Barban, prosinac 2004. Broj: 10 Godina IV. · naselja, ako to sami ne uËinimo uz pomoÊ OpÊine. Mjeπtani ulaæu svoj rad, a mi ih pra-timo potrebnim materijalom. Naselja koja su

Barban, prosinac 2004. Broj: 10 Godina IV.

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

ISSN 1333 - 4468 * Izlazi 3 puta godiπnje * Broj 10 * IzdavaË: OpÊina Barban * www.barban.hr Za izdavaËa: Denis KontoπiÊ, prof. ing. * Urednik: Denis KontoπiÊ, prof. ing. * Fotografije: arhiv izdavaËa, Grafika Reæanci * GrafiËko oblikovanje i priprema: Grafika Reæanci * Tisak: Grafika Reæanci * Naklada: 1250 primjeraka * Naslovnica: Barban uoËi Sv. Nikole, autor: Igor PetroviÊ

i m p r e s u m

2

razgovor

Oni koji nisu izdræali poteπkoÊe nekadaπnjeg stanja Barbanπtine, kada je valjalo dovesti struju, vodu, telefon i asfaltirati ceste, preselili su se u grad i napravili tamo nove kuÊe. Danas, kada su tamo zaokruæeni mnoπtvom drugih kuÊa i kada moraju trpjeti sve nega-tivnosti i napetosti razvoja urbanih sre-dina, otiπli Barbanci bi se najrae opet vratili u svoja sela, koja su, bajkovitim rjeËnikom reËeno, transformirana iz neuglednoga æapca u prekrasnog prin-ca.

• Dan OpÊine Barban, 6. prosinca, se poklapa sa zavrπetkom kalendarske go-dine. »ime se moæete pohvaliti, vezano uz 2004. godinu?

Ova je godina ujedno i Ëetvrta godina mandata, mojega i svih vijeÊnika. ZahvaljujuÊi konstruktivnom djelovanju OpÊinskog vijeÊa, radu bez trzavica i sukoba, ove godine de-finitivno ubiremo plodove truda prijaπnjih go-dina. Svih se godina, naravno, deπavalo dosta toga, πto je poboljπavalo uvjete æivljenja u naπoj opÊini, ali je ova godina zaista udarna. Naime, tekuÊe, naoko sitnije, probleme se rjeπavalo u hodu, a zahtjevnije je valjalo dobro pripremiti. NaroËito poradi zaokruæivanja financijske kon-strukcije.

VeÊ smo proπle godine priopÊili da je OpÊina Barban veliko gradiliπte, a ove godine to opet potvrujemo novim akcijama. Nikada do sada u OpÊini Barban nije bilo istovremeno toliko graevinskih radova. Trenutno se gradi nova osnovna πkola i tri mrtvaËnice, proπiruju se dva groblja, ureuju svlaËionice nogomet-noga kluba i asfaltira cesta do Blaza.

Sve tri mrtvaËnice, u Barbanu, na Prnjanima i u ©kitaËi, su u zavrπnoj fazi ureenja. odnosno fazi bojanja, unutarnjih i vanjskih, te keramiËarskih radova. Sredinom listopada smo zapoËeli sa radovima proπirenja groblja u Barbanu i na Prnjanima. Naime, doπli smo u situaciju da smo ostali sa par slobodnih grobnih mjesta na tim grobljima, πto se znalo jako dobro i prije naπeg mandata. Meutim, nikome se nije dalo uhvatiti u koπtac sa inves-ticijama ukupne vrijednosti preko sto tisuÊa eura.

Do Dana OpÊine asfaltirat Êe se i ces-ta RebiÊi - Blaz, Ëime Êemo konaËno povezati unutraπnjost Barbanπtine sa naπim morem u Raπkom zaljevu. U prvoj fazi se asfaltiralo æu-panijsku cestu Glavani-Manjadvorci, a sada se izvodi ogranak ka moru. Time se kompletirala barbanska popreËnica koja povezuje Ëak tri znaËajna pravca, æupanijske ceste Barban-Æminj i Barban-Vodnjan te dræavnu cestu Pula-

Rijeka i zavrπava na Blazu. Upravo ta transver-zala, naoko nevaæna, udahnjuje æivot selima unutraπnjosti opÊine. U etapi intenzivnog razvoja seoskog turizma na podruËju OpÊine Barban, ovo je normalan slijed dogaaja.

Ako svemu tome pridodamo i zahuktalu izgradnju nove osnovne πkole u Barbanu, onda je slika kompletna. ©kola i sportska dvorana su pod krovom, a u tijeku su zatvaranja stolarijom i æbukanja. Ako ProraËun RH za 2005. god. predvidi planiranih 9 milijuna kuna, πkola Êe naredne godine biti i zavrπena. Time dobivamo πansu realizacije plana da sva barbanska djeca pohaaju nastavu u Barbanu, jer danas to nije

tako. Naime, SutivanËani zavrπavaju osnovnu πkolu u Æminju, ManjadvorËani u MarËani, a ©ajinci u DivπiÊima.

• ©to biste istaknuli kao najvaænije postignuÊe Vaπeg mandata?

Smatram da smo stanovnicima OpÊine Barban vrlo jasno dali do znanja da æive u prekrasnom kraju, da ga nipoπto ne smiju napuπtati, da je kvaliteta æivljenja kod nas bolja nego u bilo kojem gradu u okruæenju, da Barbanπtina ima veliki razvojni potencijal i svakim Êe danom imati sve bolji æivotni stan-dard. Takoer, vrlo jasno smo rekli da svako selo i zaseok, od njih 74 na podruËju opÊine, ima jednaka prava u rjeπavanju problema, da nitko neÊe biti zapostavljen na raËun neËijeg favoriziranja te da oËekujemo podrπku i an-gaæman Mjesnih odbora, kojih ima devet na gotovo sto kvadratnih kilometara povrπine.

Sve naπe akcije su bile organizirane na principu rjeπavanja tekuÊih problema nas-elja, uz istovremeno poduzimanje akcija veza-nih za strateπke odrednice, koje smo odmah na poËetku mandata vrlo jasno predstavili. Opredjelili smo se za razvoj malog i srednjeg poduzetniπtva, bez devastacije okoliπa, i razvoj seoskog turizma, a πto je prihvatljivo i moguÊe za Barbanπtinu. Naslijedili smo sreÊom nede-vastirani ambijent, prekrasnu zelenu oazu, bili liπeni industrijskih zagaenja, te sada ne smijemo nikako pogrijeπiti. Duæni smo novim naraπtajima ostaviti u nasljee joπ kvalitetniji prostor. Barbanci su shvatili naπa htjenja i to se osjeÊa na svakom koraku.

Unatrag tri godine svega je 20%

Razgovor s naËelnikom OpÊine Barban: DENIS KONTO©I∆, prof.ing.

BARBAN©TINA POSTAJE SAN MNOGIH

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 3

razgovor

opÊine je bilo pokriveno organiziranim odvo-zom smeÊa, a veÊ punih godinu dana je to 100%. Na podruËju opÊine je bilo jako puno divljih deponija, a mi smo ih do sada sanirali oko Ëetrdeset. Velika je vaænost ËistoÊe okoliπa i nuæno je pozitivno razmiπljanje i odnos svih Barbanaca prema okruæenju. Ne moæe se raz-vijati turizam u oneËiπÊenom okoliπu, a pored toga ljepπe je i ugodnije svima nama æivjeti u Ëistome. Podigli smo i svijest o ureenosti naselja, rekli da nam nitko neÊe urediti naπa naselja, ako to sami ne uËinimo uz pomoÊ OpÊine. Mjeπtani ulaæu svoj rad, a mi ih pra-timo potrebnim materijalom. Naselja koja su prihvatila tu ideju, danas jako dobro izgledaju. Ureenost „komunskega“ povlaËi za sobom i ureenje okuÊnica, a time se iz korijena mijenja slika naπih naselja.

Nadalje, javna rasvjeta je na poËetku naπeg mandata bila na pola ugaπena, poradi slabog odræavanja. Danas je potpuno u funkciji, a poveÊali smo i broj novih rasvjetnih mjesta za viπe od 50. Da je Barbanπtina sigurno bolje osvjetljena, zorno ilustrira podatak o utroπku elektriËne energije javne rasvjete, πto je mje-seËno dvostruko viπe nego ranije.

Unutar naselja moguÊe je razvijati ma-lo i srednje poduzetniπtvo, a koje Êe dati radna mjesta Barbancima. Time Êe se polako suspsti-tuirati dnevna migracija puËanstva prema gra-dovima u okruæenju sa radom u neposrednoj blizini mjesta stanovanja. Time takoer dobi-vamo moguÊnost joπ boljeg ureenja naπih okuÊnica, jer se tada ne gubi vrijeme na put-ovanje. Seoski turizam, kao dopunska djelat-nost, moæe Barbancima poboljπavati kuÊni budæet, a dokaz toga su i rezultati za prvih 9 mjeseci ove godine. OpÊina Barban je vodeÊa po noÊenjima u srediπnjoj Istri.

Uspjeli smo otvoriti i ljekarnu u Barbanu, Ëime smo naπem stanovniπtvu omo-guÊili nabavku lijekova u naπoj opÊini. Tu sam uloæio mnogo truda, gotovo dvije godine, kako bi dobili suglasnost od nadleænog Ministarstva zdravlja, a potom i za pronalaæenje zaintere-sirane ljekarne, meutim isplatilo se, jer time pomaæemo najviπe osobama starije æivotne dobi.

