se privremena memorija koja uva podatke koji se razmjenjuju

3.5.2 Struktura TCP segmenta br. izvornog i odredinog porta, redni broj, broj potvrde, duina zaglavlja, polje opcije, polje oznaka (ACK, ili koje drugo, oznaava o kakvoj se poruci radi), podaci, kontrolni zbir,

3.5.4. Pouzdani transfer podataka IP ne garantira isporuku datagrama, redosljed i integritet podataka u njima TCP najprije prima podatke, enkapsulira ih, predaje segment IP-u, dok svaki segment sadri redni broj TCP pokree tajmer ako je izazvan timeout, ponovno alje segment koji ga je izazvao konano, TCP obrauje primitak ACK-a, Dupli ACK: ACK koji ponovno potvruje primitak segmenta (kada se primjeti da fali neto) Selektivno potvrivanje: omoguava TCP primaocu da selektivno potvruje segmente primljene van redosljeda, umjesto da kumulativno potvruje posljednji pravilan segment primljen u ispravnom redosljedu

3.5.5. Kontrola toka TCP nudi uslugu kontrole toka: usklauje brzinu slanja da ne bi dolo do zaguenja memorije primaoca

PrezentacijeIzraunavanje kontrolnog zbroja: o segment je prikazan kao niz binarnih brojeva duljine 16 bitova, ovi bitovi se zbrajaju u tzv. aritmetici jednog komplementa pri emu: x nastaje iz x invertiranjem svih bitova, nastane li ostatak (carry), rezultat se inkrementira rezultat se invertira i to je kontrolni zbroj, poiljatelj rauna kontrolni zbroj i upisuje ga u segment na isti nain primatelj rauna kontrolni zbroj i dodaje (u aritmetici jednog komplementa) kontrolni zbroj proitan iz segmenta, ako ne postoji pogreka u bitu, onda kao rezultat nastaje 11111111111111112 (prikaz 0 u jednom komplementu) pojedine pogreke bita se mogu prepoznati, ali ne i dvostruke

o

o

o

9

o o -

zbrajanje se vri ovako: 0+0 = 0, 0+1 = 1, 1+0 = 1, 1+1 = 0 i prijenos 1 ostatak maknemo, sve nule pretvorimo jedinice i sve jedinice u nule, ime smo dobili kontrolni zbroj

Pseudo-zaglavlje: o Pseudo-zaglavlje sadri izvornu i odredinu IP adresu, broj protokola, (17 za UDP) i duljinu segmenta UDP poiljatelja najprije upisuje 0 u checksum polje, generira pseudo zaglavlje i rauna kontrolni zbroj zajedno za UDP segment i pseudo- zaglavlje ovaj kontrolni zbroj upisuje se u checksum polje, zatim se segment i pseudozaglavlje prosljeuju na IP UDP primatelja dobiva (od IP) UDP segment i pseudo-zaglavlje, pie 0 u checksum polje i rauna kontrolni zbroj za segment i pseudo-zaglavlje prednost: provjera kontrolnog zbroja prepoznaje i pogreke u IP adresama, npr. krivo proslijeene segmente nedostatak: povreda principa uslojavanja

o

o

o

o

o -

pogreke u kanalu (nepouzdan kanal izmeu dva procesa): do njih moe doi zbog uma, buffer overflowa, ispada komponenta koji uzrokuju pogreke bita i gubitak paketa, to se rjeava protokolima s prepoznavanjem pogreaka, potvrdama i ponavljanjem slanja protokoli za pouzdan transport: o Stop-and-Wait: poiljatelj dodaje u svrhu prepoznavanja pogreke kontrolni zbroj ili Cyclic Redundancy Check (CRC), primatelj alje potvrdu (acknowledgment, ACK), nakon timeout-a (= potvrda nije stigla, timeout predstavlja odreeni period koji smije proi prije nego nego se aktivira neki specifino dogaaj, dok se taj specifino dogaaj dogaa samo ako se neki drugi specifino dogaaj nije dogodio) paket se ponovo alje, za prepoznavanje moguih duplikata potrebni su redni brojevi (SQN sequence number) Protokoli kliznog prozora: alje se vie paketa odjednom kako bi se popunio kanal, Go-Back-N (Go-Back-N ARQ je specifian primjer protokol za automatsko ponavljanje zahtjeva(ARQ), u kojem proces koji alje nastavlja slati broj okvira odreenih veliinom okvira, ak i bez primanja ACK-a od prijemne strane) i Selective Repeat (radi na isti nain), razlikuju se s obzirom na timeout, potvrde, ponovno slanje

-

o

-

neformalan opis Stop-and-Wait: o Ponaanje poiljatelja: alji paket s aktualnim SQN i ukljui timer ako se ACK vrati bez pogreke bita i s aktualnim SQN prije isteka timeouta, inkrementiraj SQN i vrati se na 1. korak 10

ako je timeout istekao, ponovo alji paket, takoer ponovo ukljui timer i vrati se na 2. korak

o

Ponaanje primatelja ako je paket primljen bez pogreke bita i s aktualnim SQN, alji ACK s aktualnim SQN i inkrementiraj SQN; inae ponovo alji posljednji ACK

-

Statechart: o (vrsta dijagrama koja opisuje ponaanje sustava, zahtijeva da je sustav sastavljen od konanog broja stanja), uvijek se nalazi u nekom stanju, toka predstavlja poetno stanje (initial state) Prijelaz izmeu stanja (state transition) se ostvaruje (jest definirano(?)) nekim dogaajem (event) i ispunjavanjem nekog uvjeta (guard), a nakon prijelaza u novo stanje izvodi se neka akcija (action) Iz praktinih razloga mogue je uvesti i varijable Statecharts predstavljaju varijantu konanih automata, dogaaji, uvjeti i akcije se esto opisuju kroz pseudokd (time dobivamo tzv. poluformalan opis) Ponaanje protokola esto se modelira ovakvim (ili slinim) automatima Postoje programski alati koji takvo modeliranje podravaju: protokoli se mogu specificirati kao automati iz ega se moe generirati kd; na osnovu toga mogue je izvoditi razliite analize, simulacije i testiranja

o

o o

o o

-

Prostor rednih brojeva (sequence number space): o o o o prikaz rednih brojeva je konaan: polje s n bitova omoguuje 2n rednih brojeva viestruka primjena kroz cikliki prolaz za Stop-and-Wait dovoljan je jedan bit za prikaz 2 redna broja: 0 i 1 Stop-andWait s 0 i 1 kao rednim brojevima zove se i Alternating-Bit-Protocol

-

4. Mreni sloj 4. 1. Uvod uloga mrenog sloja: slanje paketa od otpremnog do prijemnog raunala (ne procesa) prosljeivanje: router primat paket na ulaznom linku i alje ga na u izlazni link rutiranje (usmjeravanje): utvrivanje putanje kojom paket ide od otpremnog do prijemnog raunala, koristi algoritme rutiranja tablica prosljeivanja: nalazi se u ruteru, preko nje rauna interfejs na koji treba poslati paket, podatke za to raunanje uzima iz zaglavlja datagrama 11

komutatori sloja veze: rutiranje vre prema podacima iz sloja veze, dok ruteri to rade preko podataka iz mrenog sloja podeavanje konekcije: u nekim mreama se ruteri prvo moraju sinkornizirati prije nego ponu slati podatke Forwarding vs Routing: prosljeivanje predstavlja odabir izlaznog porta baziranog na odredinoj adresi i tablici prosljeivanja, dok rutiranje predstavlja proces u kojem se tablica prosljeivanja sastavlja

4.1.2. Modeli mrene usluge definira karakteristike prijenosa podataka (pouzadnost, redosljed paketa, itd) na otpremnoj strani nudi usluge: garancija isporuke, garancija isporuke sa ogranienim kanjenjem, isporuka u pravilnom redosljedu, garantirani propusni opseg, garantirana maksimalna promjenjivost kanjenja Internet danas radi po principu usluge najboljeg pokuaja

4.2. Mrea sa virtualnim kolima i datagramima mrea sa virtualnim kolima daju uslugu sa konekcijom, dok mrea sa datagramima daje usluge bez konekcije Internet je sa datagramima, dok su ATM, X.25 i neke druge sa virtualnim kolima

4.2.1. Virtualno kolo imaju putanju, VC brojeve i tablicu prosljeivanja odravaju se informacije o stanju konekcije Svaki paket dobiva neki lokalni identifikator Kod prosljeivanja paketa identifikator se modificira od strane usmjerivaa, to omoguuje izgradnju virtualnog voda i evtl. pruanje odreenih usluga tri faze: 1) podeavanje VC-a, 2) transfer podatka 3) raskidanje VC-a svaki ruter na putanji je svjestan svih virtualnih kola koja prolaze kroz njega poruke koje govore od stvaranju i raskidanju VC-a zovu se poruke signalizacije, a razmjenjuju se protokolima signalizacije

4.2.2. Mree sa datagramima (usmjeravanje sa datagramima) raunalo stavi u paket adresu odredita i ubaci ga u mreu nema informacija o stanju konekcije paketi prolaze kroz niz rutera i na temelju adrese se prosljeuju kroz izlazni link Nisu osigurane usluge kao: kontrola pogreaka, osiguranje redoslijeda dolaska, kontrola toka i optereenja, garancija kvalitete usluge (npr. kanjenje, gubitak itd.)

