bankarstvo Ekonomski fakultet

Ekonomski fakultetu SarajevuDr. Fikret Hadi Ass. Velid EfendiBANKARSTVOpregled predavanja i vjebiIIdio

BANKARSKI IZVORI BANKARSKI PLASMANI BANKARSKI POSLOVI KREDITI I KREDITIRANJE KREDITIRANJE STANOVNITVA KREDITIRANJE PRIVREDE PLATNI PROMET ELEKTRONSKO BANKARSTVO ISLAMSKO BANKARSTVO

Ekonomski fakultetIZDAVAKA DJELATNOSTBANKARSTVOPregled predavanja i vjebi IIdioDoc. dr. Fikret Hadi Ass. Velid EfendiSarajevo, 2006. godine

Autori:

Doc. dr. Fikret Hadi Ass. Velid Efendi

Naziv djela:

BANKARSTVO - pregled predavanja i vjebi - IIdio

Izdava:

Ekonomski fakultet u Sarajevu, Izdavaka djelatnost

Glavni i odgovorni urednik:Dekan, prof. dr. Muris ii

Urednik:Prof. dr. Hasan Muratovi

Lektor:Prof. Olivera Joki

DTP:Mulija Delibai

tampa:"Fojnica" d.o.o.

Za tampariju:ehzija Buljina

Tira:

500

Copyright 2006 Ekonomski fakultet u SarajevuSva prava pridrana. Nije doputeno niti jedan dio ove publikacije reproducirati ili distribuirati u bilo kojem oblikuili pohraniti u bazi podataka bez prethodnog pismenog odobrenja izdavaa.

PREDGOVORUspjenom reformom, unutranji platni promet, sa ranijih platnih zavoda, prenijet je u poslovne banke. Ovim je drava u potpunosti eliminisana iz procesa upravljanja tokovima platnog prometa, dok su bankama ojaani depoziti i otvorene mogunosti dodatne zarade. Snaan podsticaj razvoju banaka predstavljao je i proces konverzije njemake marke u euro ime je stanovnitvo bilo prinueno da svoju vaninstitucionalnu uteevinu u njemakim markama usmjeri na raune banaka. Dobar dio tako usmjerenih tednih uloga stanovnitva, nakon konverzije, ostao je na depozitnim raunima poslovnih banaka.Dolaskom inostranih banaka na domae bankarsko trite dolo je do jaanja konkurencije i ponude novih bankarskih proizvoda (kartiarsko poslovanje, elektronsko i posebno SMS-bankarstvo, faktoring, forfeting, leasing, "otvoreni raun", "stepenasta kamata", "penziona tednja" i drugi bankarski poslovi i proizvodi).Ova publikacija sadri pregled predavanja i vjebi nastavnog predmeta Bankarstvo koji se izuava u okviru nastavnog plana ECTS sistema na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Ona ima za cilj da studentima olaka praenje nastave, savladavanje nastavnog programa, kao i pripremu drugog parcijalnog dijela ispita iz navedenog nastavnog predmeta (za studente koji ga prvi put sluaju). Za pripremanje prvog parcijalnog dijela ispita studenti mogu koristiti prvi dio ove publikacije koji je tampan u posebnoj knjizi. Za pripremanje integralnog ispita preporuujemo koritenje oba dijela.U ovom (II dijelu) Pregleda prezentirani su slajdovi PowerPoint prezentacije predavanja i odnosnih vjebi. Na kraju, dat je primjer testa II parcijalnog ispita koji treba da uputi studenta na vrstu i nain pismene provjere znanja.Sve dobronamjerene primjedbe i sugestije na ovu publikaciju, molimo da dostavite na e-mail adresu autora: [email protected] ili [email protected], kako bi u eventualnim narednim izdanjima otklonili propuste i izvrili potrebna poboljanja.Sarajevo, marta, 2006. godineDoc. dr. Fikret Hadi Ass. Velid Efendiiii

ifra predmeta: MAN303Naziv predmeta: BANKARSTVO

Nivo: dodiplomski studijGodina: III Semestar: VBroj ECTS kredita: 5

Status: obavezni smjerskiBroj sati sedmino: 5Ukupan broj sati: 75

Nastavnik: doc. dr. Fikret Hadi

1. CILJ PREDMETAUpoznavanje sa nastankom, razvojem, ulogom i znaajem koju bankarstvo i banke, kao

najznaajniji finansijski posrednici, danas imaju u savremenoj ekonomiji i u domaem

finansijskom sistemu; Izuavanje centralnog bankarstva i Centralne banke BiH kao znaajnog

subjekata koji doprinosi stabilnosti i razvoju domaeg bankarskog sektora; Izuavanje

osnovnih principa i aspekata bankarskog poslovanja, bankarski izvori (depozitni i

nedepozitni), te bankarskih plasmana sa irokim spektrom tradicionalnih i savremenih

bankarskih poslova. Posebno e se fokusirati aspekt kreditiranja stanovnitva i privrede uz

upoznavanjem sa tehnikom analize boniteta i tehnike odobravanja kredita. Izuie se osnovni

segmenti elektronskog bankarstva, kao i unutranjeg i meunarodnog platnog prometa sa

mehanizmima funkcionisanja osnovnih instrumenata plaanja. Na kraju, studenti e se

upoznati sa osnovama i osnovnim principima islamskog bankarstva koje svoju primjenu

nalazi i u domaoj bankarskoj praksi. U toku realizacije nastavnog sadraja studentima e se

prezentirati brojni praktini primjeri, omoguiti razmjena miljenja u okviru diskusija, debata,

prezentacija i razgovora sa gostima-predavaima.

1.1. Predmeti koji suMonetarne finansije, Finansijski Menadment, Poslovne finansije

preduslov za polaganje

1.2. Osnovne tematske1. Nastanak i razvoj banaka

jedinice2. Banke na finansijskom tritu

3. Bankarski sistem BiH

4. Sistemi centralnog bankarstva

5. Centralna banka BiH

6. Komercijalno bankarstvo

7. Osnovni principi bankarskog poslovanja

8. Bankarski izvori

9. Bankarski plasmani

10. Bankarski poslovi

11. Kreditiranje stanovnitva

12. Kreditiranje privrede

13. Unutranji i meunarodni platni promet

14. Elektronsko bankarstvo

15. Islamsko bankarstvo

2. NAIN ORGANIZACIJE NASTAVE

Opis aktivnosti (%)

2.1. Nain izvoenja nastave1. ex katedra1.60%

2. diskusije2.10 %

3. prezentacije3. 20 %

4. gosti predavai4. 10 %

Uee u ocjeni (%)

2.2. Sistem ocjenjivanja1. obavezni dolazak1.10%

2. grupni rad2. 10 %

3. seminarski rad3. 10 %

4. prezentacija4. 20 %

5. test (parcijalni)5. 25 % + 25 % ili

6. test (finalni)6. 50 %

3. LITERATURA1. Hadi, Fikret, Efendi, Velid: Bankarstvo - pregled predavanja i vjebi I dio, Ekonomski

fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

2. Hadi, Fikret, Efendi, Velid: Bankarstvo - pregled predavanja i vjebi II dio, Ekonomski

fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

3. irovi, Milutin: Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001.

4. Zaklan, Damir: Bankarstvo u trinom makrosistemu, Ekonomski fakultet Univerziteta

Demal Bijedi, Mostar, 2000.

5. Leko, Vlado (ur.), Rjenik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.

IV

SADRAJI dio1.Nastanak i razvoj banaka1.1. Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH2. Banke na finansij skom tritu2.1. Kapital banaka u BiH3. Bankarski sistem BiH3.1. Bankarski sistem FBiH i RS4.Sistemi centralnog banka4.1. Institucije bankarskog sistema BiH5.Centralna banka BiH5.1. Currency Board - domaa i strana iskustva6. Komercij alno b ankarstvo6.1. Bilans banaka7. Osnovni principi bankarskog poslovanja7.1. Osnovni principi bankarskog poslovanjaPravila za polaganje ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo Primjer I parcijalnog testaIIdio8. Bankarski izvori108.1. Depozitni potencijal259. Bankarski plasmani419.1. Cijena bankarskih resursa i zajmova5110. Bankarski poslovi5810.1. Bankarske garancije7611. Krediti i kreditiranje8512. Kreditiranje stanovnitva10012.1. Elektronosko bankarstvo11313. Kreditiranje privrede12613.1. Kreditna analiza14114. Platni promet15213.1. Unutranji platni promet16215. Islamsko bankarstvo18115.1. Instrumenti finansiranja u islamskom bankarstvu204Pravila za polaganje ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo221Primjer II parcijalnog testa22716. SADRAJ NASTAVNOG PREDMETAPredava: doc. dr. Fikret Hadi Asistent: Velid EfendiDoc. dr. Fikret Hadi

1. Nastanak i razvoj banaka Nauka o bankarstvu Nastanak i razvoj banakaPojam bankeKarakteristike banakaDefinicija bankeBankarska tajnaPregled banaka i njihovih uslugaDoc. dr. Fikret Hadi

2. Banke na finansijskom tritu* Funkcije finansijskog sistema Finansijsko trite Novano trite a Trite kapitala Bankarski sistem Struktura finansijskih institucija Promjene u finansijskoj strukturi Novi trendovi u bankarstvuDoc. dr. Fikret Hadi