• Iz reËenoga proizlazi da je OpÊina Barban idealno mjesto za odmor i stanovanje. Da li neπto ipak muËi stanovnike OpÊine? Da li postoje problemi koje treba rjeπavati?

Definitivno je prostor OpÊine Barban Barbancima najbolje mjesto za æivljenje. Oni koji nisu izdræali poteπkoÊe nekadaπnjeg sta-nja Barbanπtine, kada je valjalo dovesti struju, vodu, telefon i asfaltirati ceste, preselili su se u grad i napravili tamo nove kuÊe. Danas, kada su tamo zaokruæeni mnoπtvom drugih kuÊa i kada moraju trpjeti sve negativnosti i napeto-sti razvoja urbanih sredina, otiπli Barbanci bi se najrae opet vratili u svoja sela, koja su, bajkovitim rjeËnikom reËeno, transformirana iz neuglednoga æapca u prekrasnog princa.

Trebamo znati da nam buduÊnost don-osi val preseljenja na selo, bijeg iz zagaenih i prenapuËenih gradskih vreva. To neÊe usp-jeti siromaπnijem graanstvu, ali hoÊe bogati-

jem. Barbanπtina je naroËito pogodna za takav trend, jer je prometno do-bro povezana sa gradovima u ok-ruæenju. Osim to-ga, svugdje moæete doÊi za pola sata voænje. Time Êe potpuno nestati napuπtene kuÊe, a gradit Êe se i nove. U naπim Êe se-lima æivjeti domaÊe sta novniπtvo po-mijeπano sa bo ga-tijim graanima, Ëesto i strancima.

Svi veliki infrastrukturni problemi Barbanπtine su rjeπeni. Gotovo da nemamo viπe πto asfaltirati. Preostalo je recimo asfalti-rati prilaz MajËiÊima, poveznicu PaËiÊi prema JurπiÊima (OpÊina SvetvinËenat), poveznicu BaliÊi prema ÆagriÊima (OpÊina Æminj), poveznicu prema OpÊini GraËiπÊe (preko Breπnice) i kraticu PavliÊi-Paprat. Dakle, to su uglavnom povezivanja prema susjednim opÊinama. Treba istaknuti da i bogatije opÊine oko nas imaju politiku prilaza selu asfaltom samo s jedne strane, a naπa naselja Ëesto imaju asfalt u nekoliko smjerova.

Naselju ©ajini trebamo omoguÊiti spa-janje vodovodne mreæe na napajanje iz pravca Prnjani, umjesto iz pravca Manjadvorci. Naime, ljeti nemaju dovoljan pristisak vode. To znaËi da treba izvesti vodovodnu trasu Trlji-©kitaËa-©ajini, vrijednosti radova oko 4 milijuna kuna. Kada zatvorimo financijsku konstrukciju, sa pulskim Vodovodom i Hrvatskim vodama, krenut Êemo sa radovima.

• ©to je u planu za naredni period?

Ova je proraËunska godina na kraju, a slijedi nova u kojoj se odræavaju lokalni iz-bori. Neovisno o izbornim rezultatima, konti-nuitet mora svakako postojati, jer Barbanπtina zasluæuje razvoj, a ne stagnaciju i politiku uspa-vanosti. Barbanπtina se konaËno mora preobra-ziti iz „spavaonice“ okolnih gradova u mjesto aktivnog æivljenja. Pored tradicionalnih vrijed-nosti, bavljenja poljoprivredom, najËeπÊe samo za sebe, od Barbanaca se oËekuje da po uzoru na susjede Slovence i Talijane, krenu putem razvoja poduzetniπtva, malog i srednjeg.

SlijedeÊa godina mora biti razvo-jna. Seoski turizam je krenuo viπe nego do-bro, meutim sada zapoËinje faza razvoja poduzetniπtva. Prvi korak je poËetak izgrad-nje poslovne zone Barban, na kriæanju ceste Barban-Vodnjan sa buduÊom barbanskom zaobilaznicom, na povrπini 24 hektara. Moramo razumjeti da je Ëesto teπko razvijati posao, odnosno proπiriti djelatnost obrta ili po-duzeÊa, unutar okuÊnice ili u prizemlju kuÊe za stanovanje. Poslovna zona Êe omoguÊiti bar-banskim poduzeÊima razvoj, a donosi i Ëitav niz prednosti u odnosu na smjeπtaj u svom selu. OmoguÊava niz racionalnosti, uπteda, a unutar zone se Ëesto sklapaju poslovni angaæ-

mani, zahvaljujuÊi koncentraciji heterogenih djelatnosti na jednome mjestu.

U planu je stvaranje joπ bolje po-duzetniËke klime, te omoguÊavanje zapoπljavanja mladih, πkolovanih Barbanaca unutar opÊine. U danaπnje doba raËunalne komunikacije, nismo optereÊeni okvirima, ali mladi Barbanci Êe najviπe doprinositi razvoju svog kraja, ako su zaposleni u barbanskim po-duzeÊima ili otvore vlastita poduzeÊa u svojoj opÊini.

• I pitanje za kraj: ©to oËekujete od izbora?

Naravno, pobjedu! Od menadæera ne moæete niti dobiti drugaËiji odgovor. Smatram da je ova garnitura obnaπatelja barbanske vlasti djelima dokazala koliko vrijedi. Nikada se ovo-liko akcija nije deπavalo na ovim prostorima, a ljudi su o svemu dobro informirani i znaju smjer plovidbe. Udahnuli smo realni optimi-zam Barbanπtini, postavili orijentire za smjer voænje, zaorali brazdu z ke se plug ne smi vadit, poradi naπega boljitka.

Mislim da je barbansko biraËko tijelo vrlo odgovorno i osvijeπÊeno, te da Êe znati izabrati prave ljude na prava mjesta. Barbancu ne triba Ëuda solit pamet, aπ je kapac i sam z svojon glavon propensat.

Svim stanovnicima OpÊine Barban æe-lim Ëestit BoæiÊ te zdravu, sretnu i uspjeπnu Novu 2005. godinu!

OpÊinsko vijeÊeOpÊine Barban

Van æelisriËan BoæiÊ i

Novo 2005. lito!

Barbanski glasnikBarbanski glasnik4

aktualno

RAD OP∆INSKOG VIJE∆A

NA KRAJU MANDATA

PrihvaÊanjem mjesta na izbornoj listi, prihvaÊa se, ako je namjera iskre-na, i sve obveze koje Êe potom uslijediti. Neprisustvovanje sjednicama je, na prvome mjestu, znak neodgovornosti prema bi-raËkom tijelu.

Pola godine prije zavrπetka tekuÊeg mandata 2001.-2005. god., red je upoznati stanovniπtvo OpÊine Barban sa podacima o prisustvovanju vijeÊnika, koje su oni birali na izborima sredinom 2001. god., sjednicama OpÊinskog vijeÊa. U malim opÊinama, sa bro-

jem stanovnika ispod 3 000, gdje pripada i OpÊina Barban sa svojih 2 900 stanovnika, OpÊinsko vijeÊe obnaπa i duænost Poglavarstva, a predsjednik OpÊinskog vijeÊa obnaπa duænost opÊinskog naËelnika. Odgovornost vijeÊnika je time joπ i veÊa, jer je objedinjena predstavniËka i izvrπna vlast, a neopravdano neprisustvovanje sjednicama ima zato joπ veÊu teæinu.

Tabela Evidencije prisutnosti sjed-nicama OpÊinskog vijeÊa OpÊine Barban govori dovoljno sama za sebe. Komentar nije potreban. Meutim, trebalo bi znati da se prihvaÊanjem mjesta na izbornoj listi, pri-hvaÊa, ako je namjera iskrena, i sve obveze koje Êe potom uslijediti. OpÊinsko vijeÊe ima prioritetan zadatak osmiπljavati razvoj opÊine i poduzimati akcije koje Êe to omoguÊiti. VijeÊnici koji su prisustvovali sjednicama OV OpÊine Barban, u protekle tri godine, mogu posvjedoËiti raspoloæenje na sjednicama,

gdje se politikanstvom nije bavilo, a svaki je vijeÊnik imao moguÊnost predlagati i diskuti-rati. Neprisustvovanje sjednicama moæe znaËiti puno toga, pa i politiËku razliËitost i nehtjenje suradnje, meutim na prvome mjestu je to znak neodgovornosti prema biraËkom tijelu.

VeÊinska vlast SDP-a u OpÊini Barban nije nikada znaËila automatizam pri donoπenju odluka bez uvaæavanja miπljenja i glasa ostalih. PremoÊ se nije zloupotrebljavala. Nakon poËet-nih “djeËjih bolesti” u prvih pola godine man-data, koje su uobiËajene za svaki poËetak, SDP (6 vijeÊnika) i IDS (dio njih od 5 vijeÊnika) su zajedniËkim snagama nastojali napraviti πto je viπe moguÊe za dobrobit stanovniπtva OpÊine Barban. Koliko se uspjelo uËiniti, unatoË ne-dovoljnim proraËunskim sredstvima i unatoË konstantnom optereÊenju prijaπnjih dugova-nja, svaki graanin OpÊine Barban moæe lako osobno ocjeniti.