4.3. Ruter ima komponente: 12

o

Ulazni port: izvrava funkcije sloja veze podataka, fizikog sloja, pretrauje tablicu i prosljeuje komutatorska mrea: povezuje uzlazni i izlazni port, kroz nju se prosljeuju (komutiraju) paketi izlazni port: uva pristigle podatke i alje ih na izlazni link procesor rutiranja: vri protokole rutiranja, odrava info o rutiranju i tablici prosljeivanje, upravlja mreom u ruteru

o

o o

brzina komutatora: brzina kojom paketi idu od ulaznih do izlaznih portova, ak se privremena memorija napuni, paketi koji se pristizati e se isputati, odnosno dolazi do gubitka paketa

4.4. IP adresa komponente mrenog sloja: protoko UP, protokol rutiranja, prijava greki u datagramima

4.4.1. Format datagrama datagram: paket mrenog sloja IPv4 datagram ima sljedea polja: o o o o o broj verzija (IP4 ili IP6) duina zaglavlja (20 bajtova) vrsta usluge (TOS, neki datagrami trae manje kanjenje, veliku propusnost, itd) duina datagrama (najvie 216 bajtova, zaglavlje + podaci) ID, oznake, ofset IP fragmentacija, ofset odreuej lokaciju fragmenta u IP datagramu, ID predtavlja ID datagrama, dok oznaka moe biti 0 ili 1 ako je 1, znai da ima jo fragmenata, ako je 0, nema ih vie TTL: trajanje zapisa upper layer: vii protokol protokol: koristi se kada datagram stigne odredita, u njemu je zapisan protokol kojem bi trebalo predati podatke iz datagrama (TCP, UDP, SMTP, itd) kontrolni zbir: provjera greaka, zbroje se dva bajta u zaglavlju aritmetikom komplementa jedinice IP adrese izvora i odredia Opcije Podaci

o o o

o

o o o

Fragmentacija: MTU najvie to moe datagram prenijeti podataka, razlaganje paketa na vie manjih (nazivaju se fragmenti) zbog toga to veliina paketa na linku ne

13

odgovara veliini koju podrava pojedini protokol, zbog rastereenja rutera, to se dogaa u krajnjim raunalima

4.4.2. IPv4 adresiranje interfejs- granica izmeu raunala i fizikog linka, ruter ima vie interefejsova, po jedan za svaki link, IP adresa je pridruena interfejsu raunala i routera, a ne raunalu ili routeru koji koriste taj interfejs, predstavlja suelje glavnog (host) raunala ili usmjerivaa dodjelu IP adresa vri ICANN notacija Dotted-Decimal: d1.d2.d3.d4 mit dj = decimalni prikaz j-tog byte-a: primjer: 10000000 10000111 01000100 000001012 pie se kao 128.135.68.5 organizacija mora pribativi skup IP adresa od ISP-a, da bi ga mogla koristit za svoju organizaciju dodjelivanje adresa: o o runo DHCP dodijeli privremenu IP adresu, DHCP automatski dodjeljuje, oduzima, aurira svoju tablicu, idealan i za fakultete, institucije, itd

NAT: prevodioc mrenih adresa, raunala u lokalnom sustavu imaju uglavnom iste adrese, no kada alju van sustava, onda za to slui NAT ICMP se koristi za slanje specifinih informacija izmeu hostova o komunikacijskim i mrenim problemima o o o ne samo da je dio mrenog sloja ve i integralni dio IP-a jednostavan; protokol koji definira kontrolu poruke ICMP opisuje jednostavno prosljeivanje servisnih poruka drugim protokolima, ne izvrava neku specifinu zadau ICMP poruke se nalaze u IP datagramu za transmisiju Tipina uporaba ICMP-a je da prui povratni mehanizam kada je poslana IP poruke

o o

5. Vjebe Prenoenje http, dns i icmp poruka: zajedniki protokoli su Ethernet II (podatkovni sloj) i Internet Protocol MAC adresa ima 48 bita, a sa 48 bita moemo zapisati 248 mogih adresa. No od toga su samo 24 najmanje znaajna bita rezervirana za pojedinu mrenu karticu proizvoaa, odnosno proizvoai mogu koristiti 224 moguih adresa.

14

adresa protokola 3 razine: zauzima 32 bita. Drugim rijeima, postoji 232 adresa, odnosno 4294967296 adresa Total length je 16-bitno polje koji predstavlja ukupnu duljinu paketa, ukljuujui i header . Budui da je 65535 najvei decimalni broj koji se moe zapisati sa 16 bitova, to je ujedno najvea vrijednost koja se moe upisati u polje Total length. http zaglavlje: nalazi se u ASCII obliku dns zaglavlje: nalazi se u binarnom obliku

Odreivanje satelitskih i prekooceanskih vodova: o minimalno kanjenje izmeu dva vora: udaljenost satelita je 36.000km, Tp = L/c = (L1 + L2)/c, odnosno Tp=(2* 36.000km) / 300.000 km/s = 0.24s = 240ms Traceroute daje vrijeme o oba smjera pa bi razlika u vremenima izmeu vorova trebala poprimiti duplu vrijednost, odnosno mnoimo 240 sa dva

o

vrijeme propagacije: o udaljenost nekog grada je 15km, brzina kroz icu je 200000km/s, vrijeme propagacije je 15 / 200 000, I dobijemo sekunde za pretvordu u milisekunde, mnoi se sa 1000 to to se dobije jest Tp

o

procjena kapaciteta odabranog voda: o u nekom voru se uzme broj vremena, ta vremena se zbroje I podijele sa njihovim brojem time dobijemo Tuk Tuk = Tt + Tp, pri emu je Tt veliina paketa u bitovima (bajtove mnoim sa 8)

o

prosjeno vrijeme ekanja u voru o T = Tuk Tp Tt, pri emu je Tp= broj bitova / standarna brzina u bitovima

48 bitna odredina adresa u Ethernet okviru: ona pripada routeru koja povezuje izvorino i odredino raunalo odredina adresa u Ethernet okviru: adresa naeg raunala emu slui polje Type? U polju Type se nalazi naziv protokola vie razine koji e se koristiti. Nakon 53 bajtova od polja Type se u Ethernet zaglavlju pojavljuje zaglavlje HTTP protokola znaenje vrijednosti adrese naena kao odredite u Ethernet okviru: Vrijednost odredine adrese (ff:ff:ff:ff:ff:ff) nam govori da se radi o broadcastu. vrijednost opcode polja u zaglavlju Ethernet okvira koji prenosi ARP zahtjev: prema njemu odreujemo vrstu okvira

15

Zato poruka ARP upita sadri polje Target IP address? Zato da bi znali kojem raunalu da vrati odgovor na postavljeni upit. Koja je vrijednost polja Target MAC address u zaglavlju ARP poruke zahtjeva ? 00:00:00:00:00:00 Sadri li ARP poruka zahtjeva MAC adresu suelja iju je IP adresa navedena u polju Target IP address? Ne, ne sadri je. polja Hardware type, Protocol type, Hardware size, Protocol size: o Hardware type je polje koje odreuje sklopovsku vrstu suelja za koje je poiljatelj zahtijeva odgovor Protocol type je polje koje odreuje tip protokola vie razine koji poiljatelj koristi Hardware size je duljina sklopovske adrese izraena u bajtovima i njezina veliina za Ethernet iznosi 6 bajta Protocol size je duljina adreea protokola i izraena je u bajtovima.

o

o

o

Kako izgleda ARP tablica i koje informacije sadri? Tablica se sastoji od niza IP adresa i fizikih adresa, te vrste ARP unosa (dinamiki i statiki). korist od koritenja ARP tablica: ARP tablica povezuje MAC adrese raunala s pripadajuim IP adresama. Koja je maksimalna veliina payloada koju moe prenositi UDP segment? o Veliina polja Length je 2 bajta to znai da je maksimalni limit UDP paketa 65535 bajtova. Obzirom da zaglavlje koristi 8 bajtova, tada je maksimalna veliina samih podataka je 65527 bajtova.

koliko razliitih UDP portova moe imati jedno raunalo (jedno IP suelje)? o Veliina polja je 2 bajta, to znai da moe imati 65535 razliitih portova.

Pogledajte polja u zaglavlju TCP protokola? Koja su od njih ista kao i kod UDP protokola? o TCP ima ova ista polja zaglavlja kao UDP: Source port, Destination port i Checksum.

Koja su polja dodana u odnosu na UDP da bi se ostvarile dodatne usluge koje TCP protokol ostvaruje? o Dodani su Sequence number, Acknowledgment number, Data offset, Flags, Window size, Urgent pointer, Options i Padding.

Kako se koriste SYN, ACK zastavice i polja seq.num i ack. num. tijekom uspostave TCP veze? o Kod uspostave TCP veze (prvog paketa) SYN zastavica je podignuta kod obe strane, a nakon poetka veze svi paketi poslani od klijenta moraju imati 16

podignutu ACK zastavicu. Polja sequence number i acknowledgment number govore koji paket je poslan te za koji paket je dobivena potvrda primitka. Kod slanja podataka za to se koristi polje Sequence number, a za to Acknowledgement number? o Polje Sequence number se koristi kao redni broj poruke koja se alje, dok je Acknwledgment number potvrda prijema poruke za odreeni Sequence number.

Objasnite vezu izmeu vrijednosti njihovih Sequence number polja i veliine payloada koji se alje u prvom od ta dva segmenta. o Drugi Sequence number je uvean za veliinu payloada i zaglavlja.

Kako se odvija raskidanje vaze? o Obe strane alju specijalnu poruku sa postavljenom FIN zastavicom tj. prvi koji eli prekinuti vezu alje takvu poruku, druga strana odgovara sa ACK-om, i alje svoju poruku sa FIN zastavicom na koju prva strana odgovara sa ACK-om, jer se tek onda veza smatra raskinutom.

Beacon interval o Ovo je vremenski interval izmeu beacon prijenos. Vrijeme u kojem vor mora poslati beacon je poznat kao TBTT vrijeme .

Router o nema IP adresu jer on slui samo za usmjeravanje paketa itajui IP adrese njihovih odredita.

Clear to Send (CTS) okvir o Taj okvir se koristi za odobrenje suprotnoj strani za slanja podatkovnih okvira. Koristi tri MAC adrese. Njegovo zaglavlje sadri informaciju o podvrsti okvira trajanju i primateljevoj adresi.

o

6. Sloj veze podataka postoje dvije vrste kanala: difuzni kanali (LAN, optiki kabli, itd): vei broj raunala povezan je na istu komunikacijsku liniju te zahtjeva protokol zbog usklaivanja prijenosa i izbjegavanja kolozije kanal od toke to toke (izmeu dvaju rutera)

6.1.1. Usluge sloja veze sloj veze prenosi datagrame du komunikacijskog linka, od jednog do drugo vora (osnovna funkcija)

17

protokol sloja veze definira format paketa koji se razmjenjuju izmeu vorova, kao i aktivnosti vorova prilikom predaje i prijema tih paketa te aktivnosti su otkrivanje greke, ponovni prijenos, kontrolu toga i sluajan pristup PDU su okviri datagram se moe prenositi raznim protokolima na raznim linkovima du putanje Usluge sloja veze: pravljenje okvira (okvir ima polje zaglavlja i polje podataka), okvir sadri fiziku adresu vorova Pristup linku: MAC protokol definira pravila po kojima se okvir prenosi za link Pouzdana isporuka: koristi se gdje postoji velika mogunost greke (Wireless), no moe biti optereenje gdje je mogunost greke mala, pa se ne koristi kontrola toka: spreava gubitak paketa zbog kojeg dolazi kada se napuni memorija otkrivanje greke ispravljanje greke poludupleks i puni dupleks

transportni sloj i sloj veze imaju mnoge zajednike usluge, kao to su pouzdana isporuka (mada na razliite naine), kontrolu toka i otkrivanje greaka, samo to se navedeno kod transportnog osigurava od toke do toke, a u sloju veze od vora do vora

