� Sarajevo � Godina XIII � 13. oktobar/listopad 2010. god. � 2 KM Izlazi srijedom

D 2

,80

EE�

A 2

,80

EE�

NL

2,8

0 EE

�S

32

,00

SE

K�

CH

4,4

0�

DK

19

,00

DK

K �

H 1

4K

N �

2EE

�1

00

DIN

711

Ekskluzivno

Fenomeni: Mekki TORABI

Iscjelitelj ili prevarant

Dolazimo u Sarajevo!

Megapopularna [eherzada samo za magazin „Azra“ odgovorila je na pitanja o karijeri, braku s kolegom Halitom Ergencom, sin~i}u Aliju, seriji „1001 no}“, koja joj je donijela planetarnu slavu, roditeljima, sestri, studentskim danima

Berguzar KOREL i Halit ERGENÇ

Iz sadr`aja

70

66

72

22

36

6 Cafe 38 Kolumna 66 Portret 77 Horoskop

86 Arte punkt

magazin za cijelu porodicuIzdava~ AVAZ-ROTO PRESS

GGllaavvnnaa ii ooddggoovvoorrnnaa uurreeddnniiccaa

Elameri [KRGI]-MIKULI]

ZZaammjjeenniikk ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniiccee

D`emal D@AKMI]

PPoommoo}}nniikk ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniicceeAlma RED@EPAGI]

LLeekkttoorriiccaaIndira PIND@O

RReeddaakkcciijjaaLejla LOJO

Elvedina D@AKMI] Najda VRANI]Zana KOLO[

Amela KESEROVI]Selma MULI]FFoottoo--sslluu`bbaa

AVAZ-ROTO PRESSSSttaallnnaa ssaarraaddnnjjaa

Ahmet BAJRI] BLICKOEmira GLUMAC

Hedija MEHMEDI]Jasmin HAD@I]Seid MASNICA

D`emka KARA^AMelina KAMERI]Veselin GATALO

DDiizzaajjnnLarisa HASANBEGOVI]

DDiirreekkttoorr DDrruu{{ttvvaaSanja ISANOVI]

IIlluussttrraacciijjee Agencija „Shutterstock“

DDTTPP ssttuuddiioo

AVAZ-ROTO PRESSOOrrggaanniizzaacciijjaa {{ttaammppee RADIN PRINT d.o.o. Zmaja od Bosne 4

71000 Sarajevo

AAddrreessaa rreeddaakkcciijjeeTE[ANJSKA 24 b

TTeelleeffoonnii281-426 i 281-444

FFAAXX:: 281-428ee--mmaaiill:: azra@avaz.ba

MMaarrkkeettiinngg 281-356, fax:281-441

mail: marketing@avaz.ba

Rukopisi, fotografije i diskete se ne vra}aju

TTrraannssaakkcciijjsskkii rraa~~uunniiUNICREDIT ZAGREBA^KA

BANKA, TRNbr.3383202266402293

DEV.RN.br.33832048932443

55 NLB TUZLANSKA BANKA TRN br.132731001313169 SWIFT CODE:TBTUBA22 HYPO ALPE ADRIA BANK

TRN.br. 3060510000030742DEV.RN.br.

71004200934630002 BBI Bosna

Bank International TRN br.1410010000001620

SWIFT CODE: BBIBBA22 Identifikacioni br.4200934630002

PDV br.200934630002Porezni broj: 01357333

D`evad KARAHASAN

Znanje nije informacija, ve}mnogo vi{e

Meliha FAKI]

Nisam ljubomorna namlade glumice

Mato \AKOVI]

Dodik mi je pomogao da prebolim gubitak sina

Selma HUREM

Slaba sam na patnju `ivotinja

Vedran ]ORI]

Doktor koji presa|uje srce

Delila SOFTI] 48

Dress kod je va`an na fakultetima

azraCafé

Sinovi krenuli o~evim stopama Da jeporodica najbolje uto~i{te za rje{enje pro-blema, potvrdio je pro{le sedmice i nogo-meta{ David Beckham, koji je sinove Ro-mea i Cruza odveo na nogometno igra-li{te u Santa Monicu i u~io ih atrakti-vnim potezima najva`nije sporedne stvarina svijetu. Sude}i prema skandalu kojipro`ivljava posljednjih sedmica u vezi soptu`bama Bosanke Irme Ni}i, koja tvrdida su imali seksualne odnose, vrijeme zaodmor mu je, ~ini se, prijeko potrebno.Podr{ke najbli`ih, naro~ito supruge Vi-ctorije, koja je izjavila da su nakon spo-menutog skandala ona i David i dalje sro-dne du{e, mu ne nedostaje. Kako god serije{io slu~aj, jedno je sigurno, Davidavi{e ne}emo gledati u Evropi kao po-su|enog igra~a. U jednom od nedavnihintervjua izjavio je da je trenutno fokusir-an isklju~ivo na to da vrati formu i po-mogne mati~nom klubu „L.A. Galaxy“.

- To, dakako, ne isklju~uje da vi{e ni-kada ne}u zaigrati u Evropi. Ali, posudbane dolazi u obzir - kazao je Beckham. �

6/azra 2010.

David BECKHAM

azra 2010./7

Prije nego {to je otputovala u SAD najve}afolk zvijezda na na{im prostorima Lepa Brenasvoj 50. ro|endan proslavila je s fanovima kojiodr`avaju njen oficijelni web site: www.jednaje-brena.com. @ele}i da joj prvi ~estitajuro|endan, poklonili su joj privjesak s logotipomsitea, nakon ~ega im se pjeva~ica zahvalila to-plim do~ekom u prostorijama „Granda“ s tor-tom na tri sprata, ukra{enom violinskimklju~evima i minijaturnim figurama mikrofona.

- Uvijek se radujem ovakvim susretima, jerprema ozarenim licima ljudi vidim koliko imje stalo. I to je zaista klju~ uspjeha u svakomposlu. Nije bitno koliko ste postigli, ako ste seudaljili od onih koji vas vole i podr`avaju.Snje`ana, Lazar, Nada, Sale, Arsen i Tamara suozbiljni ljudi, koji su zbog ovog susreta uzelislobodne dane na poslu. Arsen, koji je ina~e izKumanova, a radi u Afganistanu, oti{ao je ikorak dalje. Ostala sam nijema pred ~injeni-com da je uzeo odmor u firmi u Afganistanu,do{ao u rodnu Makedoniju, a odatle u Beogr-ad! Proveli smo divno popodne u dru`enju iprijatnom razgovoru i zaista bih voljela kadabismo ovakve susrete ~e{}e prire|ivali - kazalaje slavljenica. � L.L.

Breninih jubilarnih 50 godina

Slavljenica s fanovima kojiodr`avaju site „Jedna je Brena“

azraCafé

8/azra 2010.

Pro{log petka u Hotelu „Central“ u Sarajevu,u organizaciji firme „Everet“, promoviran je no-vi miris dizajnera Calvina Kleina „Beauty“ . Ova~ista i jednostavna mirisna kompozicija do~aravajedinstvenu mo} `enstvenosti i sofisticiranosti. Ugornjim notama koktela ljepote do~ekat }e vassjeme hibiskusa i ru`i~astog bibera, slijede ja-smin i magnolija, a nakon nekoliko sati na va{ojko`i ostat }e ekstrakt cedra, sandalovine i ka{mi-ra. Ono {to donosi istinsku ~aroliju u bo~ici„Beauty“ je upravo navedena kombinacija miri-sa, kojom je dizajner htio da do~ara ljepotu„apstraktne kale“.

Za{titno lice ovog mirisa je nekada{nji topmodel i glumica Diane Kruger, koja na najboljina~in oslikava damu kojoj je parfem namijenjen- osobu punu samopouzdanja, prefinjenu, ali sastavom. Kreator je istakao da, ukoliko bi ovajparfem bio instrument, bio bi violon~elo. Upra-vo uz zvuke ovog instrumenta po~elo je dru`enjezvanica poput Segmedine Srne- Bajramovi}, Ale-ksandra Hr{uma i drugih poznatih li~nosti. Sviokupljeni slavili su bezvremensku ljepotu kojadolazi iznutra, samo je treba ista}i uz CK„Beauty“. Z.KOLO[/I.[EBALJ

»Nova kompozicija Calvin Kleina „Beauty“ odu{evila je posjetitelje

»Promocije parfema ne propu{tajuSegmedina Srna-Bajramovi} iAleksandar Hr{um

CK „Beauty“- ljepota skrivena u bo~ici

azraCaféRade [erbed`ija, koji je anga`iran

kao jedan od glavnih glumaca u re-diteljskom prvjencu slavne AngelineJolie, iznenada je prekinuo snimanjeu Budimpe{ti, zbog naglog po-gor{anja zdravstvenog stanja njego-vog oca Danila. Sa suprugom ik}erkama napustio je hotel „Four

Seasons“ i vratio se u Beograd kako bi bio s 97-godi{njim ocem.Zvijezda serije i filma „Seks i grad“, Sarah

Jessica Parker, ne sla`e se sa svojim kolegomChrisom Nothom o kona~nom zavr{etkusnimanja ovog hita. Uvjerena je da }e javnostod „Seks i grada“ vidjeti jo{ po ne{to, jer nepitaju se tu toliko kriti~ari, koliko publikakoja je do sada bila iskrena kada je rije~ oovom filmskom hitu.

Reditelj Emir Kusturica izjavio je da se povla~iiz `irija 47. me|unarodnog filmskog festivala„Zlatna narand`a Antalija“ zbog kritika koje suna njegov ra~un izrekli mediji i pojedini turskizvani~nici. Kusturica je protivljenje njegovomu~e{}u na festivalu opisao kao „barbarizam i ne-uljudnost“. Turski reditelj Semih Kaplanoglu

rekao je da Turke vrije|a ~injenica {to je Antalijska fondacija za ku-lturu i umjetnost podr`ala umjetnika koji brani zlo~ine.

Kao maneken ameri~kog proizvo|a~a bri-ja}e opreme „Gilettea“, Roger Federer je ne-davno snimio televizijsku reklamu, i to udru{tvu lijepe Sylvije van der Vaart, suprugenogometa{a „Tottenhama“ Rafaela van derVaarta. Sylvia je kasnije kazala da je Rogervrlo {armantan i da samom pojavom izazivapo{tovanje. Tih je, ali svejedno duhovit i izniman mu{karac.

Madonna se planira ponovo preseliti u Ve-liku Britaniju. Pjeva~ica koja se iz te zemljevratila u SAD nakon razvoda od britanskogreditelja Guya Ritchieja, osje}a kako joj je sr-ce ipak ostalo na Otoku te planira ponovo ta-mo `ivjeti. Kada krene ostvariti svoj plan,morat }e tra`iti slu`beno dopu{tenje s obzir-

om na to da vi{e nije udata za Britanca.

Jasna Gospi} uskoro }e u Sarajevu promovira-ti maksi CD, na kojem }e se na}i ~etiri novekompozicije i tri bonus-pjesme, obrade starihhitova. Pjeva~ica koja je 80-ih obilje`ilaovda{nju pop scenu i koja posljednjih godina sporodicom `ivi u Pragu, osim radnih planovanajavila je i da se u dogledno vrijeme planira vratiti u Sarajevo.

Enrique Iglesias je sigurno iznenadio svoje bro-jne obo`avateljice, otkriv{i da mu romantika nijeja~a strana. [panski pjeva~, koji je osam godina uvezi s biv{om teniserkom Annom Kournikovomka`e da njoj uop}e nije lako s njim, jer je veomanaporan, a povremeno jako te`ak, mrzovoljan i

zahtjevan. Dodaje da ne planira brak, jer misli da dvije osobe i beztoga mogu biti savr{eno sretne.

Pop pjeva~ica Ana Stani} (34) vjen~ala se sMom~ilom Lavrni}em (38) na tajnoj ceremonijiu jednom fru{kogorskom manastiru, otkriva je-dan srbijanski sedmi~nik. Par je sklopio brak sa-mo u prisustvu kumova i prijatelja. Anina kumabila je glumica Katarina Radivojevi}. Supru`nici}e uskoro sklopiti i gra|anski brak.

Kad nekog sretnete, budite mu prijatelj

Rije~i kao nadahnu}e“

“

10/azra 2010.

Vahi

d H

ALIL

HO

D@I

]

12/azra 2010.

azraCafé

Rebeka promovirala „Difero“ Na-jpoznatija slovenska pjeva~ica Rebe-ka Dremelj pro{le nedjelje napravilaje nezaboravnu atmosferu na koncer-tnoj promociji svog novog albuma„Difero“ u sarajevskom„Coloseumu“. Rebeka je brojne go-ste, me|u kojima ih je vi{e od stoti-nu do{lo iz Slovenije, odu{evila ener-gi~nim nastupom i novim pjesmama.Promociji su prisustvovale i brojnebh. javne li~nosti, prvenstveno Rebe-kine kolege i saradnici: Eldin Husei-nbegovi}, Hari Vare{anovi}, AmilLojo, Armin Muzaferija, Nazif Glji-va i drugi. � L.L./N.B.

» Rebeka se tokom nastupa presvla~ila nekoliko puta

» Tanja \urovi} i Hari

Vare{anovi}

» Nermin Pu{kar i Amel ]uri}

„Radon Plaza“ doma}in „Dynamic SarajevoOpen 2010 10 Ball“ Pro{le sedmice u hotelu„Radon Plaza“ u Sarajevu odr`ano je najve}eevropsko takmi~enje u bilijaru. Ralf Souquetiz Njema~ke, ~etiri puta zaredom prvak svijetai aktuelni prvak Evrope u disciplinama 9 ball i10 ball, Karl Boyes iz Engleske, aktuelni prvaksvijeta u 8 pool, te trenutno prvi igra~ u Evro-pi, [panac David Alcaide, aktuelni prvak Evr-ope u disciplini „Straight Pool“, Daryl Peachiz Engleske, prvak svijeta 2008 godine i aktue-lni drugi igra~ u Evropi, te Imran Majid izEngleske, prvak Evrope od prije tri godine iaktuelni ~etvrti igra~ Evrope, samo su neka odzvu~nih imena me|u u~esnicima koja su tridana provela u na{em glavnom gradu. Titulupobjednika odnio je Ralf Souquet.

Hotel „Radon Plaza“ jo{ jednom je doka-zao sposobnost dobre organizacije i vrhu-nske usluge, kao i ~injenicu da Sarajevo za-slu`uje biti centar svjetskih zbivanja, {to su uizjavama istaknuli i u~esnici, najaviv{i svojdolazak i pobjede i naredne godine.

Na internet-stranici www.pro9.co.uk, ko-ja je ujedno i zvani~na stranica za ovaj sport,hotel je prikazan kao jedan od najboljih uEvropi. � Se.M./S.S. » Pobjednik Ralf

Souquet s peharom u ruci

» Odli~na posje}enost ovogodi{njeg „ 10 Ball SarajevoDynamic 2010“

azra 2010./13

» Na promociji i @eljko Mitrovi}, vlasnik„Pinka“, u dru{tvu s Lajlom Torlak

» Publika seodli~no

zabavljala

Strastvena BarRafaeli Maneke-

nka i djevojka glu-mca Leonarda Di-

Capria, zanosnaBar Rafaeli, u no-voj reklamnoj ka-mpanji za marku

donjeg rublja„Passionata“ za se-

zonu jesen-zima2010. izuzetnim

tjelesnim atributi-ma potvrdila je

zbog ~ega je jednood najpla}enijih li-ca u svijetu mode-linga. Ova 24-go-di{nja Izraelka po-stala je za{titno li-

ce spomenutogevropskog brenda

u novembru pro{legodine.

» Bar Rafaeli snimila reklamnu kampanju za brend donjeg rublja „Passionata“

» Irina Kapetanovi} na sceni. Osim pjesmama, odu{evila i novim imid`om

Kod ku}e je najbolje Nakon {to je postavio novestandarde zabavnog tv-programa autorskom emisi-jom „Damar“, novinar i voditelj Damir [ehanovi}trenutno priprema novi projekt. Rije~ je o emisiji„Kod ku}e je najbolje s Damirom [ehanovi}em“,gdje }e ugostiti na{e najve}e muzi~ke zvijezde izRegiona, ali i drugih sfera umjetnosti. Tematskuemisiju }e pratiti i svirka u`ivo, a me|u prvimDamirovim gostima bili su Nik{a Brato{, IrinaKapetanovi}, Vuka{in Braji}, Davor Ebner. Noveemisije po~inju se emitirati u decembru na BHT-u, a publika }e u`ivati u 75 minuta odli~nog sa-dr`aja. � L.L./N.B.

» Me|u prvim Damirovim gostima je kompozitor i aran`er Nik{a Brato{

azraCafé

14/azra 2010.

Ch

ery

l CO

LE

Prijetnje smr}u

Nakon razvoda od engleskognogometa{a Ashleyja Cola,pjeva~ica Cheryl Cole pono-vo je u centru pa`nje svje-tskih medija. Naime, ~lanica`irija jednog od najpopular-nijih muzi~kih reality showa

„X Factor“ na{la se na udaru kritika nakon {toje takmi~arki Gamu Nhengu (18) iz Zimbabveasaop}ila da nije u{la u izbor od 12 kandidata.Gledatelji su je optu`ili da je rasistica te da jeglasala protiv izuzetno nadarene i samouvjerenedjevojke, i to nakon {to ju je pohvalila da imapredivan glas.

Nezadovoljstvo gledatelja ipak je manje ozbi-ljno od prijetnji smr}u koje je, navodno, dobilau jednom od telefonskih razgovora, kada joj jere~eno da je u~inila najve}u gre{ku u `ivotuizbaciv{i Nhengu, te da svako ima metak za nju.

Prema navodima britanskog „The Suna“, po-licajci londonskog Scotland Yarda istra`uju pri-jete}u poruku. Naga|a se da su, mo`da, produ-centi zamolili Cole da izbaci Nhengu zbog nje-nih problema s vizom.

Izbacivanje jednog od kandidata „X Factora“ne bi bila nikakva pri~a da Gamu medijima nijepovjerila potresnu `ivotnu pri~u.

- U~e{}em u showu izlo`ila sam se o~ima ja-vnosti i ukoliko budem deportirana u Zimba-bve, sigurno }u biti ka`njena, jer sad cijeli svijetzna da sam pobjegla od re`ima predsjednika Zi-mbabvea Roberta Mugabea. Prona}i }e i mene imoju porodicu - kazala je Gamu.

Njen advokat Frances Farrell tvrdi da se pla-niraju boriti za ostanak u zemlji, iako je dje-voj~icinoj porodici re~eno da nemaju pravo na`albu, te }e, ukoliko dobrovoljno ne napusteBritaniju, biti suo~eni s deportacijom.

Uprkos podr{ci 250 hiljada korisnika Face-booka, djevoj~ica, ~ini se, ne}e biti vra}ena ushowu.

U me|uvremenu, socijalni radnik Ed Miliba-nd za BBC je izjavio da mu je `ao zbog cijele si-tuacije u kojoj se Gamu na{la, ali i njen slu~ajtreba imati isti tretman kao i svaki drugi, te dase u zakonu ne mogu praviti izuzeci samo zato{to je neko bio u „X Factoru“.

Britanski mediji pi{u da je potresena CherylCole odmah nakon {to je dobila prijetnje za-tra`ila pomo} stru~njaka za osiguranje. Dvamu{karca temeljito su pretra`ili njenu vilu i po-ja~ali osiguranje.

- Ove prijetnje shvatila je vrlo ozbiljno i po-ja~at }e svoje ionako jako osiguranje - izjavila jejedna od pjeva~icinih prijateljica. Producenti „XFactora“ tako|er ne `ele ni{ta prepustiti slu~ajute }e na ulazu u studio biti poja~ano osiguranje,a publika }e, tako|er, biti provjeravana iupu}ena na to da ne spominje kobnu Gamu.

- Producenti ne `ele riskirati. Svi su veomanervozni i ne `ele da se uz njihov show vezujuovakve stvari - otkrio je izvor blizak produkciji.

azra 2010./15

zbog djevoj~ice iz Zimbabvea» Cheryl je

anga`irala i dodatno o

bezbje|enje da je ~uva

» Odu{evila je publiku glasom i velikim samopouzdanjem

Ekskluzivno Berguzar KOREL

16/azra 2010.

Megapopularna [eherzada ekskluzivno za magazin„Azra“ odgovorila je na pitanja o karijeri, braku s kolegom Halitom Ergençom, sin~i}u Aliju, seriji

„1001 no}“, koja joj je donijela planetarnu slavu,roditeljima, sestri, studentskim danima

Te{ko mi pada razdvojenost

od Halita

Razgovarala: Elvedina D@AKMI]

Te{ko je opisati euforiju kojavlada oko turske serije „1001no}“ i njenih glavnih protago-nista: lijepe [eherzade, kojuglumi Berguzar Korel, plavoo-kog Onura, kojeg glumi njenmu` Halit Ergenç, te zgodnog

Kerema, kojeg je utjelovio Tardum Flordun.Publika `eli znati sve o njima: njihovom braku,vezama, djeci, roditeljima, gdje izlaze, kakvu hr-anu jedu, gdje `ive...Svake no}i, u 20:00 sati,ulice bh. gradova su gotovo puste. Cijele poro-dice su pred tv-ekranima, nestrpljivo i{~ekuju}inovu epizodu svoje „[eherzade“. Njen lik je to-liko dojmio ne samo bh. gra|ane, ve} i one izsusjedne Hrvatske i Srbije, da su seriju nazvalipo glavnom liku. Ona je lijepa, pametna,uspje{na arhitektica, samohrana majka sin~i}aKana. Kada se njen jedinac te{ko razboli, onanema drugog izbora osim da provede no} sasvojim poslodavcem Onurom, kako bi platila li-je~enje. Spletom okolnosti, ona i njen „d`elat“se zaljube jedno u drugo. Na kakvim }e sveisku{enjima njihova ljubav biti, vidjet }ete u pr-edstoje}im epizodama „1001 no}i“, a u nare-

azra 2010./17

» Samo sedam mjeseci nakonro|enja sin~i}a Alija, Berguzarse vratila na posao s besprijekornom figurom »

» [eherzada i Berguzar su u jednoj stvari iste: Obje

bi sve u~inile za svoje dijete, sinove Kana i Alija

» Za ovom 28-godi{njom tamnookom i dugonogom brinetom poludio je i arapski svijet

18/azra 2010.

dnim redovima pro~itajte ekskluzivni intervjukoji je za na{ magazin dala popularna BerguzarKorel.

VVeelliikkii uussppjjeehh

� PPrreemmaa nnoovviimm iissttrraa`iivvaannjjiimmaa,, sseerriijjaa „„11000011 nnoo}}““jjee nnaajjgglleeddaanniijjaa eemmiissiijjaa uu BBoossnnii ii HHeerrcceeggoovviinnii.. IIssttaassiittuuaacciijjaa jjee uu SSrrbbiijjii,, HHrrvvaattsskkoojj,, CCrrnnoojj GGoorrii,, MMaakkee--ddoonniijjii.. GGrr~~kkoojj,, BBuuggaarrsskkoojj...... ssvvuuddaa ggddjjee jjee pprriikkaazzii--vvaannaa.. UU ~~eemmuu jjee ttaajjnnaa nnjjeennoogg ggoolleemmoogg uussppjjeehhaa??

- Bila sam veoma iznena|ena gledano{}u koje

je serija postigla, prijesvega u Turskoj, a po-gotovo van njenih gra-nica. Mislim da je~injenica da nas volerazli~iti ljudi iz ra-zli~itih zemaljaodli~an pokazatelj dasmo obavili dobar po-sao. Kulture spome-nutih zemalja su sli~nejedna drugoj, ljudi su

veseli, prijateljski raspolo`eni, {to je vrlo lijepo. Ito mo`e biti razlog popularnosti serije me|uovim nacijama.

� LLjjuuddii ssuu ppoolluuddjjeellii zzaa lliikkoovviimmaa iizz „„11000011 nnoo}}ii““..NNaa FFaacceebbooookkuu jjee mmnnooggoo ssttrraanniiccaa ppoossvvee}}eenniihh VVaammaaii kkoolleeggaammaa iizz sseerriijjee.. SSvvee {{ttoo ssee ttii~~ee vvaa{{iihh `iivvoottaa jjeeiizzuuzzeettnnoo ~~iittaannoo.. OOssiimm ttooggaa,, jjeeddnnaa ttuurriissttii~~kkaa aaggee--nncciijjaa iizz SSrrbbiijjee jjee ~~aakk uuvveellaa ttuurree nnaa llookkaacciijjee ggddjjee jjeessnniimmaannaa sseerriijjaa.. OOddaakkllee ttoolliikkaa zzaalluu||eennoosstt,, ssmmaattrraatteellii ddaa jjee ttoo pprreettjjeerraannoo,, ooppsseessiivvnnoo nnaa nneekkii nnaa~~iinn??

- Ne bih rekla da je to opsesija. Ina~e, ljudi ko-ji gledaju serije vole znati sve o glavnim glumci-ma, atmosferi koja vlada tokom snimanja i nakonnjega. Tako se osje}aju bli`im svojim omiljenimlikovima i samoj radnji serije. A {to se turisti~kihtura ti~e, one se organiziraju, naprimjer, i u NewYorku, gdje ljudi posje}uju mjesta na kojima jesniman „Sex i grad“. Tako postaju dio ne~ega {to

Zabranjenaljubav

Berguzar Korel i Halit Ergenç su trenutnonajpopularniji gluma~ki par u svojoj zemlji.Mnogi ih nazivaji turskim Brangelinom (aso-cijacija na Brada Pitta i Angelinu Jolie). Iakosu se upoznali i bili u vezi nekoliko godinaranije, zaljubili su se na snimanju serije„1001 no}“. Njihova ljubavna pri~a se upore-do odvijala na malim ekranima i u stvarnom`ivotu. I dok je ona u seriji me|u publikomglorificirana, u stvarnosti su nai{li na osudujavnosti, jer su u to vrijeme oboje bili zauzeti.Halit je bio u osmomjese~nom braku s glu-micom Gyzem Soysally, dok je Berguzar bilau vezi s plesa~em Tanom Sagturkom. Inte-nzivna dru`enja na setu probudila su u njima„zabranjenu“ ljubav, kojoj nisu mogli odolje-ti. Napustili su dotada{nje partnere i posvetilise jedno drugom. Svi su bili protiv njih, aliBerguzar i Halit su to izdr`ali. Vjen~ali su se idobili sina, koji ih je jo{ vi{e povezao. Bergu-zar smo uputili i nekoliko pitanja u vezi s timvrlo te{kim razdobljem u njihovim `ivotima.Odgovore nismo dobili.