Ime i prezime vijeÊnika PolitiËka strankaPrisustvo sjednicama (od ukupno 32 sjednice)

Broj sjednica prisustvovanja Odaziv (%)

1. Denis KontoπiÊ SDP 32 100

2. Mladen FilipoviÊ SDP 31 97

3. Mirko BuliÊ SDP 28 88

4. Dean MauriÊ SDP 30 94

5. Anton PerËiÊ SDP 30 94

6. Beti Radola SDP 21 66

7. Ivan Borula IDS 22 69

8. Dean RadoloviÊ IDS 18 56

9. Edo ©ugar IDS 8 25

10. Slobodanka Vale IDS 29 91

11. Denis Otavio Prhat HDZ 4 13

EVIDENCIJA PRISUTNOSTI SJEDNICAMA OP∆INSKOG VIJE∆A OP∆INE BARBAN

za period 2001. - 2004. god.

LOVA»KO DRU©TVO “KAMENJARKA” JEDNO JE OD NAJSTARIJIH DRU©TAVA NA BARBAN©TINI

U PRIPREMI IZGRADNJA LOVA»KOG DOMA

Sad pripremamo dokumentaciju, zemljiπnu i graevinsku, pa bismo nakon odluke Skupπtine krenuli u izgradnju uz pomoÊ kredita. Dom bi mogao biti gotov za otprilike dvije godine, a kako u druπtvu imamo i inæenjera i struËnih graevinskih radnika, sigurno Êemo veÊinu toga

napraviti sami, najavljuju predsjednik i dopredsjednik udruge.

Udruga lovaca “Kamenjarka” jedna je od nastarijih i najbrojnijih udruga na podruËju opÊine Barban. Druπtvo je osnovano joπ daleke 1939. godine, a potom obnovljeno 1948. go-dine. Danas okuplja 208 Ëlanova, meu kojima je 26 poËasnih Ëlanova, lovaca starijih od 70 godina, a najmlaem je tek 21 godina. Strast prema lovu, kaæu predsjednik Vladimir RojniÊ i dopredsjednik druπtva Renato Osip, prenosi se s oca na sina. I njihovi oËevi su bili lovci, i njihovi su sinovi takoer.

Barbanskim lovcima pripadaju dva loviπta, ZajedniËko loviπte broj 29 i Loviπte XVIII/10 Raπa, a bave se uzgojem divljaËi i odræavanjem loviπta, πto podrazumijeva ureivanje zapuπtenih livada i remize te izgrad-nju objekata, pojilica, Ëeka, soliπta i drugog. Osim plemenite divljaËi, poput fazana i virdæi-nijske prepelice, koje lovci uzgajaju u vlastitoj fazaneriji u Sutivancu, na Barbanπtini ima i div-ljih svinja (crna divljaË) te srneÊe divljaËi.

“Kamenjarka” je udruga, svi njeni Ëlanovi osim profesionalnog lovoËuvara rade volonterski, ali posluje kao prava firma, u sus-tavu PDV-a. Koliko im to dopuπtaju lovni ka-paciteti, udruga se bavi i lovnim turizmom. VeÊ godinama ugoπÊuju talijanske kolege, njih desetak redovito, meu kojima se neki na bar-banska loviπta vraÊaju veÊ Ëetrdeset godina. Oni iskljuËivo love πljuke, kaæe RojniÊ, i ovdje se veÊ osjeÊaju kao doma. Viπe dolaze zbog Ëistog zraka, mira i prijateljstva, nego zbog lova.

- Velik je interes za razvoj lovnog tu-rizma, ali to moramo ograniËiti da ne bismo poremetili ravnoteæu u prirodi i sami sebi zatvorili vrata. Prirodi se mora vratiti sve πto joj se uzme. Zaradom od lovnog turizma i Ëlanarinom plaÊamo brojne obaveze prema dræavi, Æupaniji, LovaËkom savezu, odræavamo loviπte, plaÊamo lovoËuvara kojem je ove go-dine nabavljeno i sluæbeno vozilo, dæip “lada niva”. Na naπem podruËju imamo dosta crne i srneÊe divljaËi, zeËeva i poljskih jarebica, fa-zana i vidæinijske prepelice, ali ih nikad nema previπe, pa moramo paziti da se nikad ne us-


aktualno

trijeli viπe nego πto je dozvoljeno, viπe nego πto moæemo vratiti u loviπte novim uzgojem - kaæe predsjednik RojniÊ.

Novo Ëelniπtvo udruge, imenovano poËetkom ove godine, inzistira na veÊoj dis-ciplini meu lovcima, na poπtivanju odluka Skupπtine i zakona o lovu, nastoje uvesti viπe reda u loviπtima. Uz lov na plemenitu divljaË organiziraju se i hajke na grabljivice, kunu bje-licu i lisicu. Kad se kod ©padiÊa pojavila bijesna lisica, priËa Renato Osip, iz Ministarstva je stigla naredba da se pojaËa lov na njih. Otkad su poËeli prije dva mjeseca, dosad su u πest or-ganiziranih hajki ustrijelili dvadesetak lisica, a i poneka se kuna uhvatila u zamku. Osim πto su preko udruge osigurani svi lovci, Druπtvo redovito plaÊa i policu osiguranja za sluËaj πteta koju divljaË poËini na usjevima ili na cesti, u prometu.

- Zadali smo si zadatak da u skoroj buduÊnosti poËnemo izgradnju lovaËkog do-ma, najvjerojatnije iza naπe olimpijske streljane na GradiπÊu. Sad pripremamo dokumentaciju, zemljiπnu i graevinsku, pa bismo nakon od-luke Skupπtine krenuli u izgradnju uz pomoÊ kredita. Dom bi mogao biti gotov za otprilike dvije godine, a kako u druπtvu imamo i inæe-njera i struËnih graevinskih radnika, sigurno Êemo veÊinu toga napraviti sami - najavljuje dopredsjednik Osip.

Na olimpijskoj streljani na GradiπÊu, podsjeÊaju RojniÊ i Osip, barbanski lovci redo-vito vjeæbaju, a poËetnici uËe koristiti oruæje. Ovdje su zabiljeæeni i dobri rezultati, ovdje su se uvjeæbavali i Ëlan hrvatske reprezentacije Kristijan Kancelar te dræavni prvak u lovnom streljaπtvu Bruno Koæljan, nastavljajuÊi slavnu tradiciju koja pamti velike uspjehe Stanka Kancelara i drugih starijih lovnih streliËara.

- Nadamo se da Êe novi zakon o lovu, Ëije se izglasavanje u Saboru najavljuje sredi-nom oæujka iduÊe godine, neke stvari post-aviti na svoje mjesto. Posebno se zalaæemo da se 80 posto novca koji se od Ëlanarina slije u Savez, vrati matiËnim opÊinama za razvoj lova na terenu - sloæni su Ëelnici barbanske udruge lovaca.

Renato Osip i Vladimir RojniÊ

U srediπnjoj Istri (na podruËju za ko-jeg podatke prikuplja i obrauje TuristiËka zajednica Grada Pazina), a ukljuËuje Grad Pazin, opÊine Cerovlje, GraËiπÊe, Sv. Petar u ©umi, Karojbu, Lupoglav, Tinjan, te djelomiËno Motovun, PiÊan, Æminj, Barban i LovreË, pri-javljeno je u tijeku prvih devet mjeseci 2004. god. 12.978 noÊenja, tako da su sa prvih neko-liko dana listopada dana prestignute lanjske cjelogodiπnje brojke od 13.209 prijavljenih noÊenja. U istim razdoblju proπle godine pri-javljeno je 11.462 noÊenja.

∑ 37,46 % svih prijavljenih noÊenja (4 862) ostvareno je u Hotelu Lovac u Pazinu

∑ 39,12 % (5114) ostvareno je posred-stvom agencija koje posreduju u ruralnom i agroturizmu, pri Êemu je agencija ID RIVA sama ostvarila 30,22% ukupnih noÊenja na ovom podruËju (veÊina se tih noÊenja odnosi samo na op_ine bliæe moru: Barban i LovreË).

∑ 23,42 % ili 3002 noÊenja otpada na direktne bukinge u ruralnom i agroturizmu ukljuËujuÊi buking putem interneta ili putem ureda TZ Grada Pazina.

- Najviπe je noÊenja ostvareno na po-druËju Grada Pazina - 6.628, zbog velikih broj-

ki ostvarenih u motelu Lovac (4.862).

- Ako zanemarimo motel Lovac, onda je na prvom mjestu OpÊina Barban sa prijav-ljenim 2591 noÊenjem (tu su samo noÊenja prijavljena putem ID RIVE, vjerojatno je broj-ka stvarnih noÊenja daleko viπa). To zna_i da OpÊina Barban, u prvih devet mjeseci ove

godine, ima 16,4% viπe noÊenja nego Ëitave lanjske godine. Na drugom je mjestu tada Grad Pazin (bez Lovca) sa 1766 noÊenja, na treÊem Sv.LovreË sa 892, na Ëetvrtom Karojba (821), na petom PiÊan (820).

REZULTATI TURISTI»KE SEZONEIzvjeπÊe o dolascima i noÊenjima turista u srediπnjoj Istri za prvih devet mjeseci 2004.

godine

Grad - opÊina Dolasci NoÊenja

1. Pazin 1.988 6.628

2. Barban 246 2.591

3. Sv. LovreË 80 892

4. Karojba 128 821

5. PoÊan 89 820

6. Lupoglav 31 302

7. Tinjan 77 293

8. Cerovlje 28 196

9. Æminj 23 140

10. GraËiπÊe 47 133

11. Motovun 18 112

12. Sv. Petar 14 50

Sveukupno: 2.769 12.978


seoski turizam

KU∆A "BARBARA" OBITELJI ©ARI∆ IZ DOBRANI

©ariÊi su zadovoljni punjenjem svojih kapaciteta. Proπle su godine imali popunjenost od 13 tjedana, a ove Ëak 18, tako da su imali goste od sredine svib-nja do 20. listopada, Ëime se teπko mogu pohvaliti turistiËki objekti u primorskim mjestima Istre.