3. Bankarski sistem BiH Makrookruenje Regulativni okvir Reforma bankarskog sistema Karakteristike# Bankarski sistem FBiH korisnik garancije,2. Dunik => nalogodavac,3. Banka garant => izdavalac garancije,U sluaju kontragarancije mogue jeda se pojavi vie banaka (garanata).Ass. Velid Efendi154

3. Vrste garancija1. Nostro => banka daje garanciju po nalogusvoga klijenta;2. Loro => banka prima garanciju od neke drugebanke u korist svoga klijenta;3. Bezuslovna => banka se obavezuje da e oroku dospjelosti izvriti obavezu na prvi pozivkorisnika, bez prethodnog dokazivanjaopravdanosti zahtjeva;4. Uslovna garancija => uslovljena prethodnimispunjenjem, odnosno neispunjenjem nekeradnje;Ass. Velid Efendi155

5. Direktna => banka garant po nalogu dunikapreuzima direktnu obavezu u odnosu nakorisnika;6. Indirektna => pored banke garanta, izmeupovjerioca i dunika, pojavljuje se jo jedna ilivie banaka. Indirektna garancija moe biti:a.Notificirana => nepotvrena,b.Konfirmirana => potvrena,c.Supergarancija => garancija na garanciju.Ass. Velid Efendi156

z Pokrivena garancija => banka se obavezuje da unaprijed poloi pokrie svom korespondentu;8. Nepokrivena => suprotno prethodnom;9. Akcesorna => banka moe isticati sve prigovoreprema svom korisniku koje moe da istie jemacprema glavnom duniku;10.Samostalna => sa klauzulom "bez prigovora";Ass. Velid Efendi157

11. Platena => obaveza i dunika i banke garanta izraena je u novcu. Tipine platene garancije su:a.Garancija za otplatu robnih kredita ib.Garancija za otplatu finansijskihkredita.Ass. Velid Efendi158

12. inidbena => banka garantuje da e ona korisniku platiti odreenu obavezu u novcu, ukoliko nalogodavac ne izvri radnju (izgradnja objekta). inidbene garancije mogu biti:a.Garancija za uee na licitaciji,b.Garancija za dobro izvrenje posla,c.Avansne garancije,d.Konsignacione garancije,e.Carinske garancije,f.pediterske garancije.Ass. Velid Efendi159

4. Elementi garancije1.2. 3.Osnovni elementi bankarske garancije su: Naziv banke garanta i njena adresa Naziv korisnika bankarske garancije Osnovni posao za koji se garantuje5. 6. 7.4. Iznos na koji glasi garancija Rok vaenja bankarske garancije Mjesto izdavanja bankarske garancije Potpis banke garanta8. Obraunata provizija

Ass. Velid Efendi160

5. Osnovna naela garancije1. Naelo samostalnosti => bankarskagarancija je odvojena od osnovnog posla2. Naelo formalnosti => pismeni oblik3. Naelo poslovnosti => poslovni ugled ifinansijska sposobnost banke4. Naelo neposrednosti => u sluaju potrebekorisnik se moe obratiti bilo kojoj bancikoja je izdala supergaranciju.Ass. Velid Efendi161

6. Postupak izdavanjagarancije Postupak izavanja bankarske garancije realizira se kroz sljedee korake:1. Podnoenje zahtjeva,2. Donoenje odluke,3. Zakljuenje ugovora o izdavanju garancije,4. Operativno izdavanje garancije,5. Knjigovodstvena evidencija,6. Izmjene po garanciji,7. Plaanje po garanciji,8. Likvidacija garancije.Ass. Velid Efendi162

7. Protestiranje garancijeOsnovanost protesta utvruje grupa za dokumentarne poslove.Ako je protest opravdan vri se isplata po garanciji.Nalog za plaanje garancije potpisuje ovlatena osoba iz Sektora podrke.Sukladno uobiajenoj praksi isplata se vri u roku od 5 radnih dana.Ass. Velid Efendi163

Nakon izvrenog plaanja i knjigovodstveno se evidentira iznos plaen po osnovu protestirane garancije.Garancija se knjigovodstveno rasknjiava na vanbilansna konta za garancije.Nakon toga, knjii se na odgovarajuim kontima protestiranih garancija.Ass. Velid Efendi164

8. Bankarska garancija i drugi instrumenti obezbjeenjaBankarska garancija i dokumentarni akreditiv => bankarska garancija titi samo jednu stranu, to jeste, povjerioca.Ass. Velid Efendi165

Bankarska garancija i ugovor o jemstvu => bankarska garancija uvijek predstavlja novanu obavezu dok je kod ugovora o jemstvu rije o ispunjenju nenovanih obaveza. Banka garant preuzima obavezu da e korisniku garancije isplatiti novani iznos na koji garancija glasi. Jemac, kod ugovora o jemstvu, preuzima odgovornost da e ispuniti obavezu koju je o dospjelosti propustio da ispuni glavni dunik. Predmet jemeve obaveze takoer moe biti i ispunjenje novane obaveze.Ass. Velid Efendi166

Bankarska garancija je pravno, ali ne i ekonomski odvojena od osnovnog posla pa je bankarska garancija punovana i onda kada je osnovni posao nitavan. Kod ugovora o jemstvu, obaveza jemca je nitavna, ako je obaveza glavnog dunika nitavna.Jemstvo nije tako sigurno i efikasno sredstvo obezbjeenja (zbog razliite regulacije u razliitim zemljama), dok se bankarskom garancijom postie vii stepen sigurnosti.Ass. Velid Efendi167

Bankarska garancija i hipoteka => hipoteka nemora uvijek biti dovoljna da se iz nje izmiri povjerilac, dok kod garancije to nije sluaj.Bankarska garancija i garantni depozit => kod garantnog depozita dunik mora izdvojiti odreena finansijska sredstva da bi se njegov povjerilac obezbijedio za potraivanja koja ima prema njemu (garantni depozit kod izvoenja investicionih radova).Ass. Velid Efendi168

11. KREDITI I KREDITIRANJEKreditiranje:i Znaaj kreditiranjai Klasifikacija kreditai Ocjena kvaliteta kreditnog portfolijai Politike i procedure odobravanja kredita.Doc. dr. Fikret Hadi169

KREDITIRANJESvi izvori koje karakterie obligaciona obaveza vraanja definisana posebnim ugovorom o kreditu mogu se tretirati kao kreditni izvori finansiranja.Odobravanje kredita - glavna ekonomska funkcija banke.Krediti ine polovinu ili vie ukupne aktive, te polovinu ili 2/3 ukupnih prihoda banke.Najvei rizici koncentrisani su u kreditnom portfoliju.Doc. dr. Fikret Hadi170

Struktura bankarskih kreditaRona struktura: (kratkoroni i dugoroni), Obezbjeenje (osiguranje): (osigurani i neosigurani),Metode otplate kreditnih obaveza: (jednokratni i viekratni),Namjena: (privredni, potroaki, stambeni i sl.), Podjela po drugim kriterijima...Doc. dr. Fikret Hadi171

Klasifikacija kreditakriteriji klasifikacije: predmet u kojem se daju i vraaju, namjena za koju se daje kredit, vrijeme na koje se daju krediti, nain obezbjeivanja kredita, subjekti kao nosioci kredita, uslovi otplate, nain zaraunavanja kamate, porijeklo kredita, nain koritenja, odobravanja i pokria kredita, valuta u kojoj se daju krediti i sl.Doc. dr. Fikret Hadi172

Vrste kreditaNovani kredit, bankarski ili finansijski.Komercijalni kredit predstavlja uzimanje kredita za kupovinu (uvoz) ili prodaju (izvoz) robe na kredit odreenog proizvoaa. Obuhvataju i vrenje usluge uz odgoenu naplatu. Obino se vraaju u novcu. Postoji i mogunost da se dio kredita vrati i u proizvedenim robama (50 - 90%). To je povoljno za firme koje se jo nisu afirmisale na tritu.Robni kredit predstavlja uzimanje kredita za kupovinu robe bez uslovljavanja proizvoaa robe, odnosno davanje kredita za neodreenog proizvoaa.Naturalni krediti, davanje robe uz odgoenu kontra-isporuku robe. Rjee se koriste.Doc. dr. Fikret Hadi173

Garancijski krediti se odobravaju na osnovu bankarskih garancija. Posebno je prisutan u spoljnotrgovinskom poslovanju.Depozitni krediti daju se na bazi dranja i uzimanja depozita od potencijalnog dunika.Okvirni krediti, odreuje se maksimalan iznos do kojeg se korisnici kredita mogu zaduiti.Konzorcijalni krediti, kada se radi o veem kreditu ili kreditu sa veim rizikom.Kratkoroni, do 1 godine, Srednjoroni, do 5 godina, Dugoroni, preko 5 godina.Doc. dr. Fikret Hadi174

Sezonski krediti, da se prebrode problemi koji nastaju zbog sezonskog karaktera poslovanja (proizvodnja poljoprivrednih maina, sjemena, ljetnje i zimske odjee i obue, sladoleda i sl.)Trgovaki krediti, kupac robe ne plaa robu pri njenoj isporuci, ve mu se odobrava odgoda plaanja. Najvei izvor kratkoronih sredstava.Proizvoaki, za finansiranje proizvodnje i prometa robe i usluga. Dijele se na kredite za proizvodnju i kredite za promet.Potroaki, krediti koji poveavaju kupovnu mo.Doc. dr. Fikret Hadi175