6.1.2. Komuniciranje adaptera protokol sloja veze uglavnom se nalazi u adapteru (mrena kartica); on ekapsulira datagram u okvir i predaje ga na komunikacijski link, sadri interfejs linka (sadri protokole sloja veze) i interfejs magistrale DMA (adapter sam ita i pie) oznaava vrstu sabirnice koja omoguava vanjskim jedinicama kao: tvrdi disk, zvune kartice, grafikim karticama izravan pristup glavnoj memoriji raunala za itanje i pisanje podataka i to bez izravnog posredovanja procesora. Programmed I/O (PIO): CPU prenosi podatke izmeu memorije i adaptera pomou statusnih registara i prekida

6.2. Tehnike za otkrivanje i ispravljanje greaka 6.2.1. Provjera parnosti dodaje se jo jedan bit, tako da ukupan broj jedinica bude paran ili neparan ja prijemnoj strani se provjera dal je broj jedinica paran ili neparan, ovisno o odabranoj varijanti 18

ako ima recimo paran broj greaka, greke ostaju neotkrivene

6.2.2. Metode kontrolnog zbira koristi se u transportnom sloju (lako se implementira u softveru)

6.2.3. CRC (ciklika provjera redundantnosti) polinomska aritmetika nad bitovima

6.3. Protokoli viestrukog pristupa link od toke do toke: jedan poiljalac i jedan primalac, mnogi protokoli su tako projektirani (PPP, HDLC) difuzni link: ima vie predajnih i prijemnih vorova, kada neki vor alje okvir, kanal difuzno prenosi okvir i svaki vor prima kopiju (Ethernet, LAN, Wireless) Media Acces Control (MAC) je dio podatkovnog sloja OSI modela koji utvruje kome je dozvoljen pristup fizikom mediju. Slui kao interfejs izmeu LLC (Logical Link Control) podsloja i fizikog sloja. MAC podsloj se prvenstveno brine za upravljanje pristupa fizikom mediju (npr. koji raunar spojen na icu ima pravo prijenosa) ili protokolima kao to je CSMA/CD problem viestrukog pristupa (pristup vie predajnih i prijemnih vorova djeljenom difuznom kanalu): protokoli viestrukog pristupa: preko njih vorovi regulariju prijenos na djeljenom difuznom kanalu, postoje tri kategorije: o o o protokoli sa djeljenjem kanala, protokoli sa sluajnim pristupom protokoli sa pristupom na koga je red

6.3.1. Protokoli sa djeljenjem kanala (fiksna podjela kanala) FDM i TDM se koriste za djeljenje propusnog opsega difuznog kanala prednosti TDM-a: eliminira kolizije, ima pravednu raspodjeju propusnog opsega nedostaci TDM-a: ogranien na brzinu od R/N bitova u sekundi (R je brzina, N je broj vorova), vor mora ekati na svoj red u sekvenci prijenosa, ak i kada je jedini koji ima neto za slati FDM: dijeli iste prednosi i nedostatke kao i TDM, dodjeljuje se svaka frekvencija jednom od N vorova CDMA (viestruki pristup sa djeljenjem koda): o vorovima se dodjeljuju jedinstveni kodovi, svi korisnici dijele istu frekvenciju, razliiti vorovi mogu prenositi istovremeno, a da primaoci mogu tono primiti bitove usprkos utjecaju prijenosa drugih vorova, problem se javlja u odvajanju kodova i zbog slabljenja signala se nezna razina prijenosa pa se javlja potreba za veim kapacitetom kanala, koriste se u beinim mreama 19

o

o

tehnika irenja (spread): poiljatelj multiplicira svaki bit s Chipping kdom, ime se generira signal s viom frekvencijom koji se zatim alje na medij (koristi se cijeli spektar i cjelokupno vrijeme) raireni signali se preklapaju na mediju primatelj odatle (uz pomo Chipping kda) vadi pojedine poslane signale 2. varijanta: postupak s frekvencijskim skokom, poiljatelj skae tijekom slanja jednog bita izmeu razliitih sekvenci to omoguuje preklapanje vie signala na kanalu (poznavanjem uzorka skoka signal je mogue primiti) Chipping kd: omoguuje prijemnicima da filtriraju signale koji ne koriste istu strukturu bitova, ukljuujui um ili smetnje. Chipping kod ima dvije osnovne funkcije: identificira podatke, tako da ih primatelj moe prepoznati kao da pripadaju odreenom odailjau, pri emu odailja generira chipping kod i samo prijamnici koji znaju chipping kod moe deifrirati podatke chipping kod alje podatake preko raspoloive irina pojasa

o o o

o

podaci se obino alju tek povremeno, stoga je ovakvo (fiksna podjela kanala) koritenje medija neuinkovito

6.3.2. Protokoli sa sluajnim pristupom poiljalac alje paket punom brzinom kanala, ako doe do kolizije, ponovno alje paket, no ne odmah, nego nakon vremena sluajnog trajanja osnovna ideja: kod malog optereenja (load) se kolizije rijetko dogaaju ta kanjenja se biraju sluajno, tako da se moe dogoditi da bude kanal slobodan ALOHA sa odsjecima: o dozvoljava voru da stalno predaje punom brzinom R, kada je taj vor jedini aktivan, on je decentraliziran, obzirom da svaki vor detektira kolizije i sam odluuje kada ponoviti slanje do kolizije dolazi ako ima vie aktivnih vorova odsjeak uspjeha: odsjeak u kojem samo jedan vor predaje podatke efikasnost je 37%

o o o

Slotted ALOHA o o svi vorovi sinhroniziraju svoj slot (npr. pomou sredinjeg vremenskog signala) poetak slanja samo na poetku slota, kolizijski interval skrauje se na vrijeme trajanja slota

ALOHA (ista, bez odsjeaka) o vor odmah predaje cijeli okvir na difuzni kanal 20

o o

ako primatelj primi okvir bez pogreaka, onda vraa pozitivnu potvrdu (ACK) ako se nakon timeout-a ne vrati ACK, poiljatelj eka neko sluajno vrijeme (backoff) te zatim ponavlja slanje Backoff interval: vrijeme koje intefejs eka prije nego ponovno zapone slati svoje podatke, obzirom da isti nisu bili poslani u prvom naletu jer je dolo do kolizije kolizije se obrauju kao pogreke (kontrola pogreaka) potpuno decentraliziran ako doe do kolizije, vor odmah ponovno predati okvir sa vjerojatnou p, a u suprotnom e vor ekati u intervalu koji je jednak vremenu potrebno za prijenosa jednog okvira, nakon ega predaj okvir sa vjerojatnou p ili eka drugi okvir sa vjerojatnou (1-p) efikasnost je polovica one koju ima Aloha sa odsjecima

o

o o o

o

propusnost vs. Offered Load kod ALOHA protokola; o propusnost (throughput) [bit/s] jest koliina bita koja se u jedinici vremena prenese izmeu dvije promatrane toke u mrei offered load (ponueni promet): ukupan broj paketa ponuenih mrei za prijenos, ukljuuje korisnike okvire, sudare okvira, ponovno poslane okvire, upravljake okvire i dr nakon nekog vremena, propusnost pone padati poveanjem ponuenog prometa, no prije toga raste do neke toke

o

o

Binarni eksponencijalni Backoff o o o o o o 1. kolizija: (uniformno distribuirani) izbor broja K iz {0,1} 2. kolizija: (uniformno distribuirani) izbor broja K iz {0,1,2,3} m-ta kolizija: (uniformno distribuirani) izbor broja K iz Backoff vrijeme = Kt nakon nekog maksimalnog broja M kolizija (npr. M = 10), MAC sloj prekida postupak te javlja pogreku sloju mree ideja: Backoff vrijeme prilagoditi aktualnom optereenju nisko optereenje: evtl. samo mali broj vorova sudjeluje u koliziji, izbor broja K dovoljan iz malog broja mogunosti {0,1,2,3,4,, 2m-1}

o

vie optereenje: vie kolidirajuih vorova, izbor broja K iz vie mogunosti, stoga vee srednje Backoff vrijeme 21

CSMA: o prepoznavanje nosioca (carrier sensing): vor slua kanal prije nego ide predati neto, kada je kanal slobodan, onda alje otkrivanje kolizija: vor za vrijeme slanja takoer slua kanal, a ako netko drugi pone slati i time ga ometa, on zaustavlja slanje i putem protokola odreuje kada slati sljedei put pretpostavka: kanjenje < vrijeme slanja okvira kolizije su ipak mogue: ako neki vor zapone s prijenosom prije nego je primio signal s medija kada MAC sloj nekog vora primi datagram od sloja mree, onda provjerava medij (listen before talking); ako je medij slobodan, onda alje okvir, u suprotnom eka ako primatelj okvir primi bez pogreke, onda alje pozitivnu potvrdu (ACK) poiljatelju ako nakon timeout-a ne stigne ACK, poiljatelj onda eka neko sluajno vrijeme (backoff) te nakon toga ponavlja slanje okvira

o

o o

o

o

o

CSMA varijante o 1-perzistentan ako je medij zauzet onda vor eka dok se (medij) ne oslobodi te zatim alje ponovo nisko vrijeme ekanja, ali mogue nove kolizije ako vie vorova eka na osloboenje medija

o

ne-perzistentan ako je medij zauzet vor zapoinje Backoff manje kolizija, ali dulje vrijeme ekanja

o

p-perzistentan ako je medij bio zauzet te onda ponovo slobodan onda vor alje s vjerojatnou p ili eka jo jedan slot s vjerojatnou 1-p

razliiti postupci kod eliminacije i prepoznavanja kolizija: o o o o ALOHA, slotted ALOHA Carrier Sense Multiple Access (CSMA) Collision Detection: CSMA/CD (Ethernet) Collision Avoidance: CSMA/CA (WLAN)

CSMA/CD 22

o o

vorovi posjeduju HW koji tijekom slanja prepoznaje kolizije (listen while talking) nakon prepoznavanja kolizije prekida se slanje (manje rasipanje resursa), zatim se alje Jamming signal kako bi svi vorovi sigurno prepoznali koliziju nema ACK-ova moe se kombinirati sa svim CSMA varijantama Minimalna veliina okvira kod CSMA/CD: neka je D maksimalno kanjenje propagacije izmeu 2 vora bit e potrebno najdulje 2D vremena dok svi vorovi ne otkriju koliziju kod brzine bitova R minimalna veliina okvira L mora biti dovoljno velika tako da vrijedi L/R > 2D

o o o

o

Uinkovitost CSMA/CD protokola smjena faza slanja, mirovanja i natjecanja faza slanja traje L/R vremenskih jedinica kolizije se eliminiraju nakon intervala duljine 2D faza natjecanja se dijeli u odsjeke (slots) duljine 2D N vorova, svaki vor pokuava slati u nekom odsjeku (slot) s vjerojatnou p natjecanje je zavreno kada tono 1 vor alje: Puspjeh= Np . (1-p)N-1 mogue je izvesti da za p = 1/N vjerojatnost uspjeha bude maksimalna: Pmax_uspjeh = 1/e

o jamming signal: Signal koji namjerno uvodi smetnje u komunikacijski kanal, bilo da bi namjerno sprijeio ispravan prijem podataka ili da bi posluilo za slanje neke obavijesti vorovima. U CSMA / CD protokolu, stanica koja detektira koliziju alje jamming signal kako bi upozorila sve stanice na tu injenicu.