Podaci pazinske TuristiËke zajed-nice govore da je u OpÊini Barban ove go-dine zabiljeæeno najviπe turistiËkih dolazaka i najviπe noÊenja u srediπnjoj Istri. Jedan dio tih noÊenja ostvaren je u malenom selu Dobrani, u kuÊi “Barbara” u vlasniπtvu mlade obitelji ©ariÊ. Elvis i Barbara ©ariÊ, po kojoj je kuÊa i dobila ime, odluËili su prije dvije godine, pored svojih redovnih poslova, poËeti se baviti i seoskim tu-rizmom. Elvis je zaposlen u Uljaniku, a Barbara radi u pulskoj OpÊoj bolnici.

- Uglavnom, uzeli smo kredit i krenuli u obnovu kuÊe - priËa nam Elvis. - “Barbara” je zapravo stara obiteljska kuÊa ©ariÊevih ko-ju je trebalo renovirati i koja se naslanja na kuÊu u kojoj æivimo. Sukladno uputama I. D. Riva Toursa, njemaËke agencije specijalizirane za prodaju putovanja u Hrvatsku, i æeljama modernih gostiju koji dolaze na odmor u seos-ka domaÊinstva, kuÊa je obnovljena u tradicio-nalnom stilu, tako da izvana izgleda isto kao πto je i prije izgledala. Meutim, kuÊa ima sada sve komoditete jedne moderne kuÊe. SreÊom nismo trebali utroπiti puno novaca za obnovu kuÊe, jer su moj kunjado i otac majstori, pa su oni odradili svoj dio posla. Obnova kuÊe je trajala puna tri mjeseca, tako da je u kolovozu 2002. godine sve bilo gotovo.

©ariÊi prve goste primaju u svibnju 2003. godine. Svi njihovi gosti bili su Nijemci, ali jeziËnih barijera nije bilo. Jedan od savje-ta I. D. Riva Toursa bio je taj da se turistima omoguÊi kupnja jaja, vina, pomidora, rakije i ostalih domaÊih proizvoda sa sela. Mi im to,

istiËe Barbara, nismo naplaÊivali. Goste bi svi ti domaÊi proizvodi Ëekali u friæideru i mogli su ih slobodni uzeti. GovoreÊi o interesima svojih gostiju, Elvis napominje da su se u pravilu raspi-tivali gdje sve mogu otiÊi na more, zanimalo ih je gdje im je najbliæa trgovina, gdje su veliki trgovaËki centri, dok su neki, pak, traæili istarske konobe. KarakteristiËno za njih je bilo to πto vole sami traæiti, navodi Elvis.

- To su uglavnom obitelji koji æive u ve-likim gradovima, Berlinu, Leipzigu i drugdje, pa ih je posebno fascinirao mir koji ovdje vlada - is-tiËe Barbara. - Ono πto je naπem Ëovjeku posve normalno, Nijemce je naprosto oduπevljavalo ili im je bilo, u najmanju ruku, zanimljivo. Naπi su gosti u Dobranima bili oduπevljeni mirom, tiπinom, zelenilom, zatim obiËnim stvarima kao πto je traktor koji prolazi seoskim putem, a neki, recimo, nikad u æivotu nisu vidjeli fiÊu. Ono πto je sve goste povezivalo je visoka ekoloπka osvijeπtenost. InaËe, uloæeni novac u obnovu stare kuÊe povratili smo vrlo brzo, ali smo i taj novac vrlo brzo uloæili u ureenje okuÊnice. U ovome poslu nema brzog bogaÊenja, jer je posao takav da stalno traæi nova ulaganja.

Pitamo supruænike ©ariÊ kako stignu

posvetiti se svojim gostima kada su oboje zaposleni, uz to i roditelji. No, oni ponovno istiËu da se radi o takvoj vrsti gostiju koji ug-lavnom vole sami sve raditi te da neki od njih baπ izriËito æele vrijeme provoditi sami, bez veÊeg prisustva domaÊina u svojoj blizini. Osim πto im svakih sedam dana moramo dati Ëistu posteljinu, mi ustvari i nemamo neke velike obveze prema njima, konstatira Elvis. Ipak, svi njihovi gosti nisu bili isti. Neki su se, naime, baπ voljeli druæiti sa svojim domaÊinima, Ëak su im se i djeca poËela igrati zajedno. Naime, iza kuÊe “Barbara” ureeno je djeËje igraliπte πto posebno ide na ruku onim gostima s malom djecom.

©ariÊi su zadovoljni punjenjem svojih kapaciteta koji se sastoje od dvije sobe veliËine od po 20 kvadrata za ukupno Ëetiri osobe. Proπle su godine imali popunjenost od 13 tje-dana, a ove Ëak 18, tako da su imali goste od sredine svibnja do 20. listopada, Ëime se teπko mogu pohvaliti turistiËki objekti uz more u turistiËkim mjestima Istre. Podatak ide u prilog Ëinjenici da je unutraπnjost Istre daleko zanimljivija te da ono πto je drugima san, a to je produæenje turistiËke sezone, na Barbanπtini je uobiËajena zbilja.

Mlada obitelj ©ariÊ

Broj noÊenja u periodu 01.01.-30.09.2004. na podruËju OpÊine Barban (podaci: ID RIVA tours)

R. br. IznajmljivaË Naziv objekta, naselje Vrsta objekta, broj osba

Broj noÊenja

1. Janko Mirjana CASA BIANCA, PaËiÊi KuÊa, 8 - 9 545

2. Bariπa Emil MERI, RebiÊi 2 apartmana, 4 + 4 426

3. ©ariÊ Ivan BARBARA, Dobrani KuÊa, 4 385

4. Blaæina Katja BARMEL, Melnica KuÊa, 5 284

5. Golja Ljiljana HORTENSIE, Koæljani KuÊa, 4 - 6 234

6. KalËiÊ Dean NINA, JuriÊev Kal Apartman, 6 - 8 194

7. Glavaπ Valter ORIHI, Orihi KuÊa, 2 - 4 175

8. Osip Aldo DRAGUZETI, Draguzeti Apartman, 6 144

9. RadoloviÊ Bruno BIVIJO, Manjadvoric Apartman, 4 126

10. Troπt Tedi GRM, Prhati Apartman, 2 - 4 90

Na podruËju OpÊine Barban trenutno ima viπe od 25 objekata seoskog turizma, πto znaËi da je broj noÊenja daleko veÊi od zabiljeæenoga u priloæenoj tabeli (samo podaci za objekte koje puni ID Riva tours). Kada bi zakon dopustio osnivanje TuristiËke zajednice OpÊine Barban, tada bi i praÊenje rezultata bilo efikasnije. Zahtjev OpÊine Barban za proglaπenje Barbana i OpÊine Barban turistiËkim mjestom je upuÊen poËetkom 2003. god. Ministarstvu turizma, a poradi Ëekanja promjene zakona, zahtjev se ne rjeπava. Osnovni uvjet za osniv-anje TZ je upravo ta kategorizacija.

REZULTATI TURIZMA NA BARBAN©TINI


seoski turizam

Staru kuÊu u PaËiÊima, u kojoj punih 30 godina nije æivio nitko, kupili su supruænici Arone i Mirjana Janko 2002. godine te su iduÊih godinu i pol dana utroπili na obnovu i preureenje kuÊe koja je morala zadræati tradicionalni iz-gled. Danas je ona biser ponude seoskog turizma OpÊine Barban.

Vesna NeæiÊ-RuæiÊ odluËila je svoj spot za pjesmu “Nemoj me traæiti”, s kojom je nastupila na ovogodiπnjem Meunarodnom festivala pisme, vina i lipote u sklopu “Marco Polo festa” na KorËuli, snimiti upravo u malom selu PaËiÊi na Barbanπtini. Spot je poËetkom studenoga snimljen u “Casa Bianci” u PaËiÊima, u vlasniπtvu obitelji Janko iz Pule koji su kuÊu 2002. godine kupili u namjeri da se bave seos-kim turizmom. Kada se u obzir uzme prekrasan istarski ambijent PaËiÊa i tradicionalni medite-ranski izgled “Case Biance” koja plijeni svojom ljepotom, nije ni Ëudo da je jedna od najpopu-larnijih istarskih pjevaËica izabrala upravo to mjesto i tu kuÊu za spot svoje pjesme.

PojaπnjavajuÊi kako je doπlo do kupnje kuÊe u PaËiÊima, Arone navodi da su on i su-pruga donijeli odluku da Êe se baviti seoskim turizmom te su tako poËeli obilaziti manja mjesta u Istri u potrazi za pravom lokacijom.