Pokriveni, obezbjeeni posebnim pokriem, zalogom, cesijom, garancijom treeg lica. Nepokriveni, daju se na bazi kreditne sposobnosti traioca i njegovog poslovnog ugleda.Kontokorentni krediti, - po tekuem raunu. Crveni saldo.Lombardni kredit, na osnovu prava zaloge pokretne imovine. To je potpuno pokrie.Hipotekarni kredit, dugoroni, na osnovu zalonog prava na nekretnini.Investicioni krediti, odobravaju se u zavisnosti od duine ekonomske funkcionalnosti objekta i opreme za koju se daje kredit. Obino od 6 do 10 godina.Doc. dr. Fikret Hadi176

Osigurani kreditiimaju pokrie u vidu specifinih zaloga, tj. razliitih vrsta imovine debitora,zalog mora biti utriv,vrijednost najmanje jednaka vrijedn. kredita, prioritet naplate u sluaju bankrotstva debitora, obezbjeenje olakava kreditni odnos: debitori sa marginalnom kreditnom sposobnou, produavanje kreditnog odnosa (dui rok kredita).Doc. dr. Fikret Hadi177

Neosigurani kreditikod velikih i kvalitetnih kompanija,osiguranje i detaljna kreditna analiza znai: nepotreban administrativni detaljizam,prvorazredni debitori: koriste kredite visoke vrijednosti, zbog malih trokova odobravanja kredita iprocjene kreditne sposobnosti krediti seodobravaju po povoljnim kamatama i rokovima.Doc. dr. Fikret Hadi178

Plasirani krediti svih osiguranih banaka u SAD u 1998.god.

Krediti prema svrsiSve banke (mlrd.$)< $100 Mill.$100 Mill. do $1 Mlrd.> $1 Mlrd.

Hipotekarni krediti2068,0049,7060,1046,20

Krediti fin.institucijama133,503,200,103,80

Poljoprivredni kred.46,801,1010,300,50

Poslovni i ind.krediti912,0021,9016,8022,90

Krediti pojedincima703,6016,9011,4018,30

Mjeoviti krediti137,003,301,003,70

Lizing162,503,900,304,60

Ukupno:4163,40100,00100,00100,00

Doc. dr. Fikret Hadi

179

Sektorska struktura kredita banaka u FBiH ii 19: Sektorska struktura kredita

-li (HM)K.VI-

31.12.2IHU.J 1.12.:mi4.j|. 12.20(15IM1IA

SKKIORI1 Ct'.'11Iznosl t'Cl/nos1 ee4/2ti/4

i\456is9

Vladine institucije24.5260,731.810OJ35.5130,6130[ 12

Javna preduzea217.5876,3203.6984,6188 143i i3,49492

Privatna preduzea i drust.1.439.00941,71.933.59543,72.446.59144.1134127

Neprofitne organizacije3.015OJ3619OJ9.2720,2120256

Bankarske institucije33.281-.''34.0820,8331230,510297

ti radan i1.676.32548,62 139.69948,42.784.05350,2128130

Ostalo55.9991,676.036U48.6111,013664

UKUPNO3.449.742100,04.422.539100,05.545.306100,0128125


180

Rona struktura kredita banaka u FBiHi 29 : Rona struktura kredita

-llOOOKM-

JI.12.20113.3l.12.2iHU.31.12.2(1(15[M>i;\

KRKDIU]/nos1 ee1/nos1 eeIznosee-a4/26/4

i2456G

Dospjela potrae anj a i plaene vanhil.ohavezeKratkoroni krediti Dugoroni krediti177.174776.014 2.496.55422,5 72,4214.244991.183 3.217.1124,822,4 72,218.4061.134.850 4.192.0503,920,5 75,6121128 129102115 130

UKUPNO KRIiDITl3.449.742100,04.422.539100,0}.5 15 306100,0128125

Doc. dr. Fikret Hadi181

Faktori koji odreuju miks kreditnogportfolija bankeKarakteristike opsluivanog trinogpodruja,Veliina banke, Iskustvo i strunost menadmenta, Kreditna politika banke, Oekivani rezultati bankeDoc. dr. Fikret Hadi182

FCA - Funkcionalna trokovna analiza kredita

TABLICA 16.-2. Neto dobit po kreditima kod banaka SAD-a, 1996,

Bnt to dobitNeto dobit

svakeOdbicii /asvake

kategorijekategorije

Vrste kreditakreditatrokovegubitkekredita

Hipotekami krediti:

najmanje banke *9.37 #1.46 #0.02 #

srednje banke *9271300.087.H9

najvee banke *8.941.090.197.66

Obroni krediti:*

najmanje banke10324.430.235.66

srednje banke10374.110.445.82

najvee banko9.753.560.745.45

Krediti kreditnih kartica:

najmanje banke17.5122.550.71-5.74

srednje banko243319.132.392.82

najvee banke24.5220.53I.B82.12

Poslovni i ostali krediti: ***

najmanje banke10.042.42(1.447.17

srednje banko9.982.690.346.96

najvee banke9352.430336.60


183

Regulisanje funkcije kred it i ran jaza konska ogranienjaVIKR veliko izlaganje kreditnom riziku, predstavlja svako UIKR (ukupno izlaganje kreditnom riziku) koje prelazi 15% osnovnog kapitala banke.UIKR banke prema pojedinanom korisniku ili grupi povezanih lica ne smije da pree iznos 40% osnovnog kapitala banke i topredstavlja NIKR (najvee ukupno dozvoljeno izlaganje kreditnom riziku).Doc. dr. Fikret Hadi184

ZVIKR - zbir svih VIKR ne smije da pree 300% iznosa osnovnog kapitala banke.svih izlaganja banke kreditnom riziku u obliku izdatih garancija (osim garancija za dobro izvrenje posla) ne smije da pree iznos od 100% iznosa osnovnog kapitala banke.Doc. dr. Fikret Hadi185

U SAD zakoni:o re investira nj u u zajednicu (1977)propisuje udovoljavanje kreditnim potrebama pojedinaca i poslovnih subjekata na svim podrujima...o ravnopravnom odobravanju kredita(1974) bez diskriminacije kod odobravanja kredita...o istinitosti u posuivanju (1968) -porodicama koje posuuju novac da se odredi "istiniti troak" kredita prije nego toje ugovor o kreditu potpisan...Doc. dr. Fikret Hadi186

Kvalitet kreditnog portfolijau okviru CAMELS-rejting sistemaC - Adekvatnost kapitala (Capital)A - Kvalitet aktive (Aassets)M - Kvalitet menadmenta (Management)E - Evidencija zarade (Earnings)L - Stanje likvidnosti (Liquidity)S - Osjetljivost na trini rizik (Sensitivity)Doc. dr. Fikret Hadi187

Kvalitet kreditnog portfolijakao kriterij rangiranja banakaMogue ocjene:1 - snano poslovanje2 - zadovoljavajue poslovanje3 - korektno poslovanje4 - granino poslovanje5 - nezadovoljavajue poslovanje(ili Rang 1 do Rang 5)Doc. dr. Fikret Hadi188

Kvalitet kreditnog portfolija -kao kriterij kategorisanja kreditnog rizikaMogue kategorije:A - dobra aktivaB - aktiva sa posebnom napomenomC - podstandardna aktivaD - sumnjiva aktivaE - gubitakDoc. dr. Fikret Hadi189

Kriteriji kategorisanja kreditnog rizika- KRobjektivni: potovanje rokova u izvravanju obaveza i starost ve dospjelih obaveza korisnika usluga banke,subjektivni: kriteriji vezani za finansijsko i ekonomsko stanje, kao i uoeneposlovne i moralne osobine korisnika.Doc. dr. Fikret Hadi190

Kriteriji kategorisanja kreditnog rizikaKanjenje sa plaanjem obaveza prema banci: A - nema kanjenja ili kanjenje do 30 dana,B - od 31 do 90 danaC - due od 91, a krae od 180 dana D - due od 181, a krae od 270 danaE due od 271 dan.Doc. dr. Fikret Hadi191

Rezerve za kreditne gubitke- RKGRKG - su rezerve koje je banka duna da formira, prilikom procjene kvaliteta aktive, putem tereenja TRKG - trokova za kreditne gubitke, i koje, kada se za to steknu uslovi, slue za otpis loe klasifikovane aktive, djelimino ili u cjelini.Doc. dr. Fikret Hadi192

RKG za kategoriju A - ine ORKG-opte rezerve za kreditne gubitke,RKG za kategorije B, C, D i E - ine PRKG posebne rezerve za kreditne gubitke.Doc. dr. Fikret Hadi193

Utvrivanje nivoa rezervi za pokrie kreditnih gubitaka-KGNajmanje u sljedeim procentima po kategorijama:A - 2% ORKG (optih rezervi za KG) za OKR (opti KR)B - 5 do 15% PRKG (posebne RKG) za PKG (potencijalni KG)C - 16 - 40% PRKG za PKGD - 41 do 60% PRKG za PKGE-100% PRKG za PKGDoc. dr. Fikret Hadi194

KREDITIRANJE' [' a be 111 18 : Akt iva, vanb ilans i le sla^ 'ke i pole ne ijaln i kredi tn i gublC i-u 000 KM-I/NOS(ii non k\[ >IM1I\