6.3.3. protokoli sa pristupom na koga je red (ciklika dodjela) osobine protokola sa viestrukim pristupom bi trebale biti kada je jedan vor aktivan, ima propusnu mo od R bitova, te kada je M vorova aktivno, onda svaki vor ima propusnu mo od skor R/M bitova u sekundi; ALOHA i CSMA imaju prvu osobinu, no ne i drugu to su: 1. protokol sa prozivanjem: jedna vor mora biti glavni, proziva ostale vorove na kruni nain, nema kolizije, no problem je ako doe do kvara centralnog vora, te to postoji kanjenje zbog obavjetavanja vorova da su doli na red (polling: 23

kontinuirana provjera od strane glavnog vora koji provjerava u kakvom su stanju ostali vorovi koji koriste istu liniju, provjerava se jedan po jedan, i to dal imaju to za slati i dali ele koristiti liniju) 2. protokol sa prosljeivanjem etona (token): o nema glavnog vora, vorovi su umreeni u prsten, vorovi po fiksnom redu razmjenjuju token, vor zadrava token samo ako ima neto za slati, decentraliziran sustav, problem: ako jedan vor otkae, sustav vie ne radi, te ako vor sadri token, potrebno je provesti postupke obnavljanja, adapter vora ima ulaz i izlaz, 2 modusa: Listen Mode: bitovi s ulaza se spremaju u meuspremnik te prosljeuju dalje, vor dobiva kopiju Transmit Mode: bitovi s ulaza se alju vorovima, bitovi do izlaza dolaze od vora poseban uzorak bitova (token) krui prstenom, ima 2 stanja (slobodan, zauzet), npr.: slobodan = 01111110, zauzet = 01111111 kada vor primi slobodan token te eli slati podatke, onda promijeni primljeni token stavljajui odgovarajui bit u zauzet te zatim alje podatke primatelj prima podatke nakon prolaska kroz prsten poiljatelj uklanja zauzeti token te alje slobodni token dalje token: virtualni objekt koji se razmjenjuje izmeu vorova na mrei te koji im, ako je postavljen za stanje slobodan, omoguava da alju podatke

o

o

o

o

o o

o

6.3.4. LAN-ovi tehnologija prosljeivanje etona (token ring IEEE, FDDI); gubi bitku sa Ethernetom, N vorova su povezani u prsten direktnim linkovima, kada vor dobije eton i poalje okvir, okvir se propagira kroz cijeli prsten, stvarajui virtualni difuzni kanal FDDI je projektiran za geografski vee LAN-ove

6.4. Adresiranje sloja linka vorovi imaju adrese sloja linka

6.4.1 MAC adrese vor nema adresu linka, nego njegov adapter; to je fizika adresa, odnosno MAC adresa (LAN adresa) MAC adresa je uglavnom 6 bajtova (48 bitova), odnosno mogue je 248 adresa, one su stalne, izraavaju se u heks notaciji, smjetena u ROM-u adaptera, nadlean je IEEE, mogue ih kupiti od proizvoaa, globalno jedinstvene adresa mrenog sloja je IP, dok je adresa linka MAC adresa

24

kod difuznog kanala (LAN), adapter stavlja MAC adresu u datagram i svi ga vorovi primaju; itaju MAC adresu iz datagrama i ovisno o tome odbacuju datagram ili ga alju mrenom sloju ako eli poslati svima, adapter umee difuznu MAC adresu (niz od 48 jedinica, FF-FF-FFFF-FF-FF)

6.4.2. ARP prevoenje izmeu IP adrese i MAC adrese, prevodi samo IP adrese za vorove u okviru istog LAN-a ARP tabela: sadri preslikavanja IP adresa u MAC adrese, svaki vor posjeduje ARP tablicu sa zapisima tipa (IP adresa, fizika adresa, TTL) ako ARP tabela trenutno ne sadri traenu MAC adresu, poiljatelj alje ARP paket (koji sadri i poiljateljevu MAC adresu) traei adresu, on se alje difuzno svim vorovima (broadcast), ako neki vor proita svoju IP adresu iz paket, upisuje u njega svoju MAC adresu i alje poiljatelju -Each node maintains an ARPtable, providing the mappings from IP addresses to MAC addresses for nodes on the same LAN. Importantly, this ARP table is not configured by a network administrator. Instead, it is self-learning, that is, it learns about the mappings as it needs them. Svaki vor odrava ARP tablicu, koja sadri preslikavanja IP adresa u MAC adrese za vorove na istoj mrei. ARP tablicu ne konfigurira administrator mree. Umjesto toga, ona je samouea, odnosno ispunjava se po potrebi.

6.4.3 Protokol za dinamiko konfiguriranje glavnog raunala DHCP: protokol izmeu klijenta i servera, gdje je klijent novi vor koji trai informacije o mrei te IP adresu koraci u DHCP procesu: 1. otkrivanje DHCP-a; novi vor trai DHCP slanjem DHCP poruke za otkrivanje koju alje na port 67 2. ponuda DHCP servera 3. DHCP zatjev (odabir ponude, slanje zahtjeva) 4. DCHP ACK: server potvruje zahtjev nedostatak DHCP-a; mijenjanjem adrese se gubi veza sa vanjskom aplikacijom (npr. pri premjetaju laptopa iz uione u uionu)

6.5. Ethernet Pristup mediju o o 1-perzistentni CSMA/CD, Jam signal: 48 bitova binarni eksponencijalni Backoff:

25

nakon m-tog ponavljanja vri se (uniformno distribuirani) izbor broja K iz [0, 2n-1] s n=min(m,10) najvie 16 ponavljanja Backoff vrijeme: K512 bitovnih vremena

o o

nije orijentiran na vezu: nije potreban Handshaking nepouzdan: bez slanja potvrda

Handshaking: automatizirani proces pregovaranja koji dinamiki odreuje parametre komunikacijskog kanal uspostavljenog izmeu dva entiteta prije nego na kanalu pone normalna komunikacije. Prethodi mu fiziko uspostavljanje kanala i prethodi normalnom prijenosu informacija. Autonomno uenje o o o o o kada bridge/switch primi okvir, mora odluiti kamo ga prosljediti kada fizika adresa doe na port s kojeg dolazi okvir, okvir se odbacuje kada je port fizike adrese nepoznat, okvir se alje na sve portove za ulazni okvir se u tablici pohranjuje fizika adresa i broj porta Soft State, TTL npr. 60 min.

Razapinjue stablo o o pomou bridgeva/switcheva mogue izgraditi ciklike strukture svi bridgevi/switchevi u nekom LAN-u izvode distribuirani algoritam pri emu se u grafu deaktiviraju veze tako da nastaje razapinjue stablo

soft-state: stanje u kojem e informacija nestati (izbrisati se) ako nije odravana, odnosno ako nije osvjeena od strane korisnika hard-state: informacija e se izbrisati/promjeniti samo intervencijom korisnika

6.5.1. Struktura Ethernet okvira polje za podatke, adresa odredita i adresa izvora (fizika adresa), polje za tip (slui za multipleksiranje protokola mrenog sloja, broj protokola za korisnike podatke), CRC (slui za otkrivanje greaka), preambula (sinkronizacija sa generatorom takta drugog adaptera) Ethernet koristi Manchester kodiranje, obzirom da generatori takta u predajnom i prijemnom adapteru nisu sinkronizirani Ethernet je usluga bez konekcije Ethernet osigurava nepouzdanu uslugu mrenom sloju ukupna veliina: minimalno 64 byte-a

26

6.5.2. CSMA/CD Ethernet sa viestrukim pristupom efikasnost Etherneta: dugoroni dio vremena u kome se okviri prenose po kanalu bez kolozija kada postoji veliki broj aktivni voroa, gdje svaki vor ima veliki broj okvira za slanje

6.6.1. Hub Hub okosnica; povezuje vie LAN-ova, obzirom da povezuje vie hubova prednosti hub okosnice: osigurava komunikaciju izmeu raunala u raznim odjeljenjima LAN-a, poveava maks. rastojanje izmeu para vorova, veliki stupanj tolerancije kod otkaza nekog od habova nedostaci hub okosnice: zajednike kolozije, ako koriste razne Ethernet tehnologij, ne moe se povezati habovi sa okosnicom, svaka Ethernet tehnologija ima ogranienje po pitanju vorova o domeni koloziija

6.6.2. Komutatori sloja veze podataka komutatori: rade na Ethernet okvirima pa su ureaju sloja 2, koriste LAN adrese odredita, kada okvir doe na interfejs komutatora, ispituje adresu odredita u odnosu na hubove, zadravaju izolirane domene kolozija, mogu povezivati razne LAN tehnologije, nema ogranienja u veliini mogueg LAN-a filtriranje: sposobnost komutatora da odredi dali bi okvir trebalo prosljediti nekom interfejsu ili ga odbaciti prosljeivanje: odreivanje interfejsa na koji bi trebalo usmjeriti okvir za filtriranje i prosljeivanje se koristi tablica komutatora, koja sadri MAC adresu vora, interfejs komutatora koji vodi do vora i vrijeme kada je stavka za vor upisana u tablicu za razliku od prosljeivanja datagrama, ovdje se koriste MAC adrese, a ne IP adrese komutatori su plug-and-play, brzi su, no oni ne nude zatitu protiv difuznih oluja ruteri nisu plug and-play, osiguravaju zatitu protiv difuznih oluja sloja 2 male mree komutatori, velik mree ruteri

6.7. PPP protokol od toke do toke (uobiajeno od naeg raunala do ISP-a), samo 2 krajnje toke (end points) pristupaju mediju