- Tako smo obilazeÊi juæni Istru - nas-tavlja Arone - naiπli na ovu kuÊu u PaËiÊima u kojoj nitko nije æivio punih 30 godina. KuÊa je, naime, zbog starosti i zapuπtenosti bila u dosta loπem stanju. Nakon kupnje, zapoËeli smo sa renoviranjem koje je potrajalo iduÊih godinu i pol dana. U osmiπljavanju kuÊe, koja je trebala biti u ruralnom stilu, i, naravno, u kamenu, po-traæili smo i struËno miπljenje istarskog arhitekte Valtera KosteπiÊa. Kao i veÊina drugih objekata seoskog turizama u Istri, odluËili smo se nuditi putem I. D. Riva Toursa, njemaËke agencije iz Münchena, specijalizirane za Hrvatsku. U

listopadu 2003. godine potpisali smo ugovor s I. D. Riva Toursom, a na Uskrs ove godine stigli su nam i prvi gosti, uglavnom Nijemci - kaæe Arone. - “Casa Bianca” ima Ëetiri sobe u kojima se moæe smjestiti osmero ljudi. Imali smo popunjenost tri mjeseca i moæemo reÊi da smo zadovoljni proteklom sezonom. No, time nisu zadovoljene sve naπe ambicije.

Arone kaæe da je njemu i supruzi Mirjani projekt s “Casom Biancom” u PaËiÊima prvi susret s turizmom. S obzirom da se s turiz-mom nikad prije nisu bavili, upitali smo ih kako im se Ëinio prvi susret s turistima.

- Iskustva se razlikuju od gosta do gosta, - priËa nam Mirjana - toËnije od obitelji do obitelji. Neki su stalno iπli na more, u Dugu uvalu ili Faæanu, neki su, pak, najveÊi dio svog odmora provodili putujuÊi Istrom, a neki su bili stalno tu u kuÊi.

- Blizina mora nije im bila presudna, - nadovezao se Arone - niti su imali neke pretjer-ane æelje za zabavom, buduÊi da se uglavnom radilo o obiteljima. Meutim, unatoË razliËitim

afinitetima turista koji su proteklog ljeta boravili u “Casi Bianci” u PaËiÊima, svima je njima neπto ipak bilo zajedniËko, a to je mir koji su naπli u ovom malom istarskom selu na Barbanπtini. Svi su oni bili zadovoljni s kuÊom, ali posebno su bili oduπevljeni ljubaznoπÊu mjeπtana, kojih ima oko 60 u selu. Od njih su mogli kupiti jaja, mlijeko, prπut i druge namirnice. Neki su mjeπtani znali gostima i poklanjati salatu, a dosta njih se i sprijateljilo sa turistima.

Osim πto su nemali trud i novac uloæili u preureenje stare kuÊe, vlasnici su se pobrinuli da i namjeπtaj unutar soba i ostalih prostorija bude u tradicionalnom, starinskom stilu. Neπto su namjeπtaja veÊ imali te ga tako i iskoristili, ali su veÊi dio morali kupiti. Osim soba, u kuÊi je veliki dnevni boravak s kaminom, dok je stara πterna preureenjem dobila posve novu svrhu. Sada sluæi kao vinoteka. Na prednjem dijelu kuÊe ljepotom plijeni stari kameni baladur s prekrasnom voltom. InaËe, “Casa Bianca” se zajedno s okuÊnicom prostire na oko tisuÊu i pol kvadrata.

Mirjana naglaπava kako su gosti voljeli vrijeme provoditi izvan kuÊe, toËnije na pro-storu okuÊnice, gdje se ispod ladonje nalaze Ëetiri grede za sjedenje, te da su posebno voljeli doruËkovati i veËerati na vanjskoj natkrivenoj terasi gdje su za pripremu jela koristili ognjiπÊe koje se tamo nalazi.

Iako su naËelno zadovoljni rezultati-ma koje su ostvarili proteklog ljeta, Arone i Mirjana istiËu kako je “Casa Bianca” bila vrlo loπe marketinπki obraena. Radi se o tome πto su lani, nakon potpisivanja ugovora s I. D. Riva Toursom, jedva uspjeli jednu sliku kuÊe sloæiti u katalog agencije. Naime, kuÊa u tom tre-nutku nije bila posve obnovljena i spremna za goste, pa tako ni za katalog. Stoga su se prvi gosti za Uskrs 2004. godine ugodno iznenadili kada im se ukazala sva ljepota “Case Biance” u PaËiÊima. Za sezonu 2005. god., Arone kaæe da je kuÊa daleko bolje marketinπki obraena, πto znaËi da Êe potencijalni turisti moÊi vidjeti puno kvalitetnije fotografije u katalogu I. D. Riva Toursa, a pored toga “Casa Bianca” Êe se naÊi i na Internetu.

“CASA BIANCA” U PA»I∆IMA


poduzetniπtvo

PODUZE∆E “BAJUN” IZ SUTIVANCARazlika izmeu klasiËnih aparata

za zavarivanje i onih koji se proizvode u obrtu “Bajun”, pouËava nas Miloπ CvitiÊ, je u tome πto su ovi moji puno lakπi i imaju puno veÊe moguÊnosti zavariva-nja. Radimo u suradnji s jednom stranom firmom koja nam radi elektroniku, dok ostalo sve radimo sami, napominje on.

Miloπ CvitiÊ iz CvitiÊi smatra da je svakodnevno putovanje na relaciji selo-grad-selo bilo razlogom da je puno ljudi odustalo od posla u pulskim poduzeÊima te se okrenulo pokretanju vlastitog obrta. Sada, istiËe CvitiÊ, sigurno viπe od 50 ljudi radi u Sutivancu u raznim obrtima koji ovdje djeluju. Jedan od tih obrta je “Bajun”, obrt za projektiranje, proiz-vodnju i popravak aparata za zavarivanje, u vlasniπtvu Miloπa CvitiÊa.

Njegova obitelj æivi u CvitiÊima gdje imaju obiteljsku kuÊu, a u selu im se nalazi i obrt, i to u kuÊi koju su u tu svrhu unajmili. CvitiÊ je po struci inæenjer elektrotehnike i kao veÊina ljudi iz njegovog kraja zaposlio se u pul-skom Uljaniku, gdje je radio punih 25 godina. Posljednjih godina CvitiÊ je radio kao projek-tant u poduzeÊu TESU - Strojevi za zavarivanje. Obim proizvodnje se stalno smanjivao, a πto je stvaralo nesigurnost kod ljudi koji su radili u TESU, navodi CvitiÊ razloge koji su ga na-veli da poËne razmiπljati o pokretanju obrta u svom selu. Nakon πto se situacija nikako nije poboljπavala u Uljanikovom poduzeÊu, CvitiÊ donosi odluku i 1998. godine otvara obrt “Bajun”.

Nakon razgledavanja svih prostorija kuÊe gdje mu je smjeπten obrt, upoznajemo se s njegovom suprugom koja nije zaposlenica “Bajuna”, ali pomaæe prema potrebi. Naime, obrt “Bajun” ima dva zaposlenika, to su Miloπ, kao vlasnik, i njegov sin, a Miloπ napominje da mu i kÊerka, koja studira, takoer zna pomoÊi u poslu kada je doma. Drugim rijeËima, cijela je obitelj CvitiÊ ukljuËena u rad obrta “Bajun” i to svatko prema svojim moguÊnostima.

- Radim za svoje træiπte - poËinje razgovor Miloπ CvitiÊ. - Proizvodimo aparate za zavarivanje elektrodom, prijenosne od 140 i 160 ampera. Razlika izmeu klasiËnih aparata za zavarivanje i onih koji se proizvode u obrtu “Bajun”, je u tome πto su ovi moji puno lakπi i imaju puno veÊe moguÊnosti zavarivanja. Radimo u suradnji s jednom stranom firmom koja nam radi elektroniku, dok ostalo sve radi-mo sami. Kupci naπih aparata za zavarivanje su uglavnom manje firme koje se bave obradom metala.. Naime, radi se o firmama koje su lo-cirane najveÊim dijelom u Istri te neπto manje u Gorskom kotaru i na kvarnerskim otocima. Djelatnost firmi-naruËitelja se razlikuje, neke se bave, primjerice, izradom ograda na bal-konima, a nerijetko aparati za zavarivanje iz “Bajuna” posluæe u nautiËkoj industriji.

Na naπe pitanje zaπto velika poduzeÊa nisu naruËitelji njegovih proizvoda, kao πto je, primjerice, Uljanik, CvitiÊ pojaπnjava da velike

firme u pravilu traæe druge velike firme od kojih Êe kupovati aparate. Osim toga, mi niti ne radimo velike ureaje kakvi se koriste u brodogradnji, napominje CvitiÊ, dodavπi da se u “Bajunu” nalaze samo oni veliki aparati koji su tu na popravku.

Teπko nam je probiti se na nova træiπta, buduÊi da smo nova firma, a teπko je i steÊi povjerenje kod kupaca, prenosi CvitiÊ. “Bajun” u prosjeku proizvede stotinjak aparata godiπnje, ali CvitiÊ napominje da narudæbe tijekom go-dine ne stiæu ravnomjerno, pa tako u nekim mjesecima ima viπe posla, a postoje razdoblja kada i nema puno narudæbi. OdgovarajuÊi na naπe pitanje o planovima za buduÊnost, CvitiÊ istiËe da u sluËaju “Bajuna” træiπte diktira raz-voj. Ako se aparati poËnu prodavati u velikim koliËinama, pojaπnjava on, onda Êe nam i viπe radnika biti potrebno za njihovu proizvodnju. Meutim, CvitiÊ upozorava da je metalska in-dustrija u nas u zastoju, a jedino ona i traæi aparate za zavarivanje kakvi se proizvode u “Bajunu”. Stoga je buduÊnost cijelog obrta do-

brim dijelom vezana za kretanja u metalskoj industriji. Za sada, on i sin, uz pomoÊ æenskog dijela obitelji stignu obaviti sav posao.