(> IM S31.12.21KU.Struke % "12.20U4.Strukt, %31.12.211115.Struke"A4:26:4

i.456789

Krediti3.272.56954,54.2US.29553,55.326.90055,0129127

Kamate0,429 8560,437.5370,4113126

Dospjela potraivanja171.8212,9209.2182,7214.2742,3122102

Potraivanja po plac. garancijama5.353:..50260,14.1320,0942

Ostali plasmani50.9060,940.8110,423.9500,2^::59

OsLala aktiva2.468.07341,23.378.32042.94.051.25542.1137120

UKLTNA AKTIVA5.995.117100,07,871.526100,09.65S.04S100.0131124

VANB1LANS749.3*21.046.8091.391.183[40133

AKTIVA SVAN1J11.ANSOM6.744.4998.918.33511.049.^11321 "4

**Wp"cTkreditni nzik i "**^^ Potencijalni kreditni gubici ^V Ve formirane ope i posehne re/en-e za krodimo gubitke247.369 247.411282.412 285.090314.133114 115111 110


195

Utvrivanje nivoa rezervi za pokriekreditnih gubitakaBanka je duna da procjenu i formiranje rezervi za stavke aktive obavlja pojedinano po svakom korisniku ili grupi korisnika, po svakoj njihovoj pojedinanoj stavci aktive (za svaki kredit i drugi oblik potraivanja posebno).Doc. dr. Fikret Hadi196

J ;ilu In 20 : Klasifikacija aktive, opi kreditni rizik f()KR;t potencijalni kreditni gubicitP KG) i vanbilansne stavke (otpisana aktiva i suspendirana kamata/

IZNOS {li OIHI KM ;1 1 ( ]S.786100,096107


197

Tabelu 21 : Struktura i trend opeg kreditnog rizika i potencijalnih kreditnih gubitaka

KategorijaIZM)S{n 110(1 KMII SI KlK 1 1 lt.\( n%1MH.KS

klasifikacije.12.2003.3U2.21KJ4.31.12.2114/2f>/4

i2"}4b7S9

A70.97428.794.50133,5118.88437,9133126

B46.65718,953.63319,062.51719,91 15117

C44.59318,042.10414,941.95413,494100

]>77.8393\,591.29432,390.4652S,S1 1799

E7.3062.98800,3310,0124

[ Kl PNO247.369100.0282 12100.0313.85!100,0.: i1 1 1

Grafikon 13 : Strukturu i trend opeg kreditnog riziku i potencijalnih kreditnih gubitaka

1 0 0 % -,

90% -80% -70% -DEDEDE

60% -

C

r

C

50% -

B

40% -30% -

B

D

A

A

2 0% -10% -no/

A

U /a ii12/2003.l12/2004.12/2005.


198

12. KREDITIRANJE STANOVNITVAProcedura odobravanja kredita, Ocjena kreditne sposobnosti, Uloga kreditnog biroa, Potroaki krediti, Stambeni krediti i Uslovi kreditiranja.Doc. dr. Fikret Hadi199

Procedura odobravanja kreditaKredit se odobrava nakon provedene procedure:1. Uvid u kreditni zahtjev,2. Razgovor ili popunjavanje obrazca sa pitanjima od stranedebitora,3. Analiza kreditne sposobnosti - Credit score kartica4. Kreditna ocjena,5. Utvrivanje obima kredita,6. Potpisivanje kreditnog ugovora.Doc. dr. Fikret Hadi200

Ocjena kreditne sposobnostiDetaljno razmatranje est aspekata kreditnog zahtjeva, "6C" Karakter (Caracter), Sposobnost (Capacity), Gotovina (Cash), Kolateral (Collateral), Uslovi (Condition), Kontrola (Control).Doc. dr. Fikret Hadi201

Sastavni dijelovi kreditne analize:1. Analiza debitora u pogledu: zaposlenosti, radnog vijeka,vrste profesije, dohotka, imovine i dugova,2. Direktna analiza tzv. anatomije debitora: karakter, kapital,kreditno povjerenje, poslovna stabilnost,3. Utvrivanje kvantitativnih odnosa izmeu: kreditnih obavezai raspoloivog dohotka,4. Utvrvanje boniteta iranata,5. Utvrivanje: uslova, dinamike i metoda realizacije odobrenihkredita.Izvori informacija o klijentu ???Doc. dr. Fikret Hadi202

Izvori informacija o klijentu ???

LRCKREDITNI BIROLRC Ininjering,Kreditni Biro je institucija koja prua informacije o kreditnim idrugim finansijskimzaduenjima pravnih ifizikih lica.RAZMJENA INFORMACIJASIGURNIJE POSLOVANJEMONITORING LOGINLRC kreditni biro je institucija za praenje kreditne istorije pravnih i fizikih lica, kao i o njihovim navikama plaanja obaveza, te prua iste u obliku kreditnog izvjetaja bankama, mikro-kreditnim organizacijama, osiguravajuim drutvima i drugim pravnim i fizikim licima na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine,budite :lanih lrc Kk-| CMTMI IMHL)LRC kreditni biro u BiH osnovan je 2000, godine i djeluje na principima i po uzoru modernih kreditnih biroa irom svijeta. Ve tokom 2002, godine je povean broj lanica LRC-a i to raznih profila, od pravnih lica pa do stranih i domaih finansijskih i donatorskih organizacija, a u 2003. godini to poveanje ima tendenciju eksponencijalneg rasta.Da bi obavljao djelatnosti upravljanja podacima pravnih i fizikih lica, LRC je morao ispuniti postavljene uslove od strane dravne komisije za zatitu podataka da bi nakon revizije i dobio saglasnost da moe vriti automatsku obradu podataka praenja kreditne istorije pravnih i fizikih lica i izdavanje kreditnih izvjetaja,Na samom poetku svoga rada LRC je prepoznao strateki znaaj idealnog softverskog rjeenja, Analizirajui standardne softvere Kreditnih biroa spoznali smo da nefleksibilnost postojeih softvera za zemlje u tranziciji ne mogu biti dugorono rjeenje, s obzirom da su zemlje u tranziciji podvrgnute konstantnim zakonskim i drugim promjenama. Iznalaenjem vlastitog LRC softverskog rjeenja, LRC je sada u stanju da efikasno i fleksibilno odgovori svim ovim promjenama. Investicija u kreiranju sopstvenog softvera je za LRC bio veliki rizik ali i klju uspijeha u poslovanju.Kao kruna svih naih nastojanja da na ovim prostorima uvedemo najkvalitetniji mogui sistem izmjene informacija je i uveenje internet baziranog sistema, koji sada omoguavaVise informacija,'Onlfne pnst.utDa bi dobili kreditnisamo uputiti zahtjev.uslugamaKorisni linkovi...

--- rr*v^m -T-*m _*s^^_Ko smo?

Tnrprnpr

Edit View Favorites Tools Help

;

Search ' Favorites

ess ^J http://www, Ircbh.com/BIH/ vi jesti, html

naslovnaLRCsa radnjavijestipriznanjakontaktPRAVNA LICAFIZIKA Llta - i: i OJ kinViifiJ* prikO 90 d-kHl

BPiifMit - B*O] prfr^ftr p i-idili'i* iltOiU* klO Jir+n( r+iriEAT-I:.*t**urij* krtditi (Ar &r C, D, Ej

Ukupno tr^fiirtnccid'jc*r;iiDD- Dnnniki otplt*j

RB - F:*4ni b'O.il>

r=Of>ifii vdVjp U-tl-tpod kojom di vodr u Kriditnonn Imout

BKR -Sifi 1 rtdit* padkojom ft VOdr kfld liFtL-plttljk1

IZN AO^lli'iof sojt J-n-iintfg kr*dit*4

DDF -Ditum *doLKryi k'titftt

DDF -O*tijm .Jc. tprmli> knidtti

OEtC -Obi-ih ojir-i^oii e* kr*drt (H-hlpotik*! O-oftillJH.P- -tami podil-tk-t

ZU- Chxri Eidi^i udIj

Zone kreditne sposobnostiTri zone kreditne sposobnosti:1. Traioci kredita sa najveim rangom sposobnosti - skraenai pojednostavljena procedura odobravanja kredita,2. Traioci kredita sa srednjim rangom sposobnosti - krediti seodobravaju relativno jednostavno i3. Traioci kredita prema kojima bi se primjenjivala detaljnaanaliza kreditne sposobnosti.Doc. dr. Fikret Hadi210

Uobiajeni naini kreditiranja stanovnitvaBanke kreditiraju stanovnitvo, uglavnom, na tri naina:1. Odobravanjem potroakih kredita,2. Odobravanjem stambenih kredita,3. Kreditiranjem farmera, mikro i malogDoc. dr. Fikret Hadi211

Potroaki kreditiDirektno bankarsko kreditiranje, Indirektno bankarsko kreditiranje i Bankarske kreditne kartice.Doc. dr. Fikret Hadi212