7. Prezentacije sloj veze Topologije: o sabirnika: kada se raunala spajaju jedno na drugo, po linearnom sustavu, tada govorimo o sabirnikoj topologiji. Glavna prednost sabirnike topologije je jednostavnost spajanja raunala i periferija na mreu, a takoer zahtijeva i puno manje kabl, dok su mane ove topologije su: cijela mrea pada u sluaju da se glavni kabel oteti; potrebno je postaviti tzv. terminatore na kraju kabla koji ini 27

okosnicu; vrlo teko identificirati mjesto problema u sluaju pada mree; nije namijenjena za koritenje kao jedinstveno rjeenje u zgradama. o prstenasta: kada se zadnje raunalo u nizu spaja na prvo raunalo u nizu pri emu se tvori prsten, tada govorimo o prstenastoj topologiji. Prednosti ove topologije su: rast sustava ima minimalni utjecaj na performanse, svi vorovi imaju isti pristup (brzina i sl.). Mane ove topologije su: najskuplja topologija; kvar jednog vora vrlo lako moe utjecati na rad ostalih vorova; kompleksnost. zvjezdasta: kada se raunala spajaju na centralni ureaj, pri emu se tvori zvijezda, tada govorimo o zvjezdastoj topologiji. Prednosti ove topologije su: jednostavna instalacija i umreavanje; bez smetnji za mreu kada se spajaju/odspajaju ureaji; jednostavno dijagnosticiranje problema na mrei. Mane ove topologije su: vea zahtjevnost za kablom; ukoliko ureaj koji spaja raunala prestane funkcionirati, sva raunala spojena na nj ne mogu vie komunicirati putem mree; skupoa u odnosu na sabirnike topologije zbog potrebe kupovanja sredinjeg ureaja za spajanje (hub, switch i sl.) stablasta: kada se govori o stablastoj topologiji (tree topology), radi se zapravo o hibridnoj topologiji - grupe raunala spojenih po zvjezdastim topologijama spojene su na okosnicu koja je raena prema sabirnikoj topologiji.

o

o

Personal Area Networks (PANs) o Bluetooth, IEEE 802.15.1: nadomjestak za kablove kod povezivanja ureaja, podatkovni i govorni kanali ZigBee, IEEE 802.15.4: jeftiniji, niske rate prijenosa, dugo vrijeme trajanja baterija, slui za automatizaciju domova i zgrada, primjena u industriji, ugnjeeni (embedded) ureaji ultra iroki pojas (Ultra-Wideband, UWB): visoke rate prijenosa na kratkim udaljenostima (> 500 Mbps), mogunost probijanja prepreka (npr. zidova), IEEE 802.15.3a, 802.15.4a

o

o

Adresiranje: o o o o A generira datagram s IP adresom izvorita A i IP adresom odredita B A pronalazi R u svojoj tablici usmjeravanja (routing table) A koristi ARP kako bi pronaao fiziku adresu adaptera od R na strani LAN1 A generira okvir koji sadri fiziku adresu od A (kao adresu izvorita), dok fiziku odredinu adresu predstavlja adapter R na strani LAN1 (kao odredina IP adresa u upakiranom datagramu ostaje B!) adapter od A alje okvir na LAN1 adapter od R u LAN1 prima okvir i iz njega vadi datagram, ita adresu B te pronalazi u tablici usmjeravanja da se B nalazi u LAN2 R koristi ARP kako bi pronaao fiziku adresu od B IP odredinu

o o

o

28

o

R generira okvir gdje fiziku adresu izvorita ini njegov adapter u LAN2, dok fiziku adresu odredita ini B (izvorina IP adresa ostaje A!) adapter od R u LAN2 alje okvir adapter od B prima okvir i prosljeuje datagram

o o

Pogreke u sloju veze: o termiki um, elektromagnetsko zraenje (motori, ureaji za paljenje), radioaktivno zraenje

Metode kontrole pogreaka o korisnikim podacima se dodaju kontrolni podaci kako bi se otkrile pogreke kod primatelja te kako bi se podaci evtl. ponovo poslali (npr. kontrola pariteta, ciklika kontrola redundancije) korekcija pogreaka: korisniki podaci se kodiraju redundantno, primatelj moe otkriti i ispraviti pogreku n bitova korisnikih podataka u m bitova poslanih podataka, m > n stupanj redundancije vei nego kod samog otkrivanja pogreaka, koristi se najee u kanalima s velikim smetnjama te kod visokih zahtjeva za vremenom ekanja (latency)

o

Pristup mediju: o Ciklika dodjela Polling dozvola za slanje vorovima se sukcesivno dodjeljuje pomou centralnog vora, sluajno izabranih vorova ili distribuiranog protokola redosljed cikliki ili drukije (npr. prema prioritetu) vrijeme ciklusa: vrijeme dolaska dozvole za slanje do vora = za svaki vor: vrijeme slanja za dozvolu slanja + vrijeme propagacije + vrijeme obrade + vrijeme slanja podataka nedostaci: overhead (predstavlja neku koliinu bajtova koje je potrebno poslati uz podatke, a koji sami po sebi nisu dio tih podataka), centralni vor je Single-Point-of-Failure (dio sustava koji, ako se pokvari odnosno prestane raditi, zaustaviti e posljedino i cijeli sustav)

10Base2: o Izvorno sabirnika (bus) topologija, koaksijalni kabel je bus, vorovi su prikljueni preko Transceiver-a

29

o

brzina prijenosa: 10 Mbps, maksimalna veliina segmenta: 2500 m, maksimalno 4 repeatera maksimalni RTT (raunajui vrijeme u repeaterima): 51,2 ms, vrijeme slanja 1 bita: 0,1 ms minimalna veliina okvira: 512 bitova = 64 byte-a, minimalno vrijeme slanja okvira: 51,2 ms

o

o

10BaseT (prstenasta sa hubom) o o hub: repeater s vie portova, nema meuspremnik, ali ima upravljaku funkciju svi vorovi su prikljueni na sredinji hub, signal sa svakog ulaznog porta se prosljeuje na svaki izlazni port kolizijska domena, CSMA/CD Twisted-Pair, RJ-45 (kao kod telefona) R = 10 Mbps udaljenost hub-vor do 100 m

o o o o

10BaseT (prstenasta sa switchem) o o switch: bridge s mnogo portova, meuspremnik na svakom portu vorovi provode CSMA/CD, kolizije ne nastupaju

Fast Ethernet o o o o o o o o prstenasta topologija, hubovi, switchevi R = 100 Mbps 2 moda: s CSMA/CD za hubove, bez CSMA/CD za switcheve jednak format okvira udaljenost hub-vor Twisted Pair: do 100 m (100BaseT) staklena vlakna: do 2000 m (100BaseFX) mogua kombinacija switchevi/hubovi

Gigabit Ethernet o o R = 1 Gbps, jednak format okvira hubovi (Buffered Distributers) s kolizijama, minimalna veliina okvira je 512 byte-ova (radi zadovoljenja uvjeta vremena slanja i propagacije) switchevi bez CSMA/CD 30

o

o o o

1000BaseT: Twisted Pair, 100 m 1000BaseSX: Multimode staklena vlakna (550 m) 1000BaseLX: Singlemode staklena vlakna (5 km)

10 Gigabit Ethernet o o o o o R = 10 Gbps, jednak format okvira bez CSMA/CD samo switchevi udaljenosti kod Multimode do 300 m, kod Singlemode do 40 km

Repeater o o za jaanje signala ureaj fizikog sloja

Bridge o o za povezivanje Ethernet segmenata pri svakom primitku nekog okvira na ulaznom portu donosi se odluka na koji izlazni port treba prosljediti primljeni okvir te ga se (pomou CSMA/CD protokola) alje na medij odgovarajueg segmenta ureaj sloja veze

o

Osobine radio komunikacija o opadanje jaine signala je kvadratno s udaljenou, ovisno o okruenju (LongRange Fading) interferencije s ostalim poiljateljima (beine mree, mobilni telefoni, motori, ...) viestruka propagacija: radio valovi se reflektiraju, valovi s pomaknutim fazama se preklapaju i oslabljuju se odnosno briu se (Short-Range Fading) via rata pogreaka, naroito kao usnopljene pogreke (bursts) burst error: stanje u kojem je vie bitova u stanju greke

o o

o o

problem skrivenog terminal o o o A, B se uju C, B se uju A, C se ne uju, A i C ne znaju nita o moguim kolizijama kod B 31

o

(C i D su odvojeni zidom pa se ne vide)

Seminari: 1. Algoritmi usmjeravanja Razlike izmeu virtualnih i datagramskih podmrea: o izmeu memorijskog prostora vora i propusnosti mree (kod datagrama adrese polazita i odredita su sadrane u paketima vei paketi, a kod virtualnih veza u tablici u ruterima) izmeu vremena uspostavljanja veze i provjeravanja adrese paketa (due uspostavljanje virtualne veze, ali krae upuivanje na odredite; obrnuto kod datagrama)

o

Algoritmi usmjeravanja: Koriste se bez obzira da li se ruta bira posebno za svaki paket ili samo jednom kod uspostavljanja veze, Algoritam mora biti : toan jednostavan stabilan robustan nepristran optimalan

Podjela algoritama za usmjeravanje: neadaptivni algoritmi (statiko usmjeravanje, svoju odluku ne donose na temelju mjerenja ili procjene prometa i topologije, nego put biraju unaprijed i alju je svim vorovima kod podizanja mree), adaptivni algoritmi (dinamiki, kod donoenja odluke prilagoavaju se promjenama u prometu i topologiji, razlikuju se prema tome gdje prikupljaju informacije, kada mijenjaju stazu, koja mjera se uzima za optimizaciju) Princip optimalnosti: Ako je vor J na optimalnoj stazi od vora I prema voru K, onda je i optimalna staza od J prema K na toj istoj stazi, Posljedica principa: skup optimalnih staza od svih izvora prema danom odreditu ini stablo sa korijenom u odreditu Cilj svih algoritama za usmjeravanje je pronai stablo za sve vorove jer e se po njemu svaki paket dostaviti u konanom broju skokova Statiki algoritmi: o Usmjeravanje po najkraem putu: Gradi se graf mree tako da vorovi predstavljaju raunala, a lukovi komunikacijske linije. Da bi se izabrala ruta zadanog para vorova, algoritam pronalazi najkrau stazu meu njima na grafu. 32

o

Plavni algoritam: Svaki dolazei paket alje se po svakoj izlaznoj liniji osim po onoj s koje je pristigao. Time je izmeu ostalog izabran i najkrai put, ali je velik broj dupliciranih paketa. Njegova prednost je to je robustan te lako izdri sve promijene u topologiji mree i prometu.