Pogled na UËku iz Sutivanπtine

SriËan BoæiÊ iNovo 2005. lito!


poduzetniπtvo

Vlasnik Klena Slaven Cetina navo-di da se njegov namjeπtaj koristi za op-remanje ugostiteljskih objekata i interi-jera seoskih domaÊinstava koja se bave agroturizmom, ali da proizvode naruËuju i ostali kupci, iz zemlje i inozemstva. To πto rade je umjetnost, jer uvijek nastoje pronaÊi prirodnu ljepotu svakoga drva.

Osim tipiËne seoske idile, koja krasi veliki dio mjesta na Barbanπtini, malo selo BeloÊi posebno je i po tome πto se u njemu veÊ gotovo Ëitavo jedno desetljeÊe odvija prava proizvodnja. Od 1993. godine u selu djeluje poduzeÊe Klen d.o.o. koje se bavi proizvod-njom stolova i klupa svih oblika i dimenzija te ostalih stolarskih proizvoda i stolarskim uslu-gama. Od trupca do namjeπtaja, pojaπnjava Slaven Cetina djelatnost svog malog poduzeÊa u sklopu kojeg se nalazi stolarska radionica i pi-lana i koje ima tri stalno zaposlena radnika. Od vlasnika “Klena” doznajemo da je prije odlaska u poduzetniËke vode bio zaposlen u Uljaniku, kao, uostalom, i veÊina ljudi iz juæne Istre. U brodogradiliπtu je radio kao stolar, a onda se poËetkom 90-ih godina sve promijenilo. PoËeo je rat, plaÊe su poËele rapidno padati, sve dok nisu doπle na sto tadaπnjih njemaËkih maraka, pa i niæe.

- Kada je situacija postala neodræiva, odluËio sam 1993. godine pokrenuti vlastiti posao - priËa nam Slaven. - Posao sam za-poËeo iskljuËivo vlastitim snagama, bez kredita, a krenuo sam s izradom drvene ambalaæe. PoduzeÊe “Klen” se prije pet godina proπiruje za pilanu, da bi tri godine nakon toga poËelo s proizvodnjom sasvim novog proizvoda. Radi se o ekoloπkom proizvodu koji namjeravam i

autorski zaπtititi. RijeË je o drvenom namjeπtaju; stolovima, stolicama, ormarima, komodama i drugim dijelovima namjeπtaja.

- Za svoju proizvodnju poduzeÊe “Klen” koristi sirovine iz Istre, ali i cijele Hrvatske, - kaæe Slaven - pri Ëemu znamo iskoristiti ne samo klasiËni drveni materijal, veÊ i korijen drveta od kojeg moæe nastati npr. prekrasan stol. Jedan je takav, od korijena treπnje, danas Ëak u ©vicarskoj. NajËeπÊe koristimo cedar, topolu, hrast, akaciju, treπnju, orah i ostale voÊke, jer za namjeπtaj æelimo iskoristiti raznolikost πara i oblika svakog pojedinoga drva. Sada uvodimo proizvodnju od nekih egzotiËnih drva, kao npr.

od taksodija, koji raste na moËvarnom tlu.

- To πto radimo je umjetnost, - nastav-lja priËu Cetina - jer uvijek nastojimo pronaÊi prirodnu ljepotu drva. Pravo je zadovoljstvo, naravno, kada kupci osjete naπ trud u odabiru sirovine i naËinu obrade. Na skladiπtu imamo i dosta korijenja hrasta i treπnje, oko kojih se valja dobro pomuËiti. Ponekad budu neupotre-bljivi, jer ne pronaemo onu posebnu ljepotu koju æelimo uvijek imati na naπim proizvodima. Naπe serije nisu velike, ali proizvodi su uvijek posebni. NaroËito se ponosimo stolovima, klu-pama, πankovima, a proizvodimo i okvire za slike. Najnoviji je proizvod kompletna spav-aÊa soba, koja objedinjuje naπe cjelokupno znanje.

Prema rijeËima vlasnika Klena, njihov se namjeπtaj koristi za opremanje restorana i interijera seoskih domaÊinstava koja se bave agroturizmom, ali da proizvode naruËuju i os-tali kupci, iz zemlje i inozemstva. Njihov se rad moæe vidjeti i lako prepoznati po restoranima diljem Istre, jer se razlikuje od uobiËajenog opremanja. To je i najbolji naËin reklame nji-hovih proizvoda.

PODUZE∆E “KLEN” IZ BELO∆I


aktualno

10

aktualno

Radovi na asfaltiranju nove ceste RebiÊi - Blaz

Izgradnja nove osnovne πkole u Barbanu je u punom zamahu

SriËan BoæiÊ i Novo 2005. lito


reklamni oglasi


aktualno

MrtvaËnica u Barbanu

MrtvaËnica u Prnjanima

MrtvaËnica u ©kitaËi

Proπirenje groblja u Barbanu Proπirenje groblja u Prnjanima

Izgradnja svih mrtvaËnica pri kraju

Izgradnja mrtvaËnica u Barbanu, Prnjanima i ©kitaËi polovicom studenog doπla je do zavrπne faze. Postavljene su elektriËne i vodovodne instalacije, obavljene pripreme za ugradnju vanjske i unutarnje keramike.

Prema rijeËima Milija BuliÊa, opÊin-skog referenta i predsjednika Odbora za izgradnju mrtvaËnice u ©kitaËi, ovih se dana liËi unutraπnjost objekata, a vanjski Êe zidovi doÊi na red kada to vremenske (ne)prilike bu-du dopuπtale. Nakon toga slijedi zavrπna faza, odnosno postavljanje prekidaËa, utiËnica i lus-tera. Svi su objekti spojeni na septiËke jame.

Izgradnju mrtvaËnica financira OpÊina Barban uz pomoÊ graanstva, a ukupna vri-jednost investicije je oko 800 tisuÊa kuna, bez ureenja okoliπa.

ZapoËelo proπirenje groblja u Barbanu i na Prnjanima

Na grobljima u Barbanu i na Prnjanima zapoËelo se poËetkom listopada sa radovima za proπirenje groblja. Nakon zem-ljanih radova, uslijedile su betonaæe temelja i nadtemelja, pa potom betonaæe podloga grobnica koje su smjeπtene uz ogradne zidove. Trenutno se zidaju ogradni zidovi i grobnice.

Zemljane radove je izvodio obrtnik Nevenko BuliÊ iz Glavani, na oba groblja, dok Êe graevinske radove, kao najpovoljniji ponuaËi, na Prnjanima obaviti G-gradnja d.o.o. Tinjan, a u Barbanu EG - Rabac. Investitor radova su Istarska æupanija i OpÊina Barban, a u obje investicije ulaæe se u ovoj fazi oko 500 tisuÊa kuna.


Supruga Irma u travnju 2006. go-dine odlazi u mirovinu u Australiji, a nakon toga viπe neÊemo imati nikakve prepreke za povratak u Istru, na Barbanπtinu, u svo-je Hrboke. Ovdje je ipak bolji æivot, bolja je hrana, vino i prπut i bolji su ljudi. Æivot na Barbanπtini danas je puno kvalitetniji negoli kada sam kao mladiÊ pobjegao i napustio zemlju.

U ne tako dalekoj proπlosti mnogu su ljudi s ovih prostora napuπtali rodni kraj i traæili novu sreÊu i bolji æivot u dalekim zemljama, nerijetko i na drugim kontinentima. Tako je bilo i s brojnim Istranima, pa tako i Barbancima. Mirko Pereπa je roen ratne 1941. godine u Hrbokima. No, poslijeratni æivot u Istri, kao i u cijeloj Jugoslaviji, nije mogao ispuniti oËekivanja i æelje mladog Ëovjeka, pa Pereπa s joπ jednim Labinjanom 1960. godine ilegalno prelazi granicu koja tada dijeli Jugoslaviju i Italiju. Talijanske ga vlasti, kao i ostale izbjeglice, smjeπtaju u kamp gdje provodi pola godine.

- U kampu su izbjeglice - prepriËava Pereπa - mogle birati jednu od tri zemlje u kojoj bi æeljele æivjeti. Bile su nam, naime, ponuene Australija, Kanada i NjemaËka. Ja sam preferirao NjemaËku, jer bi u tom sluËaju ostao u Europi i bio najbliæe Istri. No, sudbina je bila takva da sam otputovao tisuÊe kilo-metara daleko od Europe i rodne Barbanπtine, u daleku Australiju.

- Australija je tada bila otvorena za pridoπlice - prisjeÊa se Pereπa. - ObeÊavali su nam svaπta, a i trebala im je nova radna snaga, pogotovo struËna. Ja sam na novom konti-nentu imao sreÊe, za razliku od veÊine drugih izbjeglica. Dobio sam tako posao u tvornici auto-dijelova, koji je bio dobro plaÊen. Jednu treÊinu plaÊe sam odvajao za stan i hranu, a ostalo je bilo za mene.