» To {to je k}erka poznatih turskihglumaca za nju je, u jednom trenutku, bilo veliko optere}enje

» Od svjetskih gluma~kih diva inspirira je Meryl Streep

» Odgojena sam moderno, ali po{tujem

tradiciju i obi~aje

»

Imala sam 23 godine

kada sam postala dio projekta

„1001 no}“. I da, pomalo sam

se pla{ila kada sam snimala

prvu epizodu. Moram priznati

da sam posljednje scene

te famozne prve epizode

jedva snimila

“

azra 2010./19

» Berguzar Korel i Halit Ergenç:Romansu s malih ekrana ostvarili i u stvarnom `ivotu »

20/azra 2010.

su do tada gledali samo na malim ekranima.

� UU sseerriijjii „„11000011 nnoo}}““ gglluummiillii ssttee `eennuu kkoojjaa jjee nnee--kkoolliikkoo ggooddiinnaa ssttaarriijjaa oodd VVaass ii kkoojjaa ssee ooddllii~~nnoo nnoossiissaa ssvviimm `iivvoottnniimm pprroobblleemmiimmaa:: iizzgguubbiillaa jjee mmuu`aa,,nnjjeennoo ddiijjeettee jjee ttee{{kkoo bboolleessnnoo,, pprrooddaajjee ssee kkaakkoo bbii ggaaiizzlliijjee~~iillaa,, mmuu~~ee jjee lljjuubbaavvnnii pprroobblleemmii...... OOnnaa,, uupprr--kkooss ssvveemmuu,, oossttaajjee jjaakkaa ii ppoossttii`ee ssvvoojj cciilljj.. SSmmaattrraatteellii ddaa jjee ttoo mmoogguu}}ee ii uu ssttvvaarrnnoomm `iivvoottuu??

- Ako je djetetovo zdravlje u pitanju, kao nje-gova majka }u u~initi sve da ga za{titim, da onoozdravi. Zaboravit }u na svoje potrebe, posvetitise njemu i biti jaka koliko god je potrebno. Utom slu~aju drugog izbora nemam. Ne postojine{to {to ne bih u~inila za svoje dijete.

� KKoojjee oossoobbiinnee bbiissttee vvoolljjeellii pprreeppoozznnaattii uu ssvvoomm ssii--

nnuu kkaaddaa ooddrraassttee??

- Halit i ja bismo voljeli da Ali, prije svega,bude siguran u sebe i da ~vrsto stoji na zemlji.

� PPllaanniirraattee llii uusskkoorroo pprroo{{iirriittii ppoorrooddiiccuu??

- Mo`da...

� KKaaddaa ii kkaakkoo ssttee uuppoozznnaallii HHaalliittaa??

- Poznajemo se ve} {est godina. Upoznali smose dok sam ja jo{ bila na koled`u.

� OOnn jjee ~~aakk 1122 ggooddiinnaa ssttaarriijjii oodd VVaass.. DDaa llii VVaammjjee ttoo iikkaaddaa zzaassmmeettaalloo?? KKoojjee ssuu ppoozziittiivvnnee ssttrraannee vveezzeekkaaoo {{ttoo jjee VVaa{{aa??

- Nama je toliko dobro kada smo skupa, danam starosna razlika ne predstavlja nikakvo

optere}enje, niti obra}amo pa`nju na nju. Imasituacija kada se ja pona{am zrelije nego on, iobratno. Sve je stvar trenutka...

� UU lljjeettoo 22000099.. ggooddiinnee ssttee iimmaallii pprreeddiivvnnoovvjjeenn~~aannjjee.. OO nnjjeemmuu ssuu ppiissaallii ssvvii ttuurrsskkii mmeeddiijjii.. JJeesstteellii ggaa ssaammii iissppllaanniirraallii ii kkaakkoo jjee bbiilloo ss VVaa{{eegg gglleeddii{{ttaa??

- Bilo je sjajno. Odli~no smo se zabavili i Ha-lit i ja. Vjerujem da su i na{i prijatelji u`ivali.Vjen~anje je organizirala agencija za vjen~anja, isve je bilo onako kako smo mi `eljeli.

� SS oobbzziirroomm nnaa ttoo ddaa ssttee oobboojjee mmnnooggoo zzaappoosslleennii --VVii ssnniimmaattee nnoovvuu sseerriijjuu,, ddookk jjee HHaalliitt zzaauuzzeett pprriipprree--mmaa zzaa uulloogguu ssuullttaannaa SSuulleejjmmaannaa VVeellii~~aannssttvveennoogg --kkoolliikkoo vvrreemmeennaa,, pprroovvooddiittee ssaa ssuupprruuggoomm ii ddaa lliiuuoopp}}ee iimmaattee ddoovvoolljjnnoo vvrreemmeennaa jjeeddnnoo zzaa ddrruuggoo,, jjeerriimmaattee ii bbeebbuu??

- Provodimo {to je mogu}e vi{e vremena sku-pa, a razdvojenost nam te{ko pada. Ja sam tre-nutno u ljetovali{tu Cesme, pored Izmira, gdjesnimam novu seriju. Halit }e po~eti glumiti unovom projektu ve} narednog mjeseca. Bit }enam te{ko, ali se nadam da }emo se vi|ati {to je~e{}e mogu}e, ne samo zbog nas ve} i zbogna{eg sina, naravno.

� VVaa{{ii rrooddiitteelljjii ssuu,, ttaakkoo||eerr,, bbiillii gglluummccii.. JJee llii ttoouuttjjeeccaalloo nnaa iizzbboorr VVaa{{eegg zzaanniimmaannjjaa?? DDaa llii ssuu VVaassppooddrr`aallii uu ttoommee??

- Oboje su bili glumci. Ako ka`em da me ni-su podr`avali, slagat }u. Ali kasno sam to prizna-la sebi i svojoj porodici.

� KKaakkoo ssuu VVaass ooddggaajjaallii:: nnaa ttrraaddiicciioonnaallaann iillii mmoo--ddeerraann nnaa~~iinn??

Ako je djetetovo zdravlje

u pitanju, kao njegova majka

}u u~initi sve da ga za{titim,

da ono ozdravi. Zaboravit

}u na svoje potrebe, posvetiti

se njemu i biti jaka koliko

god je potrebno

“

» Vjen~ali se dva puta: u seriji i stvarnom `ivotu

» Jedna od najljep{ih i najtra`enijih turskih glumica

»

azra 2010./21

- Odgojena sam moderno, kao i svi moji pri-jatelji. Ipak, to ne zna~i da ne po{tujem tradicijui obi~aje koji vladaju u mojoj domovini.

� IImmaattee llii bbrraa}}ee iillii sseessttrraa?? ^iimmee ssee bbaavvee??- Imam stariju sestru koja dizajnira torbe. Vr-

lo je kreativna i dobro se sla`emo.

� KKaakkoo ssttee pprroovvooddiillii vvrriijjeemmee nnaa UUnniivveerrzziitteettuu„„MMiimmaarr SSiinnaann““?? JJeessttee llii iimmaallii vvrreemmeennaa ii ddaa ssee ppoo--ssvveettiittee gglluummii??

- Bilo je dosta zabavno studirati teatar. Nisamglumila za to vrijeme, jer sam se pla{ila da ne za-postavim fakultet. Fokusirala sam se samo nau~enje.

� SSjjee}}aattee llii ssee ssvvoojjee pprrvvee uullooggee?? JJeessttee llii ssee ppllaa{{iillii rree--aakkcciijjee ppuubblliikkee iillii ssttee bbiillii ssiigguurrnnii ddaa ssttee uurraaddiillii ddoo--bbaarr ppoossaaoo??

- Uloga [eherzade bila je moja prva ozbiljnijauloga. Imala sam 23 godine kada sam postaladio projekta „1001 no}“. I da, pomalo sam sepla{ila kada sam snimala prvu epizodu. Morampriznati da sam posljednje scene te famozne prveepizode jedva snimila. Ipak, sve je na kraju ispa-lo dobro. Vi{e nisam imala razloga za strah.

� KKoolliikkoo jjee ppooppuullaarrnnoosstt uuttjjeeccaallaa nnaa VVaa{{ pprriivvaattnnii`iivvoott?? JJee llii VVaamm iikkaaddaa zzaassmmeettaallaa ttoolliikkoo ddaa sstteeppoo`eelljjeellii ddaa bbuuddeettee ssaassvviimm „„oobbii~~nnaa““ `eennaa ii ddaa nniikkoonnee oobbrraa}}aa ppaa`nnjjuu nnaa VVaass kkaaddaa iizzaa||eettee nnaa uulliiccuu iilliiooddeettee uu sshhooppppiinngg??

- Nikada, ustvari, nisam ni dopustila slavi daovlada mojim privatnim `ivotom. Pa`nja kojumi posve}uju ljudi na ulici i mediji ne smeta midok god u njoj osje}am po{tovanje prema ono-me {to radim, kao i prema meni li~no.

� RRaaddiittee ii nnaa ddrruu{{ttvveennoo ooddggoovvoorrnniimm pprroojjeekkttiimmaa iiuu~~eessttvvuujjeettee uu oorrggaanniizzaacciijjii ddjjee~~iijjeegg uullii~~nnoogg ppoozzoorrii{{ttaa..KKoolliikkoo vvaamm oovvaajj rraadd zznnaa~~ii??

- Mnogo, u`ivam u tome. Mislim da bi svi

glumci trebali obratiti vi{e pa`nje na socijalneprojekte i pokazati vi{e saosje}anja za ono {to sede{ava oko njih. [to vi{e pa`nje obratimo nanjih, ti problemi }e prije biti rije{eni.

� NNaa kkoojjeemm pprroojjeekkttuu ttrreennuuttnnoo rraaddiittee?? - Nedavno sam po~ela snimati seriju „Bitmeyen

Sarki“, odnosno „Beskrajna pjesma“. Lik kojegglumim je mnogo druga~iji od [eherzade, ustvari,imaju potpuno druga~ije osobine.

� BBiissttee llii ssee vvoolljjeellii ookkuu{{aattii uu hhoolliivvuuddsskkiimm ffiillmmoovvii--mmaa??

- Bilo bi dobro, ali holivudska industrija fi-lma zahtijeva mnogo odricanja. Tamo je i velikakonkurencija, ljudi ne prezaju ni od ~ega da bidobili uloge, a ja nisam taj tip osobe ni glumca.Zato se ne vidim kako se borim za opstanak uHollywoodu. Za sada mi je privla~nija evropskakinematografija.

� ZZaahhvvaalljjuujjuu}}ii sseerriijjii „„BBiinnbbiirr GGeeccee““,, uuppoozznnaallii ssmmoo

mmnnoo{{ttvvoo ttuurrsskkiihh oobbii~~aajjaa kkoojjii ssuu zzbboogg hhiissttoorriijjsskkiihhookkoollnnoossttii vveeoommaa ssllii~~nnii nnaa{{iimmaa.. UU BBoossnnii kkoorriissttiimmoommnnooggoo ttuurrsskkiihh rriijjee~~ii,, jjeeddeemmoo ssllii~~nnuu hhrraannuu,, nnoossiimmooiissttaa iimmeennaa...... DDaa llii }}eemmoo ii VVaass uu sskkoorroo vvrriijjeemmeemmoo}}ii vviiddjjeettii nnaa uulliiccaammaa SSaarraajjeevvaa?? ^iimmee bbiissmmoo VVaassmmooggllii pprriivvuu}}ii??

- Voljela bih posjetiti Bosnu, zaista. Ali sve jestvar vremena. Moj raspored snimanja je pri-li~no natrpan. Jedva na|em vremena za sina isupruga. Ako dobijem priliku i budem imalaslobodnog vremena, Bosna je definitivno me|uprvim zemljama na mojoj listi top destinacija.

� JJee llii iissttiinnaa ddaa ssee uu sslloobbooddnnoo vvrriijjeemmee bbaavviittee

ooddbboojjkkoomm,, kklliizzaannjjeemm nnaa lleedduu,, jjeeddrreennjjeemm nnaa ddaassccii iipplleessoomm??

- Igrala sam odbojku u srednjoj {koli, dok mepovreda nije sprije~ila u tome. Ostale sportoveparkticiram rijetko, jer nemam vremena.

� ZZbboogg aattrraakkttiivvnnoogg iizzgglleeddaa ttrraa`eennii ssttee ii uu ssvviijjeettuummooddee.. KKoolliikkoo VVaamm jjee oonn pprriivvllaa~~aann ii bbiissttee llii ggaa mmii--jjeennjjaallii zzaa gglluummuu??

- Nisam nikada primila neku konkretnu ponu-du iz svijeta mode. Glumu ne bih nikada u po-tpunosti napustila, ali bih svaki ozbiljniji posao,koji dolazi iz modne industrije, dobro razmotrila.Nikad se ne zna, sve zavisi od ponude. �

Ako dobijem priliku

i budem imala slobodnog

vremena, Bosna je

definitivno me|u prvim

zemljama na mojoj listi

top destinacija

“

» Zbog ljepote i tjelesnih proporcija tra`ena i u

svijetu mode

Intervju D`evad KARAHASAN

22/azra 2010.

Biti pisac zna~i promatrati umjesto `ivjetiPoznajem mnogo kolega, profesora u Njema~koj,Italiji, Austriji, [vicarskoj, koji bje`e u penziju da ne bi sudjelovali u uni{tenju univerziteta, gdje je nametnuto takozvano bolonjsko obrazovanje. Bolonjska reforma univerziteta je, ustvari, uni{tenje klasi~nog univerziteta iz vi{e razloga. Prvi razlog je {to oni sve znanje svode na informaciju, i to je, naravno, la`, zabluda birokratskih mozgova, jer znanje nije informacija, ve} mnogo vi{e; znanje je forma, ono {to smo stekli razumom, emocijom, tijelom, svije{}u, podsvije{}u, slutnjom, imaginacijomRazgovarala: Elameri [KRGI]-MIKULI] Foto: Fuad FO^O

Je li pisca najlak{e opisati ako poredamonjegova djela? Pa ka`emo: D`evad Kar-ahasan je „Izvje{taji iz tamnog vilajeta“,„Isto~ni diwan“, „[ahrijarov prsten“,„No}no vije}e“...Ili je bolje kazati daima lijepe ruke. I rumeno lice. Ka`e daje stidljiv. Strastveno govori kad brani

knji`evnosti od birokratije. Malo ti{e kad opisu-je vrijeme u kojem `ivimo. On ne `uri. S punoljubavi njeguje privilegiju `ivota bez mobilnogtelefona. Pored njega mnogi djeluju neuroti~no.Tako je i nama bilo. Vi{enedjeljnu potragu zanajve}im bh. piscem zavr{ili smo u njegovomkabinetu na Filozofskom fakultetu. Nekolikostolica, mnogo papira i ispitiva~ki pogled.

� JJoo{{ jjeeddnnuu nnaaggrraadduu ssmmjjeessttiillii ssttee uu sseehhaarruu vveelliikkooggkknnjjii`eevvnnoogg uussppjjeehhaa.. PPoo ~~eemmuu jjee „„VViilleenniiccaa““ ddrruu--ggaa~~iijjaa??

- Druga~ija je za mene, jer je to nagrada kojase po~ela dodjeljivati u Jugoslaviji u vrijeme ka-da je to bilo susjedstvo zajedni~ke dr`ave. Na-jte`e je da vas prepoznaju, da vas vide i ne{tovam priznaju kom{ije. Slovenci su na neki na~injo{ na{i, utoliko {to je to blizak jezik, ljudi mojegeneracije jo{ pamte Jugoslaviju, imaju sa mnomniz zajedni~kih iskustava, a ja u ovom na{em pr-ostoru nisam jako primije}en, jer ne podnosimovu jaransku estetiku. Meni prijatelji trebaju dami ka`u gdje sam lo{, a ne da mi vi~u: „A {to silijep...“. Nisam ja od tih. Nemam klanova, nepripadam niti jednom ~oporu, nisam na{, nisamni svoj, bona. A kod nas to, na`alost, jo{ funkci-onira. Sve je na nivou: „Ja tebi, ti meni“ ... „[taja imam od tog“ ... „Mogu ti valjati“ ... to je tajaranska estetika, ~oporska... ja je nemam.

Drugi razlog zbog kojeg je ova nagrada pose-bna jeste ~injenica da o pobjedniku odlu~uje `iri

sastavljen od pisaca, a njihov jedini kriterij jeknji`evnost. Niti jedna nagrada nije dodijeljenana osnovu politi~kih ili nekih drugih razloga, ito mi je tako|er drago. I tre}e po ~emu se onaizdvaja jeste opseg ove nagrade, a to je srednjaEvropa. Srednja Evropa nije politi~ki, niti eko-nomski teritorij, ve} samo kulturni. SrednjuEvropu ne mo`ete definirati. Ali ako ~itam knji-gu nekog srednjoevropskog pisca, ja itekakoznam da on pripada tu. Mnogo je vi{e vezaizme|u Muzila i Krle`e, iako se vjerovatno nisu~itali. „Vilenica“ se dodjeljuje za precizno artiku-liranje srednjoevropskog kulturnog prostora.

� DDaannaass ssee lljjuuddii ddiijjeellee nnaa uussppjjee{{nnee ii oonnee kkoojjii ttoonniissuu.. VVii ssttee uussppjjee{{aann ~~oovvjjeekk..

- Nikad u `ivotu nisam htio biti ve}i od dru-gih. Po temeljnom osje}anju sam ~ovjek koji ni-kad nije trpio vertikalne hijerarhije me|u ljudi-

ma. Pristajem samo na partnerski odnos. Svojimstudentima sam uvijek govorio: „Nemojte se,molim vas, slagati sa mnom“, zahtijevao sam odnjih raspravu, polemiku. Mi, naravno, nemo`emo biti prijatelji. Prevelika je razlika u go-dinama i prevelike su razlike u pozicijama. Nespadam me|u one koji smatraju da su mogu}aprijateljstva izme|u roditelja i djece, profesora istudenata. Nema tu prijateljstava. Ali je mogu}apartnerska napetost. Postoje momenti u kojimasam se osje}ao sjajno. Naprimjer, dok sam biomlad i igrao za {kolsku reprezentaciju u nogo-metu. Sjajno! Kad je prvi put u `ivotu cura reklada me voli. A ovi uspjesi, za koje ste me pitali, inisu ne{to {to me uzbu|uje. Vi ste dobro opisaliovaj trenutak. Mi `ivimo u vremenu u kojem seuspjeh doslovno mistificira. To zna~i da `ivimou vremenu koje je ekstremno pojednostavljeno, ivremenu koje direktno najavljuje krah jedne ku-

lture. Danas je statistika jedina metafizi~ka disci-plina koja nam je ostala. Ni~eg nema nego stati-stika. O tome govori i formulacija koja je sva-kom razumljiva i normalna, a prije stotinu godi-na je bila nezamisliva: ~ovjek koji je sam sebestvorio „Self-Made Man“.

@ivimo u vremenu finansijskog totalitarizma.Prostaci koji su se do~epali velike love uni{tavajuna{ svijet da bi oni izgledali va`ni. Iz na{eg svije-ta protjeruju duh, pamet, dobar ukus, ljepotu,smisao, zna~enje. Uni{tavaju sve da bi ostale br-ojke kao jedino {to njih uzbu|uje. Za mene jeuspjeh ako je neka otmjena du{a osjetila trenu-tak radosti i uzbu|enja dok je ~itala moju knji-gu. To je golemo, dakle mnogo ve}e od 100.000prodanih knjiga i {est nagrada. Ja pi{em da bihse s nekim razumio, sreo, da bih na{ao pravogsagovornika.

� KKoojjaa jjee nnaajjvvee}}aa `rrttvvaa kkoojjuu ssttee pprriinniijjeellii zzaa iinnttee--lleekkttuuaallnnii ii ddrruu{{ttvveennii ssttaattuuss kkoojjii ssaadd uu`iivvaattee??

- Ne znam koji status? Pa dobro, svjestan samga, ali ga ne osje}am. Ja nikad nisam pripadao inikad nisam ozbiljno uzimao socijalne statuse. Jatra`im sagovornike. Nikad nisam imao klike, gr-upu, klan koji bi me gurao, nisam imao partijukojoj bih pripadao. Nikad od prijatelja nisamo~ekivao da mi napi{e dobar prikaz knjige, dami da nagradu, da mi ka`e kako sam sjajan.Va`ni su mi sagovornici. Znam da ima ljudi kojime vole i tome se veoma radujem, ima ljudi kojime mrze i to me rastu`uje, ali me ne brine pre-vi{e. Koja je najve}e `rtva koju sam prinio? To{to pi{em na ra~un `ivota. Ho}u re}i da se knji-ge pi{u i ~itaju onda kad smo sami. Da biste bilisami, ne mo`ete se dru`iti s ljudima. Morate seodre}i nekih formi dru`enja s ljudima, koje sujako dobre. Druga velika `rtva je to {to vas pisa-nje otu|uje od ljudi. Dok se dru`im, stalno gle-dam ljude oko sebe kao potencijalne likove, gle-dam kako da ukradete neku osobinu, karakteri-sti~an pogled, formulaciju, da obuhvatim kakoovaj, ili ova gleda... mogli bi mi valjat’. Biti pi-sac zna~i promatrati, umjesto `ivjeti.

� KKaakkvvaa jjee rraazzlliikkaa iizzmmee||uu ssttuuddeennaattaa ssaaddaa ii ooddpprriijjee ddeesseett ggooddiinnaa??

- Kad po~injem saradnju s jednom generaci-jom studenata, haman uvijek odr`im govor ukojem ka`em da je kod mene dozvoljeno pra-kti~no sve. Strogo je zabranjeno slagati se samnom. Mislim da je zada}a nastavnika, profeso-ra da pomogne studentu da izgradi svoje mi{lje-nje, a ne da preuzme moje. Meni ne trebaju slje-dbenici. Prije rata, naprimjer, predavao sam naAkademiji scenskih umjetnosti, trajalo je nekovrijeme dok se studenti ne uvjere da ja ozbiljnomislim, da ja to nisam rekao onako. Tad su onizaista u`ivali u toj slobodi. Oni su se pravili dane vole pisce koje ja volim, samo da bi sesva|ali. Oni su tragali za mogu}im odgovorima.

Sada{nji studenti mnogo manje pristaju nato. Oni kao da `ele dobiti {to kra}e formuliranuistinu, kao da ne znaju {ta bi sa slobodom kojuim ja nudim i koja je nu`na da biste prepoznali{ta mislite. Naravno da to ima veze s ratnimiskustvom. Ljudi koji danas `ive u Bosni zaistase te{ko mogu prepustiti potrazi za nekim odgo-vorom, jer lako je odati se pitanjima, duhovnojnesigurnosti u svijetu koji funkcionira, koji vamnudi jednu ~vrstu ta~ku, a u dana{njoj Bosni,koja je sva namjerno izgra|ena, tako ne mo`efunkcionirati, ne mo`e pru`iti ni minimum si-

gurnosti - do bola vam trebaju definitivne istine.Problem je u tome {to ih ja ne mogu ponuditi,jer bih lagao.

Knji`evnost ne nudi istine, ona nudi pitanjana koja odgovore mo`e saznati svaki od nas.Knjiga je sjajna stvar, jer dok ~itate knjigu,ustvari, razgovarate s nekim i sami sa sobom. Pritome taj sagovornik ne nervira bojom svoga gla-sa. Filozofski govore}i, roman je sam po sebi po-tencijalitet, mogu}nost. On je moja punuda zarazgovor. Ta mogu}nost se ostvaruje ~itanjem.Vi ste kad ~itate sagovornik, saradnik, koautor.

� JJee llii lloo{{iijjee oobbrraazzoovvaannjjee ddaannaass,, nneeggoo nneekkaadd??

- Kako nije. Poznajem mnogo kolega, profe-sora u Njema~koj, Italiji, Austriji, [vicarskoj,koji bje`e u penziju da ne bi sudjelovali uuni{tenju univerziteta, gdje je nametnuto tako-zvano bolonjsko obrazovanje. Bolonjska reformauniverziteta je, ustvari, uni{tenje klasi~nog uni-verziteta iz vi{e razloga. Prvi razlog je {to oni sveznanje svode na informaciju, i to je naravno la`,zabluda borikratskih mozgova, jer znanje nijeinformacija, ve} mnogo vi{e; znanje je forma,ono {to smo stekli razumom, emocijom, tijelom,svije{}u, podsvije{}u, slutnjom, imaginacijom...to je znanje. Informacija je ono {to mo`e razu-mjeti kompjuter. Debili koji diktiraju obrazova-nje, poku{avaju od nas napraviti kompjutere. Ja-sno je i za{to. U svijetu finansijskog totalitari-zma nama nisu potrebni ljudi koji misle i znaju,nama trebaju radne snage. Danas se, kobajagi,obrazovanjem proizvode radne snage koje moguopslu`ivati pojedina radna mjesta. Imajte naumu da je rije~ obrazovanja izvedena iz „obraz“{to zna~i lik, oblik.