Dinamiki algoritmi: o Usmjeravanje vektorom udaljenosti: vorovi periodino razmjenjuju informacije od usmjeravanju sa susjedima, svaki vor odrava tablicu s podacima o svakom voru podmree (po jedan zapis za svako odredite), vor ne zna kako izgleda topologija mree, ali zna kako treba poslati paket da bi on doao do odredita. Zapis u tablici sastoji se od dva dijela: Izlazna linija prema odreditu, procijenjena mjera udaljenosti do odredita Usmjeravanje stanjem veza: ovdje vorovi znaju tono kako izgleda topologija mree, svaki vor mora 1) otkriti svoje susjede i nauiti njihove adrese (alje HALLO pakete svim tokama), 2) izmjeriti zastoj do svakog susjeda (alje ECHO pakete), 3)napraviti paket pomou kojeg e rei ostalima to je saznao, 4)poslati taj paket svim ostalim vorovima, 5) izraunati najkrai put do svakog drugog vora Hijerarhijsko usmjeravanje: usmjeravanje se vri hijerarhijski kada je mrea toliko velika da svaki vor ne moe imati podatke za svaki drugi vor, pa se vorovi grupiraju u regije, svaki vor zna kako proslijediti paket unutar svoje regije, ali ne zna unutranju strukturu drugih regija, svaka takva regija promatra se kao 1 vor, pa u tablici postoje reci koji odgovaraju drugim vorima u istoj grupi i drugim regijama Usmjeravanje za pokretne hostove: da bi se proslijedio paket pokretnom hostu, mrea ga prvo mora nai, pokretni korisnik ima svoju stalnu kunu lokaciju i adresu koja se koristi za slanje paketa, pokretni host se mora registrirati kod foreign agenta podruja u kojem se nalazi, a on uspostavlja vezu sa home agentom podruja u kojem je kuna lokacija hosta Broadcast Routing: koristi se kada je potrebno da se paket istovremeno poalje na vie ili na sva odredita, moe se vriti na vie naina (svima se alje druga kopija paketa, plavljenje, usmjeravanje na vie odredita) Multicast Routing: multicasting je slanje poruka grupama vorova koje su same po sebi velike, ali su u odnosu na itavu mreu male, vorovi moraju znati u kojoj su grupi njihovi hostovi i te podatke alju vorovima-susjedima, pa se tako te informacije ire kroz podmreu,kod ovog usmjeravanje svaki vor rauna spanning tree za sve ostale vorove u podmrei

o

o

o

o

o

2. Bluetooth radi na 2.4 GHZ, alju se paketi podrava asinkroni kanal podataka, do 3 istovremena sinkrona glasovna kanala ili kanal koji istovremeno podrava asinkroni prijenos podataka (nije orijentiran na vezu) i sinkroni prijenos glasa (orijentiran na vezu).

33

slojevi: Radio (definira karakteristike fizikog ureaja s kojim se uspostavlja komunikacija, frekvencijske pojaseve, raspored kanala, doputene razine izlazne snage i osjetljivost prijamnika), Baseband izvrava fiziku obradu podataka, Link Manager (upravljanje vezama), Host Controller Interface (komunikacija izmeu udaljenih domaina i Bluetooth modula), Logical Link Control And Adaptation (multipleksiranje), RFCOMM (sigurna dostava paketa), Aplikacije, za razliku od ISO OSI i Internet modela, slojevi Bluetooth arhitekture nisu nuno povezani jedan sa drugim tj. podaci se ne razmjenjuju kroz sve postojee slojeve. Bluetooth ureaji su organizirani u grupe od dva do osam ureaja nazvanih Piconet od kojih je jedan glavni ureaj (Master) a ostali podreeni ureaj (Slaves) Master je ureaj koji inicira razmjenu podataka dok je Slave onaj koji odgovara na upit Mastera Svaki ureaj moe biti i Master i Slave ali ne u istom trenutku Vie meusobno povezanih Piconeta naziva se Scaternet.

3. Dynamic Host Configuration Protocol DHCP podrava tri naina dodjele IP adresa: manualni, automatski i dinamiki. dinamiki: DHCP server dodjeljuje klijentima IP adrese na ogranieni vremenski period Opis polja DHCP poruke: o o o o o o op: Tip poruke definiran vrijednodu polja. 1 = REQUEST, 2 = REPLY htype: Tip fizike adrese hlen: Duljina fizike adrese, kod Etherneta iznosi 6. hops: Broj ureaja koji su proslijedili poruku do klijenta. xid: Sluajno generirani broj koji predstavlja jedinstvenu transakciju. secs: Broj sekundi proteklih od poetka procesa dodjele adrese. Trenutno se ne koristi, postavljeno na 0. flags: Skroz lijevi bit je definiran kao broadcast zastavica. Ukoliko je postavljena, server odgovor alje kao broadcast, ukoliko nije, slanje se obavlja kao unicast. ciaddr: IP adresa klijenta yiaddr: Serverski dodjeljena IP adresa siaddr: IP adresa servera od kojeg klijent dobiva konfiguracijske parametre chaddr: Fizika adresa klijenta 34

o o

o o o o o

o o o

sname: naziv servera file: Bootfile name i ostali podaci options: polje varijabilne duine koje sadri tip poruke, vrijeme dodjele, IP adrese name servera, WINS servera i ostale informacije

o

DHCP klijent dobiva IP adresu kroz etiri poruke: o DHCP-DISCOVER: otkrivanje DHCP servera, ide kroz port 67 klijent alje svima u mrei zahtjev, jer ne zna adresu DHCP servera; tim se dokazuje da klijent inicira dobivanje IP adrese, koristi se UDP DHCP-OFFER: DHCP server nudi slobodnu IP adresu i konfiguracijske parametre klijentu, korist port 68 i UDP DHCP-REQUEST: DHCP klijent odabire ponuenu adresu DHCP-ACK: DHCP server potvruje odabir, server alje i podatke poput duljine razdoblja na koje je izdana adresa, subnet masku, IP adrese gatewaya i DNS servera

o

o o

Mogue je i: o ponovne dodjele IP adrese: nije potrebno sve korake ponoviti, DHCP-REQUEST i dobiva DHCP-ACK ukoliko je adresa i dalje dostupna ili DHCP-NAK to je znak da nije dostupna produivanje prava: klijent prije isteka vremena alje DHCP-REQUEST i dobiva DHCP-ACK ili DHCP-NAK vraanje IP adrese: klijen alje DHCP-RELEASE

o

o

4. ICMP ICMP se koristi za slanje specifinih informacija izmeu hostova o komunikacijskim i mrenim problemima ne samo da je dio mrenog sloja ve i integralni dio IP-a jednostavan; protokol koji definira kontrolu poruke ICMP opisuje jednostavno prosljeivanje servisnih poruka drugim protokolima, ne izvrava neku specifinu zadau ICMP poruke se nalaze u IP datagramu za transmisiju Tipina uporaba ICMP-a je da prui povratni mehanizam kada je poslana IP poruka Vrste poruka:

35

o

ICMP echo poruka: provjerava dostupnost traenog raunala; A u echo poruku stavi svoju i odredinu adresu, host B ju prima, stavlja u reply svoje podatke, brie originalnu echo poruku i alje natrag u A radi isto kao i PING Host Unreachable: kada host nije mogue dobiti, vraa se ta poruka ICMP source quench: ako je gateway prenatrpan i ne moe vie primati pakete alje ovu poruku host nije duan na istu odgovoriti, a kada gateway prestane slati, znai da host moe nastaviti slati ICMP redirect: koristi se za preusmjeravanje kako bi izvorini sustav koristio drugi gateway koji moe biti blii destinaciji, odnosno izvor nakon primitka te poruke mora svoje poruke prilagoditi novom gatewayu (ovo se moe koristiti i za hackiranje proslijede hackeri pakete na svoj ruter), zbog sigurnostni Veina routera dolazi sa opcijom da se ICMP poruke za preusmjeravanje mogu ignorirati ili odbaciti. ICMP TTL Expiried: obavijetavanje poiljatelja da je TTL istekao Fragment Reassembly; ako fali neki fragment kod sastavljanja datagrama Traceroute: koristi prekoraeni TTL da bi saznao otkud je poruka stigla; postavlja TTL na jedan i eka odgovor koji sadri poiljateljovu IP adresu ICMP Parameter problem: javlja se ako doe do greke koja nije definirana u IMPU (primjerice nerazumljiva informacija u poljima zaglavlja IP datagrama), Parameter problem poruka kae originalnom izvoru koji je parametar odgovoran za nastanak problema na nain da ukljui poseban pokaziva ije je polje u originalnom datagramu zaglavlja IP-a prouzroilo problem ICMP Timestamp: Podaci koji su primljeni u poruci se vraaju u odgovoru zajedno sa dodatnom vremenskom oznakom, Izvorina vremenska oznaka (Originate Timestamp) je vrijeme kada sustav imao posljednji dodir sa porukom prije slanja. Receive Timestamp (primajua vremenska oznaka) je vrijeme kada je kada je sustav imao zadnji dodir sa porukom tijekom slanja ICMP Information Request Message: Ova poruka slui kako bi udaljeni posluitelj saznao broj mree, Identifikator polje i polje Sequence Number se koriste za alociranje Information Request i Information Reply parova

o o

o

o o o

o

o

o

5. Heterogene mree raunalna mrea koja spaja jedno ili vie razliitih vrsta raunala, operativnih sustava i/ili protokola (LAN, Beina mrea, itd) moe se sastojati od razliitih stanica (makro do mikro, pico, pa ak i femto) Router: prosljeuje pakete, trai najbolju putanju Switch: radi na razini podatkovne veze OSI referentnog modela, Njegova osnovna funkcija je prospajati okvire primljene na jednom prikljuku (engl. port) samo na onaj prikljuak gdje se nalazi odredite okvira, Ovakvo filtriranje prometa prospojnik radi po MAC adresi odredita iz zaglavlja okvira. Kada prospojnik primi okvir koji treba proslijediti, pogleda izvorinu MAC adresu okvira, ako u tablici prospajanja do tada nije 36

postojala ta adresa napravi par (Izvorini prikljuak, MAC adresa). Nakon toga provjeri postoji li odredina MAC adresa u tablici prospajanja te ako postoji, proslijedi okvir na odgovarajui prikljuak. Ako MAC adresa odredita ne postoji u tablici, okvir proslijedi na sve prikljuke osim na onaj s kojeg je doao (radi se razailjanje okvira). Hub je centralni ureaj za povezivanje raunala u zvijezdastu topologiju. Hub radi tako to sve podatke koji su primljeni na jednom portu prosljeuje na sve ostale portove. Mane hub-a su: neefikasnost, dva raunala ne mogu istovremeno slati podatke jer dolazi do kolizije, ograniava propusnost mree na onu koju doputaju mrene kartice, VLAN predstavlja skupinu raunala koji mogu biti u jednoj ili vie odvojenih mrea, a koje su konfigurirane na nain da im je omoguena meusobna komunikacija kao da se nalaze u istoj fizikoj mrei