Odmah po dolasku u Australiju Pereπa upoznaje svoju buduÊu suprugu Irmu koja je iz »akovca i koja je isto kao i on pobjegla iz Jugoslavije i krenula u novi æivot. VjenËali su se 1963. godine, a godinu dana kasnije rodila im

se kÊerka. U to vrijeme Pereπa i njegova obitelj πtede zaraeni novac i kupuju kuÊu u Sidneyu. Obitelj 1966. godine dobiva joπ jednog Ëlana, rodio im se sin Robert. Godine 1971. rodila im se i druga kÊerka, tako da se sada dvije Australke prezivaju Pereπa; Louisa i Norella. Dvije godine nakon toga Pereπe prodaju kuÊu u Sidneyu i kupuju drugu bliæe moru. Trebalo je proÊi 20 godina da se Mirko Pereπa 1980. godine prvi put vrati u rodni kraj gdje dolazi sa svojom æenom i troje djece koja su roena u Australiji. Mirko tvrdi da je ga pri svakoj pomisli na povratak na Barbanπtinu bilo strah da ga jugoslavenske vlasti ne poπalju u vojsku.

- Kad je ta opasnost proπla, doveo sam konaËno obitelj u Istru - kaæe Mirko - kako bi vidjeli rodne Hrboke i Barbanπtinu. Dobro su nas svi primili, a meni je bilo posebno drago, nakon toliko vremena, ponovno Ëuti naπ jezik. Nakon toga, πest puta sam dolazio doma, pa su Ëak djeca jedno vrijeme iπla ovdje u πkolu. Robert poËetkom 80-ih godina pohaa πkolu u Puli, a Louisa u Barbanu.

Mirko je u Australiji imao vlastitu fir-mu koja se bavila graevinarstvom, prodajom zemljiπta i apartmana. Sada je u mirovini, pa se viπe ne bavi poslom u svojoj firmi koju je u potpunosti prepustio djeci.

- Razmiπljam o trajnom povratku u Istru - govori Mirko. - U Hrbokima imamo neku kampanju, pa razmiπljam da tamo sagradim kuÊu. Supruga Irma u travnju 2006. godine odlazi u mirovinu u Australiji, a nakon toga viπe neÊemo imati nikakve prepreke za povratak u Istru, na Barbanπtinu, u svoje Hrboke. Ovdje je ipak bolji æivot, bolja je hrana, vino i prπut i bolji su ljudi, a Ëovjek viπe uæiva u druπtvu sa svojim ljudima. Æivot na Barbanπtini danas je puno kvalitetniji negoli kada sam kao mladiÊ po-bjegao i napustio zemlju. Sada na Barbanπtini, postoje ceste, kontejneri za smeÊe i mnoge druge stvari kojih prije 50 godina uopÊe nije bilo. U Australiji moæete imati sve, i novac i kuÊu, ali doma je doma.

13

razgovor

BARBANCI U SVITU: MIRKO PERE©A

RAZMI©LJAM O POVRATKUIZGRADNJA NOVE ©KOLE U BARBANU

PoËetak nastave iduÊe πkolske godine, ako dræavni ProraËun predvidi dovoljno sredstava za zavrπetak izgrad-nje.

Izgradnja nove osnovne πkole u Barbanu ide prema planu. PodsjeÊamo, izvoaË radova je poduzeÊe De Conte d.o.o. iz Labina, a investitor Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta RH. Prema rijeËima ru-kovoditeljice gradiliπta Helene MiletiÊ, ako se osiguraju sredstva, poduzeÊe De Conte Êe izvrπiti ugovornu obvezu i zavrπiti izgradnju u zadanom roku, odnosno do kraja svibnja 2005. god. Do kraja ove godine cijeli objekt Êe biti zatvoren, ukljuËujuÊi i kroviπte sportske dvorane, a bit Êe gotov i veÊi dio unutarnjih æbukanja.

Ukupna vrijednost investicije, koja se financira iz dræavnog proraËuna, je 16,2 mili-juna kuna. Do konca 2004. godine izvest Êe se radovi vrijednosti 6,5 milijuna kuna, koliko je u ProraËunu planirano za ovu godinu. U 2005. godini dræava bi trebala izdvojiti preo-stalih 9 milijuna kuna za zavrπetak svih rado-va, Ëime bi se omoguÊilo preseljenje nastave iz sadaπnje dvije zgrade u Barbanu u novu πkolsku zgradu.

InaËe, tlocrtna povrπina buduÊe os-novne πkole, koja se nalazi na poËetku ceste za Vodnjan, iznosi dvije tisuÊe kvadratnih metara tlocrtne povrπine. Na katu πkole nalazit Êe se πest uËionica, odmah ispod u prizemlju joπ Ëetiri uËionice s uredima, svlaËionicama za tjelesni odgoj te liftom za osobe s invaliditetom. I na prvom katu i u prizemlju predvieni su sani-tarni Ëvorovi. Na dijelu graevine koja prema Barbanu nalazit Êe se ulazni hol, kuhinja, kot-lovnica, skladiπte, a u tom je dijelu predvien i djeËji vrtiÊ. U podrumu se umjesto skloniπta uredila viπenamjenska dvorana veliËine go-tovo 300 kvadrata. Straænje krilo objekta Ëinit Êe velika sportska dvorana s popratnim sa-dræajima.

KonaËno izlaz na more - asfaltiranje dionice RebiÊi-Blaz

Krajem studenoga zapoËelo je asfalti-ranje dva kilometra i stotinu metara duge di-onice ceste RebiÊi-Blaz, barbanskoga prilaza moru. Posao je, na javnom nadmetanju, dobila pulska tvrtka Cesta d.o.o., koja je Ugovor s OpÊinom Barban potpisala 8. studenoga. RijeË je o lokalnoj cesti Ëije asfaltiranje zajedniËki financiraju Fond za regionalni razvoj RH s 370 tisuÊa kuna i OpÊina Barban s istim iznosom.

Mirko Pereπa


obiËaji

UZ 6. PROSINCA, DAN OP∆INE BARBAN I NJENOG ZA©TITNIKA

SVETI NIKOLA - dareæljiv svetac dobra srcaSveti Nikola je jedan od najpoznati-

jih i najvoljenijih svetaca krπÊanskoga svi-jeta, zaπtitnik djece, ministranata, djevo-jaka, æenidbe, putnika, ribara…

Sveti Nikola svakako je jedan od najpoznatijih i najvoljenijih svetaca krπÊanskoga svijeta, vjerojatno zato πto je njegov æivot i rad obiljeæen humanizmom. Postao je biskup kao laik i bio viπe Ëovjek od akcije nego teolog, a u svojoj biskupiji viπe se bavio pastorskim nego doktrinarnim djelovanjem. Dakle, bio je to Ëovjek, a kasnije i svetac, blizak potrebama ljudi, o Ëemu svjedoËe Dante i ©ekspir.

Roen je oko 280. godine u gradu Patrasu u GrËkoj, a biskupom je postao veÊ 300. godine u Myri, danas Demreu u Turskoj. Pod vladavinom Gaja Valerija Maksimilijana, ubrzo je poËelo proganjanje krπÊana. Meu progonjenima bio je i biskup Nikola, koji je baËen u tamnicu i teπko zlostavljan. Godine 325. sudjelovao je na Ëuvenom Nicejskom koncilu, πto se moæe dokazati oËuvanim ma-terijalima s njegovim potpisom.

Malo se toga izuzev navedenoga zna o biskupu Nikoli koji je umro 6. prosinca, procjenjuje se u razdoblju od 345. do 351. godine. ©tovanje pak Svetoga Nikole uzelo je maha dva stoljeÊa nakon njegove smrti, prvo u GrËkoj crkvi, potom u slavenskim zemljama.

Najviπe ga πtuju Rusi (od 8. st.), pa je ovaj svetac postao i zaπtitnik te zemlje.

Nakon πto su talijanski gusari 1087. oteli kosti Svetog Nikole iz crkve u Myri, danas se relikvije Ëuvaju u Bariju, u crkvi posveÊenoj ovome svecu. Stoga je Bari, zajedno s crkvom Svetog Nikole, mjesto ekumenskog dijaloga ri-je svega, zbog povijesno-religijskog konteksta. To je mjesto moguÊeg ujedinjenja crkve i po-mirenja, mjesto nade da Êe boæja volja konaËno nadvladati zemaljsku volju njegovih sluæbenika na zemlji. Korak prema tome uËinio je papa Urban II joπ 1089. godine kada je, prigodom polaganja posmrtnih ostataka Svetog Nikole u novoizgraenu kriptu, sazvao u Bariju koncil s pokuπajem ujedinjenja pravoslavne (istoËne) i katoliËke (zapadne) crkvu poslije raskola 1054. godine.

Djeca su u ovom svecu bijele brade s mitrom, u sveÊeniËkoj odori s pozlatom i rukom koja blagosilja, dobila svog velikog zaπtitnika. Religiozni kult Svetog Nikole kroz stoljeÊa je prerastao i u kult laiËkog zaπtitnika. Njegova biskupska odora sve je viπe dobivala crvenu boju i on se pretvorio u Djeda Mraza, odnosno Djeda BoæiÊnjaka Ëije sanjke pune poklona za dobru djecu vuku irvasi. Sv. Nikola djecu posjeÊuje 6. prosinca, ostavljajuÊi im slatkiπe u Ëizmicama i cipelicama, ostavljenima

prethodnu veËer na prozoru ili pred vratima. Zanimljiva je legenda uz koju se veæe ovaj obiËaj: neki je plemiÊ poslao svoje tri kÊeri u javnu kuÊu ne bi li zaradile miraz za udaju. Saznavπi za to, Sv. je Nikola djevojkama noÊu kroz prozor ubacio vreÊicu punu zlatnika, pa su se kÊeri okanile neËasne zarade i mogle se udati.