Klasi~no obrazovanje je proces stvaranjali~nosti, oblikovanja va{eg duha. Da bismo tomogli posti}i, da bismo to uradili, nama je datopotrebno vrijeme da dozrijevamo, razvijamo se,rastemo, usavr{avamo se. [kola se obra}ala cije-lom va{em bi}u. Pa ne mogu ja predavati Goe-tea, tako da vam dajem informacije. Da bi se~itao Goete, mora se voljeti Gretchen, mora seshvatiti drama ostarjelog Fausta, koji je cijeli`ivot proveo u~e}i i na kraju shvata da ni{ta nezna, mora se razumjeti drama iz vlastitog isku-stva koliko je njihov susret dramati~an, nemo-gu}, uzbudljiv. Ne mo`e se knji`evnost, filozofi-ja, reducirati na puke informacije. Ja vas uvjere-vam da ovo aktuelno uni{tenje obrazovnog siste-ma sluti na veliko zlo.

� KKoodd nnaass ii nnee ppoossttoojjii ppoolliittiikkaa oobbrraazzoovvaannjjaa..

- Ne postoji ona nigdje. Svugdje se govori opolitici obrazovanja, ali kad do|u na red zahtjevi

azra 2010./23

Imajte na umu da je rije~

obrazovanja izvedena iz „obraz“

{to zna~i lik, oblik. Klasi~no

obrazovanje je proces stvaranja

li~nosti, oblikovanja va{eg duha.

Da bismo to mogli posti}i, da

bismo to uradili, nama je dato

potrebno vrijeme da

dozrijevamo, razvijamo se,

rastemo, usavr{avamo se

“

»

24/azra 2010.

za konstituiranje takve politike, oni se sudaraju stemeljnim slobodama. Neka ljudi upisuju ono {to`ele, neka se bave s onim {to ih raduje. Tu je pro-blem jednostranih, totalitarnih dru{tava, kao {to jesavremeno zapadno dru{tvo, gdje imate jednu je-dinu vrijednost, a to je lova. Obrazovanje je, nara-vno, put do zaposlenja, hljeba, posla, uz to je onoi ljudsko pravo, ali i privilegija i radost. Stalnoslu{ate, ~itate kuknjavu politi~ara zbog toga {to seprevi{e ljudi upisuje na takozvane humanisti~kediscipline i premalo na tehni~ke smjerove. Tu ku-knjavu ne mo`ete ozbiljno uzeti, jer je to potpunologi~no. Pa za Boga miloga, naravno da ljude vi{euzbu|uje i raduje veliki pisac nego {araf.

Naravno da vi{e ljudi vole ono {to se obra}anjihovim emocijama i snovima, njihovoj imagi-naciji. Bez `elje da bilo koga potcjenjujem, alijasno je da ste vi kao in`injer ma{instva u fu-nkciji proizvodnje materijalnih dobara. S drugestrane, kao ~ovjek koji se bavi knji`evno{}u, filo-zofijom, glumom... vi se trudite oplemeniti svoj`ivot. Pa k vragu! Naravno da mi je vi{e stalo dotoga da `ivim plemenito, nego da nekom boga-tom gadu uve}avam profit, i da budem rob va{esvete ekonomije. Ve} trideset godina, otkako sezapadno dru{tvo po~elo oblikovati kao sistem fi-nansijskog totalitarizma, dr`ava nastoji ljude na-govoriti, prisiliti diskretno, demokratskim sre-dstvima da se opredjeljuju vi{e za tehni~ke disci-pline, gdje }e slu`iti ekonomiji, profitu.

� ZZggrraa`aammoo ssee nnaadd ~~iinnjjeenniiccoomm ddaa ssee `eennee uu nnee--kkiimm zzeemmlljjaammaa oobbrreezzuujjuu ii ttaakkvvaa ddrruu{{ttvvaa oossuu||uujjee--mmoo.. SS ddrruuggee ssttrraannee,, mmii `iivviimmoo uu vvrreemmeennuu ggddjjee,,aakkoo nniissii kkoonnkkuurreennttaann nnaa ttrr`ii{{ttuu eesstteettiikkee,, bboolljjee jjee ddaassee ppooddvvrrggnnee{{ ppllaassttii~~nnoojj ooppeerraacciijjii.. II ttaaddaa jjee ttoo „„nnaa{{iizzbboorr““.. [[ttaa ssee ssvvee kkrriijjee ppoodd iirriittaannttnnoomm ssiinnttaaggmmoomm„„ttoo jjee ttvvoojj iizzbboorr““..

- Nama se svakodnevno dokazuje da smo mipotpuno determinirana bi}a, da slobodne voljenema, niti je mo`e biti. Slobodna volja je predr-asuda klasi~ne filozofije. Uporedo s tim, tako-zvana politika bez prestanka nas bombardirapri~om o tome kako je sve na{ izbor, jer se, nar-avno, svo|enje ~ovjeka na radnu snagu mo`e pr-ovesti jedino razaranjem socijalne mre`e u kojojse ~ovjek nalazi. Sve dotle dok ste vi svojoj ma-teri jedina k}erka na svijetu, svom ocu babinasultanija, dok ste kom{inici kona... vi niste pukaradna snaga. Socijalna mre`a u kojoj vi boravitene dozvoljava va{u redukciju na jednu osobinu.Da bi se to postiglo, vas se mora i{~upati iz soci-jalne mre`e, zato se izmi{ljaju ideologije i pri~ekako je sve na svijetu va{ izbor. Ka`em da nije,niti mo`e biti.

Naravno da smo mi uvijek dio socijalnemre`e. Va{e osje}anje lijepog i dobrog, naravnoda je u vezi s kulturom u kojoj `ivite, ~ak i ondakad su razorene i pokidane klasi~ne socijalnemre`e. U dana{njem zapadnom dru{tvu vi{e go-tovo da i ne postoje kao zajednice koje se mora-

ju uzeti u obzir: porodica, nacija, grad,kom{iluk... Nema vi{e ~ak ni ekonomskih zaje-dnica kao {to je firma. Vi znate da su u 19. i 20.stolje}u nastajala sjajna prijateljstva, ~itave soci-jalne mre`e me|u ljudima koji su radili u jednojfirmi. Sve se to mijenja. Vi tokom jednog `ivotamorate promijeniti sedam, osam gradova, dese-tke firmi, ~lanovi jedne porodice jedva da se ipoznaju, uglavnom se telefonira. Ti ljudi koji supotpuno istrgnuti iz klasi~ne socijalne mre`eizlo`eni su utjecaju medija. ^ovjek je, s jednestrane, apsolutno individualno bi}e, neponovljiv,nezamjenjiv i jedinstven. S druge strane, ~ovjekje socijalno bi}e, jezikom integriran u jednu za-jednicu. ^im ste se po~eli razvijati kao ljudskobi}e, vi ste ugra|eni u jezik, jezikom ste upleteniu jednu zajednicu. Tako da je ta cijela pri~a oizboru varka, igra. Naravno, nipo{to ne mislimda u ljudskom `ivotu ne postoji izbor, ali trebashvatiti da je ljudski `ivot dijalektika izme|unu`nosti i slobode, izme|u izbora i prisile...

� KKoojjaa jjee,, pprreemmaa VVaa{{eemm mmii{{lljjeennjjuu,, oossnnoovvnnaa ooddllii--kkaa vvrreemmeennaa uu kkoojjeemm `iivviimmoo??

- Brzina, strah, zbunjenost, neuroza. Histori-jski procesi su uvijek dvosmjerni, dvostruki. Sva-ki put kad su brzina, neuroti~nost, anksioznost,dosezali vrhunac, ve} je postojala protute`a to-me. Alkemi~ari tvrde da plamen prije nego }e seugasiti gori najsjajnije i najja~e. Sve }e se kaddosegne kulminaciju, po~eti gasiti. Kada se je-dan niz osobina, jedan proces historijski dovodido kraja, ve} je uveliko nastalo ne{to direktnosuprotno. I danas `ivimo u vremenu u kojem subrzina, promjena, strah, `udnja za vanjskim, po-vr{nost, privid - progutali sve. Istovremeno, viimate ve} oaze u kojima se iznad svega po{tujekoncentracija. U velikim zapadnim gradovimagodinama dru{tva se okupljaju u ku}ama. Onisami sebi kuhaju, razgovaraju uz ~a{icu vina.Naprosto, ne}e da idu u gostionicu. Mra~na pr-

edskazanja ka`u da knjiga umire. Ma glu-posti! Mnogo se ~ita. I vi{e nego ranije.Jer ljudi ho}e ponovo malo mira. Imatedojam kad gledate povr{no da se danasvi{e ne razgovara. Gdje god se okrenete,vidite ljude kako vise na mobilnom telefo-nu i urlaju. Upravo danas imate sve vi{eljudi kojima treba razgovor. Kad godotpi{ete jednu epohu, imajte na umu dase u podzemlju, ispod povr{ine - pravine{to novo.

� @@eennee vvoollee ~~iittaattii VVaa{{ee kknnjjiiggee,, aakkoo jjee ssuuddiittiipprreemmaa ~~iinnjjeenniiccii ddaa jjee nnjjiihh vvii{{ee mmee||uu VVaa{{iimmkkrriittii~~aarriimmaa.. KKaakkoo vviiddiittee `eennee ddaannaass??

- Jedan od meni najdra`ih pisaca - Ari-stofan - govorio je, tako barem tvrdi Platon,

Nalazim razlog za pisanje

u sudbinama drugih ljudi,

u vezama me|u njima, jer je

u toj ~udesnoj igri sudbinske

nu`nosti i ljudske slobode

svako od nas u potrazi za

svojim pravim partnerom

“

» @ivimo u vremenu finansijskogtotalitarizma

»

azra 2010./25

da su na po~etku vremena ljudi bili dvostruka bi}akoja su se sastojala od mu{ke i `enske polovine.Tu pri~u uzimam krajnje ozbiljno, vjerujem da jeto `iva istina. Tvrdim da svaki od nas ima svog je-dinog, idealnog partnera, da svaki mu{karac imanegdje svoju `ensku polovinu koja bi se s njim fa-ntasti~no slagala. Nisam zagovornik podjela namu{ke i `enske osobine, sve su to pojednostavlje-nja u kojima ima malo istine, ali se mora ra~unatis drugom stranom medalje. Ne znam {ta bih vamrekao o dana{njim `enama. Mislim da je uvijekprelijepo bilo biti `ena, ali nikad nije bilo te{kokao danas.

� ZZaa{{ttoo mmiisslliittee ddaa jjee pprreelliijjeeppoo bbiittii `eennaa?? KKaa`uu ddaa`iivviimmoo uu mmuu{{kkoomm ssvviijjeettuu..

- @ene su uvijek nosile odgovornost za `ivot.

@ene ra|aju mu{karce. Mu{karci stra{no volevjerovati kako oni odlu~uju o `ivotu i smrti, alioni uvijek odlu~uju samo o smrti. Malo je `enakoje su se na taj na~in mije{ale u tu|e `ivote.@ene imaju finije ruke. One ne pristaju potisnu-ti emocije, ne}e ih se odre}i. One znaju da je ra-zum bez emocija suh i jednostran. @ene su cjelo-vite. Nekad su `ene prividno bile isklju~ene iztakozvanog dru{tvenog `ivota. Nije bilo `enaministrica, ali je bilo `ena ministara. U tim vre-menima one su imale dovoljno vremena da sebave sobom, djecom, `ivotom. Danas `ene mor-aju jo{ i zara|ivati. Ja sam starinski ~ovjek. Vo-lim pomo}i `eni da odjene mantil. Ove moder-ne `ene se ljute i ka`u da mogu same. Znam jada one to mogu same, nego va`na je igra. Taigra u kojoj se mu{karac pravi va`an, a naravno

da je `ena ja~i spol.

� [[ttaa jjee VVaa{{aa iinnssppiirraacciijjaa??- Ljudi. Drugi ljudi. Knjige i ljudi nisu ni-

kad potpuno sami. Nalazim razlog za pisanje usudbinama drugih ljudi, u vezama me|u nji-ma, jer je u toj ~udesnoj igri sudbinske nu`no-sti i ljudske slobode svako od nas u potrazi zasvojim pravim partnerom. Mislim da su ljudidanas, ~ak vi{e nego u moje vrijeme, u potraziza ljubavlju.

� AAllii oonnaa ssee ddaannaass vvii{{ee ttrraa`ii pprreekkoo ttiijjeellaa,, mmaannjjeepprreekkoo dduu{{ee..

- Opet ona igra o kojoj smo maloprije govor-ili. Na jednoj strani imamo ljude koji vjeruju sa-mo u tijelo, i upravo danas kad mislimo da su se

» Knji`evnost ne nudi istine, nego pitanja na koje odgovore

mo`e saznati svaki od nas

Zvjezdana pra{ina

26/azra 2010.

Em

ma R

OB

ER

TS

Naslitalent i t

Mladoj holivudskoj glumici, koja glumu nosiu svojim genima, kriti~ari

predvi|aju svijetlu budu}nost. Nakon nekoliko zapa`enih

rola, Emma }e se pojaviti u ~etvrtom

nastavku najavljivanog

„Vriska“Priredila: Lejla LOJO

azra 2010./27

lijedila o~ev tetkin osmijeh

Ni{ta nije moglosprije~iti EmmuRoberts (19) dave} kao 10-go-di{njakinja kre-ne stopamasvog oca Erica i

tetke Julije, te zakora~i na velikoplatno. S talentom, koji je naslije-dila od oca i tetke, ali i neodoljivimtetkinim osmijehom Emmi je, je-dnostavno, bilo su|eno da po~neholivudsku karijeru u kojoj jojmnogi predvi|aju sjajnu budu}no-st. Zahvaljuju}i ulogama u ostvare-njima „Nancy Drew“, „Wild Chi-ld“ i „Hotel for Dogs“, Emma jeve} stekla status kraljice tinejd`er-skih komedija. No, nedavnom ulo-gom u britanskom trileru „4.3.2.1“pokazala je kako je spremna za zre-lije i ozbiljnije role. Tako }e se nar-edne godine pojaviti u ~etvrtom di-jelu horora „Vrisak“. Emma }e uzHayden Panettiere, Adama Brodyjai Roryja Culkina tuma~iti glavnurolu.

GGllaassoovvnnee mmoogguu}}nnoossttiiZanimljivo je da }e povratni~ke

uloge u ovom filmu odigrati Cour-teney Cox, David Arguette i NeveCampbell.

- Mislim da }e snimanje biti ve-oma zabavno. Bit }e to spoj dvijugeneracija glumaca, {to je odli~no.Film }e re`irati Wes Craven, {tome posebno ~ini sretnom - ka`eEmma, koja je svjesna da }e je imenjene tetke kao i pore|enja s njompratiti tokom ~itave karijere.

Emma je ve} imala priliku igratis Julijom rame uz rame u ostvare-nju „Valentinovo“ i, kako ka`e,odli~no su se zabavljale.

- To {to mi je Julia tetka vi{eima pozitivnih, nego negativnihstrana. Istina je da to nekada znabiti i naporno. Neki mi ~ak govoreda se ne zanosim, jer ja nisam Julia.A, neki mi govore da sam ista kaoona. Istina je da su me mnogi`eljeli odgovoriti od glume. Na kr-aju me mama odvela na audiciju zafilm „Blow“ samo da bi me ubije-dila da nisam za ovaj posao. Ali, jasam dobila ulogu. Tada se sve pro-

mijenilo i porodica mi je danas na-jve}a podr{ka - iskreno }e Emma.

Ovoj svestranoj djevojci glumanije jedini izazov. Emma se mo`epohvaliti i odli~nim glasovnim mo-gu}nostima, a iza sebe ima jedanalbum, kao i dvije naslovne numereza filmove u kojima se pojavljivala.Ipak, kako je izjavila prije dvije go-dine, gluma joj je na prvom mje-stu.

ZZaa{{ttiittnnoo lliiccee- Trenutno sam fokusirana na

snimanje filmova. Kada budemmalo starija, vjerovatno }u se vi{eposvetiti muzici. Ali, za sada jemuzika na ~ekanju. Ne volim kadasu ljudi neodlu~ni, pa se u isto vr-ijeme bave muzikom i pjevanjem,jer misle da su podjednako dobrikao glumci i kao pjeva~i. Jedno-stavno ne mo`e{ biti podjednakodobar u oboje. Treba izabrati ono{to vi{e voli{ i {to ti bolje ide, a zamene je to gluma - ka`e Emma,koju je samo trenutak dijelio ododustajanja od ovog poziva.

Naime, nakon {to je vidjela Ree-se Whiterspoon u filmu „Plavu{a sHarvarda“ `eljela je postati advokati malo je falilo da napusti Hollywo-od.

- Zaista sam `eljela biti advo-kat, ali onda sam odlu~ila prihva-titi jednu ulogu, jer je to predsta-vljalo mnogo manje posla negou~enja za advokata.Osim toga, svi|ala mi seideja da budem modnadizajnerica ili spisatelji-ca, ali na kraju sam za-klju~ila da mi je boljedr`ati se glume.

Zahvaljuju}i svojojpopularnosti, Emma jeve} potpisala brojne spo-nzorske ugovore. Tako jepro{le godine postalaza{titno lice za kozme-ti~ki brend„Neutrogena“. Svi hvale injen odjevni stil. Tokomprotekle ~etiri godinena{la se na listi najboljeodjevenih glumica maga-zina „Teen Vogue“. �

» Uz Ashtona Kutchera u filmu„Valentinovo“

» Modni kriti~arisu joj veoma

naklonjeni

Muzika koju sviraju „Emir& Frozen Camels“ do-ma}i kriti~ari opisuju kaopoku{aj sinteze ameri~kogalternativnog „adult frie-ndly“ rocka i etno zvuka sna{ih prostora, ali etno

zvuka odsviranog gitaristi~ki modernim solo di-onicama.“ Ovako izme|u ostalog stoji na Wiki-pediji, ako potra`ite Emirovo ime.

U svakom slu~aju uporan je u tome da o~uvarock kulturu na na{im prostorima i hvala mu natome. ^uli smo da ima novina u njegovom radui pozvali ga. U maniru pravog profesionalca brzonam je odgovorio.

� KKrraajjeemm lljjeettaa ooddrr`aann jjee kkoonncceerrtt ttuurrsskkiihh rroocckkeerraa --bbaannddaa „„MMaannggaa““,, EEmmiirr&&FFrroosseenn CCaammeellss bbiillii ssuu ggoo--ssttii ttoogg kkoonncceerrttaa.. OOddaakkllee iiddeejjaa zzaa ssaarraaddnnjjuu,, kkaakkvveessuu rreeaakkcciijjee ppuubblliikkee ii ddaa llii ssuu iissppuunnjjeennaa VVaa{{aa oo~~eekkii--vvaannjjaa??

- Zapazio sam ih na ovogodi{njem Euroso-

ngu, na kojem su osvojili drugo mjesto. Trenu-tno su najpopularnija grupa u Turskoj, ali i pu-no {ire, jer ih je i MTV proglasio najboljim no-vim bandom u Evropi. Zato me iznenadio pozivnjihovog menad`era i ljudi s turske dr`avne tele-vizije da s njima sviramo na njihovom koncertuu Sarajevu!? Na neki na~in, oni su izabrali EFC itu svoju `elju prenijeli ljudima s na{e BHRT.Tako smo se i upoznali i ja sam im, na nekina~in, bio doma}in u Sarajevu i malo ih proveokroz grad. Koncert je bio odli~an, u`ivo ga je,prema rije~ima ljudi s TRT-a, u direktnom pri-jenosu na tri turske televizije, gledalo fanta-sti~nih 35 miliona ljudi. Bila je to za nas {ansada se predstavimo turskom auditoriju, a ve} slje-de}e jutro zvao me menad`ment njihove zvije-zde Tarkana. Ponudili su da gostujemo na ne-kim njegovim koncertima! Sve u svemu, intere-santno iskustvo.

� @@iivvjjeellii ssttee ssvvoojj „„aammeerriiccaann ddrreeaamm““.. MMoo`eettee lliiuussppoorreeddiittii `iivvoott ttaammoo ii oovvddjjee??

- Te{ko je uspore|ivati kru{ke i jabuke.^ovjek ih mo`e voljeti oboje, ali se jabukova~ane mo`e praviti od kru{aka. Razlika je ogromnai ne treba biti previ{e pametan da se skonta gdjeje `ivot lak{i, bolji i ure|eniji. Amerika je zemljakoja nam treba biti ideal i vodilja.

� GGddjjee pprroonnaallaazziittee iinnssppiirraacciijjee zzaa ssvvoojjee ppjjeessmmee??- Inspiracije, hvala Bogu, nikada ne nedosta-

je. @ive}i nekim polunomadskim `ivotomizme|u Amerike i Evrope, ~ovjek se nagleda inaslu{a svega i sva~ega. Sve te emocije po-ku{avam iz sebe izbaciti kroz pjesmu. Naravno,ve}ina mojih pjesama nije „na prvu loptu“. Da-

Muzi~ari Emir &Frosen Camels

28/azra 2010.

Frontmen na{e grupe govori o saradnji s turskim bendom „Manga“, ponudi Tarkanovog

menad`menta, prijateljstvu s Cliffom Williamsom i svirkama s legendarnom grupom AC/DC, te nastajanju novog albuma „No pasaran“,

ali i zadovoljstvu, sre}i i ljubavi Razgovarala: Elameri [KRGI]-MIKULI]

Ljubav je jedna od najljep{ih revolucija

azra 2010./29

kle, nisu spremne da se ve} u prvoj re~enici ogo-le i kao na pladnju izlo`e slu{aocu. Po{tujemsvoju publiku i ra~unam ne njenu inteligenciju ipamet. Mo`da ba{ zato moje pjesme nisu tolikokomercijalne, ali to je moj odabir. Namijenjenesu ljudima koji znaju da razmi{ljaju, umorni odplitkih tekstova i pamtljivih refren~i}a, s vrlo kr-atkim rokom trajanja. Nije to nikakva alternati-va, jer podjednako se gnu{am prepametne alter-native, kao i preplitkog turbofolka.

� LLjjuubbaavv jjee zzaa VVaass nneeiissccrrppnnaa iinnssppiirraacciijjaa.. KKaakkoobbiissttee jjee ooppiissaallii ii vvjjeerruujjeettee llii uu nnjjuu??

- Pjevam samo o onome u {ta vjerujem, a sva-

kako je to i ljubav. Na{ posljednji album ima vr-lo revolucionarno ime - „No pasaran“, a za me-ne je ljubav jedna od najljep{ih mogu}ih revolu-cija. Svakako dominira ovim i drugim na{imalbumima, pa ~ak i u formi u kojoj preko ljuba-vne pri~e pri~ate neke druge pri~e, ukazujete nanepravilnosti, socijalne probleme...

� „„NNoo ppaassaarraann““ jjee ddoobbiittnniikk rreeggiioonnaallnnee nnaaggrraaddee„„IInnddeexxii 22001100““,, zzaa „„NNaajjbboolljjii rroocckk && aallll aallbbuumm ggoo--ddiinnee““.. [[ttaa VVaamm zznnaa~~ii ttaa nnaaggrraaddaa??

- Samo unutra{nju satisfakciju i znak da suneki ljudi prepoznali kvalitet i trud ulo`en u tajalbum. Podsje}am, snimao sam ga u devet studi-

ja, na dva kontinenta, u pet-{est dr`ava. Lijepoje da su za njega glasali i obi~na raja, ali i ljudi izmuzi~ke industrije Regiona. I tu, otprilike, svaeuforija i odu{evljenje i prestaju. Naprimjer, uAmerici bi dan nakon progla{nja nekog albumanajboljim, taj album kupilo izme|u {est i osammiliona ljudi, jer, Bo`e moj, svi `ele imati i po-slu{ati „najbolji album“, a kod nas se nije desiloni{ta. ^ak je i dosta medija to potpuno ignorira-lo, {to me ne iznena|uje. Rock’n’roll, ruku nasrce, ipak nije muzika koja zanima ve}inu popu-lacije ovog regiona. Ve}inu zanimaju razne Si-mone, Cece i [emse i to treba otvoreno priznati. »

30/azra 2010.

� OOssiimm oovvooggooddii{{nnjjee rreeggiioonnaallnnee mmuuzzii~~kkee nnaaggrraaddee„„IInnddeexxii 22001100““,, EEFFCC ssuu uu pprroo{{lloossttii oossvvoojjiillii ii ddrruuggaabbrroojjnnaa pprriizznnaannjjaa.. KKoojjaa ssuu VVaamm oossttaallaa uu ssjjee}}aannjjuu??

- Izdvojio bih dvije: „Davorin“, za„Najuspje{niju internacionalnu muzi~ku sara-dnju“, koju smo podijelili sa Cliffom Willia-msom iz svjetski poznate grupe AC/DC i za„Najbolju urbanu i rock pjesmu godine“, kojusmo dobili za pjesmu „Sarajevo, New York, Ro-ma“. A kad se ve} hvalim, a vidim da neki teMTV nagrade razgla{avaju na sva zvona, spome-nut }u da je EFC prvi bh. band i izvo|a~ koji jepobijedio na veoma cijenjenom MTV mu-zi~kom takmi~enju „Catch The Frequency“. I danas je to odvelo u Salzburg u Austriji, gdje smo,predstavljaju}i ovaj region, svirali na uglednom„FM 4 Frequency“ festivalu u dru{tvu „NineInch Nails“, „Tool“, „Snow Patrol“,“Interpol“...i ostalih svjetskih „faca“.

� UU ddaannaa{{nnjjeemm ssvviijjeettuu lljjuuddii ~~eessttoo ddoo`iivvlljjaavvaajjuu rraa--zzoo~~aarreennjjaa.. DDee{{aavvaa llii ssee ttoo ii VVaammaa??