6. Prijenosni mediji i ukabljivanje sredstva za prijenos podataka imaju svoje osobine: bandwidth, Kanjenje, Udaljenost do koje mediji mogu prenositi signale a da sauvaju informacije koje prenose, Osjetljivost na smetnje, Cijena iani vodovi: koriste elektrine signale, to su: Koaksijalni kabel (unutra bakar, vani PVC), Kabl sa usporednim paricama (sastoji se od veeg broja meusobno izoliranih provodnika koji su zajedno povezani u parice, UTP) radio-relejski sustav: problem je um, zasnivaju se na prijenosu mirkovalovima i to u podruju od 1,7 do 13 GHz, pri emu se vie frekvencije od toga ne koriste zbog guenja svjelovod (optiko vlakno): prednosti su irina frekvencije, nisu osjetljivi na elektromagnetske smetnje, zauzima mnogo manje prostora od metalnog voda, iskljueno je presluavanje, Odravanje svjetlovoda i opreme za njih je znatno jeftinije od odravanja metalnih vodova i njihove opreme, dok su nedostaci Via cijena u odnosu na cijenu metalnih vodia, Potekoe u spajanju kablova I Manjak iskustva u instaliranju

7. Wan tehnologije WAN tehnolohije: Dial-up, DLS, ISDN, SDH beine tehnologije: GSM 9.6kb/s, GPRS/EDGE 128kb/s, 3G (UMTS) 2Mb/s ,HSxPA 14,4Mb/s, LTE 144Mb/s Tehniki ciljevi WAN mrea: Skalabilnost (mogunost dodavanja novih raunala i novih udaljenih lokacija), Dostupnost, Performanse, Sigurnost, Upravljivost, Mogunost koritenja, Prilagodljivost WAN tehnologije zasnivaju se na: Vezama (digitalnu komunikaciju na veliku udaljenos)t i Paketnim sklopkama (moguuju usmjeravanje paketa od jedne do druge lokacije) Paketna sklopka: ima dvije vrste ulazno/izlaznih prikljuaka (port-ova); 1.vrsta: prikljuak radi na velikoj brzini i slui za prikljuivanje veza prema drugim sklopkama, 2.vrsta: prikljuak radi na manjoj brzini i slui za prikljuivanje raunala, Zadaa sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog prikljuka na drugi 37

Oblikovanje WANa tri koraka: potrebno je na svaku fiziku lokaciju postaviti bar jednu paketnu sklopku, svako raunalo se prikljui na najbliu sklopku, uspostavlja se veza izmeu sklopki Bitno je da veze moraju osigurati povezanost mree, tj. mora postojati put izmeu svakog para raunala paketna sklopka ima ulazno/izlaznu jedinicu, memoriju i procesor. Svoju zadau sklopka obavlja tako da pristigle pakete privremeno pohranjuje u memoriju i obrauje pomou procesora. Pohranjeni paketi organiziraju se u red (queue). Novopristigli paket stavlja se na zaelje reda. veliina memorije je ograniena, tako da moe doi do zaguenja i gubitka podataka. Adresiranje: Svaka WAN tehnologija definira format okvira za slanje ili primanje podataka. Svakom raunalu spojem u WAN pridruena je fizika adresa a prilikom slanja okvira, poiljatelj mora u okvir ukljuiti adresu primatelja. Veina WAN-ova koristi dvoslojnu hijerarhijsku shemu adresiranja. Adresa se dijeli na dva dijela: prvi dio identificira paketnu sklopku, drugi dio odreuje raunalo spojeno na tu sklopku Za svaki pristigli paket, sklopka mora odluiti kojim putem e ga dalje proslijediti. Da bi donijela odluku, sklopka gleda adresu primatelja u paketu. Ako je paket namijenjen raunalu koje je izravno spojeno na sklopku, tada sklopka prosljeuje paket tom raunalu. Ako je paket namijenjen raunalu koje je spojeno na drugu sklopku, tada se paket mora proslijediti po telekomunikacijskoj vezi koja vodi prema toj drugoj sklopki Usmjeravanje: sve paketne sklopke moraju u sebi imati pohranjene tablice usmjeravanja, te se moraju baviti prosljeivanjem paketa. tovie, mora se garantirati sljedee: o Univerzalno usmjeravanje. svaka tablica odreuje sljedei skok za svako mogue odredite Optimalni putovi - u svakoj tablici vrijednost sljedeeg skoka za zadano odredite odgovara poetku optimalnog puta prema tom odreditu

o

Default way zadani putevi: o Unato hijerarhijskom adresiranju, tablica usmjeravanja moe i dalje sadravati mnogo redaka s istim sljedeim skokom. da bi se tablica usmjeravanja jo vie smanjila, uvodi se default way. Kod pretraivanja tablice, najprije se trai redak koji se eksplicitno odnosi na traeno

o

38

Odgovori na pitanjaIzvori pogreaka u sloju veze termiki um, elektromagnetsko zraenje (motori, ureaji za paljenje), radioaktivno zraenje to je TTL? TTL je mehanizam koji ograniava ivotni vijek podataka u mrei, - u zaglavlju IP datagrama, on predstavlja vremensko razdoblje koliko dugo e se na paket nalaziti u mrei, prije nego bude odbaen (u sluaju da zbog nekog razloga nije dospio na odredite). Diskutirajte neke prednosti i nedostatke thin clienta i fat servera, te fat servera i thin clienta. PREDNOSTI THIN CLIIENTA: manji administrativni trokovi, vea sigurnost, manja mogunost greke, smanjuju se trokovi hardvera jer ne zahtijevaju diskove i aplikacijsku memoriju, ne zahtijevaju este nadogradnje i ne zastarijevaju esto NEDOSTACI: ne podravaju multimedijske aplikacije (kao to su video igre), thi client serveri zahtjevaju visok stupanj pefrormansi, ako mrea ne radi, nema naina da thin client pristupi serveru PREDNOST FAT SERVERA:neograniena GUI podrka, dobra podrka za impltemencaiju poslovnih pravila na strani klijenta, radi na vie operacijskih sustava NEDOSTACI: ne radi dobro na slabim sustavima, vei trokovi i tea administracija u sluaju velikog broja aplikacija potrebna instalacija i distribucija klijenata Diskutirajte prednosti i nedostatke tzv. pseudo-zaglavlja. Dodavanje pseudo-zaglavlja omoguuje zatitu od sluajne isporuke datagrama na krivu adresu. Nedostaci su povreda principa uslojavanja, a ujedno je potrebno i neto vie vremena i truda kod izrauna checksuma (iako ovo danas vie i nije veliki problem). Navedite barem dva problema koji mogu dovesti do nepouzdanosti kanala kojim se prenose podaci Zaguenje u kanalu, oteenje (uslijed vremenskih nepogoda) kanala koji se podaci prenose. to je karakteristino za komutiranje paketa. Glave karakterstike komutiranja paketa su potrebe za bufferom te statistiko multipleksiranje. Komutiranje paketa opisuje mreu u kojoj se jedinica podatka koja se naziva paket, rutira preko mree temeljem odredine adrese koja se nalazi u svakom paketu. Razbijanje

39

podataka u pakete omoguuje dijeljenje istog komunikacijskog kanala izmeu vie korisnika na mrei. Objasni princip uslojavanja: Kod ideje uslojavanja, sva funkcionalnost koja se javlja u komunikaciji grupira se u slojeve koji se potom nezavisno razvijaju. Komunikacija izmeu slojeva, vertikalna i horizontalna, tono je propisana. Na koji nain vie aplikacija moe koristiti isti komunikacijski kanal? Razbijanje podataka u pakete omoguuje dijeljenje istog komunikacijskog kanala izmeu vie korisnika na mrei, odnosno isto je mogue postii protokolima viestrukog rutiranja. Dali Token Ring moe efikasno izvodit sustav sa prijenosom podataka u realnom vremenu? Moe, no nije prikladan za sve vrste real-time sustave. Npr, nije prikladan za sustave u kojima poruke imaju ekplicitno odreene rokove isporuke. To je zbog toga to token ring protokol posluuje stanice u round-robin krunom nainu, te ne uzima u obzir rokove u kojima poruke moraju biti dostavljene. Kako arp postie autonomnost? Postie ga sposobnou samostalnog uenja. Svaki vor odrava ARP tablcu, pod uvjetom da se preslikavanje iz IP adrese u MAC adresu odvija vor koji se nalazi na istoj mrei. ARP tablicu ne konfigurira administrator mree, nego ARP sastavlja svoju tablicu, i to prema potrebi. Kad A zeli postai nesto B, ta mora ko znati? Ako ARP tabela trenutno ne sadri traenu MAC adresu, poiljatelj alje ARP paket (koji sadri i poiljateljevu MAC adresu) traei adresu, on se alje difuzno svim vorovima (broadcast), ako neki vor proita svoju IP adresu iz paket, upisuje u njega svoju MAC adresu i alje poiljatelju Koja metoda kontrole greaka je najbolja kod veza sa velikim smetnjama? Forward error correction (FEC), odnosno channel coding, kod kojeg poiljatelj automatski dodaje redundatne podatke svojim porukama, tako da primatelj moe otkriti i ispraviti pogreku. Glavni zadatak sloja veze. Sloj veze prenosi datagrame du komunikacijskog linka, od jednog do drugo vora. protokol sloja veze definira format paketa koji se razmjenjuju izmeu vorova, kao i aktivnosti vorova prilikom predaje i prijema tih paketa Usluge sloja veze: pravljenje okvira (okvir ima polje zaglavlja i polje podataka), pristup linku, pouzdana isporuka, kontrola toka, otkrivanje greke, ispravljanje greke, poludupleks i puni dupleks Kako signal prikazuje informacije. Kroz fizikalne veliine, npr. struja, napon, svjetlosni valovi. 40