Sveti Nikola poznat je i kao zaπtitnik ministranata, djevojaka, æenidbe, putnika, riba-ra, meutim, prvenstveno se πtuje kao dareæljiv svetac dobra srca. Darovanje za blagdan Sv. Nikole treba biti prigoda za preispitivanje o tome koliko smo dareæljivi i koliko smo osjetljivi na tuu potrebu naπega dara. DarujuÊi djecu i u njima valja buditi i razvijati vrlinu dareæljivo-sti. Meutim, ne smije se pasti u zamku neu-kusno velikih i skupih darova, koji djecu mogu pretvoriti u lakomice koji neutaæivo traæe da se poklanja samo njima. Duænost je, kaæu u Crkvi, odgajati djecu tako da se znaju iskreno veseliti kada druge daruju, jednako tako kao πto ih veseli kada darove primaju.

Sveti Nikola zaπtitnik je i barbanske æupe i opÊine. Tom prigodom OpÊina Barban daruje djecu te dodjeljuje godiπnja priznanja zasluænima za doprinos opÊinskom razvitku.

Pokle maπe je bija samanj na placi. Veliki samanj od blaga bija bi na GradiπÊu za Karmenicu, a na samanj za sv. Mikulu iz Pazina bi doπli prodavat male stvari za di-cu, pupe i kakove πtrace, iz Svete Katarine su prodavali fritule, a iz Vodnjana bi bili doπli s kakovin fruti.

Kampanel bi ujutro oznaËija feπtu. U πest ur, joπ bi bilo πkuro. Triput se zvonilo za veliku maπu, pak bi hodili u crikvu. Za crikvu se pribuklo Êa se najbolje imalo. Roba se vajk Ëuvala za feπtu. Na veliku maπu bi u crikvi sv. Nikole bila tri sveÊenika, a maπa je bila kantana i svirile su orgulje.

Pokle je bija samanj na placi. Veliki sa-manj od blaga bija bi na GradiπÊu za Karmenicu, a na samanj za sv. Mikulu iz Pazina bi doπli prodavat male stvari za dicu, pupe i kakove πtrace, iz Svete Katarine su prodavali fritule, a iz Vodnjana bi bili doπli s kakovin fruti. Uniput bi bija doπa rod u goste. Se kuhalo kapuz, fuæe, juha od mesa, ovËetinu - ni bilo ni ÊevapËiÊa ni raænjiÊa. Ni bilo ni kolaËa.

Oπtarije su bile tri-Ëetiri i vajk su bile pune ljudi, pilo se i kantalo. U oπtariji bi bili prontali za marendu bakalaj i trobu od ovce. Na tin se feπtah πpendivalo πolde, a fameje su bile laËne doma. Æene nisu hodile u oπtarije, nisu ni fumale ni pile, doma su kuhale i bi πle na maπu. Na maπu je hodila sva BarbanπÊina.

Mi smo kako dica za feπtu San Nicolo kantali: “San Nicolo de Bari, festa de scolari. Se maestre non fan festa, goder-emo scagni per la testa.”

Vajk sam æivila u Barbanu, rodila sam se u Austriji, za Franza Josefa, pa je doπla Talija i sve je bilo drugo. Tada je bilo Ëuda Talijani u Barbanu, 15-ak je famej govorilo talijanski, a de-setak je kuπeljalo po hrvatski. Dica bi se prontala da Êe njin sv. Mikula donest dare. Prije nego su poπli spat, na brkun bi stavili cavate eli πkornje. Ujutro bi gledali Êa njin je donija. Bili bi njin dali kak-ovu jabuku, orihe, kakov mali poklon, malu igraËku. Baketu bi bili stavili onin ki nisu bili pravi.

Tako je bilo u Barbanu, a kako je bilo po seli vero ne znan. Svako je selo imalo svoju uæancu. Pokle se sve puπtilo. Dica pokle televizije viπe ne viruju u sv. Mikulu - priËa Barbanka Ljuba Verbanac, simpatiËna,

za svoja 94 ljeta neobiËno pokretna i bistra Barbanka.

LJUBA VERBANAC SJE∆A SE KAKO JE NEKAD BILO U BARBANU NA SV. MIKULU

POKLE MA©E JE BIJA SAMANJ

Ljuba Verbanac


reklamni oglasi

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��


reklamni oglasi

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��


reklamni oglasi

��

��

��

��

��

� � � � � �

��

��

��

��

��

��

��

��


reklamni oglasi


reklamni oglasi

��

aktualno

DE CONTE d.o.o. LabinGRADITELJSTVO, NEKRETNINE, UGOSTITELJSTVO I TRGOVINA

PRODAJA APRATMANA I POSLOVNIH PROSTORA * TEL./FAX: (052) 853-195

UZ IZVO–ENJE RADOVA VISOKOGRADNJE I NISKOGRADNJE, OBRTNI»KIH I INSTALATERSKIH RADOVA NUDIMO VAM:

BETONARA DUBROVA LABIN - tel.: (052) 851-797

- BETONSKE BLOKETE, TLAKAVCE, IVI»NJAKE I CIGLENE GREDICE

- PRODAJU BETONA SA PRIJEVOZOM MIKSERIMA DO MJESTA UGRADBE I UGRADBU BETONSKIM PUMPAMA DO VISINE 25 M

POGON PROIZVODNJE PVC, ALU-BRAVARIJE I STAKLA DUBROVA LABINtel.: (052) 851-707

- IZRADU, MONTAÆU PROZORA I VRATA OD PVC I ALU-PROFILA

- IZRADU I MONTAÆU SVIH VRSTA TERMOPAN I OSTALIH STAKALA

POGON STOLARIJE LABIN - tel.: (052) 855-068

- IZRADU I MONTAÆU DRVENIH PROFILIRANIH KROVI©TA I NADSTRE©NICA

- DOBAVU I POSTAVU LAMINATA I PARKETA SA BRU©ENJEM I LAKIRANJEM

- IZRADU I MONTAÆU SVIH TIPOVA DRVENIH VRATA I PROZORA PO MJERAMA

STANCIJA DUBROVA - tel.: (052) 885-054, fax: 885-056

- UGODNE TRENUTKE U RESTORANU I NOVOURE_ENOJ ISTARSKOJ KONOBI UZ ÆIVU MUZIKU TIJEKOM 12. MJESECA UZ DO»EK NOVE GODINE U RESTORANU I KONOBI. REZERVIRAJTE SVOJE MJESTO NA VRIJEME NA TEL. 885-054 ILI GSM: 0911 853 193

USKORO !!!

TRGOVINA I DRVNI CENTAR LABIN U KRUGU "RADE KON»AR"NA 1300 M2 ZATVORENOG I 3000 M2 OTVORENOG PRODAJNOG PROSTORA NUDIT ∆EMO:

- GRA–EVINSKI MATERIJAL I IZOLACIJE

- DRVENE PROFILIRANE GREDE SVIH PROFILA DO DUÆINE 13 M

- PARKETE, LAMINATE, BRODSKE PODOVE, LETVICE ITD.

- KERAMIKU I SANITARIJU RENOMIRANIH PROIZVO–A»A

- VRATA, PROZORE OD DRVA, PLASTIKE I ALUMINIJA, KAO I TAVANSKE STEPENICE

- IVERICU, IVERALE (REZANJE PO MJERAMA) I DR.

PROVEDITE UGODNE TRENUTKE PETKOM I SUBOTOM DO RANIH JUTARNJIH SATI UZ HITOVE DISCO-MUZIKE U DISCOTECI "NIGHT ROSE" U STAROM GRADU U LABINU!

POGON PROIZVODNJE PVC, ALU-BRAVARIJE I STAKLA DUBROVA LABINtel.: (052) 851-707

- IZRADU, MONTAÆU PROZORA I VRATA OD PVC I ALU-PROFILA

- IZRADU I MONTAÆU SVIH VRSTA TERMOPAN I OSTALIH STAKALA

POGON STOLARIJE LABIN- IZRADU I MONTAÆU DRVENIH PROFILIRANIH KROVI©TA I NADSTRE©NICA

- DOBAVU I POSTAVU LAMINATA I PARKETA SA BRU©ENJEM I LAKIRANJEM

- IZRADU I MONTAÆU SVIH TIPOVA DRVENIH VRATA I PROZORA PO MJERAMA

STANCIJA DUBROVA- UGODNE TRENUTKE U RESTORANU I NOVOURE_ENOJ ISTARSKOJ KONOBI UZ ÆIVU MUZIKU TIJEKOM 12. MJESECA UZ DO»EK NOVE GODINE U RESTORANU I KONOBI. REZERVIRAJTE SVOJE MJESTO NA VRIJEME NA TEL. 885-054 ILI GSM: 0911 853 193

TRGOVINA I DRVNI CENTAR LABIN U KRUGU "RADE KON»AR"

SriËan B

oæiÊ i

Novo 20

05. lit

o!

SriËan B

oæiÊ i

Novo 20

05. lit

o!

Documents

Barban, prosinac 2004. Broj: 10 Godina IV. · naselja, ako to sami ne uËinimo uz pomoÊ OpÊine. Mjeπtani ulaæu svoj rad, a mi ih pra-timo potrebnim materijalom. Naselja koja su