- Naravno. Nema ~ovjeka kojeg dnevno ne{tone razo~ara. Ali, ~ovjek je toliko ~vrsta i jaka kr-eacija, pa nastavlja dalje, hrle}i u nova razo~are-nja. Na{e dru{tvo je poligon prepun mogu}nostiza razo~arenja, ali na{i ljudi idu dalje i ne osvr}use na to. Evo jedan banalan primjer: zar nije ra-zo~arenje da moja mama nakon 45 godina ra-

dnog sta`a ima neku crkavicu od 300 do 400KM penzije? Koliko je takvih ljudi u ovoj ze-mlji, ali idu dalje kroz `ivot, u nadi da ne}e bitijo{ gore. Takve stvari me razo~aravaju, ali i jaidem dalje.

� JJeessttee llii iikkaaddaa ppoommii{{lljjaallii ddaa pprreessttaanneettee ppjjeevvaattii,,ooddnnoossnnoo ddaa oodduussttaanneettee oodd mmuuzzii~~kkee kkaarriijjeerree??

- Nemam razloga, jer to je ono {to volim. Ukakvoj formi }e to biti u budu}nosti, to je ve}drugo pitanje. Mo`da }e mi dosaditi skakati nanekoj bini, pa }u se posvetiti pisanju pjesama zadruge ljude. Ili pisanju muzike za film. Ali }emuzika svakako biti dijelom mog `ivota do mo-ga posljednjeg daha.

� KKaadd ssmmoo vvee}} kkoodd ffiillmmaa,, pprrooccuurriillaa jjee vviijjeesstt ddaa sstteeuu nneekkoojj pprrvvoojj ffaazzii pprriipprreemmaa zzaa ssnniimmaannjjee ffiillmmaa,, ~~iijjiisscceennaarriijj jjee rraa||eenn pprreemmaa VVaa{{oojj pprrii~~ii.. OO ~~eemmuu ssee,, zzaa--pprraavvoo,, rraaddii??

- Prije {est-sedam godina napisao sam pri~ukojoj sam dao ime „San“. Bila je to samo skupi-na mojih `ivotnih pri~a i pri~ica, koje sam, bezreda, nabacao na papir. Mahom su to bili se-gmenti moga `ivota od perioda neposredno predagresiju, pa sve do Deytona i zavr{etka rata. Mojboravak u Sarajevu, odlazak iz rata i dolazak uAmeriku. Sje}am se da sam Cliffu Williamsu izgrupe AC/DC, prilikom jednog zajedni~kog pu-tovanja u Evropu, malo pri~ao o toj pri~i.

Odu{evio se. Djelimi~no, jer se u njoj doti~em itog na{eg prijateljstva i mog odnosa premaAC/DC bendu. Samo moja lijenost je dovela dotoga da je pri~a morala sa~ekati toliko godina,da do|e do mog prijatelja i filmskog producentaiz Sarajeva Adnana ^uhare, iz produkcijske ku}e„Prime Time“, koji me doslovno natjerao da jedoradim, po njoj zajedno s D`enanom Medano-vi}em napi{em scenarij za film, a onda je preve-dem na engleski. Film }e se zvati „Dream“ i`elimo ga napraviti svjetskim, u ~emu }emo po-tra`iti pomo} i od AC/DC-a, kojima sam neda-vno u Stuttgartu, prvi put, predstavio scenarij naengleskom jeziku. Ovih dana o~ekujemo konkr-etne odgovore od njih. Eventualni ulazakAC/DC-a u sve to otvorio bi svjetsko trzi{te, ko-je nas u biti najvi{e i zanima.

� KKaakkoo ssee nnoossiittee ss kkrriittiikkoomm??- Mada kritika mo`e biti i pozitivna, re}i }u

ne{to o onoj negativnoj, jer se kod nas pod kriti-kom obi~no misli na nju. Dakle, odavno samshvatio da je najbitnije skontati ko ti upu}ujekritiku. Ako te kritikuju roditelji, jasno ti je daje to dobronamjerna kritika i da ne{to treba{ pr-omijeniti. Ili, ako te kritikuje brat, sestra ili pri-jatelj. [to se ti~e muzi~kih kritika, tu je istastvar. Ako te kritikuje neko ko ima ne{to iza se-be, neko ko ima neki legitimitet i dignitet, na-stoji{ iz te kritike izvu}i zaklju~ak i promijenitiono u ~emu je kriti~ar u pravu. @ivotna i mu-zi~ka kritika ovih drugih, neobavije{tenih, ljubo-mornih, nekompetentnih i ne znam kakvih jo{,uop}e me ne doti~e.

� [[ttaa VVaass ooppuu{{ttaa??- Opu{tam se kada putujem, ~itam ili sam u

dru{tvu dragih ljudi. Nemam nikakvih prohtje-va, seansi, ni hobija za opu{tanje.

� KKoolliikkoo ppaa`nnjjee ppoossvvee}}uujjeettee ffiizzii~~kkoomm iizzgglleedduu;; ppaa--zziittee llii {{ttaa jjeeddeettee,, vvjjee`bbaattee llii??

- Dobronamjerne kritike iz ovoga domenamorao bih po~eti uva`avati i stvari postepenopopravljati. Prije svega, mislim na prehranu,na~in `ivota, vje`banje i kasno lijeganje. Sve ovojo{ ne utje~e na moje zdravlje, ali sam svjestanda bih morao po~eti mijenjati neke lo{e navike.

� SSaarraa||iivvaallii ssttee ss bbrroojjnniimm zzvviijjeezzddaammaa iizz mmuu--zzii~~kkoogg ssvviijjeettaa.. KKoo,, uuiissttiinnuu,, pprreemmaa VVaa{{eemm mmii{{lljjeennjjuu,,zzaasslluu`uujjee eeppiitteett zzvviijjeezzddee??

- Svi oni s kojima sam sara|ivao ili se samoprivatno dru`io, zaslu`uju epitet zvijezde u pra-vom smislu te rije~i. Realizirani su, normalni iopu{teni, a pritom u svom poslu veoma uspje{niljudi. Kada ih poredim s nekim na{im „zvijez-dama“, ~esto me uhvati smijeh. Ili se sjetim sce-ne kada Cliff Williams, uo~i na{eg koncerta uZenici, koji je tri dana prije toga kupio svoj dru-gi avion, pita na{eg lokalnog tonca mo`e li mumalo poja~ati zvuk u monitoru, a ovaj na to hla-dno meni ka`e: „Ovaj se ve} po~eo kofr~iti“.

� JJeessttee llii ssrreettnnii ii kkoojjii jjee VVaa{{ rreecceepptt zzaa ssrree}}uu??- Sretan sam, ali ne mislim da postoji neki re-

cept za to. Sve je individualno. Za mene je sre}akada su ljudi, koji su mi bitni i koji meokru`uju, zdravo i dobro. Kada radi{ ono {to vo-li{, kada voli{. Kada od ljudi do kojih ti je stalodobija{ pozitivnu energiju i kada im uzvra}a{.Sve drugo, a naro~ito materijalno, samo je prividsre}e. �

»

Skandali Toni BRAXTON

32/azra 2010.

Ameri~ka pjeva~ica Toni Br-axton ponovno je bankroti-rala, potvrdiv{i da njeni du-govi iznose izme|u 10 i 50miliona dolara, objavili suameri~ki mediji. U spisimao bankrotu, koje je prilo`ila

sudu i poreznoj upravi, 43-godi{nja zvijezdatvrdi da raspola`e imovinom u vrijednostiizme|u „samo“ jednog i deset miliona dola-ra, dok su njeni dugovi nekoliko puta ve}i.

Braxton je, izme|u ostalih, ostala du`na„The Four Seasons“ hotelu, „Cedars-Sinai“rehabilitacijskom centru, „Neiman Marcu-su“, agenciji „The William Morris“, dragu-ljarnici „Tiffany & Co“, BMW servisu...Tako|er, napominje da nije isplatila ni ka-zne za parkiranja losan|eleskoj parking-slu`bi.

Toni, dobitnica {est nagrada Grammy,koja je u karijeri prodala vi{e od 40 milionanosa~a zvuka, prvi put je proglasila bankrot1998. godine, {to je, o~ito, nije opametilo daekonomi~nije raspola`e novcem.

Tada je bila du`na gotovo ~etiri milionadolara. Poni`avaju}i bankrot se dugo rastezaopo medijima, a Toni je zaplijenjena sva imo-vina, uklju~uju}i i presti`ne muzi~ke nagrade.Ipak, sre}a joj se osmjehnula na profesiona-lnom planu. Na Broadwayu je dobila ulogu uDisneyjevom komadu „Ljepotica i zvijer“, paje tako postala prva crnkinja koja igra glavnuulogu u nekom Disneyjevom komadu.

Na`alost, njen show u Las Vegasu, kojim jedobro zara|ivala, ukinut je nakon {to joj jeiznenada pozlilo tokom jednog nastupa. Ne{tokasnije javnosti je otkrila da ima velikih zdra-vstvenih problema. Naime, Braxton je u inter-vjuu za magazin „People“ kazala da je bolesnave} pet godina, te da joj je uz upalu sr~aneovojnice dijagnosticirana i hipertenzija. Ume|uvremenu, diva je, potaknuta vlastitim pr-oblemima, postala portparolka udru`enja„American Heart“. Nakon toga kuloarima sukru`ile pri~e kako Toni stvarno nema sre}e sazdravljem i da joj je dijagnosticiran rak dojke,ali glasine su se pokazale neutemeljenim.Me|utim, Toni stvarno nema sre}e - njenomsinu Diezelu ljekari su dijagnosticirali autizam,ali prekasno da bi se bolest uspje{no lije~ila.

Iako je bila nezaposlena, Toni je nastavilatro{iti kao i obi~no, a njeni dugovi su istovre-meno narasli do vrtoglavih 50 miliona ame-ri~kih dolara. Ona ih nije u stanju pokriti, jercjelokupna njena imovina ne vrijedi ni petinutog iznosa

U intervjuu koji je dala dvije godine nakonprvog bankrota kazala je kako su joj fanovislali ~ekove da bi joj pomogli da prevlada fi-nansijske te{ko}e.

- Blagoslovljena sam tako dobrom publi-kom, hvala Bogu {to mi ih je podario. Slali sumi ~ekovi na 300, 400, pa i 1000 dolara. Ni-jedan nisam unov~ila - kazala je tom prili-kom.

Izgleda da je, ipak, do{lo vrijeme da tou~ini. A da li }e joj i ko pomo}i da se i ovogputa izvu~e bez kazne za svoje nepromi{ljenepostupke, ostaje da se vidi. �

Novi bankrot biv{e superzvijezde

Novi bankrot biv{e superzvijezde

» Njenom sinu Diezeludijagnosticiran je autizam

Fo

to:

Fa

me

pic

ture

s/J

LP

Estrada Danka PETROVI]

Saradnja s Harijem je ostvarenje mog sna

Iako se muzikom bavi ~itavog `ivota, talentirana Beogra|anka na regionalnu estradnu scenu zakora~ila je prije dvije godine i ve} se mo`e

pohvaliti saradnjom s na{im velikim zvijezdama kao {to su Hari Vare{anovi} i Fahrudin Pecikoza

Pi{e: Lejla LOJO Foto: Ivan [EBALJ

34/azra 2010.

Kozmeti~arka i pjeva~ica

Danka je u Njema~koj za-vr{ila {kolu za turisti~kog te-hni~ara i neko vrijeme se ba-vila tim poslom. No, to jenije ~inilo sre}nom, pa jeodlu~ila promijeniti bran{u.

- Taj posao me nijeusre}ivao, a ja sam pozitivnaosoba i volim da se smijem.Zato sam odlu~ila upisati{kolu za kozmeti~are, {tosam i zavr{ila. Po~ela sam ra-diti kao kozmeti~arka i bilasam zadovoljna. Ljudi kojuvam dolaze su nasmijani, asretni i zadovoljni odlaze inakon obavljenih tretmana.To mi je bilo super - ka`eDanka.

azra 2010./35

@ivotna pri~a estradne umjetniceDanke Petrovi} jedan je odonih primjera u kojima shvatiteda ako ne{to zaista `elite, to }evam se i ostvariti. Ova ro|enaBeogra|anka, koja je jo{ kaodjevoj~ica oti{la `ivjeti u Nje-

ma~ku, u rodni grad vratila se prije dvije godi-ne, kako bi se posvetila onome {to najvi{e voli -muzici. Iza sebe ima ve} jedan album „^arobnadjevojka“, koji je objavila produkcija ku}a„Gold Music“.

PPoovvrraattaakk uu BBeeooggrraadd - Mogla bih re}i da mi je muzika, zapravo,

poslu`ila kao izgovor da se vratim u Beograd.Nekako sam oduvijek vjerovala da se trebam vr-atiti i to sam, na kraju, i u~inila - pri~a napo~etku na{eg razgovora Danka, koja se muzi-kom bavi jo{ od malih nogu. Imala je samo 15godina kada je snimila prvu pjesmu „Kalt WieStein“.

No, `ivotni put bi je vodio na drugu stranui, uprkos talentu, koji je, ka`e, naslijedila oddjeda, ranije nije razmi{ljala o tome da se profe-sionalno posveti samostalnoj karijeri.

- Jednostavno, mislim da za to nije bilo pravovrijeme. Kada sam do{la prije dvije godine prekoprijateljice sam upoznala de~ka iz grupe „Biber“koji mi je, nakon {to me ~uo kako pjevam, odmahkazao kako moram ne{to snimiti. Najprije sam pr-epjevala pjesmu „Spavaj mi“, koju sam imala sni-mljenu na njema~kom jeziku. Tako je, zapravo,sve po~elo. A, kada jednom zakora~ite na estradu,vi{e nema povratka - govori uz osmijeh Danka.

No, ono {to ju je u~inilo posebno sretnomjeste saradnja s Harijem Var{enovi}em, koji jojje komponirao pjesmu „Uzalud lutam“. Dankase s ovom pjesmom predstavila na Radijskomfestivalu, a kako ka`e, otpjevala je s posebnimemocijama, jer pjesma opisuje njen `ivot.

- Oduvijek sam ma{tala o tome da sara|ujemsa zvijezdom kakav je Hari. Tako da se moj na-jve}i san ostvario. Kad sam prvi put ~ula pjesmu„Uzalud lutam“, po~ela sam da pla~em. To je si-gurno jedna od onih numera koja ostaje za svavremena.

BBaallaaddee ii eemmoocciijjeeSnimanje spota za ovu numeru Danka je po-

vjerila „Gotivi“, a zanimljivo je da se u spotupojavljuje i Nora [ahinpa{i}, k}erka novinara ivoditelja Mime i Dajane [ahinpa{i}, koja glumiDanku kao djevoj~icu. Danka planira nastavitisaradnju s Harijem, a tekst za novu pjesmuovog puta pisat }e Fahrudin Pecikoza.

- Nadam se }e Fahrudin, kao i uvijek, napra-viti veoma dobru pjesmu. @elja mi je da on ura-di tekst ovog puta. Ne bih sve da odam, ali mi-slim da }e biti veliko iznena|enje.

Odrastala je slu{aju}i R&B i soul, ali iizvo|a~e s na{ih prostora. Voli slu{ati sve od Di-ne Merlina, Harija Vare{anovi}a, @eljka Joksi-movi}a do Justina Timberlakea i Alicie Keys.Ona sama s podjednakom stra{}u voli izvoditibalade, ali i energi~nije pjesme.

- Jednostavno, volim pjevati oboje. Balade zato{to sam veoma emotivna i znam tu emociju upa-kovati u baladu. Ali, isto tako volim pjesmom pu-bliku di}i na noge. Kad sam na nekim nastupima,volim izvoditi energi~nije numere, a, li~no, vi{eslu{am balade - na kraju }e Danka. �

Glumice Meliha FAKI]

36/azra 2010.

Popularna glumica sa svojom mati~nom ku}om Narodnim pozori{tem Tuzla, nakon {to se nedavno

vratila s revije pozori{nih predstava [aba~ko pozori{te „Teatar na pravom putu“, vra}a se

svojim svakodnevnim obavezamaPi{e: Najda VRANI] Foto: Ahmet BAJRI] Blicko

Na poziv Nove TV u septe-mbru pro{le godine, imala jesre}u da radi, upozna i dru`ise sa sjajnom gluma~komekipom na snimanju noveHrvatske serije „PeriferijaCity“, za koju scenarij po-

tpisuju Sa{a Ljubi~i} i Ognjen Svili~i}. Popular-noj glumici, Tuzlanki Melihi Faki}, scenarij seodmah dopao i u~inio prihvatljivim, kao i likAsime Ferhatovi} - koji igra.

- Bosanka, lijena snaha, u vje~itoj sva|i sasvekrvom udata u obitelj Kameni}, koja kao isvaka druga porodica danas ima svojih proble-ma. U silnoj `elji da iza|u iz besparice, krize ineima{tine, na duhovit na~in, zapravo, zapadajuu nevolje. Snimljeno je ~etrnaest epizoda ika`em sve su to pri~e iz svakodnevice, iz `ivotamalih, obi~nih ljudi.

Mada je tempo rada na ovom serijalu, doda-je, zaista bio brz i naporan, ipak su glumci naneki poseban na~in zavoljeli svoje uloge, i iz da-na u dan postajali kao prava mala porodica.Svaki novi set snimanja donosio im je novu ra-dost i zabavu.

OObbii~~nnii lljjuuddiiInspirativan, duhovit i {armantan scenarij,

prepun doma}eg humora, jednostavnosti i aute-nti~nosti, koje ova serija svakako ima, stoga suzasigurno recept za uspjeh gledanosti.

- Jer, upravo ta jednostavnost i autenti~nostdovode do popularnosti. Ljudi vole gledatine{to {to se ti~e njih samih, prepoznati ili upor-editi mane i vrline likova koje gledaju - sa so-bom ili s nekim koga poznaju iz svoje okoline.Jednostavno, to publika voli. Dokaz tome je iserija „Viza za budu}nost“ koja je, prvih godinaprikazivanja, postigla nevjerovatnu gledanost uBosni i Hercegovini, tako i susjednim dr`ava-ma. Sje}am se da su me ljudi zvali iz Makedoni-je, na gostovanjima po Srbiji i Crnoj Gori pro-laznici zaustavljali na ulici i iskreno odu{evljenipozdravljali i pokazali veliko interesovanje zaHusikama...

Dokaz za to je i serija „Lud, zbunjen, norma-lan“, koja tako|er ima veliku gledanost, a velikointeresovanje imala je i „Na{a mala klinika“.Ljudi jednostavno vole gledati i pratiti sudbineporodice Husika, Golijanin, Fazlinovi}a... i etozapravo sam sigurna da }e i Kameni}i iz„Periferije City“ zauzeti svoje pravo mjesto i da}e interesovanje publike biti veliko. Nedjeljomu 20:00 sati ova serija }e ulaziti u domove gle-

Svijet u sam st

azra 2010./37

kojem `ivi{ je onaj koji t vori{

datelja, a nadam se i u njihova srca.Iako su prikazane tek prve epizode serija, Me-

liha je zadovoljna onim {to sam vidjela. - Dopada mi se kako to sve na kraju izgleda.

^ula sam se s nekim prijateljima iz Hrvatske ko-ji mi ka`u da je gledanost velika i komentari suvi{e nego pozitivni. Na moje odu{evljenje, prola-znici u mom gradu reaguju s onim: „Ej, superVam je ono na Novoj!“. Moji prijatelji, kojiimaju signal Nove TV i koji su uspjeli to pogle-dati puni su lijepih i pohvalnih utisaka. Na`alo-st, signal Nove TV nemaju ba{ svi, ili imaju ali snekim prekidima, tako da }e se o pravoj gleda-nosti i uspjehu serije mo}i govoriti kada i akoneka bh. tv-ku}a krene s emitovanjem.„Periferija City“ }e, zasigurno, s pravom imatisvoju publiku i pru`iti joj smijeh i zadovoljstvo.

Uz sve anga`mane na malim ekranima, kojihje u posljednje vrijeme za popularnu glumicu svevi{e, Meliha ne zaostaje ni s poslom u svojoj ma-ti~noj ku}i u Narodnom pozori{tu Tuzla. I daljeigra postoje}i repertoar i zadovoljna je ta-mo{njim anga`manom.

- U skorije vrijeme planiraju se gostovanja spredstavom „Gospo|a ministarka“ u re`iji Sule-jmana Kupusovi}a, koja se do sada pokazalauspje{nim projektom Narodnog pozori{ta Tuzla.Ansambl tuzlanske pozori{ne ku}e i dalje radi,na zadovoljstvo publike, dobre predstave, a sva-kako ima i odli~nu saradnju s ostalim pozori{ti-ma kako u BiH, tako i {ire. Predstava„Malogra|anska svadba“ tako|er ima isplaniranagostovanja i turneje, a tu su i dva nova projekta.Pokrenut je Dramski studio, uglavnom se radi, atako se dolazi i do dobrih rezultata.

@@iivvoottnnii hhaaoossNe spomenuti i Melihine

autorske projekte u kojima seposljednjih godina oku{alare`iraju}i predstave, bilo bineozbiljno, s obzirom na usp-jeh koji su pobrale. Za pisa-nje je, ka`e, interesiranje pokazala jo{ na Akade-miji, a pi{e i danas.

- Vesele naravi kakva jesam trudim se da uvi-jek razmi{ljam pozitivno, pa kad i nemam {ta daradim - ipak radim. Pi{em, pravim nakit, mor-am da budem kreativna u ne~emu. Moja dva te-ksta su igrana dugo na tuzlanskoj, a i drugimscenama, i postigla su veliku gledanost i intere-sovanje, {to mi je bio cilj. Ova druga predstava„Je l’ tra`ite sobu?“ trenutno je, da ka`em,„zale|ena“, jer moj mladi kolega Sini{a Udovi~i}

sprema novi projekt „Arapska no}“ u Zenici, {toje koprodukcija Bosanskog narodnog pozori{taiz Zenice i Narodnog pozori{ta Tuzla u re`iji Fi-lipa Grinvalda. Tako da }u nakon te premijereobnoviti i „svoju“ predstavu i zaigrati je s punim`arom, koju publika, na moju sre}u, zaista pratis odu{evljenjem i zanimanjem.

Osim ljubavi koju je dala glumi i pisanju,Meliha dio nje ~uva i za pjesmu. Od svojih je

roditelja naslijedila talent zamuziku, u kojoj bezrezer-vno u`iva.

- Sad bih rekla voljelasam zapjevati. Ne{to mi seba{ danas i ne pjeva. Kadavidim u kakvom dru{tvu

`ivimo, kako nam pored svih problema svaki tr-en mo`e zakucati bijeda i bolest na vrata, a mi sei dalje glo|emo, sva|amo, napadamo, tra~amo...Bljak. Ima ona izreka „ko pjeva, zlo ne misli“, abogami ko danas misli {ta }e sutra - nije mu dopjesme.

Iza Melihe su ve} zavidna karijera i sta`.Ipak, nekad se ~ini da se u posljednje vrijemeprednost u na{oj dr`avi daje mladim glumicama.Melihi to ne smeta, jer je, dodaje, pristalica togada mladim ljudima treba pru`iti {ansu.

- Kada to ka`em, ne mislim samo na svojuprofesiju. Treba mladih in`injera, doktora, poli-ti~ara. Ne samo mladih, nego i sposobnih. Pri-mjera radi, mladi glumac ili glumica za sobom}e u teatar dovesti jo{ pedesetak, stotinu ljudi ieto mladosti i u publici. Smatram da je svakolud i blesav, ako misli da }e njegova karijera tra-jati vje~no u bilo ~emu! Sve do|e i pro|e, jerput gore je uvijek i put dolje. Potrebno je samoznati trajati na pozitivan na~in, ostati ~vrsto nazemlji i poku{ati u zdravlju do~ekati penziju.Daj Bo`e!

Zbog svih obaveza koje ima, vremena za pri-vatan `ivot ostaje veoma malo. No, va`no je,ka`e glumica, znati ga iskoristiti na pravi na~in.

- Svijet u kojem `ivi{ je onaj koji sam stvori{.Treba biti {to vi{e okru`en ljudima koji te ~inesretnim i zadovoljnim, a za mene su tu na prvommjestu moji roditelji i sestra. Mo`e{ sebi u~initisvaki dan lijepim tako {to }e{ pro{etati gradom,onako pozitivno bez imalo ru`nih misli, pozdra-viti se s plemenitim ljudima, popiti kafu, ina`alost u ovom `ivotnom haosu koji nam se na-me}e, stalno se truditi {to vi{e pri~ati o lijepimstvarima. Ako bih u „pitanju“ izbrisala rije~ „pri-vatan“, bila bi to odli~na poruka i zavr{nica ovograzgovora. Trebali bi se svi zapitati: Kako? �

Na moje odu{evljenje,

prolaznici u mom gradu

reaguju s onim: „Ej, super

Vam je ono na Novoj““

» Treba znati trajati na

pravi na~in

Ju`ina

Ono {to nismo na{li, nikadne prestajemo tra`iti. Samose intenzitet potrage sma-njuje ili pove}ava. Ono {tosam ja tra`io od pasa, na{aosam u belgijskim ov~arima,uglavnom. Mislim da sam

uspio. Ono {to sam tra`io u `enama, na|emdjelimi~no, ponekad, u ponekoj. Ne uzmem,naravno, `enu ne mo`e ~ovjek dovesti ku}i itra`iti od nje da bude ono {to ~ovjek `eli od njeda bude. Ali, za temu nije va`no ono {to ja`elim, va`no je ono {to vi `elite, moje dame, anemate. Zapravo, onom {to nemate dok ne za-tvorite o~i i...