Stambeni krediti dugoroni plasmani (20 do 30 godina), praeni su veim stepenom rizika (vei iznos i duirok), visok stepen obezbjeenja povrata, amortizacioni metod povrata (oko 10% mjesenooptereenje prihoda domainstva), najpoznatiji oblik su: hipotekarni krediti, povezani su sa dugoronom namjenskom tednjomkoja slui kao inicijalno uee (obino oko 20%),Doc. dr. Fikret Hadi213

potreba realne procjene zaloga, procjena obezbjeenja kredita u funkcijije utvrivanja osnovice, na zapadu: vri se prenos imovinedebitora na kreditora,kod nas: uknjiba zalonog prava u dokumentu o vlasnitvu,zaloena imovina se osigurava, a osiguranje plaa debitor.Doc. dr. Fikret Hadi214

Fizika lica - ciljni segmenti bankeklijenti private segmenta - privatno bankarstvo,klijenti affluent segmenta - (imuni klijenti) osobno bankarstvo,klijenti mass segmenta - (svi ostali klijenti) obiteljsko bankarstvo.Doc. dr. Fikret Hadi215

Bankarski proizvodi fizikim licima: krediti, depoziti, kartice, proizvodi vezani za tekui raun:> SMS usluge => trajni nalog => osiguranje plaanje u zemlji i inostranstvu, => isplata ino-penzija western union, internet bankarstvo direktni kanali distribucije - bankomati i POS terminaliDoc. dr. Fikret Hadi216

KREDITI FIZIKIM LICIMAUOBIAJENA PONUDA DOMAIH BANAKA: nenamjenski, => stambeni,=> potroaki - za robe iroke potronje, => auto-krediti, => lombardni krediti, => krediti po tekuem raunu, krediti po kreditnim karticama...Doc. dr. Fikret Hadi217

3 HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. - Microsoft Internet ExplorerFile Edit View Favorites Tools Help

(

0 p

5earch

'

Da

j http://www.hypo-alpe-adria.ba/conl:enl:/pregled_kredil:a.asp

|Enter search words here

_IJ ,P Search Prie Comparison Yellow Pages White Pages Maps

graanstvom"Krediti za graanstvo Pregled kredita> Namjenski i Nenamjenski tednja graana Rauni graana Trajni nalog Najam sefa Naknade l poslovanjuPREGLED KREDITA ZA FIZIKE OSOBE (krediti za graanstvo)Pregled svih namjenskih i nenamjenskih kredita za fizike osobe:NAMJENSKI KREDITIPoslovanje s pravnim osobamaDevizne poslovanjeNovosti STAMBENI KREDITI I KREDITI ZA SAMOSTALNE PODUZETNIKE KREDITI ZA KUPOVINU STANOVA I POSLOVNIH PROSTORA ODPRODAVATELJA - INVESTITORA (PRAVNE OSOBE) KREDITI ZA KUPOVINU DIONICA BHV KREDITI KREDITI ZA KUPOVINU VOZILAD KREDITI NATEMEUU POLICE IVOTNOG OSIGURANJA GRAVVE OSIGURANJA d.d.Hvper umirovljenik

NENAMJENSKI KREDITI HIPOTEKARNI KREDITI BEZDEPOZITNI KREDITI DO 15.000 KM GOTOVINSKI DUGORONI KREDITI DO 25.000 KMD GOTOVINSKI KRATKORONI KREDITI DO 10.000 KMHvpo SmS

LOMBARDNI KREDITI KREDITI PO TEDNJI GLUMINA BANKE KRATKORONE POZAJMICE KREDITI ZA KUPOVINU ROBE IROKE POTRONJE H| B-12-KREDITIRAMJE....^ HYPO ALPE-ADRIA-B..

Aktualne novostit Festival SarajevoSarajevska zimaPozitivno polugodinje izvjee HYPO ALPE-ADRlAza 2004. godinu"Hypo Alpe-Adria-Bank i Hvpo Leasing Zlatni>sponzori Olimpijskogkomiteta Bosne iHercegovine"

Dobit od uobiajenih ( aktivnosti HYPOALPE-ADRIA-BANKEpoveana za 30% ( "Dani Trgovine Bosne iHercegovine"Dani s MaticomHrvatskomHYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d darovala>tednu knjiicu Odjelupedijatrije Klinikebolnice Mostar.Potpisivanjekupoprodajnog ugovora I izmedju Kantonalne>Agencije za privatizaciju i Iaustrijske firme AlphaBaumanagementoprodaji hotela Holidav InnHYPOALPE-ADRIA-


218

ALPE-ADRIA-BANK d.d. - Microsoft Internet Explorerview Favorites Tools Help

ft P

Search

' Favorites

|5| T

[Q http: /

. hypo-alpe-adria. ba/content/narmjenski_krediti. asp#3

Go

T lEnter search words here

w\ /->Setir'ch Price Comparison Yellow Pages White Pages Maps

BHV krediti - kolovanjeUvjeti kreditiranja:

Iznos kreditado 12.000 KM

Kamatna stopa10,5 % ( promjenjiva )

Rok otplate1-4 godine

Interkalama kamataobraunava se

Depozitnema

Naknada2 % - naplauje se od korisnika kredita

Osiguranjejedan sudunik (ako dunik nije kreditno sposoban) dva jamca. Mjenica.

Krediti e se odobravati po osnovu fakture BHV Consultinga.Informacije o mogunostima kolovanja moete dobiti na telefon BHV Consultinga broj 0098514555155.D NAMJENSKI KREDITI ZA KUPNJU VOZILA FIZIKIM OSOBAMA

vrh

USLOVI KREDITIRANJA iznos kredita, => kamatna stopa, => rok vraanja kredita, => obezbjeenje naplate kredita, => naknada za obradu kredita.Doc. dr. Fikret Hadi220

KOLATERAL administrativna zabrana glavnog dunika, sudunika i jemaca, mjenica glavnog dunika, sudunika i jemaca, hipoteka, namjenski deponovana sredstva, ostali instrumenti obezbjeenja prihvatljivi za banku (mjenica firme zaposlenja, nalog za plaanje firme zaposlenja, garancije i sl....).Doc. dr. Fikret Hadi221

Primjer - stambeni kreditKlijent se obratio Banci sa zahtjevom za stambeni kredit u iznosu od 40.000 KM za kupovinu stana.plata klijenta 1.500 KM; 1/3 plate = 500 KMrata kredita 528,38 KMplate jemaca (2 jemca) = 700+900=1.600; 1/3 zbira = 533,33 KMpotrebna vrijednost nekretnine u omjeru 1:1,5=> (najmanje 60.000 KM)procijenjena vrijednost nekretnine 72.000 KM =>(1:1,8)klijent nema kreditnu sposobnost za traeni iznos, jer je rata kreditavea od 1/3 njegove plate - ta banka predlae klijentu?banka predlae: 40.0000 KM na 12 godina (rata 477,80 KM) ili 37.000 KM na 10 godina (rata 488,75).Doc. dr. Fikret Hadi222

VISA

VtSA

KARTIKO POSLOVANJE1. VISA ELECTRON KARTICA TEKUEG RAUNA - debitna kartica2. VISA CLASSIC KARTICA SA ODGOENIM PLAANJEM DO 50 DANAcharge kartica3. VISA CLASSIC KREDITNA KARTICA-Plaanje na svim prodajnim mjestima gdje je istaknut znak Visa Electron -19miliona prodajnih mjesta irom svijetaPodizanje gotovine na bankomatima PIN (personal identification number)- za podizanje gotovine na bankomatima Izvod o stanju sredstava na raunu i izvrenim plaanjima klijentu sedostavlja:

potom na adresu klijenta e-mail - om preuzimanjem u poslovniciDoc. dr. Fikret Hadi223

PROIZVODI UZ TEKUI RAUNSMS USLUGA - omoguava kontrolu rauna uz utedu vremena te nudi informacije o: stanju tekueg rauna, zadnje tri promjene po tekuem raunu, doputenom prekoraenju po tekuem raunu.TRAJNI NALOG- omoguava vlasniku rauna da zadaje banci nalog za prenos sredstava unutar ili van banke,OSIGURANJE OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUAJA- vlasnici tekuih rauna mogu se osigurati od posljedica nesretnog sluaja za samo 1 KM mjeseno.Doc. dr. Fikret Hadi224

Elektronsko bankarstvoVjebeAss. Velid Efendi225

Sadraj vjebiUvodATM - bankomatii Prednosti ATM-a i Funkcije ATM-aSoftver za line finansije POS terminaliAss. Velid Efendi226

Plastine karticeDebitne karticeKreditne karticeKartice s magnetnom trakomInteligentne karticeDomae i meunarodne karticeAss. Velid Efendi227

SMS bankarstvo Internet bankarstvoInternet bankarstvo- prednosti za bankuInternet bankarstvo- prednosti za korisnikeematski prikaz obavljanja platnog prometa putem e-ban kaAss. Velid Efendi228

1. UvodElektronsko bankarstvo predstavlja oblik savremenog bakarstva koje se zasniva na raunarima, raunarskim mreama i telekomunikacionim sistemima.Elektronsko bankarstvo obuhvata sve naine izvoenja transakcija posredstvom specijalizovanih raunarskih mrea koje ne moraju biti dio Interneta i ne moraju biti bazirane na Internet tehnologiji.Ass. Velid Efendi229

2. ATM - bankomatiATM - automated teller mashinesATM je aparat sa mikroprocesorom koji je on-line povezam sa bankomOsnovni model ATM-a je cash dispenser koji samo vri operacije izdavanja cash novcaLokacija ATM se paljivo odreuje.Ass. Velid Efendi230

a. Prednosti ATM-a

Za banke:Smanjuju trokove bankamaUtiu na povenje profita bi l nosti

Za korisnike: Radno vrijeme ATM-a je24 sata na dan, 365dana u godini jednostavna upotreba Rastereuju mree bankarskih filijala