Razlika hub-a i switcha Hub radi na fizikom sloju, primitivan ureaj, alje podatke svim raunalima na mrei im se zaguuje mrea i to predstavlja sigurnosni problem. Swithc radi na sloju veze podataka, sofisticiran je ureaj, alje podatke samo onim raunalima kojima su ti podaci namijenjeni, zbog ega se mrea optimalno koristi i to ne predstavlja sigurnosni problem. Hub je halfduplex, a switch full-duplex. Proces dodjele IP adrese kod DHCP-a DHCP klijent dobiva IP adresu kroz etiri poruke: DHCP-DISCOVER: otkrivanje DHCP servera, ide kroz port 67 klijent alje svima u mrei zahtjev, jer ne zna adresu DHCP servera; tim se dokazuje da klijent inicira dobivanje IP adrese, koristi se UDP. DHCP-OFFER: DHCP server nudi slobodnu IP adresu i konfiguracijske parametre klijentu, korist port 68 i UDP. DHCP-REQUEST: DHCP klijent odabire ponuenu adresu . DHCP-ACK: DHCP server potvruje odabir, server alje i podatke poput duljine razdoblja na koje je izdana adresa, subnet masku, IP adrese gatewaya i DNS servera. Bluetooth i Infrared, razlika u optikoj vidljviosti i domet Bluetooth: tehnologija: radio frekvencija, 2.4 GHz, brzina 1 i 2,1 Mbit/s, domet 1/10/30 m, optika vidljivost: nije potrebna, uspostava veze sloena. IrDA: optika 850 nm, 115,2 kb/s i 4 Mbit/s, 1 m, potrebna, jednostavna. UTP kablovi, koja topologija i koja vrsta mree UTP se obino koriste u Ethernet mreama u topologiji zvijezde. Oni se najee koriste danas iz razloga to su jeftiniji u odnosu na druge tipove kablova, najlake se radi s njima i omoguuju velike brzine prijenosa podataka. On je slian STP-u, no nema vodljivi omota, to ga ini neotpornim na um i vanjske elektromagnetske utjecaje Koju klasu IP adresa. Klasa A: 2 na 7 mrea, 2 na 24 hostova, odnosno 16,777,214 hostova. Klasa B 214 mrea i 2 na 16 hostova. Klasa C: 2 na 21 mrea i 2 na 8 hostova. Iskoristivo je broj koji se dobije 2. Ako elimo i opseg koristiti, IP adresa ima 32 bita. Ako uzemo opseg 20, ostaje 2 na 12 adresa za koritenje, a to je onda dovoljno za 4096 raunala. A alje 100 bajta payloada, seq number je 394, ack je 176. B odgovara sa 100 bajta payloada, koje e biti vrijednosti seq i ack polja odgovora. A alje: seq=394 a ack=176. Znaci prvi bajt u poruci je 394 a od druge strane ocekuje seq num 176. Znai B u povratnoj poruci alje seq=176 a ack=495 (jer je A poslao poruku ima 100 bajta pa se ocekuje da seq number iduceg payloada bude povecan za 101. 100payload+1 da budemo pozicionirani na prvi bajt iduceg payloada). ACK i SEQ number Sequence number - redni broj prvog bajta u segmentu unutar toka bajtova, stavlja se u polje rednog broja u zaglavlju odgovarajueg TCP segmenta ako je postavljena zastavica SYN, onda je to poetni redni broj, a prvi oktet podataka ima broj ISN+1. Acknowledgement number - broj potvrde, broj potvrde koji raunalo A stavlja u svoj segment je redni broj 41

sljedeeg bajta koji oekuje od raunala B, ako je postavljena ACK zastavica, polje sadri redni broj sljedeeg bajta kojeg primatelj oekuje. Veza izmeu SEQ i veliine payloada Prvi Sequence number oznaava od kojeg bajta se alju podaci. Zbrojimo li tu veliinu i veliinu payloda te veliinu zaglavlja dobijemo Sequence number koji se alje u drugom segmentu. Checksum Polje checksum je kontrolni zbroj za kontrolu pogreaka. Rauna se tako da se podaci podijele u 16 bitne rijei koje se zbroje koristei aritmetiku jedininog komplementa. Ako je sluajno dolo do preljeva (overflow) bitovi se prebacuju na kraj (desno) i zbrajaju sa zbrojem. emu slui BCN kabel Slui sa spajanje dvaju raunala. Koristi se u sprezi sa BCN konektorima, i to u Ethernet mreama. Plavni algoritam (Flooding) Svaki dolazei paket alje se po svakoj izlaznoj liniji osim po onoj s koje je pristigao. Time je izmeu ostalog izabran i najkrai put, ali je velik broj dupliciranih paketa. Njegova prednost je to je robustan te lako izdri sve promijene u topologiji mree i prometu. Usmjeravanje vektorom udaljenosti (Distance Vector Routing) Originalni algoritam u ARPANet-u. vorovi periodino razmjenjuju informacije od usmjeravanju sa susjedima. Svaki vor odrava tablicu s podacima o svakom voru podmree (po jedan zapis za svako odredite). vor ne zna kako izgleda topologija mree, ali zna kako treba poslati paket da bi on doao do odredita. Razlika izmeu 2 i 4 sloja Transportni sloj = komunikacija izmjedju procesa. mreni komunikacija izmeu raunala. sloj veze = komunikacija izmedju corova 802.11 protokoli 802.11b is an industry-standard technology for wireless communication via Ethernet. 802.11b is commonly found in home networks. 802.11n is a standard for high-speed Wi-Fi networking, operating at greater than 100 Mbps. 802.11n is designed to replace all of the earlier 802.11a, 802.11b and 802.11g Wi-Fi standards. to definira protokol definira format i vrste poruki koje se razmjenjuju izmeu raunala, kao i akcije koje se obavljuju nakon slanja i prijema poruke i nekog drugog dogaaja Backoff Ako se nakon timeout-a ne vrati ACK, poiljatelj eka neko sluajno vrijeme (backoff) te zatim ponavlja slanje. Backoff interval: vrijeme koje intefejs eka prije nego ponovno zapone slati svoje podatke, obzirom da isti nisu bili poslani u prvom naletu jer je dolo do kolizije.

42

Mrena kartica Mrena kartica je raunalna komponenta koja omoguava raunalu da komunicira preko mree. Ova komponenta moe biti ugraena na matinoj ploi u obliku ipa ili se moe ugraditi kao posebna kartica. Tri su standarda brzine prenoenja podataka i to 10 Mbit/s (Mbps), 100 Mbit/s i 1000 Mbit/s (1 Gbps). Paketna sklopka Paketna sklopka: ima dvije vrste ulazno/izlaznih prikljuaka (port-ova); 1.vrsta: prikljuak radi na velikoj brzini i slui za prikljuivanje veza prema drugim sklopkama, 2.vrsta: prikljuak radi na manjoj brzini i slui za prikljuivanje raunala, Zadaa sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog prikljuka na drugi. Paket koji je stigao s jednog raunala ili jedne telekomunikacijske veze moe se usmjeriti prema drugom raunalu ili drugoj vezi. Koje se zastavice postavljaju tijekom uspostave veze Kod uspostave TCP veze (prvog paketa) SYN zastavica je podignuta kod obe strane, a nakon poetka veze svi paketi poslani od klijenta moraju imati podignutu ACK zastavicu. Polja sequence number i acknowledgment number govore koji paket je poslan te za koji paket je dobivena potvrda primitka. Babroji 4 nekakva 802.11 okvira Kontrolni okviri, podatkovni okviri, okviri za odravanje veze. Ethernet i real-time sustavi. Ethernet je nedeterministiki sustav i time nije priklada za real-time aplikacije. Protokol pristupa mediju, CSMA / CD sa binarnim eksponencijalnim backoffom kojeg Ethernet koristi, ne doputa real-time komunikaciju obzirom da on ukljuuje sluajna kanjenja i mogunost neuspjenog prijenosa podataka. Nedostaci hubova Zbog injenice da svaki paket alje svim raunalima u mrei, a ne raunalu ili grupi raunala na koja je paket originalno poslan, dolazi do znatnih sigurnosnih problema. Nadalje, zbog istog se razloga nepotrebno rasipa propusnost mree, to rezultira sporim radom i brzinom prijenosa podataka. Takoer, oni ne koriste puni duplex prijenos podataka, nego polu duplex. Prednosti i nedostaci svjetlovoda Odravanje svjetlovoda i opreme za njih je znatno jeftinije od odravanja metalnih vodova i njihove opreme, dok su nedostaci via cijena u odnosu na cijenu metalnih vodia, potekoe u spajanju kablova I manjak iskustva u instaliranju. Za to slue BNF konektori? Koriste se za spajanje koaksijalnih kabela, koristi se sa radio, tv i druge opreme koja radi na radio frekvencijama. Da li se cuva stanje u datagramskoj podmrezi?

43

Ne cuva informacije o stanju, zbog toga sto svaki paket se salje posebno te moze imati drugaciju rutu, za razliku npr od virtualne veze, koja cuva informacije o stanju veze, ali kod nje se svi paketi salju nekim fiksnim putem. Razlika izmedu switcha i rutera. Router povezuje raunala iz jedne mrea s onima iz druge mree, odnosno spaja dvije ili vie razliitih mrea, on je ureaj mrenog sloja, sofisticiran ureaj, radi na principu IP adresa, koristi algoritme usmjeravanja za raunanje najbolje putanje paketa. Swithc povezuje raunala unutar iste mree, radi na sloju veze, manje sofisticiran, radi na temelju MAC adresa. Osnovna uloga transportnog sloja Logika komunikacija izmeu procesa Multipleksiranje i demultipleksiranje multipleksiranje: prikupljanje podataka u izvorinom raunalu, stavljanje zaglavlja (enkapsulasija) i slanje tih segmenata mrenom sloju kroz soket. Demultipleksiranje: isporuivanje podataka iz segmenta transportnog sloja u odgovarajui soket, deava se na prijemnom raunalu to je zajedniko 3 i 4 sloju osi modela? Oba se oslanjaju na TCP/IP model. to je zajedniko 2 i 4 sloju osi modela? transportni sloj i sloj veze imaju mnoge zajednike usluge, kao to su pouzdana isporuka (mada na razliite naine), kontrolu toka i otkrivanje greaka, samo to se navedeno kod transportnog osigurava od toke do toke, a u sloju veze od vora do vora Posjeduju li usmjerivai IP adrese? ako da koliko, ako ne zato? Ne, ruteri, kao i raunala, nemaju IP adrese. Suelja su ta koja imaju adrese, a ne router sam po sebi. Broj IP adresa ovisi o broju interfejsa koja router u nekom trenutku koristi. Kod prijenosa HTTP koji se protokol koristi na transportnom, a koji na mreznom sloju TCP/IP modela? TCP na transportnom, a IP na mrenom. Kako mozemo saznati da li se unutar nekog ethernet okvira prenosi paket IP ili ARP protokola? Prema polju Type koji je za ARP je 0x0806, a za IP je 0x0800 Za to slui DBMS Database Management System ili samo DBMS je sistem za upravljanje bazom podataka. To je softversko-hardverski paket koji omoguava da baza podataka bude dostupna svim korisnicima.

44

Kaj je to virtualni lan (VLAN ) V