Mu{karci su postali ~udna sorta. Dotukao ihje progres. Ono {to su od njih napravile mate-re, televizija, osu|enost na sredinu i otu|enostod principa, dobijete vi na kraju, da s timo{te}enim materijalom ~inite {ta znate i umije-te. A dobro bi bilo imati nekog sa {irokim gru-dima, hodom pantera i osmijehom ratnika, ne-kog koji }e {utnjom govoriti i prozboriti samokad ima ili treba ne{to re}i. Nekoga ko }e vasznati za{tititi, umiriti i nasmijati. Dakle, neonog koji {uti kad bi trebao govoriti i brbljakad bi trebao {utjeti. Imati bi trebale, dakle,nekog odgojenog kao borca i d`entlmena, ne-kog ko }e govoriti tiho, ugodnim baritonom,nekog ~ija }e pojava pri ulasku u prostoriju na-tjerati sve da se sti{aju, da svojim glasnim br-bljanjem ne zasmetaju onoj s kojom je mu{kar-ac u{ao. Nekoga ko }e vas zadr`ati kad posrne-te, da ne padnete. Nekoga ko }e vas mo}i nositido kreveta i spustiti polako... Hm, zato `enevole uniforme.

One zna~e i pokazuju snagu autoriteta. Uni-forma poka`e ~ovjeka, ne sakriva ni{ta. Ne po-dnosi mlohavce i {kembave, u uniformi se tiodmah izdaju. Ne mislim na ove {arene unifor-

me u bojama zemlje i li{}a, one koje uvijekizgledaju izgu`vano i prljavo, mislim na oneopeglane, jednobojne, sa zlatnim {iritima, u ko-jima se mu{karcu vide prava le|a i {iroka rame-na, one koje ~ine da obi~ni ljudi odmah shvateda se ne radi o obi~nom ~ovjeku nagri`enomsvakodnevnom potragom za hranom, pi}em idrugim jeftinim zadovoljstvima.

Potraga za najmu{karcem ne zavr{ava vezomili udajom. Uvijek }e biti neki „on“, neki toliko„dobar“ i „mo}an“, neki koji nikad nije tu daprekine samo}u, ali je uvijek tu da premostiusamljenost. Ni lijep ni bogat, samo da ima liki „ono ne{to“ zbog ~ega ga `ene `ele, makar bioru`an kao Charles Bronson ili star kao SeanConnery. Nekog od onih za koje `ene ne ka`u„onaj“, „taj“, „jedan“, „neki“ ve} punih ustaka`u „mu{karac“. I, da, taj nikad nije blizu,uvijek je ili daleko ili nedosti`an, samim tim iprivla~niji od bli`eg i dosti`nog.

Tradicija zavla~enja ruku u vlastite ga}icedatira jo{ iz vremena zavla~enja ruku pod kr-zno. Ne treba se toga stidjeti, samim tim {toto niko ne mo`e sprije~iti. Poku{ali su to vjer-ski dostojanstvenici, {kole, internati, zakoni ustaro vrijeme, ali uzalud. Da bi to sprije~ili,ba{ kao i u`ivanje u seksu, mu{ki monstrumisu ponegdje uveli obi~aj obrezivanja dje-voj~ica, da im ni u snu ne padne na pamet dasi zavuku ruku u ga}ice i ma{taju o „njemu“,onom ~ije se „on“ ne pi{e velikim slovom kaoBo`ije. Jer, to je svijet u kojem vam, damemoje, niko ne mo`e ni{ta. Nije to svijet u ko-jem neko povremeno dah}e nad vama, poljubivas reda radi, okrene se i zahr~e. Ne}e to nikoodobriti, razumjeti i prihvatiti, zato nikom ine govorite o tome. To je svijet u kojem imatemu{karca kakvog trebate. Svijet u kojem vamje idealan mu{karac, doslovno re~eno, nado-hvat ruke. �

Zavla~enje ruku u ga}ice

Mu{karci su postali~udna sorta. Dotukao ih

je progres. Ono {to suod njih napravile matere,

televizija, osu|enost nasredinu i otu|enost odprincipa, dobijete vi na

kraju, da s timo{te}enim materijalom

~inite {ta znate i umijete.A dobro bi bilo imati

nekog sa {irokim grudima, hodom pantera

i osmijehom ratnika, nekog koji }e {utnjom

govoriti i prozboriti samokad ima ili treba ne{to

re}i. Nekoga ko }e vas znati za{tititi, umiriti

i nasmijati

Pi{e:

VVeesseelliinn GGAATTAALLOO

38/azra 2010.

azra 2010./39

SS TT YY LL I S S I M OStilovi, trendovi, zdravlje i lifestyle novosti

„U~i se radovati, jer `ivot se ne mjeri godinama, on je pun kada ima svoj puni

sadr`aj. Niko nije toliko star, da bi bio grijeh nadati se jo{ jednom danu.

Koliko }u `ivjeti, to je stvar tu|e volje, ali od mene zavisi da, dokle god `ivim,

`ivim kao ~ovjek“, napisao je svojevremeno slavni Seneka, a na{i

sagovornici saglasni su s ovom njegovom tvrdnjom. Poku{ajte

i vi u`ivati u svakom danu

I jo{:� Fashion era:

Uggsice za svaku priliku � Jasna Gospi}-

Sparavalo: Srednja dob

najljep{a je za`enu

� Koliko se kod naspo{tuje dress cod � Emina Gani} o

zdravlju: Imamapetit za izazove

� Bojana Gregori}-Vejzovi}: K}erkica

Zoe je na{ `ivot @ivot se ne

mjeri godinama

40/azra 2010.

SS TT YY LL I S S I M OJa

sn

a G

OS

PI]

-SPA

RA

VA

LO

azra 2010./41

Na licu svake`ene vidi se

njen `ivot

Na licu svake`ene vidi se

njen `ivotPo prirodi sam optimist, radujem se `ivotu, volim

se dru`iti s ljudima, zapjevati uz ~a{u vina, a onda to valjda iza|e van, odrazi se na mojoj spolja{njosti. Nisu samo o~i ogledalo du{e,

to su i govor tijela, osmijeh, pozitivna energija, topla rije~. Svaka na{a }elija pri~a o nama

Razgovarala: Najda VRANI]

»

42/azra 2010.

Njen posljednji CD iza{ao jepro{le godine, stoga bi bilorano govoriti o novom albu-mu. Ali, Jasna Gospi}-Spara-valo i dalje ne posustaje s po-slom. Na njeno zadovoljstvo,ali i zadovoljstvo ljubitelja

njene muzike, Jasna je obnovila saradnju s Mari-nom Tucakovi} i Aleksandrom Mili}em, s koji-ma je uspje{no sara|ivala i prijeratnih godina.

- Napravili smo dvije nove pjesme, njima do-dali dvije pjesme mojih starih saradnika Adija iEde Mulahalilovi}a, te sve to za~inili pjesmamapo kojima me se sje}aju i po kojima me znaju,poput „Do|i u pet do pet“ i „Zar je voljeti gri-jeh“, te obradu pjesme „[to te nema“. Adi je na-pravio sjajan aran`man za tu pjesmu uz prekra-sne tamburice Vedrana ^i~ka i to je, premami{ljenju mnogih, jedna od ljep{ih verzija te pje-sme.

Prve dvije su izvedene u`ivo na promociji Ja-sninog posljednjeg CD-a u sarajevskom klubu„Coloseum“. Dakle, ovog puta je rije~ o, kakoka`e, „novom-starom“ CD-u.

� IIaakkoo ssttee vvee}} ooddaavvnnoo ssvvoojjee ggnniijjeezzddoo „„ssvviillii““ uu PPrraa--gguu,, ggddjjee uussppjjee{{nnoo rraaddiittee,, uu ppoosslljjeeddnnjjee ssttee vvrriijjeemmee ssvvee~~ee{{}}ee uu SSaarraajjeevvuu......

- U mom rodnom Sarajevu, s razlogom ili ne.Sve vi{e volim do}i, sve ~e{}e i sve nostalgi~nije.Razlog je, naravno, i poslovan - promotivneaktivnosti, a kako sada ~esto snimam i radim,eto povoda. No, pravi razlog je ljubav premamom rodnom gradu, ulicama kojima mogu i`mire}i hodati, ljudima koje volim...

� @@iivviittee bbrrzziimm tteemmppoomm,, ~~eessttoo ssttee nnaa ttoo~~kkoovviimmaa..NNaa ppoorrooddii~~nnee oobbaavveezzee nnaaddoovveezzuujjuu ssee pprrooffeessiioonnaallnnee,,ii ttoo nnaa vvii{{ee ppoolljjaa.. KKaakkoo ssee nnoossiittee ssaa ssvvaakkooddnneevviiccoomm??

- Kako kada. Nekada mi sve ide lako, slo`e sekockice koje odlu~uju, pa je lak{e. Kada nije ta-ko, borim se, tra`im rje{enja, kra}e i bezbolnijeputeve da bih do{la do cilja. Nekada do njega ine stignem, ali, ka`u, ne valja ni sve dovesti dokraja. Izazovi su nam potrebni da bismo ne{todokazali.

� II ppoorreedd ssvveeggaa,, uuvviijjeekk iizzgglleeddaattee ssvvjjee`ee ii ddoottjjeerraa--nnoo..

- Pa i to je promjenljivo, ali ve}inom sam po-zitivno raspolo`ena. Po prirodi sam optimist, ra-dujem se `ivotu, volim se dru`iti s ljudima, za-pjevati uz ~a{u vina, a onda to valjda iza|e van,odrazi se na mojoj spolja{njosti. Nisu samo o~iogledalo du{e, to su i govor tijela, osmijeh, pozi-tivna energija, topla rije~. Svaka }elija pri~a onama.

� IIssttiinnaa jjee ddaa lljjeeppoottaa `eennee ddoollaazzii iizznnuuttrraa.. NNoo,,nnee~~eemmuu mmoorraattee ppoossvvee}}iivvaattii ppoosseebbnnuu ppaa`nnjjuu..

- S obzirom na to da sam Lav u horoskopu,veoma mi je va`na kosa, a to je za njih vrlo kara-kteristi~no. Nikada nisam zadovoljna i uvijek jepopravljam rukama. Volim njegovane ruke, one~esto govore za nas i ka`u vi{e nego mi sami.Njegujem lice, ten, nikada ne lije`em sa{minkom, makar do{la ku}i u pet ujutro poslijevelike fe{te.

� [[ttaa zznnaa~~ii bbiittii nnjjeeggoovvaannaa `eennaa??- Njegovana `ena je ~ista i uredna `ena. Ne

ona koja je svakih 15 dana kod kozmeti~ara isvaki drugi dan kod frizera. Za to je potreban iuredan `ivot, mir u du{i, zadovoljstvo sobom i

onim {to vam pru`a okolina. Ustvari, malo jepotrebno da bi `ena bila njegovana. Ona trebaljubav, a ne samo kreme i kozmeti~ke tretmane.Na licu svake `ene vidi se njen `ivot.

� DDaa iizzaa||eettee vvaann kkuu}}ee,, ppoottrreebbnnoo VVaamm jjee...... - Nekoliko minuta za {minkanje, za frizuru

gotovo ni{ta, jer kosa mi je kovr|ava i sama senamjesti, a ja je popravljam prstima. Garderobaje ve}inom sportska elegancija, ne{to u ~emu sedobro osje}am. Za posebne prilike sve to, nara-vno, traje malo du`e.

� IIaakkoo pprreeffeerriirraattee ssppoorrttsskkuu eelleeggaanncciijjuu,, nnee zzaaoossttaajjee--ttee nnii uu ttrreennddoovvsskkiimm ii mmooddeerrnniimm kkoommbbiinnaacciijjaammaa,,{{ttoo ssee nniijjee nnii zzaa~~uuddiittii,, ss oobbzziirroomm nnaa ttoo ddaa ssttee uu ppoo--sslljjeeddnnjjee vvrriijjeemmee mmuuzziikkuu uu `iivvoottuu zzaammiijjeenniillii mmoo--ddnniimm ddiizzaajjnnoomm..

- Mislim da nema `ene koja ne voli da se do-padne, da bude lijepo obu~ena i da se izrazi krozodje}u koju je izabrala. Ona zaista puno govorio nama, o na{em odnosu prema sebi, ali i premaokolini. Ne volim uniformiranost, ali podlije`emmodnim trendovima. Ipak je najva`nije osje}atise dobro u onome {to nosite, jer mi treba da no-simo odje}u, a ne ona nas.

� PPooddrr`aavvaattee llii iizzrreekkuu „„ddaa ooddiijjeelloo ~~iinnii ~~oovvjjeekkaa““??

- Odijelo ne ~ini ~ovjeka, ali ipak dotjeran iuredan ~ovjek ostavlja bolji utisak od onog kojije neuredan. Mo`da time izra`ava i po{tovanjeprema okolini i prema sebi samom, {to je veomava`no.

� JJeessttee llii pprriissttaalliiccaa ppllaassttii~~nnee hhiirruurrggiijjee??- Nisam protiv plasti~ne hirurgije. Ako }e ne-

»

ko biti sretniji s manjim nosom, licem bez bora,ili bilo ~ega {to mu brani da bude sretan, ne vi-dim razlog da to i ne uradi. Ne postoji ~ovjekkoji je apsolutno zadovoljan svojim izgledom.Svi bismo ne{to mijenjali, ali je glupo i besmisle-no kada se na taj na~in, ustvari, poku{ava rije{itiunutarnje nezadovoljstvo. Kada lice bez bora nedonese sre}u, onda je nezadovoljstvo jo{ ve}e idublje.

� @@eennaa „„ssrreeddnnjjiihh ggooddiinnaa““......- @ena u srednjem vijeku bi trebala da zna ko

je, gdje je i kuda ide. Srednji vijek je najljep{i vi-jek kada nam je sve jasno: znamo da u`ivamo u`ivotu, njegovim najljep{im stranama, da u`ivamou sitnicama koje zna~e `ivot, ne pani~imo zbogsvake sitnice, iako u svakoj od nas spava dje-voj~ica; ranjiva i nje`na, `eljna pa`nje i ljubavi.

� AA ddaa VVaamm jjee ooppeett 2200...... - Da mi je 20 i da me ~eka `ivotna {kola,

ipak bih mnogo toga promijenila. Prije svega bihcijenila svoje vrijeme, jer ono je nepovratno.Kad je ~ovjek mlad, ~esto misli da je to zauvijek.Vrijeme je dragocjeno, grije{imo puno, a nema-mo ~esto priliku da nadoknadimo propu{teno ilivratimo izgubljeno.

� KKaakkoo bbiissttee sseebbee ooppiissaallii??- Vesela, volim `ivot i ljude. Veoma sam

sa`aljiva, duboko me poga|aju tu|e nevolje i ne-sre}e. Moje mane su nestrpljenje, naglost i pre-velika iskrenost. Skoro mi je jedan iskusniji pri-jatelj objasnio da ljudi ne vole istinu, pogotovoako je rije~ o njihovim manama ili gre{kama.Kako da ih la`em ako su mi prijatelji?

� PPllaa{{iittee llii ssee uullaasskkaa uu ppoozznnee ggooddiinnee??- Pla{im. Ne mogu sebe da zamislim kao sta-

ru baku. Spoznaja da je sve iza mene, da je `ivotpro{ao, previ{e me ne veseli. Ali, ka`u da svakivijek ima svoje ljepote i dra`i. Samo da me zdra-vlje poslu`i, pa da {etam unu~i}e. To bi bilo lije-po. Tako|er me fasciniraju bake i dede koji{etaju parkom dr`e}i se za ruke.

� ZZaa ~~iimm `aalliittee??- @alim za Sarajevom, onim kakvog ga ja pa-

mtim. Ali, dolaze nove generacije, nova mlado-st. Miljacka }e i dalje te}i. Sarajevo je najljep{igrad na svijetu, ali mo`da to mogu nazvati poonoj pjesmi „@al za mlado{}u“. Vratit }u se je-dnog dana, iako nikada nisam ni oti{la, nisamsrcem! �

azra 2010./43

Malo je potrebno da bi

`ena bila njegovana. Ona

treba ljubav, a ne samo

kreme i kozmeti~ke

tretmane. Za to je potreban

i uredan `ivot, mir u

du{i, zadovoljstvo

sobom i onim {to vam

pru`a okolina

“

SS TT YY LL I S S I M O

44/azra 2010.

» Glumica Kate Hudson „uggsice“ nosis kratkom suknjicom

» Pamela Andersonizabrala je dublju varijantu „uggsica“

„Ru`ne“ ~izme vladaju svijetom„Ru`ne“ ~izme

vladaju svijetom

azra 2010./45

Popularne ~izme, izra|ene od ov~ijeko`e, mnogima se ~ine prili~noobi~ne i neugledne, ali su, uprkostome, ve} godinama na tronu svje-tske modne pret-a-porter scene.Obo`avaju ih i vjerno nose sve tr-endsetterice: Kate Moss, Jennifer

Aniston, Eva Longoria, Sienna Miller, Halle Be-rry, Hayden Panettiere, Hilary Duff, NicoleScherzinger... Kako i ne bi, kada su tako meka-ne, tople, ugodne, prakti~ne, pa zbog svih tihodlika, mnogi i zaboravljaju da su „uggsice“ na-ziv dobile od rije~i „ugly“ {to zna~i „ru`an“...

Porijeklo vode iz Australije i s Novog Zela-nda, gdje su ih nosili ljudi koji su se bavili rura-lnim djelatnostima. Tridesetih godina pro{logstolje}a postale su glavna obu}a australijskihfarmera, ali i surfera, kojima su nakon izla-ska iz vode grijale noge.

Kad je 1978. godine surfer BrianSmith iz Australije do{ao u Ameriku,ponio je sa sobom ~izmice koje se nemogu svi|ati ni jednoj pravoj dami:klompaste, {iroke, bez peta, krzne-ne. ^inilo se da ih svako mo`e i kodku}e napraviti. Ali su se te ~izmice,nazvane „uggsicama“, poslije 1995.go-dine naveliko prodavale po svijetu, a2003. progla{ene su brendom godi-ne.

@elite li nabaviti prave originalne„uggsice“, onda tra`ite one s oznakom„Ugg Australia“, najpoznatijeg svjetskogproizvo|a~a uggsica. Originalne „uggsice“izra|ene su isklju~ivo od ov~ijeg krzna i porije-klom su iz Australije. �

» Selma Blair: „Uggsice“ sme|e boje su najpopularnije

» Glumica EllenPompeo je

izabrala uggsice u crnoj boji

» Nicole Scherzinger:„Uggsice“ i kratkasuknjica od jeansa

» Trenseterica Jennifer Lopezje, tako|er,zaljubljenicauggs ~izmica

» Britney Spears je veliki fan uggsica

» Ne mo`e im odoljeti ni

HaydenPanettiere

SS TT YY LL I S S I M O

46/azra 2010. azra 2010./47

»

Lagane teksture va{im usnama daju neodoljivi sjaj. Maskara }e istaknuti pogled, sjenila boju o~iju, a novi mirisi dat }e pe~at va{em jesenjem looku.

Vrijeme je da romansa po~ne

Max Factor „Xperience“ puder sa SPF 10

Novi Max Factor „Xperience“ te~ni puder sa SPF 10daruje va{em licu savr{en ten. Temeljito i besprijekornoprekriva nedostatake uz neopisivi osje}aj lako}e. Izgleda-jte savr{eno ove jeseni uz Max Factor „Xperience“.

S-he stylezone dekorativna kozmetika

Dekorativna kozmeti~ka linija S-he proizvoda u„dm marketima“ donosi vam nove prozvode:Natural teku}i puder za savr{enu podlogu, S-heru` koji usnama pru`a sjaj i meko}u, dvobojnipuder S-he za toniranje lica i lak za nokte S-he.

„Royal Desire“ byChristina Aguilera

Novi parfem Christine Aguilere „RoyalDesire“ posve}en je `enama koje `ele da

se osje}aju kao kraljice. Ako u`ivate u lu-ksuznim stvarima, u zavo|enju i u tomeda se nalazite u centru pa`nje - ovaj par-fem je stvoren za vas. „Royal Desire“ do-

nosi vam ekstrakt cvijeta ljiljana, bijelisljez, kupinu i mandarinu. Sredi{nje note

~ine medunika, ru`a i ljiljan, a bazu sa-ndalovina, mo{us i cedrovina.

Avon „Super True Color Quad“ sjenila

Najpopularnije sjeniloku}e „Avon“ promoviranoje u izdanju ukra{enom{arama ~ipke. Nje`na za-vodljivost i malo misterijeodli~na su polazna ta~kaza romansu. Dugotrajnapostojana boja iz kreme sepretvara u puder i sama seprilago|ava tipu ko`e.Ova sjenila dostupna su unijansama: „Lace Hues“,„Lace Luxe“ i „Lace Ele-ctric“.

Givenchy „PopGloss Crystal“

Givenchy „Pop Gloss Crystal“ sja-jila lagane su teksture koja va{imusnama daje neodoljivi sjaj uz pu-no}u. Ovaj preparat mo`ete po-tra`iti u 12 nijansi, koje }eodu{eviti sve one kojima se na-smijete ove jeseni.

Nje`na zavodljivost i misterija

„Le Prisme Yeux Quatuor“ Novitet asortimana Givenchy je „Le Prisme Yeux Quatuor“ paleta sjenila u {est skladno kombiniranih nija-nsi. Nijanse ~uva elegantno ku}i{te s kliznim mehanizmom i ogledalom. Potra`ite {est kombinacija - 71 Pu-rple Show, 72 Midnight Look, 73 Pastel Model, 74 Khaki Egerie, 75 Blue Collection i 76 Siena Silhouette.

Clarins „Eye PerfectingBase“ i „Instant LightNatural Lip Perfector“

Clarins „Eye Perfecting Base“ je nova visokokvali-tetna podloga za sjenila. Ujedna~ava boju, pogled~ini razigranim, a sjena na kapcima je postojanija.Mo`e se koristiti i sama, za isticanje pogleda. Clarins „Instant Light Natural Lip Perfector“ sjajza usne koji im pru`a 3D puniji izgled. Usne ~iniglatkim, {titi ih, hrani i hidratizira. Ekstrakti sheaputera i divljeg manga, vitamini A i E ih njeguju,~ine ih neodoljivim. Mo`e se koristiti samostalnoili nakon nano{enja ru`a za usne.

Givenchy„Phenomen Eyes“

maskara Phenomen „Eyes classic effet extension“je revolucionarna maskara s okruglom~etkicom. Trepavice su dramati~nodu`e i razdvojene, oblikovane u savr{enluk od korijena do vrha. Okrugla ~etki-ca preciznim {tapi}ima dose`e svaki diotrepavice. Formula sadr`i D-Panthenolza ja~anje trepavica.

Dior „Vernis“ lak za nokteDior „Vernis“ je lak za nokte intenzivne nijanse i visokog sjaja. Je-

senja edicija ovog laka ima jo{ intenzivniji sjaj. Nova formulauklju~uje koktel aktivnih sastojaka koji reflektiraju svjetlost. Te-

kstura Dior „Vernis“ lakova oslanja se na inovativnu kombinacijupolimera i smole, koje savr{eno nadopunjuju keratin, ~ine}i lak nanoktima postojanim. Formula je oboga}ena silikonom i proteinom

za ja~anje noktiju. Sama ~etkica prilago|ena je oblikom noktima,kako bi se lak nanosi {to jednostavnije i izgledao besprijekorno.

SS TT YY LL I S S I M O

46/azra 2010. azra 2010./47

»

Lagane teksture va{im usnama daju neodoljivi sjaj. Maskara }e istaknuti pogled, sjenila boju o~iju, a novi mirisi dat }e pe~at va{em jesenjem looku.

Vrijeme je da romansa po~ne

Max Factor „Xperience“ puder sa SPF 10

Novi Max Factor „Xperience“ te~ni puder sa SPF 10daruje va{em licu savr{en ten. Temeljito i besprijekornoprekriva nedostatake uz neopisivi osje}aj lako}e. Izgleda-jte savr{eno ove jeseni uz Max Factor „Xperience“.

S-he stylezone dekorativna kozmetika

Dekorativna kozmeti~ka linija S-he proizvoda u„dm marketima“ donosi vam nove prozvode:Natural teku}i puder za savr{enu podlogu, S-heru` koji usnama pru`a sjaj i meko}u, dvobojnipuder S-he za toniranje lica i lak za nokte S-he.

„Royal Desire“ byChristina Aguilera

Novi parfem Christine Aguilere „RoyalDesire“ posve}en je `enama koje `ele da

se osje}aju kao kraljice. Ako u`ivate u lu-ksuznim stvarima, u zavo|enju i u tomeda se nalazite u centru pa`nje - ovaj par-fem je stvoren za vas. „Royal Desire“ do-

nosi vam ekstrakt cvijeta ljiljana, bijelisljez, kupinu i mandarinu. Sredi{nje note

~ine medunika, ru`a i ljiljan, a bazu sa-ndalovina, mo{us i cedrovina.

Avon „Super True Color Quad“ sjenila

Najpopularnije sjeniloku}e „Avon“ promoviranoje u izdanju ukra{enom{arama ~ipke. Nje`na za-vodljivost i malo misterijeodli~na su polazna ta~kaza romansu. Dugotrajnapostojana boja iz kreme sepretvara u puder i sama seprilago|ava tipu ko`e.Ova sjenila dostupna su unijansama: „Lace Hues“,„Lace Luxe“ i „Lace Ele-ctric“.

Givenchy „PopGloss Crystal“

Givenchy „Pop Gloss Crystal“ sja-jila lagane su teksture koja va{imusnama daje neodoljivi sjaj uz pu-no}u. Ovaj preparat mo`ete po-tra`iti u 12 nijansi, koje }eodu{eviti sve one kojima se na-smijete ove jeseni.

Nje`na zavodljivost i misterija

„Le Prisme Yeux Quatuor“ Novitet asortimana Givenchy je „Le Prisme Yeux Quatuor“ paleta sjenila u {est skladno kombiniranih nija-nsi. Nijanse ~uva elegantno ku}i{te s kliznim mehanizmom i ogledalom. Potra`ite {est kombinacija - 71 Pu-rple Show, 72 Midnight Look, 73 Pastel Model, 74 Khaki Egerie, 75 Blue Collection i 76 Siena Silhouette.