Ass. Velid Efendi

231

b. Funkcije ATM-a1. Isplata novca sa rauna,2. Izdavanje stanja rauna,3. Bankarska plaanja,4. Polaganje novca na transakcione i tedneraune,Ass. Velid Efendi232

Zamjenu stranog za domai novac,Druge funkcije - zavisno od vrste ATM-a,Najmoderniji oblici ATM-a imaju u sebi ugraen interaktivni TV pomou kojeg klijent moe da komunicira sa slubenikom u banci (kod nas ih jo nema).Ass. Velid Efendi233

3. Softver za line finansijeSoftver za line finansije je softver koji omoguava ljudima da uz pomo rau nara vode brigu o svom novcu.Softver za line finansije korisniku omoguava:Podsjetnik o neizmirenim obavezama,Kreiranje razliitih vrsta finansijskih izvjetaja,Ass. Velid Efendi234

plaanje rauna, programiranje buduih isplata, kreiranje plana otplate duga, kalkulator za finansijsko planiranje, finansijski adresar.Ass. Velid Efendi235

4. POS terminaliPOS - Point of SaleTo su ureaji za elektronsko poslovanje kod bezgotovinskog plaanja roba, usluga i ostalih financijskih transakcijaLocirani su na blagajnama trgovina koje nude usluge bezgotovinskog plaanjaKoriste se za plaanja karticama.Ass. Velid Efendi236

Preko POS ureaja se povezuje kupac, trgovina i banke (izdavai kartice).POS terminal provjerava valjanost karticeVri se provjera da li kupac ima dovoljno sredstava za kupovinu u okviru kreditnog limita.Ass. Velid Efendi237

Ureaj ispisuje podatke vezane za izvreni promet i time preuzima funkciju blagajne.Ostvareni promet se automatski telefonskom linijom prenosi do procesing centra izdavaa kartice, a nakon toga se izdaje elektronski nalog o prenosu novca sa rauna kupca na raun trgovine.Ass. Velid Efendi238

5. Plastine karticeOsnovna podjela kartica:Debitne karticeKreditne karticeKartice sa magnetnom trakomInteligentne karticeDomae i meunarodne karticeAss. Velid Efendi239

a. Debitne karticePruaju mogunost komitentima da povlae sredstva sa tekueg rauna.Mogu se koristiti do iznosa pokria na tekuem raunu.Postoje debitne kartice sa odobrenim limitom - na primer, debitna kartica sa limitom jedne plate (u minus) korisnika kartice.Ass. Velid Efendi240

b. Kreditne karticePodrazumijevaju odreeni kreditni limit do koga se moe plaati za robu i usluge ili povlaiti gotovina.Charge => sa odgodom plaanjaRevolving - obnavljajue kreditne kartice => mogunost otplate kredita u vie rata.Ass. Velid Efendi241

c. Kartice s magnetnomtrakomTo su standardne plastine karticeNa magnetnoj traci je upisan PIN, ime korisnika kartice, broj rauna i limit koritenja kartice.Ovo su najee koritene kartice kod nas.Ass. velid Efendi242

d. Inteligentne karticeSmart cards => inteligentne kartice Sadre mikroprocesorski ip.One omoguavaju realizaciju nekih sloenijih operacija od standardnih kartica.Kod ovih kartica nije neophodna autorizacija.Ass. Velid Efendi243

e. Domae i meunarodnekarticeDomae kartice - BamCard - jedina BH kartica Mogue ih je koristiti samo u BiH.Meunarodne kartice - npr. VISAMogue ih je koristiti u zemlji i inozemstvu.Ass. Velid Efendi244

6. SMS bankarstvoSMS bankarstvo se zasniva na razmjeni SMS poruka izmeu klijenta i banke.SMS bankarstvo omoguava:1. Uvid u stanje rauna,2. Dobi ja nje raznih informacije o raunu,3. Izvravanje plaanja na prethodnonavedene raune,Ass. Velid Efendi245

4. Slanje SMS izvoda o stanju raunana kraju dana,5. Uvid u kursnu listu banke itd.Ass. Velid Efendi246

7. Internet bankarstvoPojam "virtuelna banka"Pod pojmom Internet banke podrazumijeva se mogunost da korisnik ima na raspolaganju usluge banke, neposredno sa svog radnog mjesta ili od kue.Upotrebom Internet bankarstva klijenti su poteeni ekanja pred bankovnim alterima.Poslovanje je sigurno, brzo i diskretno.Ass. Velid Efendi247

a. Internet bankarstvo - prednostiza banku Kreiranje imida inovativne firme Relativno lahko osvajanje novih trita uveoma kratkom vremenu Bolje i vee interaktivne mogunosti Mogunost racionalizacije potencijala banke Samousluno bankarstvo smanjuje trokove Velika sigurnost Grade se nove konkurentne prednosti.Ass. Velid Efendi248

b. Internet bankarstvo - prednostiza korisnike Smanjenje trokova transakcija Bri obrt sredstava Veoma siguran i bezbijedan platni promet Uteda vremena Mogunost obavljanja transakcija sa radnogmjesta i iz kue Stalni uvid u stanje i promet na raunu Relativno jednostavna upotrebaAss. Velid Efendi249

c. ematski prikaz obavljanja platnog prometa putem E-banke

CBBH HOVI PLATIHI

Ass. Velid Efendi

250

13. KREDITIRANJE PRIVREDETehnologija kreditiranja Proces kreditiranja Ocjena kreditne sposobnosti Procjena kreditnog rizikaNastanak i upravljanje problematinim kreditima.Doc. dr. Fikret Hadi251

TEHNOLOGIJA KREDITIRANJAPriprema za donoenje kreditnih odlukaSagledavanje realnosti kreditnog zahtjeva: Analiza indikatora Metode ocjene investicionih programa

Metod NSV Metod ISR Metod anuiteta...>Analiza gotovinskog tokaDoc. dr. Fikret Hadi252

OCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTIPersonalna kreditna sposobnost,Ekonomska, Finansijska, Kolateral.Doc. dr. Fikret Hadi253

j': Integralni bankarski sistemPostupak Urednik Upit Blok 5log Polje Prozor Uputemi

fl Ocjena kredita

Prijem zahtjevaGodina Broj Komitent

Odobrenje

Datum [12.11.2003

[2234 [103968 [VEGAFRUIT DOO DOBOJ- ISTOK

Status Kredita [Ugovoren

: Personalna kreditna sposobnost j I Tehnika kreditna sposobnost I &onomska kreditna sposobnost I Finansijska kreditna sposobnost I Kolateral - kvalrtet obezbjeenja

Obrazovanje /profesionalno iskustvo/poslovne vjetine

Lini dojam / maniri

Reputacija / poloaj / prihvatljivost

Zdravlje, ukuljuujui psihiko

Ukupno0.00

Drutveni poloaj

Sposobnost strategijskog razmiljanja

Sposobnost realizacije strategije

Ukupno0.00

Snaga volje i postojanost

Potenje i pouzdanost

Zelja za priznanjem

Ukupno0.00

Sposobnost koordinacije rada tima

Sposobnost sudjelovanja u radu grupe

Karizma / uroeni autoritet

Ukupno0.00

dobar poreznog I I I I I I I I I I I I I I

uptate

Mjesto i datum uplate:Pulpi*, i peatnalogodavca: ovlatenog lica:.

Vrstarta

III I I I I I I organizacijaLL

- Porezni periodOd: HIMNI In~ IM

1 1 1 1

ZUTA.JPG

Ass. Velid Efendi

339

Izgled naloga za gotovinsku isplatu

Organizaciona jedinica:Obrazac br. 2

Nalog za gotovinsku isplatu

Bosno f Hertegovi na 1 splnl i ti na teret (ime, adresa, lelefon):Raun koji se .---:.i.'

i i i i

Iznoa:

Svrha isplate:

KM

Ime primaoca isplate:

Primalac (poipis . br. line/osobne^:Mjesto, datum ispfe

Potpis i peat nalogodavca:MP

-

Potpis ovlatenog lica Banke: TAMPA; iP DD "Borac- Travnik

i

BUJED~i JPG

Ass. Velid Efendi

340

Izgled naloga za plaanje

Organizaciona jedinica:

Obrazac br. 3

Prioritet:Nalog za plaanje

Bosno r HercegovinoNaziv, adresa, teieton nalogodavca:

Raun koji se zaduuje:111 11 1 1

Svrl);i ulaanja.