Clarins „Eye PerfectingBase“ i „Instant LightNatural Lip Perfector“

Clarins „Eye Perfecting Base“ je nova visokokvali-tetna podloga za sjenila. Ujedna~ava boju, pogled~ini razigranim, a sjena na kapcima je postojanija.Mo`e se koristiti i sama, za isticanje pogleda. Clarins „Instant Light Natural Lip Perfector“ sjajza usne koji im pru`a 3D puniji izgled. Usne ~iniglatkim, {titi ih, hrani i hidratizira. Ekstrakti sheaputera i divljeg manga, vitamini A i E ih njeguju,~ine ih neodoljivim. Mo`e se koristiti samostalnoili nakon nano{enja ru`a za usne.

Givenchy„Phenomen Eyes“

maskara Phenomen „Eyes classic effet extension“je revolucionarna maskara s okruglom~etkicom. Trepavice su dramati~nodu`e i razdvojene, oblikovane u savr{enluk od korijena do vrha. Okrugla ~etki-ca preciznim {tapi}ima dose`e svaki diotrepavice. Formula sadr`i D-Panthenolza ja~anje trepavica.

Dior „Vernis“ lak za nokteDior „Vernis“ je lak za nokte intenzivne nijanse i visokog sjaja. Je-

senja edicija ovog laka ima jo{ intenzivniji sjaj. Nova formulauklju~uje koktel aktivnih sastojaka koji reflektiraju svjetlost. Te-

kstura Dior „Vernis“ lakova oslanja se na inovativnu kombinacijupolimera i smole, koje savr{eno nadopunjuju keratin, ~ine}i lak nanoktima postojanim. Formula je oboga}ena silikonom i proteinom

za ja~anje noktiju. Sama ~etkica prilago|ena je oblikom noktima,kako bi se lak nanosi {to jednostavnije i izgledao besprijekorno.

SS TT YY LL I S S I M O

48/azra 2010.

Ostanak kod ku}e - najbezbolnija varijanta Poruka koju {aljete odje}om nedvojbeno govori o va{em `ivotnom stavu, o vama,

ali i tome kakvim `elite da vas vidi va{a okolina. U posljednje vrijeme i kod nas se sve ~e{}e organiziraju tematizirane zabave, a na

pozivnicama zvanice do~ekuje po`eljan dress code. I, kojeg li ~uda - lagano, ali sigurno po~injemo se prilago|avati

PPii{{ee:: Zana KOLO[

Najjednostavniji na~in na kojibi se mogao pojasniti pojam„dress code“, jeste skup pra-vila obla~enja u odre|enimprilikama. To je onaj stil isimbolika koji u osnovnomobliku ve} vidimo ili bi tre-

balo da vidimo u ve}ini dr`avnih institucija ilijavnih ustanova.

Iako se psiholozi ve} godinama bave dokazi-vanjem i pobjedom unutra{njeg nad vanjskimidentitetom, jedno je sigurno: poruka kojuodje}a {alje nedvojbeno govori o na{em `ivot-nom stavu, o sebi, ali i o tome kakvim `elimo danas vide drugi. Nekad je odje}a u samo nekolikosekundi de{ifrirala dru{tvenu klasu, prihode, za-nimanje, eti~ku pripadnost, bra~ni status, seksu-alnu dostupnost i orijentaciju. Ni danas nije

mnogo druga~ije. [irom Planete u ozbiljnim poslovnim kompa-

nijama menad`eri moraju brinuti o onom {to bi-raju svakog dana u ormaru. Dress code je for-muliran u pravilnik. Tamnija odje}a nosi ozbi-ljniju poruku, dok je ne{to le`ernije odijevanjedopu{teno samo uposlenima koji nemaju konta-kt s klijentima. Obi~no je petak, a to su prihva-tile i neke na{e institucije, dan kad je dozvoljenoodjenuti farmerke ili kra}u haljinu. Jedno, ta-ko|er, nije mijenjano kroz vijekove - pitanje hi-gijene. To je i danas svakodnevna tema za ogo-varanja. I to svakoga jutra dok se pogledi uposle-nih sre}u u liftu, u kojem su zarobljeni s kole-gom(icom), koji ima neobja{njivih problema saznojenjem.

Bilo kako bilo, u psihologiji je poznato daodre|eni tip uniforme odgovara i odre|enim

atributima koji je prate. Oni i u onom obi~nomprolazniku ostavljaju pe~at i nose simbol.

Psiholozi ka`u da je osnovno pitanje koje sebitreba da postavimo pred ogledalom - {ta `elimoporu~iti? Ako je poruka poslovna i `elimo takonastupiti, prednost trebamo dati toj odje}i. Ine}emo biti pogre{no shva}eni. A {ta je s trenu-cima kad `elite bljesnuti?

U posljednje vrijeme i kod nas se sve ~e{}eorganiziraju tematizirane zabave, a na pozivnica-ma zvanice do~ekuje po`eljan „dress code“. I ko-jeg li ~uda - lagano, ali sigurno po~injemo se pr-ilago|avati! Od crvenog tepiha tokom SFF-a nakojem pojavno{}u poznati znaju zadiviti, sve doonih koji {okiraju izgledom onog {to se nekadnazivalo boem (`uti nokti, kosa svezana u rep,le`erna ko{ulja), dress code se po~inje po{tovati.

U Sarajevu su tri doga|aja u sferi ljepote u

Na promociji „Givenchy“ mirisa „Play“ svi su bili u ljubi~asto-ru`i~asto kombinacijiPromocija mirisa ku}e Avon „Outspoken“

azra 2010./49

posljednja dva mjese-ca dokazala da semo`e kad se ho}e.Naime, na promociji„Givenchy“ mirisa„Play for her“ ve}inaposjetitelja ispo{tova-la je ljubi~asto-ru`i~asti dress code,kao i na promocijimirisa „Outspoken“,ku}e „Avon“, gdje suzvanice dolazile odje-vene u ljubi~astuodje}u. Novi parfemCK „Beauty“ pratilisu detalji u bijelom.

Stilisti ka`u dakod promi{ljanja vi-zuelnog identita tre-ba naglastiti osobno-st, oslikati svoj stil,jer je prvi dojam nei-zbrisiv. Ma koliko svi{utjeli o tome...

» Ovogodi{nji SFF kroz prizmu dobrog imagea na crvenom tepihu... ...i lo{eg

Una Bejtovi}Odje}om {aljemo poruku

- Bez obzira na to {to stara izreka ka`e: „Odijelo ne ~ini~ovjeka“, mislim da na sve~ane doga|aje ne treba do}iobu~en kao za utakmicu „na male“ iza zgrade. Odrasla samna pozori{nim premijerama, ali i rade}i kao PR i event ma-nager svjesna sam da je dress code dio atmosfere doga|aja.Zato po{tujem ono {to organizatori o~ekuju od mene kaogosta. Ipak, odje}om {aljemo poruku i trudim se da mojabude u skladu s doga|ajem i prilikom. Ako ~ovjek nijeopu{ten, mislim da mu u tome farmerke i „starke“ ne mogupomo}i. Na otvaranju SFF-a ove godine imala sam „ludu“frizuru, bila u sve~anoj haljini i na visokim potpeticama, alisam bila opu{tena, jer sam okru`ena ljudima koje volim. Mi-slite li da ne pripadate odre|enoj manifestaciji ili da ste, nedaj Bo`e, iznad tog sjaja i blje{tavila, onda dosljednost sebipoka`ite tako {to ne}ete ni do}i, a ne do}i obu~eni kao daste krenuli do granapa.

Vanja Semi}Bitan je povod

- Mislim da dress code treba po{tovati ida daje neku sve~anu notu svim doga|aji-ma, mada na{u pa`nju nekako uvijek privu-ku oni koji ga nisu ispo{tovali ili su to uradi-li na neki svoj na~in. Ipak, pojedinac mo`eunijeti ne{to svoje kreativnosti. Malo je do-ga|aja u na{em gradu gdje je dress code bioneophodan, a kada to situacija nala`e posje-titelji su na visini zadatka. Crvenim tepihombi svakako trebali hodati lijepo odjeveni ljudi, ali mislim da ne bismjelo biti va`nije kako su odjeveni, nego gdje idu. Mislim da smomi malo manje povr{ni od ljudi sa Zapada, koji se po nekoliko mje-seci unaprijed pripremaju za odlazak na neki doga|aj. Uvijek bihispo{tovala dress code, ali je pitanje da li bih oti{la na neki doga|ajkoji od mene to zahtijeva, a da ga ne smatram bitnim.

Sarah ^erkezSarajevo nije Hollywood

- Ne volim komentirati niti obra}ati pa`nju na to ka-ko su drugi obu~eni. A ako je neko i do{ao na va`an do-ga|aj u farmericama, mogu samo to podr`ati, jer privatnone volim ni{ta {to je previ{e ugla|eno i neprirodno. Akoneko `eli do}i tako na sve~anost i tako se dobro osje}a, nevidim razloga za{to bi se morao tjerati na neudobno odi-jelo i kravatu? Sarajevo nije Los Angeles niti Hollywood,niti to treba ikada biti. Dress code, naravno, ako je u pi-tanju poslovni susret ili ambijent, po{tujem, a kad je u pi-tanju doga|aj ili zabava i ako mi se ne svi|a, ne po{tujemga. Ako mi se svi|a - prilagodim se. To je sve stvar poje-dinca i ako neko `eli da se osje}a opu{teno u svakom mo-mentu i ne obazire se na takve stvari, nemam ni{ta protiv.Jedino {to ne volim jeste neurednost. �

50/azra 2010.

Damir [ehanovi}

Ku}ni odgoj je osnov- Dress code je, prema mom mi{ljenju, odraz respekta prema ne-

kom doga|aju, prilici, gostu emisije. Trudim se ispo{tovati ga koli-ko god je to mogu}e. Ne}ete me vidjeti na crvenom festivalskom te-pihu bez odijela, kvalitetnih cipela, kravate ili „leptirke“. Za pojedi-ne doga|aje trudim se biti elegantan, ali dosljedan svom stilu. Pri-mje}ujem da ljudi u BiH sve vi{e prate trendove, pa i u tom segme-ntu obla~enja za pojedine prilike. Do}i na neki doga|aj u plasti~nimjapankama, bermudama ili obi~noj majici za mene ne predstavlja„le`ernost“ nego nekulturu. Takvi se sigurno ne bi pojavili nasli~nom doga|aju negdje u svijetu, ali do}i takav ovdje kod nas zanjih predstavlja cool varijantu. Jasno mi je da se pravila mijenjaju ida u pozori{te ljudi vi{e ne dolaze isklju~ivo u toaletama i frakovi-ma, ali mislim da ne treba da dolaze ni u potko{uljama. Na kraju,sve se svede na pristojnost i ku}ni odgoj. Ili ga ima{ ili nema{!

Delila Softi}Sve je u kompromisu

- Mislim da jeapsolutno opravdanopostojanje dress codakada su u pitanjuzna~ajne manifestacijeili obla~enje u javnimustanovama. Po{tiva-nje pravila odijevanjaje veli~anje samogadoga|aja i izraz po{to-vanja volje ljudi kojisu ga uprili~ili i vjero-vatno se s razlogom ta-ko odredili. Uvijekpostoji mogu}nost pr-onalaska nekog ko-mpromisa. Danas nijeproblem prona}i ko-mbinaciju u kojoj}emo se lijepo osje}ati,a uz to u odre|enojmjeri ispo{tovati i dre-ss code. Dosad samuglavnom po{tovaladress code i kada su upitanju neke sve~ano-sti nosila sam prigo-dnu odje}u koja nijebila sportska ili casual.U mom slu~aju, na-jva`nije pravilo odije-vanja je prilikom odla-ska na fakultet. Nepri-hvatljiv mi je odlazaku obrazovne institucijeu, najbla`e re~eno, ne-primjerenoj odje}i.

Emir Cocali}

Kravata ili elegantan kostim - ^esto prisustvujem

sve~anim doga|ajima una{oj zemlji i mogu vrlo ja-sno kazati da jo{ nismo svje-sni va`nosti dress coda.Mo`da ljudi ne shvataju ko-liko je va`no zbog samogdoga|aja do}i onako odje-ven kako su vas ljubazni do-ma}ini obavijestili na pozi-vnici. Kravata, leptir ma{naili elegantan kostim, nisu ni-kakav poseban zahtjev. Pre-dla`em ve}ini da se malo bo-lje promotre u ogledalu prijenegoli krenu na takav do-ga|aj. Ako su, opet, u nedo-umici i `ele ostati dosljedniopu{tenom stilu, neurednojfrizuri ili ko{ulji koja viri pr-eko ruba hla~a, predla`emim da ostanu u svom domu.Tako }e sve pro}i bezbolnije.

azra 2010./51

Jovana Markovi}, „Promands“Sve je stvar izboraNa promociji „Givenchy“ parfema „Play for Her“

dress code su ispo{tovale sve zvanice. I, naravno, bilasam zadovoljna. Na{a promocija je pokazala, kao iniz drugih doga|aja poput SFF-a ove godine, da pu-blika sve vi{e pa`nje posve}uje dress codu, te da je utom smislu sve je vi{e educirana. Svijest publike oodijevanju se kona~no po~ela buditi. Mi{ljenja samda je dress code pozitivna stvar. On zasigurno ne po-stoji bez razloga. Za sve postoji „mjesto i vrijeme“ pa tako i za odijeva-nje. Ne mo`ete se na isti na~in odjenuti za poslovni ru~ak ili dru`enje sprijateljima. Treba postojati razlika i po{tovanje kodeksa odijevanja. Unekim slu~ajevima to je pisano pravilo, ali u ve}ini slu~ajeva nije.^ovjek, jednostavno, treba znati kako se odjenuti za koju priliku. Uvi-jek ispo{tujem dress code kada idem na neki doga|aj. Po{tovanje togpravila je na~in po{tovanja doga|aja ili osobe s kojom se sastajem, pa isamopo{tovanja. Ina~e, mislim da svako ima pravo da se odijeva kako`eli, i da po{tuje ne{to ili ne. Sve dok nepo{tovanje dress coda nije zako-nom ka`njivo, svako ima pravo na svoj „vlastiti“ dress code.

Tomislava Bandi}, „Everet“

Bilje`imo napredak- Dress code je obaveza, nekima kao „om~a“ oko vra-ta, ali i elegancija, ozra~je sve~anog i va`nog. Volim seosje}ati ugodno i najdra`e mi je odijevati se casual.No postoje prilike i situacije kada je dress code obave-zan. I to ne zato {to tako pi{e na pozivnici, ve} zato{to, sudjeluju}i u sve~anoj prigodi i odjenuv{i se elega-ntno i sve~ano, dajemo va`nost samom doga|aju. ^aksâm „proces“ dotjerivanja i uljep{avanja ~ini da seosje}amo posebno. Volim casual, ali po{tujem dresscode gdje je to potrebno. U na{em gradu, na`alost,de{avaju se sve~ane prilike koje posjetitelji na neki na~in omalova`avaju utom kontekstu. Ipak, primje}ujem napredak i sve sve~anije i elegantnijetoalete u razli~itim posebnim prilikama i doga|ajima. Mi, kao firma, tru-dimo se na{e evente uveli~ati i u~initi nezaboravnim, pa i po tom malomdetalju koje predstavlja osobiti dress code.

Ines Bulaji}, „Lunatbwa“ Bonton kroz odje}u- Nakon na{e promocije mirisa „Outspoken“,ku}e „Avon“, bila sam veoma zadovoljna zbog to-ga {to je ve}ina gostiju na na{oj promociji ispo{to-vala dress code. Osim izvanrednog vizualnog efe-kta na fotografijama sa zabave, postigli smo i toda se o zabavi pri~a kao o kuriozitetu kada je eve-nt management u pitanju. I ja se trudim ispo{to-vati dress code, budu}i da se u privatnom `ivotuobla~im prili~no casual. Moj posao je takav da sene moram formalno odijevati svakodnevno i po-nekad mi je te{ko „prebaciti“ se u neku ozbiljniju odjevnu kombina-ciju. No, smatram da je dress code dio kulture, tj. bontona. Kada suu pitanju velike manifestacije, gdje se na crvenom tepihu ~esto poja-ve nemarno odjevene zvanice, nemam neki pozitivan stav o tome.Shvatam da se naj~e{}e radi o umjetnicima. Me|utim, smatram da,ukoliko svojim odijevanjem `ele poslati odre|enu poruku, to mogumnogo efektnije u~initi.

RRiijjee~~ oorrggaanniizzaattoorraa

SS TT YY LL I S S I M O

52/azra 2010.

Jesen puna kontrastaPrema onome {to su poznati svjetski kreatori i

modne ku}e pokazali na revijama, nova sezona donosi zanimljive odjevne kombinacije. Ne}ete pogrije{iti ni ako se, osim uobi~ajenih jesenjih boja, odlu~ite da kombinaciju osvje`ite `utom

ili ru`i~astom

Roll kragne Roll kragna jedan je od za{titnih znakova kla-

si~nih linija odje}e za jesen. Ona pa`nju fokusirana va{e lice. Izuzetno visoke roll kragne na maji-

cama, d`emperima i kaputima bit }e jedna ododlika dobrog stila. Ako ni{ta drugo, potra`ite

staru crnu majicu s roll kragnom, jer stvara do-bar osnov za no{enje zanimljivih ogrlica.

[al od ka{miraIako se trendovi mijenjaju iz sezone u sezonu, neki klasi~ni detalji

uvijek }e obogatiti va{ odjevni stil. Ako vam je potreban takav do-datak, potra`ite {al od ka{mira. On je elegantan, luksuzan i savr{enza hladnije vrijeme. Potra`ite ga u neutralnim bojama poput crne,sive ili boje pijeska.

Srebreninakit

Nakit od srebra izgleda fa-ntasti~no u kombinaciji sbojama jeseni. Izaberitenekoliko atraktivnih ko-mada - nau{nice ili zani-mljivu ogrlicu i spremniste za svaki susret.

azra 2010./53

Karo uzorakKariran uzorak je, tako|er, hit sezone. Mo`ete nositi ove

{are na hla~ama, kaputima i jaknama, samo pazite da ostalidio garderobe bude jednobojan.

Ko`na torba Ta{ne od lak ko`e u bojama jeseni kao {to sutamnocrvena, boja {ljive i tamnozelena bit }euvijek u trendu. Ovo je komad u koji vrijedi

investirati. Odaberite torbu srednje veli~inekoju mo`ete nositi u ruci i na ramenu.

Elegantna haljina Haljine du`ine nekoliko centimetara ispod ko-

ljena su jedan od odjevnih predmeta koji se tre-ba na}i u va{oj garderobi ove sezone. Materijalizbora ostaje va{ zadatak - krep, svila, pa ~ak iko`a je u igri.

SS TT YY LL I S S I M O

Enes je otac naslu`benom putu

Prema mi{ljenju mnogih, jedna odnajljep{ih hrvatskih glumica, Boja-na Gregori}-Vejzovi} nedavno jedrugi put postala majka. U braku sglumcem Enesom, koji vu~e bosa-nske korijene, Bojana ve} ima sinaRaula koji se, kako ka`e, odli~no

snalazi u ulozi brata. Pri~ali smo o maj~instvu.

� NNeeddaavvnnoo ssttee ddrruuggii ppuutt ppoossttaallii mmaajjkkaa.. OOvvoogg ppuuttaaVVaa{{ ooddllaazzaakk uu bboollnniiccuu bbiioo jjee ddrruuggaa~~iijjii,, ss jjeeddnniimm iisskkuu--ssttvvoomm ii ppoottrreebbnniimm iinnffoorrmmaacciijjaammaa.. KKaakkaavv ssttee iimmaalliippoorroo||aajj??

- Bilo je puno lak{e i br`e, u svega dva i posata sam rodila, ali ba{ zbog toga {to sam znala{ta me ~eka imala sam vi{e straha, {to se pokaza-lo bez razloga jer je sve pro{lo u najboljem redu.

� KKaakkoo ssttee ssee oossjjee}}aallii uu ddaanniimmaa pprriijjee ppoorroo||aajjaa??

- Jedva sam ~ekala da se to kona~no dogodi,jer, iako nisam dobila puno kilograma, jedvasam se kretala i hodala.

� KKaakkoo jjee iizzgglleeddaaoo VVaa{{ pprrvvii ssuussrreett ss kk}}eerrkkiiccoomm??

- To je ne{to neopisivo rije~ima i to zna svakamajka. Ne znam {to bih vam rekla, osim da je utom trenutku svemir premali za osje}aj sre}e kojipreplavljuje.

� KKaaoo mmoorraallnnaa ppooddrr{{kkaa uu ssaallii jjee bbiioo ii VVaa{{ ssuupprruugg EEnneess..JJeessttee llii VVii iinnssiissttiirraallii nnaa ttoommee,, iillii jjee ppaakk `eelljjaa bbiillaa nnjjeeggoovvaa??

- Enes je sam `elio prisustvovati dolasku Zoe, aja moram priznati da mi je ta podr{ka bila nei-

zmjerno va`na i davala mi je snage da sve izdr`im.

� KK}}eerrkkiiccii ssttee ddaallii iimmee ZZooee.. DDaa llii jjee ttoo bbiioo pprrvvii ii jjee--ddiinnii pprriijjeeddlloogg mmee||uu iimmeenniimmaa iillii......??

- Bilo je raznih ideja i prijedloga, Zoe nagr~kom zna~i `ivot, `ivljenje i s obzirom na po-te{ko}e s po~etka trudno}e ~inilo se kao najboljiizbor za tako hrabru u malenu osobu koja jeodlu~ila sve prebroditi i do}i nam, te svimauljep{ati `ivot. Poznajem nekoliko Zoe od kojihje jedna moja prijateljica iz djetinjstva, koja jebila najljep{a djevoj~ica u kvartu.

� UUzz iinnffoorrmmaacciijjuu ddaa ssttee rrooddiillii oobbaavveezznnoo jjee ii{{llaa iioonnaa:: BBoojjaannaa iizz bboollnniiccee iizzaa{{llaa ss mmaanneekkeennsskkoomm ffiigguurr--oomm.. KKaakkoo ssttee pprroovveellii ttrruuddnnoo}}uu,, ii kkaakkoo VVaamm jjee ppoo{{lloozzaa rruukkoomm ddaa ssee nnee uuddeebblljjaattee??

- Udebljala sam se 12 kg, ali nekako se dobrorasporedilo. Vjerovatno su u pitanju dobri geni,a osim toga Zoe je bila te{ka 3750 grama.

� MMaajjkkee ~~eessttoo ddaannaass pprroollaazzee kkrroozz ppoossttppoorroo||aajjnnuu ddee--pprreessiijjuu,, kkaakkvvaa jjee ssiittuuaacciijjaa ss VVaammaa??

- Sre}om nemam takvih pote{ko}a. Zna bitite{ko, pogotovo kad sam sama pa Raul krene zahti-jevati svoje. Zoe pla~e, ho}e u naru~je, a ja imamtoliko posla da ne znam {to bih prvo. Tada malo`ivci popuste, ali ustvari sve se to da izdr`ati jer ve-selje je ve}e od tih prolaznih situacija nervoze.

� KKaakkoo ssttee ssaa ssuupprruuggoomm ppooddiijjeelliillii rrooddiitteelljjsskkee oobbaavveezzee??

- Enes momentalno snima seriju „Najbolje go-dine“, tako da je, kako sam ka`e, momentalnootac na slu`benom putu, jer vi{e ga nema nego {toga ima doma. Kad je doma, naravno da poma`e.Enes je sjajan i po`rtvovan otac i bez njegove po-dr{ke ne bih se odva`ila imati jo{ jednog klinca.

� KKaazzaallii ssttee ddaa }}eettee nnoovvaacc oodd pprrooddaattiihh ffoottooggrraaffiijjaassvvoojjee kk}}eerrkkiiccee jjeeddnnoomm hhrrvvaattsskkoomm sseeddmmii~~nniikkuu ddaarriivvaattii

uu hhuummaanniittaarrnnee ssvvrrhhee.. OO ~~eemmuu ssee rraaddii??

- Ne vidim razlog za{to slikati svoje dijete,osim da maknem taj naporni interes paparazzakoji vise ispred ku}e i time nekome pomogne-mo, a to }e biti rodili{te. Vidjet }emo jo{, prego-varamo s tiskom.

� KKaakkoo jjee RRaauull pprriihhvvaattiioo sseessttrruu?? JJee llii lljjuubboommoorraann nnaappaa`nnjjuu kkoojjuu oonnaa ssaaddaa kkaaoo bbeebbaa ddoobbiivvaa??

- Raul je iznena|uju}e miran i razumandje~ak. Poma`e u svemu i `eli sudjelovati, a gla-vna mu je misija da }e je on svemu nau~iti.

� JJee llii VVaamm nnaappoorrnnoo bbuu||eennjjee ppoo nnoo}}ii??

- [to zbog Raula, {to zbog snimanja sapu-

nica, navikla sam malo spavati - svega pet satimi je dovoljno, tako da za sada bu|enje do-bro podnosim i moram priznati da je Zoe ve-oma dobra, poru~ka koliko mo`e i nastavispavati.

� KKaaddaa nnaammjjeerraavvaattee ddaa ssee vvrraattiittee nnaa ppoossaaoo??

- Veoma brzo, ve} po~etkom decembravra}am se radu u Kazali{tu. Tada mi po~inju pr-obe za Krle`inu „Ledu“, igram Melitu i puno seveselim toj ulozi. Ekipa je sjajna i nadam se da}emo uspjeti uz pomo} na{e None - moje ma-me, sve uskladiti. �

Raul je iznena|uju}e miran i razuman dje~ak.

Poma`e u svemu i `eli sudjelovati, a glavna

mu je misija kako sestru svemu nau~iti

RRaazzggoovvaarraallaa:: Amela KESEROVI]

Zna biti te{ko, pogotovo kad sam sama pa Raul krene zahtijevatisvoje. Zoe pla~e, ho}e unaru~je, a ja imam toliko posla da ne znam {to

bih prvo. Tada malo `ivcipopuste, ali, ustvari, sve se

to da izdr`ati, jer veselje je ve}e od tih prolaznih

situacija nervoze

“

54/azra 2010.

Boj

ana

GR

EGO

RI]

-VEJ

ZOVI

]

azra 2010./55

» Lijepa glumica sa sinom i suprugom Enesom: Bojana jeuspjela uskladiti karijeru saskladnim porodi~nim `ivotom

SS TT YY LL I S S I M O

56/azra 2010.

Tr~anje na i sa sastanaka u visokim {tiklama uz dodatne poene za dostojanstveno dr`anje jeste sport kojim se svakodnevno bavim. Tu zaista pokazujem impresivne rezultate. Amaterski volim da plivam, u posljednje vrijeme me fascinira ronjenje, tako|er volim jahanje te zimske sportove

Emin

a G

ANI]

Nizak pritisak rje{avam s

puno teku}ine

Emina je zaista nadahnu}e za svaku`enu. Mlada, lijepa obrazovana, za-bavna... i to nije kraj. Bosanskoher-cegova~ka javnost je bez daha pro-matrala njenu bitku za oca Ejupa,koji je po~etkom prolje}a bio pritvo-ren u Velikoj Britaniji, na zahtjev

Srbije. Emina je upotrijebila svoje znanje i golemuljubav, britanska administracija je mogla samo daslegne ramenima. E to se zove k}erka.

Emina je generalni menad`er Sarajevske filmskeakademije, Direktor za razvoj MET- fondacije, ~lanDirekcije Sarajevskog filmskog festivala... Kad sti`emisliti na svoje tijelo i kako to ~ini, pitali smo je.

� [[ttaa ssvvaakkooddnneevvnnoo ~~iinniittee zzaa ssvvoojjee zzddrraavvlljjee??- Trudim se imati dovoljno sna i unijeti dovo-

ljno te~nosti i prirodnih vitamina. Jedem veomazdravo i ~esto, puno malih obroka tokom dana -{to ne samo da odgovara mojoj dinamici rada, gdjerijetko mogu praviti velike pauze za neke obilneru~kove, ve} je i preporu~ljivo, jer tijelo lak{e meta-bolizira hranu. Tako|er se trudim barem dva-triputa sedmi~no vje`bati.

� OOddllaazziittee llii rreeddoovvnnoo nnaa lljjeekkaarrsskkee pprreegglleeddee??- Da, naravno. Osim toga, mama je ljekar tako

da sam pod punim nadzorom stru~njaka, htjela toili ne.

� JJeessttee llii ssee ssuussrreettaallii ssaa zzddrraavvssttvveenniimm pprroobblleemmiimmaa??- Ne, nikada. Imam uro|eno nizak pritisak i upr-

avo prije nekoliko sedmica, na insistiranje mame, ur-adila sam kompletne nalaze da provjerim krvnu sli-ku, `eljezo, jetru, {e}er... Iz laboratorije su me pozva-li poslije nekoliko sati da mi ka`u da sam kvalificira-na da idem u Mostar u {kolu za pilote. Navodno,nikada nisu vidjeli tako dobre nalaze. Terapija za

azra 2010./57

Brojni su dokazi da su tjelesna aktivnost itjelesna spremnost zna~ajno uzro~no- poslje-di~no povezani s nivoom zdravlja pojedinca.Nije va`no ljudski vijek samo produ`iti negou~initi `ivot kvalitetnijim, a zdravlje je prviuvjet kvalitetnog `ivljenja. Pravilna tjelesnaaktivnost je, uz zdravu prehranu i duhovno pu-njenje, klju~ dugotrajnog kvalitetnog ljudskogtrajanja. Svaki rad sistema za kretanje (mi{i}no-ko{tanog sistema) koji tro{i energiju, jeste tjele-sna aktivnost.

Primjera radi, ubrzana {etnja tro{i 161 kcalza 30 minuta, a tr~anje uz stepenice tro{i 531kcal za 30 minuta i dobar je izbor za one sazdravim srcem. Zapravo bi se dao izvu}i za-klju~ak kako je ~ovjek u trenutku otkri}a liftaskrojio svoju definitivnu budu}nost u goja-znost.

Iako prosje~na osoba potro{i otprilike 30posto kalorija kroz dnevne aktivnosti, mnogiljudi tro{e svega polovicu tog procenta, odno-sno 15 posto. Zbog toga je potrebno iskoristitisvaku priliku za dnevno kretanje, iako onaizgledala najbizarnije. Spomenuli smo stepeni-ce, ali, naravno, postoji i cijeli niz drugih akti-vnosti u ku}i ili oko ku}e. Za vrijeme telefonir-anja treba stajati, a ne sjediti ili le`ati, jer se sta-janjem tro{e kalorije.

Za pove}anje potro{nje kalorija prepo-ru~uje se jako za~injena hrana. Ako se uobrocima tro{e ljute paprike, metaboli-zam se mo`e ubrzati do 50 posto.Spora {etnja za ina~e zdravog~ovjeka nema u~inak kao ubr-zano ili jako brzo kretanje. Ni-je u pitanju samo rad zglobova,ve} je u pitanju trening srca icirkulacije, a to se mo`e posti}isamo brzim ili ubrzanim hodom.Da biste potro{ili 454 gramamasnog tkiva sedmi~no, trebapotro{iti 3500 kalorija, {to nika-ko nije malo.

Veliki uzrok bolesti le`i u to-me {to je ~ovjek izgubio prirodniosje}aj za odr`avanje zdravlja. Je-dan od najva`nijih uvjeta za do-bro zdravlje jeste kretanje. Kreta-njem izbacujete {tetne tvari iz se-be, kao i vi{ak onih koje trenutnonisu potrebne. Va{e tijelo je do-voljno „pametno“ da samo izbacuje {tomu nije potrebno, a da apsorbira ono {tojeste. Sre}om, na{a DNA svijest je „pamet-nija“ od nas samih, pa zna {ta treba u~initi.Da te odluke donosimo na uobi~ajenom„svjesnom“ nivou, ve}ina nas bi odavnoumrla!

Svi misle da je neka dijeta dobar izbor - da,ali ako je ne prati kretanje, unaprijed jeosu|ena na neuspjeh. Umjesto uzimanja ma-nje kalorija i ostajanja kod ku}e gledaju}i tele-vizor - bolje i mudrije je izabrati isto ili kontr-olirano uno{enje kalorija i kretanje po prirodi.Odabir je va{.

Rije~ stru~njaka

Jako za~injena hranaza br`i metabolizam

mmrr..ssccii MMaarriijjaannaa AArraappoovvii}},, vveerriiffiicciirraannii iinnssttrruukkttoorr aaeerroobbiikkaa ii ppiillaatteessaa KKlluubb ssppoorrttaa „„FFIITT && FFUUNN““ wwwwww..aaeerroobbiicc..ccoo..bbaa

moj problem s pritiskom je dovoljno te~nosti.

� VVjjeerruujjeettee llii vvii{{ee aalltteerrnnaattiivvnnoojj iillii kkoonnvveenncciioonnaa--llnnoojj mmeeddiicciinnii??

- Jednostavno re~eno, konvencionalna medi-cina je napredniji stadij u pristupu lije~enju.Ovo je kao da pitate, ukoliko `elim do Pariza,bih li radije sjela na magarca ili putovala avio-nom. Dostignu}a medicine i primjena savreme-nih medota u lije~enju su civilizacijska dosti-gnu}a i efektno su mjerilo ekonomskog, obrazo-vnog i dru{tvenog razvoja jedne zemlje.

Alternativnu medicinu bih koristila samo usituaciji da nemam pristupa ljekaru ili u slu~ajuzaista minornih problema. Ve}ina ljudi kombi-nira alternativnu i konvencionalnu medicinu, alija ne bih naninim ~ajem lije~ila ni{ta vi{e od gri-pe. Naravno, nikada ne treba potcijeniti placeboefekt i nekada je dobro da ljudi koriste alternati-vne metode u koje vjeruju, ali u mom slu~aju {tovi{e diploma na zidu mog ljekara to bolje.

�� PPooddiijjeelliittee ss nnaa{{iimm ~~iittaatteelljjiimmaa rreecceepptt nnaarrooddnneemmeeddiicciinnee kkoojjii ssee sspprraavvlljjaa uu VVaa{{oojj kkuu}}ii..

- Budu}i da sam nedavno bila `rtva jednogeksperimenta moje tetke, mogu vam dati receptdo detalja. U slu~aju upornog ka{lja, pregr{toprane bokvice izmiksati u mikseru i pomije{atis jednim kilogramom doma}eg meda, zatim uzi-mati nekoliko puta na dan po jednu supenuka{iku. Ne znam da li od bokvice ili od sirupakoji sam tajno tako|er uzimala, ka{alj je nakondva-tri dana bio kao rukom odnesen.

� JJeessttee llii hhiippoohhoonnddaarr??- Ne. [ta je suprotno od hipohondra? Ja pa-

tim od konstantnog minimaliziranja svakog pr-oblema.

� [[ttaa zzaa VVaass zznnaa~~ii mmeennttaallnnaa hhiiggiijjeennaa??- Aktivan um.

� OOmmiilljjeennii ddoorruu~~aakk??- [ta god mo`e stati u ta{nu kada protr~im

kroz kuhinju na putu ka kancelariji i ne}e bitiprevi{e zgnje~eno do ulaska u kancelariju. Ne-vjerovatni su mi ljudi koji ujutru ustanu ranijesamo da bi jeli?! Omiljeni doru~ak je za menegastronomski sajam ta{tine i mogu} samo vike-ndom ili u veoma dobrim hotelima, a uklju~uje,ne nekim posebnim redom, kajganu s povr}em iza~inima, u{tipke, pala~inke ili francuski tost.

� KKoojjiimm ssee ssppoorrttoomm bbaavviittee??- Tr~anje na i sa sastanaka u visokim {tikla-

ma uz dodatne poene za dostojanstveno dr`anje.Tu zaista pokazujem impresivne rezultate. Ama-terski volim da plivam, u posljednje vrijeme mefascinira ronjenje, tako|er volim jahanje kao izimske sportove.

�� NNeezzddrraavvaa nnaavviikkaa kkoojjee bbiissttee ssee rraaddoo rriijjee{{iillii??- Nijedne se ne bih rado rije{ila, ali vjerova-

tno moram prestati s cigaretama u neko dogle-dno vrijeme.

� [[ttaa `eennuu ~~iinnii uussppjjee{{nnoomm ii pprriivvllaa~~nnoomm??- Pa uspjeh i privla~nost. Ima mnogo na~ina

da se to dvoje postigne, ali najefikasniji receptuklju~uje istinsko obrazovanje, apetit za izazove,vjeru u sebe i sposobnost da volimo strastveno inesebi~no. Ah da, i veoma visok stupanj higijene.

� [[ttaa ssmmaattrraattee ssvvoojjoomm nnaajjbboolljjoomm oossoobbiinnoomm??- Znati`elju. �

58/azra 2010.

Jasmina DIZDAREVI],

klini~ki psiholog

SMSKako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima, magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona 061-142-015.

Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatra`ite savjet psihologinje, ~ije}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.

SS TT YY LL I S S I M O

PPrreedd vvjjeenn~~aannjjeemmssaamm,, aa ssvvoogg bbuu--dduu}}eegg ssuupprruuggaa nneevvoolliimm.. VVee}} ooddaa--vvnnoo vvoolliimm ddee~~kkaaiizz ddjjeettiinnjjssttvvaa,, kkoo--jjeegg ssaamm nneeddaavvnnoossrreellaa ii kkoommee ssaammssee oobbee}}aallaa.. KKaakkooddaa ppoobbjjeeggnneemm ooddssvveeggaa??ZZ..AA.. KKiisseelljjaakk

�U `ivotunam se

de{avaju stvarikoje ne planira-mo. Zato sjedite idobro razmisliteda li }ete se poka-jati ako napustiteovog za koga setrebate udati.Ako ga ne volite,to je dovoljan ra-zlog da mu sadaotvoreno ka`ete,nego da ga napu-stite nakon mje-sec dana. U brakse ne ulazi bezljubavi. Svaka ra-zumska kalkulacija Vam samo mo`e na{koditi. Inemate pravo igrati se s njegovim osje}anjima.Mo`da on Vas iskreno voli.

IImmaamm 6600 ggooddiinnaa,, ssaammaa ssaamm ppaa ssttaallnnoo pprraattiimm„„FFaarrmmuu““.. ZZaanniimmaa mmee {{ttaa jjee ttoo uu lljjuuddiimmaa zzlloo,, ddaassttaallnnoo ppaakkoossttee oonnoomm bboolljjeemm ii ssppoossoobbnniijjeemm ooddnnjjiihh.. TToo ssee ppoottvvrrddiilloo ii mmoojjoojj mmllaaddoossttii..

GG..AA.. SSaarraajjeevvoo

� Ljudi se obi~no poistovje}uju sa sebisli~nima, po stavovima, afinitetu, po-

na{anju, razmi{ljanju, agresivno{}u i sli~no.Sve {to ne pripada tom kli{eu smeta zajednici,bilo da je to {ou, posao, porodica, humanitar-na organizacija i drugo. Ono {to ne mo`emopobijediti u sebi to je da je neko bolji, sposo-bniji, moralniji, ljep{i, utjecajniji, popularniji.Onda mi tra`imo podr{ku mase, zajednice, ra-dne sredine, {oa, da tom nekom uka`emo dase umislio ili uobrazio, time {to }emo ga poni-ziti, vrije|ati ga, „udarati“ mu na porijeklo itako dalje. Sve ovo je kratkog daha. Prave vri-jednosti se vrednuju, prepoznaju i ~uvaju.

Uvijek se na|e neko ko to vidi.

IImmaamm 4455 ggooddiinnaa ii pprriijjee nneekkoolliikkoo ddaannaa ssaamm iizzgguu--bbiillaa nnaajjbboolljjuu pprriijjaatteelljjiiccuu.. PPoommoozziittee mmii kkaakkoo ddaa--lljjee.. PP..[[.. TTuuzzllaa

�Ako Vam je za utjehu, i ja osje}am isto.Dvadeset deveti august 2010. godine, ne-

djelja, deset sati, zvuk telefona, mu{ki glas i ri-je~i: „Ja znam da ste Vi drugarica moje majke.Samo da Vam javim, ona je jutros preminula upet sati ujutru, iznenada“. Muk, jeza, ti{ina, iu`asna praznina. Kako? Za{to? Pa ona nikadanije bila bolesna. To je jedina osoba koja se uvi-jek smijala i nalazila rije~i utjehe za druge, onekoji su patili. Vidim joj zelene o~i, ~ujem jojzvonki glas, osje}am joj poljupce, ljubile smo sena sastanku i rastanku. Zadnji na{ susret, mojro|endan, poklanja mi cvije}e, koje stalno listai ka`e: „Razgovaraj s njim kada me god po`eli{.Ja }u te uvijek ~uti“. Smijem se i ka`em ho}u,ali ja vi{e volim kada te vidim i osjetim. Zadnjina{ razgovor prije nekoliko mjeseci: „Jedva~ekam da halakamo i smijemo se do besvijesti,

kako samo nasdvije znamo kadasmo zajedno“.Nema pri~e o pro-blemima, pacije-ntima, samo ona ija i na{a {ala nana{ ra~un.

Sada je diomene prazan. Kaoda mi ona drugapolovina menenedostaje, kao dami je neko odu-zeo. Ja sam svje-sna da nje nema,da je `ivjela u dr-ugoj dr`avi, ali jatako|er znam dase na{i „susretinastavljaju“.Ta~no tamo gdjesmo stale. Dobilasam neku novusnagu i `elju da`ivim za nas dvije.Imamo tolikouspomena i lije-pih sje}anja.Pu{tam video nakojem ple{e, pje-

va, budale{e zajedno sa mnom. Pla~em i nedam da mi sje}anja izblijede. I ako ugine cvijetkoji mi je dala, ja }u nastojati da ne ugine mo-ja misao na nju. Bebo, sa mnom si, gdje god jabila. Ti si mi jedna od najodanijih osoba kojesu bile blizu mene. Znam da je ostalo jo{ mno-go toga {to smo planirale, `eljele, spominjale,ali tako|er znam da veza izme|u nas postoji.Nekada smo to zvale telepatijom, sada tomo`emo zvati ljubavlju, ~istom drugarskomkoju nastavlja ona koja `ivi. I dalje ti ~ujemosmijeh i rije~i: „Ej pa gdje si ti“. Ja znam gdjesi ti, ali znam i da ti zna{ gdje sam ja, uvijek umislima s tobom. Po~ivaj u miru moja prijate-ljice. ^uvat }u te dok god sam `iva. Tvojasmrt nije prekinula na{e drugovanje. Mi samovi{e ne}emo izlaziti, ali se u mislima uvijekmo`emo sretati.

I Vi, draga sugra|anko, evocirajte uspome-ne i od njih `ivite. Na I kongresu psihologasvijeta odr`anom u BiH 1996. godine u DomuArmije, tvrdila sam svojim referatom da se oduspomena mo`e `ivjeti. Sada je red da to i pra-kti~no poka`em. �

PsihologOd uspomenase mo`e `ivjeti

60/azra 2010.

SMSNa stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja kojasu na{e ~itateljke uputile dr. Senadu Mehmedba{i}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvihdilema u vezi s ovom oblasti, mo`ete ih slati putem SMS-a na broj telefona061/142-015. Dovoljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno praznomjesto, a zatim opi{ete problem koji vas mu~i. Odgovore mo`ete pro~itati na strani-cama posve}enim ginekolo{kom zdravlju.

Prof.dr. SenadMEHMEDBA[I]

IImmaamm bbaakktteerriijjuu EEsscchheerriihhiijjaa ccoollii,, jjaakkuu uuppaa--lluu,, 1100.. jjuunnaa lliijjee~~iillaa ssaamm jjee aannttiibbiioottiicciimmaa ii~~aajjeevviimmaa,, nnoo,, uuppaallaa nnee pprroollaazzii.. [[ttaa mmii pprree--ppoorruu~~uujjeettee?? KKoolliikkoo oonnaa uuttjjee~~ee nnaa ttoo ddaa zzaa--ttrruuddnniimm?? PPrroo{{llee ggooddiinnee ssaamm iimmaallaa ssppoonnttaa--nnii.. DDaa llii jjee mmoogguu}}ee ddaa jjee oonnaa ttoo pprroouuzzrrookkoo--vvaallaa?? MMoo`eettee llii nnee{{ttoo nnaappiissaattii oo nnjjoojj??

�E. coli je bakterija debelog crijeva.^est je uzro~nik urinarnih infekcija

u trudno}i i van nje. Mo`e biti iuzro~nik vaginalnih infekcija. Vrlo jetvrdokorna na terapiju, jer je intracelu-larni uzro~nik. Upale sa E. coli su zbogtoga tvrdokorne za lije~enje. U principuje potreban antibiogram, {to i Vama pr-eporu~ujem. Niste bili precizni kod pi-tanja, ali pretpostavljam da se radi oinfekciji urinarnog trakta. Antibiogram}e pokazati na koji antibiotik je E. coliosjetljiva. U trudno}i, lijek izbora je Ce-falosporin. Mo`e se davati tokom ~itavetrudno}e. Terapija Cefalosporinom trajedvije nedjelje, a nakon toga se tretmannastavlja urosepticima jo{ ~etiri nedjelje.Do eradikacije sa E. coli te{ko se dolazi.Urinarna infekcija s E. coli nije razlogVa{eg spontanog.

NNaa kkoojjii nnaa~~iinn pprreevveelliikkaa kkoollii~~iinnaa vviittaammiinnaaAA mmoo`ee uuttjjeeccaattii nneeggaattiivvnnoo nnaa rraazzvvoojj pplloo--ddaa??

�Hipervitaminoza vitamina A u ra-noj trudno}i dovodi do rascjepa

usne i tvrdog nepca kod bebe. Zbog to-ga treba nau~iti da nikakav, apsolutnonikakav preparat ili lijek bez dozvole li-je~nika nije u trudno}i preporu~ljiv. Sa-mo za trudno}u certificirani preparatimogu se bez brige upotrebljavati.

UUzziimmaamm „„YYaassmmiinn““ ppeett ggooddiinnaa,, aa ppoosslljjee--ddnnjjee sseeddmmiiccee nniissaamm uuzziimmaallaa,, ooddnnoossnnoo nnaa--

pprraavviillaa ssaamm ppaauuzzuu sseeddmmiiccuu rraanniijjee iiddoobbiillaa mmeennssttrruuaacciijjuu uu ttoojj pprreeuurraannjjee--nnoojj ppaauuzzii.. DDaalljjee ssaamm nnaassttaavviillaa nnoorr--mmaallnnoo uuzziimmaattii ppiilluullee.. JJee llii mmii zzaa{{ttii--ttaa ssmmaannjjeennaa,, ss oobbzziirroomm nnaa ttoo ddaassaamm ddoobbiillaa mmeennssttrruuaacciijjuu,, ii kkaaddaa bbiihhmmooggllaa nnaapprraavviittii tteesstt zzaa ttrruuddnnoo}}uu??

�Svaki prekid kontraceptivnihpilula prije njihovog propisa-

nog zavr{etka dovodi do ranijegmenzesa. U Va{em slu~aju nistemogli zatrudnjeti, jer je period ukojem ste prekinuli uzimanje ko-ntracepcije daleko iza eventualneovulacije. Sada kada ste nastavili skontraceptivnim pilulama za{titanije smanjena. Test na trudno}uVam nije neophodan.

IImmaamm uuppaalluu ggrrllii}}aa mmaatteerriiccee,, aa ddoo--kkttoorr mmii jjee pprreeppiissaaoo „„VViibbrraammiicciinn““ iivvaaggiinnaalleettee.. RReekkaaoo jjee kkaaddaa ppooppiijjeemmddaa ddoo||eemm nnaa sslljjeeddee}}uu tteerraappiijjuu.. NNoo,,uu ttookkuu ttee tteerraappiijjee mmee nniijjee nniikkaakkoo pprr--eegglleeddaaoo ddaa vviiddii iimmaa llii kkaakkvviihh pprroo--mmjjeennaa.. KKaazzaaoo mmii jjee ii ddaa nnee ssmmiijjeemmoossttaattii uu ddrruuggoomm ssttaannjjuu..

�Upala grli}a materice imasvoju klini~ku sliku i subje-

ktivne simptome. Vi mo`eteosje}ati neugodnost u vidu svraba,peckanja i poja~anog vaginalnogiscjetka. Klini~ki dominantan si-mptom je crvenilo i otok sluznicegrli}a materice. Obi~no je istimuzro~nikom zahva}ena i okolnasluznica zida rodnice. Potrebno jeuraditi cervikalni i vaginalni brisna aerobne i anaerobne uzro~nikeupale i postupiti prema antibiogr-amu. Kada se upala sanira, mo`eteplanirati trudno}u. �

SS TT YY LL I S S I M O

GinekologE. coli mo`e biti uzro~nik i vaginalnih infekcija

SS TT YY LL I S S I M O

62/azra 2010.

Kad mu{karcI

talijani su se oduvijek ponosili svojommu`evno{}u i idejom da je `eni mjesto - uku}i. Ipak, ovaj stereotip o njima u potpunostimijenja Asocijacija za mu{ke doma}ice -ASUC, prva ove vrste u svijetu.

Osnovao ju je Fiorenzo Bresciani. U njenom sje-di{tu, u ku}i na kraju glavne ulice gradi}a Pietrasanta uToscani, odvija se prava mala revolucija.

- Peglam, usisavam i perem prozore, jer to moju`enu ~ini sretnom - ~uje se mu{ki glas iz jedne prostor-ije, dok u drugoj, pred brojnom mu{kom publikom,gospodin Bresciani dr`i ~as iz „umjetnosti peglanjako{ulja“.

KKuurrsseevvii ppeeggllaannjjaaNjegovi u~enici, ~lanovi asocijacije, pa`ljivo ga

slu{aju. Tu su da nau~e raditi poslove koje su ranije ra-dile njihove supruge. Udru`enje za mu{karce organizi-ra i kurseve kuhanja, ~i{}enja tepiha, te ostale kurseveku}nih poslova. Isti~u kako se vremena mijenjaju, a

azra 2010./63

rci postanu doma}iceve}ina mu{karaca nikada u `ivotu nije uklju~ilama{inu za pranje ve{a. Iako ovo mnogim`enama izgleda kao scena iz SF filmova, istina jeda su ovi mu{karci tu da nau~e kako pomo}isvojim suprugama.

Fiorenzo je udru`enje osnovao prije sedamgodina, jer je `elio promjene u `ivotu. Zatvorioje mali porodi~ni du}an, nakon ~ega se sa supr-ugom dogovorio da }e se posvetiti porodici, dokona radi. Rade}i poslove koji su mu do tada bilinepoznanica (peglanje, ~i{}enje, kuhanje...) do-sjetio se da osnuje Asocijaciju mu{kih doma}ica.Iako su mu prijatelji u po~etku govorili da jelud, tokom vremena ih se sve vi{e u~lanilo. Fio-renzo namjerava otvoriti ured i u Velikoj Brita-niji, jer i tamo ima mnogo mu{karaca do-ma}ica.

- Nekada je moja `ena sama obavljala sve teposlove. Onda sam i ja otkrio njihove ~ari. Zasada sam nau~io kuhati, s peglanjem mi ide te`e- kazao je jedan od ~lanova.

Osim osnovnih, ~lanovi u~e i kompliciranijevje{tine, naprimjer, kako servirati povr}e zave~ernju zabavu. Razmjenjuju recepte i iskustvabez imalo kompleksa i stida.