Iznos:

Hilno:

KM

Naziv korisnika uglate:Potpis i peat nalogodavca1 Potpis ovlatenog lica Banke:

MP

Raun koji se odobrava:IIPoziv na broi odobrenja:. datum plaanja:BUBLJkJPG

I I I I 1 I I I I

1

Ass. Velid Efendi

341

7. Platna transakcijaPojam platna transakcija: predstavlja transfer sredstava izmeu dva rauna istih ili razliitih fizikih ili pravnih lica.Plaanje preko rauna se moe izvritia) bezgotovinski,b) obraunom,o gotovinski.Ass. Velid Efendi342

Transferi sredstava mogu biti: unutarbankarski i meu bankarskiPojam: credit-transferje platna transakcija u kojoj dunik izdaje nalog za plaanje, to jeste, dunik izdaje nalog banci za transfer sredstava sa njegovog rauna na raun povjerioca.Pojam: debit-trans fer je platna transakcija u kojoj povjerilac na osnovu dunikovog ovlatenja daje instrukciju banci da izvri naplatu sa rauna dunika.Ass. Velid Efendi343

8. RTGS u BiHRTGS (Real Time Gross Setllement) ili Bruto poravnanje u realnom vremenu, jedan je od segmenata platnog sistemaKoristi postojeu SWIFT mreu.SWIFT-Y Copy => nain toka finansijke poruke od poiljaoca do primaoca ukljuujui poravnanje u Centralnoj banci.SWIFT Alliance Y-Net Server CBTCentralni sistem za raunovodstvo (Central Accounting System)Sredstva banaka koje uestvuju u platnim transakcijama su u CAS u Centralnoj banci i tu se vri poravnanje platnih naloga.Ass. Velid Efendi344

RTGS je u principu skuplji od iro kliringa i trebao bi se koristi uglavnom za velika plaanja.Svjetski standard je da preko RTGS sistema prolazi 10% naloga koji ine 90% vrijednosti i obratno u iro kliringu.U BiH za sada to nije sluaj.Ass. Velid Efendi345

Ostale usluge koje nudi CB: Rezime aktivnosti na raunu, Sigurnost i intergritet, Opis greke, Status poruke, Mogunost slanja poruka u grupi ili pojedinano, Detaljan rezime transfera, Nadgledanje salda rauna, Povrat.Ass. Velid Efendi346

e ma RTGS-a

Bankelanice(CUG)Terminali Centralne Banke

Ass. Velid Efendi

347

a. RTGS - poravnanjeS.W.I.F.T.

Poiljalac- SenderPlaanje MT103

Po ravnan je-Zahtjev-MT096

Primalac-Receiver5 Plaanje MT103Po ravnan je-Potvrda-MT097

Zaduuje Poiljaoca-3 Odobrava Primaoca-CAS

Ass. Velid Efendi

348

b. RTGS - Plaanje odbijenoS.W.I.F.T.

Poiljalac-Sender] 1 Plaan je-PaymentMT019

Primalac-Receiver

Zahtjev za poravnanje-MT096

Poravnanje odbijeno MT097

CASAss. Velid Efendi

349

9. iro kliring u BiHiro kliring je sistem koji se koristi za manja plaanja (do 10.000 KM).To je multilateralni kliring koji se ne odvija u realnom vremenu.Za sada se obavlja u tri ciklusa, tri puta dnevno, u 10,00, 13,00 i 15,00 sati.Postoji i etvrto poravnanje za BamCard koje se obavlja u 9,00 sati.iro kliring koristi SWIFT formate poruka, ali ne i SWIFT mreu.Ass. Velid Efendi350

9. iro kliring u BiHBANKABANKA

KLIRINKA KUA

K CENTAR

BANKA

Ass. Velid Efendi

351

Plan rada za radni dan u K

AKTIVNOSTI

VRIJEMEKBCBKOMENTAR

7.30Banka dobij a registar uesnikaStart radnog dana

8.00, 9.00, 9.30Komercijalna banka prati svoje stanje (stanje u 9.30 osnov je za poravnanje)Prikupljanje, informativni presjek, obavjetavanje banaka o trenutnim neto pozicijamaKomercijalna banka je obavezna obezbijediti sredstva u RTGS-u za poravnanje do 10.00

10.00Poravnanje u sistemu RTGS

do 11.00Komercijalna banka dobija rezultate poravnanja, usklauje svoja plaanja i knjii primanjaObavetavanje banaka o konanom stanju po okonanju ciklusa i o primanjima

11.00, 12.00, 12.30Komercijalna banka prati svoje stanje (stanje u 12.30 osnov je za poravnanje)Prikupljanje, informativni presjek, obavjetavanje banaka o trenutnim neto pozicijamaKomercijalna banka je obavezna obezbijediti sredstva u RTGS-u za poravnanje do 13.00

13.00Poravnanje u sistemu RTGS


14.00, 14.30, 14.45Komercijalna banka prati svoje stanje (stanje u 14.45 osnov je za poravnanje)Prikupljanje, informativni presjek, provjera greaka, skupljanje batcheva po biranim lokacijama na zahtjev banke i obavjetavanje banaka o trenutnim neto pozicijamaKomercijalna banka je obavezna obezbijediti sredstva u RTGS-u za poravnanje do 15.00

MM


Ass. Velid Efendi

353

Plan rada za radni dan za RTGS

AKTIVNOSTI

VRIJEMEKBCBKOMENTAR

7.30Obavijestiti glavnu jedinicu o iznosu sredstava za transakcioni raun RTGSStart radnog danaOvo odreuje iznos sredstava na transakcijskom raunu RTGS za odreeni dan Obavezne rezerve moraju biti ostavljene u glavnoj jedinici, a sve ostalo moe biti prebaeno na transakcijski raun u RTGS.

7.50Primiti obavijest o transferu sredstava na raun RTGSGlavna jedinica zahtijeva transfer sredstava sa rauna CBBiH u RTGS na transakcijski raun komercijalne banke u RTGS Komercijalna banka prima informaciju o

8.00 plaanja u

Sistem RTGS Plaanja se mogu poslati u RTGS otvoren za radPlaanja se sada mogu poravnati u RTGS

Ass. Velid Efendi

354

cijeli danNadzirati likvidnostNadzirati likvidnost interno, unutar komercijalne banke Koristei, takoer, upite za RTGS sistem (MT298/800, 801, 804)

tokom danaZahtijevati vie sredstava na transakcijskom raunu RTGSUkoliko je potrebno vie sredstava u RTGS, komercijalne banke mogu sada izvriti transfer svih sredstava iz glavne jedinice u RTGS (ukljuujui obavezne rezerve ukoliko je potrebno) za upotrebu u RTGS u toku dana Komercijalna banka se dogovori sa glavnom jedinicom o zahtjevu

Prima obavijest o transferu sredstava na raun RTGSGlavna jedinica zahtijeva transfer sredstava sa rauna CBBiH u RTGS na transakcijski raun komercijalne banke u RTGS Komercijalna banka prima informaciju o odobrenju

16.00Prestanak slanja dananjih RTGS plaanjaSistem RTGS prestaje sa poravnanjem plaanja-i- N Ci-A\_ VJ A A VJ V VJ u Ci. liv A A Avy ml w O w IZj V A O AL A _/ VJ A Ci- V A ACi-A AI wnijednog MT100, MT102, MT202 ili MT205 plaanja Ako ima plaanja u redu za ekanje u RTGS, a za koje nije izvreno poravnanje, takva

55

16.30Prima obavijest o transferu sredstava izvan rauna RTGSCentralna banka vri transfer salda sredstava sa transakcijskog rauna komercijalne banke u RTGS nazad na raun CBBiH Komercijalna banka prima informaciju o zaduenju

16.30Sistem RTGS zatvoren za rad

16.45Prima stanja RTGS na kraju danaMT950

nakon 16.45Vri poravnanje stanja RTGS na kraju danaProvjerava sve transakcije na MT950 u odnosu na ono ta oekuju komercijalne banke kako bi osigurali da se to slae

Ass. Velid Efendi

356

10. Greke u platnom prometu Najee greake u platnom prometu su1. Isplaen vei iznos od navedenog nanalogu,2. Isplaen manji iznos od navedenog nanalogu,3. Isplaen iznos sa pogrenog rauna,4. Odobren pogrean raun.Ass. Velid Efendi357

11. Potvrda boniteta klijenta Potvrda boniteta klijenta sadri: Ukupan iznos izvrenih transakcija na teret raunaklijenta, Broj izvrenih transakcija u korist rauna klijenta, Da li klijent ima neizvrenih naloga i u kojemiznosu, Broj izvrenih transakcija na teret rauna klijenta, Ukupan iznos transakcija u korist klijenta,Ass. Velid Efendi358

Da li je klijentov raun bio u blokadi i koliko dugo,Da li klijent ima neizvrenih naloga, prinudne naplate i u kom iznosu,Period poslovanja klijenta za koji se izdaje, Potpis ovlatenog radnika banke i peat.Ass. Velid Efendi359

12. Prinudna naplataKlijent treba platiti sve dospjele neizmirene obaveze najkasnije na dan dospijea obaveza za plaanje.Ako klijent nema dovoljno novanih sredstava na raunu => razvrstavanje naloga prema prioritetu plaanja.Prioriteti plaanja su:1. Carine, carinske dadbine, akcize i porez,2. Doprinosi iz i na plate,3. Javni prihodi,4. Obaveze koje ne ine javne prihode,5. Nalozi za isplatu neto plata.Ass. Velid Efendi360

15. ISLAMSKO BANKARSTVODoc. dr. Fikret Hadi361

Muslimanske zemlje

O Capitafs of member States of ihe Islarriic Developmeni Bank Menber States of ihe Organ iza ion of the l si amicCon terence. Areas slim Communities.

Islamska ekonomijaZasnovana na osnovnim postavkama Islama sa snanim naglaskom na moralnim, duhovnim i etikim vrijednostima, Cilj - ostvarenje falah-a,Razlika: drugaiji pogled na svijet i razliit izvor saznanjaDoc. dr. Fikret Hadi363

Definicija Islamske ekonomije> poseban nauno-teoretski pristup, u okviru ekonomske nauke, kojim se na "drugaiji" nain nastoje obijasniti ekonomske pojave i zakonitosti, te definisati koherentan ekonomski sistem koji e za podlogu imati osnovne norme i vrijednosti Islama. Metodologija istraivanja u oblasti IE?> erijat- osnovni "filter" prihvatljivostiDoc. dr. Fikret Hadi364

Osnovne predpostavkeTeoretske osnove IE izvedene iz osnovnih postavki Islama: tevhid, rububijjeti halifat.Doc. dr. Fikret Hadi365

Islamska ekonomska filozofijaIzvodi se iz ivotne islamske filozofije: Islamski koncept ovjeka, nareivanje injenja dobra i zabrana injenja zla, odnos prema vlasnitvu i bogatstvu, motivacija, ekonomska nejednakost i pravedna raspodjela.Doc. dr. Fikret Hadi366

Zlatna etika pravilaMaksimizacija drutvene koristi ili opeg interesa,Zabrana povrede ili nanoenja tuge drugima,Davanje prednosti drutvenoj nad privatnom dobrobiti,Olakavanje ivota drugima i olakavanje njihovih tekoa i tegoba, posebo u uslovima nude i imperativne potrebe.Doc. dr. Fikret Hadi367

Pristup razvoju teoretiara IERazvoj - multidimenzionalni proces simultanog razvoja materijalnih, moralnih i duhovnih vrijednosti ovjeka u vremenskom totalitetu Temelj u uenjima Kur an-a i Sunet-a, Pravedna raspodjela, Osnovni cilj:Doc. dr. Fikret Hadi368

ovjek - osnovni prioritet, Odbacivanje supremacije kapitala, Pravedno koritenje raspoloivih resursa, Opasnost od nekritike implementacijezapadnog pristupa - novi antagonizmi, Poseban odnos prema globalizaciji,Doc. dr. Fikret Hadi369

* Bojazan od hegemonije zapadne kulture i civilizacije -> "moralna propast drutva", Traganje za alternativnim rjeenjem, vrsta povezanost i meuzavisnostna globalnom nivou (finansije i trgovina), Problem visoke zaduenosti, Rast kreditnog rizika - averzija MFI.Doc. dr. Fikret Hadi370

Kriza dugova muslimanskihzemaljaO uzrok svjetskih finansijskih kriza i slomova,O problem visokih kamata,O negativni finansijski tokovi,O MFS - "konica razvoja",O razvoj ili "odravanje likvidnosti dunika".Doc. dr. Fikret Hadi371

Tendencije na tritu kapitala=> sa javnih i dotacijskih na privatne i komercijalne,=> udar na poljoprivredu i preradu hrane,=> umjesto samoodrivosti - otplata starih zajmova,=> duboka finansijska zavisnost,=> rezultat: naglaen problem dugova.Doc. dr. Fikret Hadi372

Rast zaduenja

projekcija

700,0600,0

500,0400,0300,0200,0

100,00,01990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000* Zemlje lanice IDB IDB LDMCsIzvor: Prilog 3.1., Tabela P3.1. *Projekcija


373

Interni izvori finansiranjatednja stanovnitva - zanemariva,zekat- samo kao dopunski izvor finansiranja,porezi - pravednost prikupljanja, budetski deficit - nepravedan, zakljuak: interni izvori - nedovoljni.Doc. dr. Fikret Hadi374

Eksterni izvori finansiranja ?- uslovljena i "vezana",O negativni efekti,O posljednjih godina - smanjenje "vezane" pomoi,O mnoge zemlje nemaju izbora- preivljavanje,O IP - bez znaajnijih efekata na razvojDoc. dr. Fikret Hadi375

FDI - biljee veliku ekspanziju,O ka zemljama sa visokim dohotkom (86%),O prema MZ, posljednjih godina, - biljee rast,O negativni efekti FD-"sistematska eksploatacija",O eliminisati negativne efekte FDI,FDI - generalno prihvatljive sa islamskog aspekta uz uslov investiranja u hala l projekte,Doc. dr. Fikret Hadi376

KREDITIRANJE - rast obima,O smanjenje javnog i rast privatnog,O prema zemljama srednjeg nivoa razvijenosti,Izlaz: saradnja bogatih i siromanih muslimanskih zemalja.Doc. dr. Fikret Hadi377

Islamske finansijeRespektuju sljedea ogranienja:1) apsolutna zabrana plaanja i naplate kamate,2) obaveza podjele profita ili gubitka,3) nemogunost zarade bez preuzimanja rizika,4) zabrana stvaranja "novca novcem",5) zabrana kockanja, neodreenosti, pretjeranog rizika,pekulacija i neizvjesnosti,6) zabrana finansiranja, trgovine ili rada sa haramproizvodima, uslugama, djelatnostima i aktivnostima.Doc. dr. Fikret Hadi378

Odnos prema kamati U Staroj Grkoj kamata je bila zabranjena(Platon i Aristotel), U Starom Rimu - osuivana i ograniavana, U Srednjem vijeku - po kanonskim zakonima(do 13.st.) zabranjena, a poslije dozvoljena, Sve velike monoteistike religije se, uglavnom,protive kamati.Doc. dr. Fikret Hadi379

Islam, Katolianstvo i Judaizam

r >

(Deuteronomija 23:20)


Zabrana kamate u IslamuIshodite u uenju Kur'an-a asnog:"A novac koji dajete da se uvea novcem drugih ljudi nee se kod Allaha uveati"."O vjernici, bezduni zelenai ne budite, i Allaha se bojte, jer ete tako postii toelite".imran, 130Doc. dr. Fikret Hadi381

"Oni koji se kamatom bave dii e se kao to e se dii onaj koga je dodirom ejtan izbezumio, zato to su govorili: "Kamata je isto to i trgovina", a Allahje dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu.". (Al-Baqara, 275)Doc. dr. Fikret Hadi382

"O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate od usta ni te, ako ste pravi vjernici"."Ako ne uinite, eto vam onda, nek znate rata od Allaha i Poslanika Njegova!, A ako se po ka je te, ostae vam glavnice i meta ka vaih, neete nikoga otetiti niti ete oteeni biti".Doc. dr. Fikret Hadi383

HadisiBoijeg Poslanika (s.a.v.s.), npr:(Ahmed, Abu Dawudu, al-Nesaiju, Ibn Made ial-Tirmizi)"Svaka se pozajmica ubraja u sadaku, alijmica iz koje se izvlai kakva materijalna korist, ubraja se u kamatu, a kamata je strogo zabranjena ".Doc. dr. Fikret Hadi384

Razlozi zabrane kamateElementi koji opravdavaju plaanje naknade za tednju: faktor vrijeme,oportuniteni troak,*elemenat rizika.Doc. dr. Fikret Hadi385

Islamski finansijski sistemMZ - finansijski heterogene,MZ - usmjerene prema Zapadu,Cilj => izgradnja FS zasnovanog na eri jatu,IFS - u zavrnoj fazi "izgradnje",


Islamsko bankarstvoSnana ekspanzija! Prva: 1963. godine u Egiptu - "utopia", 1974. godine - IDB, 1975. godine - Dubai Islamic Bank...Najvee:Al-Rajhi Banking & Investment Corp. Albaraka & The International Investitor Kuwait Finance House, Shamil Bank of BahreinDoc. dr. Fikret Hadi387

Rast interesa zapadnih banaka - "ethical investment",Konvencionalne banke - "Islamic windows"amerike: Citibank, JP Morgan/Chase, Goldman Sache i UBS Warburg, britanske: HSBC, Barclays Capital, ANZ Grindlays, francuske: BNP Paribas, Societe Generale, njemake: Germany's Commerzbank i Deutsche Bank, holandska ABN Amro, ruska Mekobank, japanskaNomura Securities, vajcarska UBS...Doc. dr. Fikret Hadi388

Islamsko komercijalnobankarstvoFinansijski modeli mobilizacijeIZVORI FINANSIRANJA (DEPOZITI)

TEKUI RAUNIAl-Wadiah ugovor

INVESTICIONI RAUNIPLS rauni

TEDNI RAUNIAl-Wadiah ugovor

SPECIJALNI INVESTICIONI RAUNIPLS rauni


389

Modeli finansiranja

MODELI FINANSIRANJA

Modeli prodajeNajam ili lizingPartnerstvoPodjela profita

TrajnoPrivremeno ili opadajue


390

Modeli finansiranja na bazi...

MurabahaSalamIstisnaarSHjrnaIdara MuarekaPartnerstvaPodjele profita Mudareba


391

Modeli finansiranja na bazi metoda prodaje: Murabaha - (trokoviplus), Salam - (kupovina uz odloenu isporuku koja e naknadno uslijediti u ugovorenom roku), IStlSn 3 (plaanje odmah - realizacija naknadno-kod izvoenja graevinskih radova).Doc. dr. Fikret Hadi392

Modeli finansiranja na bazi najmaIdara (najam ili lizing): Operativni idara posao, Idara posao sa kupovinom.Doc. dr. Fikret Hadi393

Modeli finansiranja na bazi partnerstva

Documents

bankarstvo Ekonomski fakultet