Mnogi iz njihove okoline ih posmatraju s~u|enjem. Neki odobravaju njihovo opredjelje-nje da budu doma}ice, dok ih drugi nazivajuljen~ugama i `enskonjama. Kako god, imat }epovla{ten status pred zakonom. Naime, do sadasu u Italiji samo `ene doma}ice nakonodre|enog vremena mogle podnijeti zahtjev zapenziju, ali sada }e to mo}i i ovi mu{karci, jersu, ipak, zaposleni kod ku}e.

ZZbbllii`aavvaajjuu ppaarrttnneerreePrema rije~ima Fioreza Bresciania, nema ra-

zloga da to bude rezervirano samo za `ene. Nje-gove kurseve poha|aju mu{karci svih starosnihdobi.

- Svi oni `ele nau~iti kuhati i brinuti o do-ma}instvu. To su poslovi koji nisu rezerviranisamo za jedan spol - isti~e Bresciani.

Napominje da Asocijacija zbli`ava bra~ne pa-rtnere. U situacijama kada mu{karac ostane bezposla, obi~no dolazi do problema izme|u su-pru`nika, pa ~ak i do razvoda. Asocijacija ~inisve da se to ne desi, te da odnosi izme|u parovapostanu bolji.

- Kada je Fiorenzo odlu~io okon~ati poro-di~ni posao i pokrenuti Asocijaciju, podr`alasam ga, ali ovakvu promjenu nisam o~ekivala.Da ve} nisam udata za njega, sad bih to ponovou~inila - kazala je Daniela Tirigi, dr. homeopa-tije i supruga predsjednika ASUC-a.

Mu{karci-ku}anice prvi put }e se okupiti 10.oktobra u San Remu na kongresu, a o~ekuje sevi{e od 5000 ~lanova. Razgovarat }e o svojimproblemima te dokazati da su se vremena zaistapromijenila. �

SS TT YY LL I S S I M O

64/azra 2010.

» Glumci Jesse Eisenberg,Andrew Garfield i JustinTimberlake, te reditelj David Fincher i scenaristAaron Sarkoin na premijeri filma u Parizu

‘Dru{tvena mre`a’ u{la i u kino-dvorane

azra 2010./65

Dior „Capture 21 Night Renewal“

Film „Dru{tvena mre`a“ (The Soci-al Network) zavladao je svjetskimkino-dvoranama. U Americi sepo~eo prikazivati prvog vikenda uoktobru, zaradiv{i za dva dana re-spektabilna 23 miliona dolara! Ti-me je ~vrsto zasjeo na prvo mjesto

najgledanijih kino-filmova. Slijedi ga akcijski animirani film Zacka

Snydera „Legenda o ~uvarima“ sa zara|enih 11miliona. Film Olivera Stonea „Wall Street: Mo-ney Never Sleeps“ pao je na tre}e mjesto i zara-dio „samo“ deset miliona dolara. Na ~etvrtommjestu je „The Town“ Bena Afflecka.

Re`iju „Dru{tvene mre`e“ potpisuje DavidFincher, poznat po filmovima „Sedam“, „Klubboraca“, „Zodijak“. Veliki broj kriti~ara ga ve}sad progla{ava filmom godine, a mnogi ve} spo-minju i ozbiljnu kandidaturu za predstoje}e fi-

lmske nagrade - u prvom redu Zlatni globus iOscar.

„Dru{tvena mre`a“ ima intrigantnu radnju:govori o danima osnivanja Facebooka, vjerova-tno najpoznatije internet-stranice na svijetu po-sljednjih nekoliko godina, te o njegovim kreato-rima s Markom Zuckerbergom na ~elu.

Mark (26), ina~e student Harvarda i genijalnikompjuterski programer, jedne je ve~eri 2003.godine, u svojoj sobi na univerzitetu, zajedno scimerom Dustinom Moskovitzem osmisliodru{tvenu stranicu kojoj je namjena bila da seve} me|usobno ste~eni prijatelji dru`e, dopisujui razmjenjuju slike.

Ne znaju}i kako }e mu Facebook jednog da-na donijeti slavu i bogatstvo, lansirali su ga nainternet, gdje je ve} u prvih nekoliko dana stra-nica brojala gotovo 50.000 ljudi, dok do danasFacebook broji vi{e od 500 miliona korisnika.

Mark je u historiju u{ao kao najmla|i milijar-

der svih vremena, ali ga je uspjeh ubrzo doveodo privatnih i zakonskih komplikacija. Iako jeZuckerberg izjavio da ne bi htio da iko snimi fi-lm o njemu dok je `iv, `elja mu se ipak nijeispunila, a ~ini se da film „Dru{tvena mre`a“glavnog osniva~a Facebooka ne}e ba{ prikazatikao najsjajniju zvijezdu na nebu.

U jednoj sceni spominje se i na{a zemlja, une ba{ lijepom, ali realnom kontekstu. Naime,rije~ je o dijelu filma u kojem Mark Zuckerbergrazgovara s advokaticom Marylin Delpy, kojuglumi Rashida Jones.

Budu}i da Zuckerberg nije skidao pogled slaptopa i neprestano je ne{to tipkao po njemu,ona ga je u jednom trenutku upitala {ta radi.„Provjeravam kako napreduje u Bosni“, kazao jeZuckerberg, na {to mu je Marilyn dobacila:„Bosni? Nemaju ceste, ali imaju Facebook...“.

Film je snimljen prema knjizi „Slu~ajni mili-jarderi“, autora Bena Mezricha, a adaptirao ju jeAaron Sorkin („Malo dobrih ljudi“, „Rat Charli-eja Wilsona“, TV-serija „Zapadno krilo“). Gla-vne uloge su ostvarili iznimno hvaljeni Jesse Ei-senberg kao Zuckerberg, Andrew Garfield kadnjegov najbolji (i jedini) prijatelj Eduardo Saver-in, te Justin Timberlake kao kreator Napstera ikasniji predsjednik Facebooka Sean Parker. �

Zaposlenici Facebookana premijeri

Prema navodima, velikoj zaradi filmadoprinijeli su i zaposlenici Facebooka, izsjedi{ta tvrtke u Palo Altou u Kaliforniji,koji su ranije iza{li s posla kako bi pogledalifilm na dan njegovog dolaska u kina.

Njihov {ef i insipiracija, koji se ne prika-zuje u laskavom svjetlu - presko~io je pre-mijeru, ali valjda ga je posljednja procjenavrijednosti Facebooka na 30 milijardi dola-ra mnogo razveselila, pa je zaposlenike pu-stio i da se malo razonode.

» Scena iz filma Fo

to:

AP

Provjeravam kakonapreduje u Bosni“,

kazao je Zuckerberg, na{to mu je Marilyn dobacila:„Bosni? Nemaju ceste,

ali imaju Facebook

“

66/azra 2010.

Portret Mato \AKOVI]

Nau~io sam `ivjeti s bolom

Voli se dru`iti s obi~nim ljudi-ma, a svakodnevno razgovaras onima koji su u medijskomfokusu. Politika je, prema nje-govom mi{ljenju, pogotovo una{im uvjetima, poprili~noprljav posao, a njegova emisija

postala je regionalno poznata upravo po britkimintervjuima pred kamerama. Jedan je od stubovaTelevizije OBN. Mali prostor bez konopaca.On, sagovornik, kamera, mikrofon i - „Telering“kao kona~ni proizvod. Navikli smo da ga gleda-mo sedmi~no, ali je u predizbornim danima tobilo i `e{}e i ~e{}e.

O Mati \akovi}u govorimo, kolegi koji, iakou najboljim `ivotnim i novinarskim godinama,iza sebe ima vi{e od 900 izdanja „Teleringa“, {toje svakako impozantna brojka, pogotovo akoznamo da je za takvu emisiju izuzetno te{ko sva-ke sedmice na}i relevantnog sagovornika, kakobi se postigla i o~uvala izvanredna gledanost.\akovi} to godinama uspijeva, i to na visokomnivou, mada nema ni teksta niti emisije o kojojbismo se svi saglasili, pa tako }e i za njega re}ida je ponekad popustljiv, navija~ki nastrojen.On to, svakako, gleda druga~ije:

- Novinarski sam sazrio, a u sagovorniku po-ku{avam na}i pozitivne strane, negativne nije ni-malo te{ko. Mo`da se zbog toga ponekad sti~etakav utisak. Kroz emisiju je pro{lo mnogo ljudiiz svih sfera `ivota. I oni su samo obi~ni ljudi, smanama i vrlinama, a iskrivljenu sliku o njimastvaraju oni koji ih ne poznaju. Napravili sunam dr`avu kojoj je jedna polovina kru{ka, a dr-uga jabuka; jedna malo kisi, a druga je natrula.Politi~ari u svemu tome tra`e svoje interese. Nijemoje da ih u~im kako se pravi dr`ava, mada se upolitiku razumijem veoma dobro.

SSttrraassttii

Novinarstvo je njegova velika ljubav i strast,zato i traje relativno dugo u ovom posve devasti-ranom zanimanju. Tra`io je sebe i na drugimstranama, ali se novinarstvu uvijek vra}ao.

- Jo{ u sedmom razredu osnovne zaljubio samse u novinarstvo, a uzor mi je bio Goran Mili}.Bio sam odli~an |ak kako u osnovnoj {koli, takoi u Prvoj gimnaziji u @ivinicama. Dijete sam izradni~ke obitelji i `elio sam druga~iji, ljep{i`ivot. Sport je postao moj `ivot, sa 15 godinasam u{ao u prvi tim Rukometnog kluba„Konjuh“, a sa 17 sam bio standardan i postizaosijaset golova. Gledaju}i s ove distance, smatramda sam bio dobar igra~, jer mogao sam igrati navi{e pozicija, a i klub je bio jak drugoliga{ ubiv{oj nam zemlji. Rukomet me i formirao kao~ovjeka: nau~io sam bonton, kako se dr`i escajgi mnoge druge stvari, a trener Esad Kurtovi},koji je danas u Njema~koj, bio nam je kao drugiotac. Iz tog perioda ostala su velika prijateljstva,koja se njeguju i danas, a svi se odazivaju samona nadimke. U gimnaziji sam imao svoju kance-lariju, odakle sam na odmorima pu{tao muziku.Imali smo u @ivinicama i lokalni list, „4. okto-bar“ se zvao. Ure|ivao sam podlistak koji se ba-vio omladinskim temama. Zbog sporta sam biopopularan i kod profesora. Mnogo godina kasni-je shvatio sam da sam imao protekcije - prisje}ase na{ kolega.

Umjesto novinarstva ili prava, \akovi} 1980.godine upisuje Tehnolo{ki fakultet u Tuzli. Bila jeto te{ka odluka, ali i epizoda koja je kratko trajala.

»azra 2010./67

Iza njega je vi{e od 900 emisija „Teleringa“, kultneemisije, po kojoj je prepoznatljiva i TV OBN, na kojoj se emitira. Za na{ magazin govorio je o

brojnim gostima u emisiji, supruzi Sanji i njenoj k}erki Mireli, `ivini~kim prijateljima i protivnicima

u {ahu i remiju, ali i o pogibiji sina MarijaPi{e: D`emal D@AKMI] Foto: Fuad FO^O i privatni album

S dvojicom sagovornika, Miloradom Dodikom i

Fahrudinom Radon~i}em, postao sam prijatelj. Obojica

su mi pomogli na svoj na~in: Dodik, kada mi je poginuo

sin, neprestano me bodre}i da izdr`im, a Radon~i}

mi je u pravo vrijeme predlo`io da objavim knjigu „Moji

razgovori s Alijom“ i zaradim blizu 60.000 maraka, ali

i ponovo ~itaju}i te razgovore duhovno oja~am

“

» S bratom Ivicom

68/azra 2010.

- Morao sam ne{to upisati, jer roditelji nisuimali para za Zagreb ili Sarajevo. Tamo mi je pr-edavala rodica, pa me upisala na Za{titu na ra-du. Ipak sam sedam godina kasnije upisao Pra-vni fakultet u Sarajevu.

Uz sport, koji mu je odnosio najvi{e vreme-na, bavio se i omladinskim radom, tako da je1984. godine izabran za profesionalnog predsje-dnika Saveza socijalisti~ke omladine u @ivinica-ma. Na toj funkciji zadr`ao se godinu i po, a po-tom je bio direktor Omladinske zadruge, sve doodlaska na SORA „Tuzla-Zvornik“ 1987. godi-ne, gdje je ostao do prvih vi{estrana~kih izbora,odnosno rata.

- Sa Zlatkom Jugovi}em i D`evadom Zej~iro-vi}em sam 1992. godine napravio op}inski ra-dio, a potom i TV @ivinice. Odatle sam oti{aona funkciju prvog urednika Informativnog pro-grama RTV Tuzlanskog kantona, a funkciju dir-ektora TV Tuzla obavljao sam tri godine. To jesjajan period i mogli smo se razviti u najboljulokalnu televiziju u zemlji. Radili su Damir[ehanovi}, Danijela Bo`i}-Domazet, Damir Ka-letovi}, Mirela ^anovi}, Mirna Sadikovi},D`enana Karabegovi}, Marko Divkovi}, ZlatkoDuki}, Mustafa Bijeli}... danas vrhunska imenana{eg novinarstva. @ao mi bude {to nismo imalibolju podr{ku i ostali na okupu. Gradska vlastjednostavno nije shvatila da imamo dobru televi-ziju.

SSaaggoovvoorrnniicciiNa TV Tuzla nastao je i „Telering“. Vodio

ga je Mustafa Bijeli}, a Mato ga je, nakon Bije-li}evog odlaska u inozemstvo, prenio na OBN,izgradio prepoznatljivost i napravio odli~nu kari-jeru. Ipak, neke od tih emisija posebno izdvaja:

- Upoznao sam mnogo ljudi kroz emisiju ka-ko poslovno, tako i privatno. Sa svima mogu idanas popiti kafu, a razvila su se i mnoga prija-teljstva. Do`ivio sam u inozemstvu da me pre-poznaju na{i ljudi, jer su emisiju pratili putem

» Bio je i profesionalni politi~ar...

Funkciju direktora TV Tuzla obavljao sam tri godine i mogli smo se razviti u najbolju lokalnu televiziju u zemlji. Radili su Damir [ehanovi}, Danijela Bo`i}-Domazet, Damir Kaletovi},

Mirela ^anovi}, Mirna Sadikovi}, D`enana Karabegovi},Marko Divkovi}, Zlatko Duki}, Mustafa Bijeli}... danas

vrhunska imena na{eg novinarstva

“

» Supruga Sanjakao oslonac

» Gubitak sina jedinca: Mato \akovi} i sin Mario

azra 2010./69

satelita. Bilo je mnogo interesantnih sagovorni-ka. Profesor dr. Ivan \uri}, protivnik SlobodanaMilo{evi}a i disident u Francuskoj, bio je najbo-lji. Tamo je relativno mlad i umro. Potom, reci-mo, Emir Kusturica, koji je nakon 16 godinadao intervju za jednu na{u televiziju, pa intervjuisa Stipom Mesi}em, pokojnim IvicomRa~anom, Borisom Tadi}em. Nainteresantnijipo nastanku je onaj s Ra~anom. Ganjao sam gas ekipom po BiH i uspio zavr{iti u Mostaru.Emisija je bila iste ve~eri i odmah smo krenuli uSarajevo, jer smo trebali uraditi monta`u. Bio jestra{an udes i morali smo stajati u koloni.Po`alio sam se Kemalu Montenu, koji je bio u

koloni, da ne}u sti}i na vrijeme, a on je pre-dlo`io da zamolimo policiju da mi naprave kori-dor. Tako je i bilo i uspjeli smo. Kusturica je pr-istao na preporuku Zdravka ^oli}a, a Tadi} se umojoj emisiji prvi put izvinio za Srebrenicu. Me-si} je 1997. godine tri dana u „Oazi“ na Ilid`ibio na{ gost i sve vrijeme je pri~ao viceve oTu|manu. A za 1000. izdanje planira dovesti„izuzetno jaku facu“.

Dvojicu izdvaja i kao prijatelje, ka`e, s pono-som, bez razmi{ljanja o njihovim politi~kim sta-vovima.

- S Miloradom Dodikom i, bez ustezanja mo-gu re}i Fahrudinom Radon~i}em, postao sam

prijatelj. Obojica su mi pomogli na svoj na~in:Dodik, kada mi je poginuo sin, neprestano mebodrio da izdr`im i da nije bilo njega i dr. Me-nsura Had`ibeganovi}a, naravno i moje suprugeSanje, ne znam kako bih zavr{io, a Radon~i} mije u pravo vrijeme predlo`io da objavim knjigu„Moji razgovori s Alijom“ i zaradim blizu60.000 maraka. I ne samo to: pro~i{}avaju}i tetekstove razgovora - a bilo ih je pet - pomoglomi je duhovno i da shvatim neke stvari u vezi sIzetbegovi}em, {to smatram veoma bitnim u`ivotu.

\akovi} je jedini na{ novinar koji je na-gra|en godi{njom nagradom u Sarajevu, Mosta-ru, ali i Banjoj Luci. Draga mu je i nagradaInternacionalne lige humanista. Osim novinar-stva, uz suprugu Sanju, koja potje~e iz umje-tni~ke porodice, voli slikarstvo. Tradiciju }e na-staviti Sanjina k}erka Mirela, Matina zakletva,koja se sprema za studij dizajna u Italiji. Zavolioje i putovanja, a destinacije bira Sanja.

Prijatelji iz mladosti su mu protivnici za{ahovskom tablom i partijama remija. I uz jednoi drugo zaboravi na vrijeme, a sve br`e prolazi uz

mesara Mehu Kopi}a, Avdu Imamovi}a, D`emi-la Hrgovi}a Krnju, s kojim odigra i po 30 partija{aha! U remiju mu dru{tvo prave standardni`ivini~ki protivnici Kiba, Paja i Huso, `ali {to nemo`e da pomogne velikom prijatelju i humanistiprof. dr. De{i Me{i}u, sjajnom hirurgu koji jeovih dana do`ivio mo`dani udar i nalazi se u ko-matoznom stanju u Beogradu.

Ipak, posebne osobe za njega su supruga Sa-nja, brat Ivica i vi{estruki kum Stjepan @epi}, nakoje mo`e ra~unati, kako ka`e, 25 sati na dan.Oni su mu i pomogli da prebrodi najte`e trenu-tke nakon pogibije sina jednica Marija, studentaprava, u saobra}ajnoj nesre}i 2004. godine,otkad poku{ava biti normalan. Poku{avao je sveto preto~iti u knjigu, ali ne ide. Stane nakon sa-mo nekoliko rije~i. Ljudi, veli, la`u, kada ka`uda vrijeme lije~i rane. On je samo nau~io `ivjetis bolom. I ne zaustavlja se vi{e pored drveta gra-ba u koji je udario Mario, nego samo kratko svi-rne sirenom. �

» ...i predavao u Politi~koj {koli » ...potom opona{ao Husinskog rudara na SORA „Tuzla-Zvornik“

» Samo dvojica mu{karaca u razredu: Mato \akovi} le`i

» S prijateljem Muharemom Hod`i}em

70/azra 2010.

Znanje je mo} Selma HUREM

Slaba sam na patnju `ivotinja

Bosni i Hercegovini zaista ne ne-dostaje mladih, pametnih i ambi-cioznih ljudi. Njihova snaga je unjihovom znanju, koje `ele pri-mijeniti upravo ovdje, u svojojdomovini. Razlozi zbog kojih(ne)upisuju odre|eni fakultet su

brojni: mogu}nost zaposlenja, dobra zarada, na-stavak porodi~ne tradicije, li~na `elja... Kao ive}ina studenata veterinarstva, i Selma Hurem seza ovaj studij odlu~ila isklju~ivo zbog ljubavi pr-ema `ivotinjama.

- Odmalena sam voljela `ivotinje. Imala samku}ne ljubimce, a u`ivala sam i u igranju s do-ma}im `ivotinjama kod mog djeda, na selu. Uznjih sam opu{tena, sretna, one ne znaju mislitizlo. S druge strane, bila sam slaba na njihovupatnju. Da bih im mogla pomo}i, upisala samVeterinarski fakultet u Sarajevu, gdje sada po-ha|am petu, zavr{nu godinu studija - kazalanam je Selma.

KKlliinnii~~kkii rraaddOna je jedan od najuspje{nijih studenata ove

visoko{kolske ustanove. U vrijeme izlaska ovogbroja „Azre“ Selma }e ve} biti na Veterinarskomfakultetu u Be~u, kao dio programa razmjenestudenata. Predstavljat }e svoj fakultet. Tamo }eostati do kraja januara idu}e godine.

- Izuzetna mi je ~ast biti dio tog programa.Nadam se da }u u Be~u nau~iti mnogo zanimlji-vih i korisnih stvari koje }u mo}i primijeniti ubudu}em radu - isti~e Selma. Iako joj je studijprotekao uz poprili~no odricanja, ova Sarajka ne`ali vremena i truda, jer }e, isti~e, raditi veomakoristan posao. U po~etku je bila mnogo zainte-resirana za lije~enje `ivotinja, a u posljednje vri-jeme je, priznaje, sve vi{e privla~i oblast kontrolehrane `ivotinjskog porijekla.

- Veterina je {iroko podru~je. Nakon za-vr{enog studija, osim klini~kog rada, mo`emoraditi na kontroli hrane, zatim kao predava~i usrednjoj {koli ili na fakultetu, poljoprivredi...Sve zavisi od interesovanja.

Studij veterinarstva jeste naporan, ali je,isti~e na{a sagovornica, istovremeno lijep. Prepo-ru~ila bi ga svima koji vole `ivotinje.

BBoolleessnnaa zzmmiijjaa- Nije za one sa „slabim `elucem“. Ima stude-

nata kojima se na neki na~in gadi raditi veterina-rski posao, ali ja sam to dobro podnijela. Nesmeta mi smrad `ivotinjskog izmeta, seciranje,krv... Jedino na {ta sam slaba jeste `ivotinjskapatnja. Kod nas ljudi poprili~no vode ra~una oku}nim ljubimcima, svijest o tome je na viso-kom nivou, barem u gradovima. Dovode ih kodnas na pregled ako se razbole, redovno ih vakci-ni{u i dobro odr`avaju higijenu. Na`alost,de{avalo se da vidim zapu{tene doma}e `ivotin-je, koje su mogle biti spa{ene da su se njihovivlasnici obratili veterinarima na vrijeme i to me~ini tu`nom - pri~a Selma.

Posebna pri~a su egzoti~ni ku}ni ljubimci. - Moram priznati da njih ba{ i ne volim.

Zmijama, paucima i gu{terima je, ipak, mjesto uprirodi, a ne u ku}ama i stanovima. Nisu bezo-pasni poput ma~ki, pasa, ribica, ptica... Dodatniproblem je {to u na{oj zemlji ne postoje veteri-nari specijalizirani za lije~enje egzoti~nih ljubi-maca. Sje}am se kada je jedna gospo|a na faku-ltet donijela bolesnu zmiju, niko joj nije mogaopomo}i - napominje ova studentica.

^etvrti oktobar, koji se od 1931. godine usvijetu obilje`ava kao Dan za{tite `ivotinja, una{oj zemlji je do~ekan vijestima o njihovomzlostavljanju, ta~nije pasa lutalica. Kako bi stu-dentica veterinarstva rije{ila taj problem?

- Njih ima svuda, pla{e i napadaju prolaznike,a posebno su opasni ako su gladni. Tako|er supotencijalni prenosioci bolesti. Potrebno je {toprije napraviti azil za pse lutalice, a zagovorniksam i njihove sterilizacije. Moram napomenuti ito da svi psi lutalice nisu opasni i ne}e napastiljude, ali ne treba rizikovati. Na ulicama je i

mnogo djece, ne smijemo dopustiti da njih na-padnu. Osim toga, trebalo bi uvesti obavezno~ipiranje ku}nih ljubimaca, jer mnogi ljudi, ka-da im dosadi brinuti se o `ivotinjama, jednosta-vno ih ostave na ulici. Uz pomo} ~ipova njihovivlasnici bi se mogli prona}i i kazniti za svoj ne-savjesni postupak - ka`e Selma. �

Ona je jedan od najuspje{nijih studenata ove visoko{kolske ustanove. U vrijeme izlaska ovog broja „Azre“ Selma }e ve} biti na Veterinarskom fakultetu u Be~u, kao dio programa razmjene studenata. Predstavljat }e

svoj fakultet. Tamo }e ostati do kraja januara idu}e godinePi{e: Elvedina D@AKMI] Foto: Samir SALETOVI]

Studentskeasocijacije

Selma je u periodu od 2007. do 2009. go-dine bila referent za razmjenu i me|unarodnusaradnju Asocijacije studenata Veterinarskogfakulteta.

- Odlazila sam na razli~ite skupove stude-nata, kongrese i konferencije, a dobila sam inagradu kao jedan od top deset referenata zarazmjenu i me|unarodne odnose u svijetu.Studentima se kroz asocijaciju pru`a mnogomogu}nosti za dodatno obrazovanje, ali se nezna mnogo o tome, jer je za sve potrebna re-klama. Na`alost, nisu ni svi studenti zaintere-sirani, neki tvrde da zbog obaveza nemaju vr-emena za to, drugi da im nedostaje novaca,jer neka od tih putovanja moraju sami fina-nsirati.

Problem je {to u na{oj

zemlji ne postoje veterinari

specijalizirani za lije~enje

egzoti~nih ljubimaca. Sje}am

se kada je jedna gospo|a na

fakultet donijela bolesnu zmiju,

niko joj nije mogao pomo}i

“

72/azra 2010.

Kardiohirurzi Ve

dran

]O

RI]

^udan je osje}aj kada vam srce kuca na dlanu

Hercegovac sa zagreba~kom adresom

doc. dr. sci. Vedran]ori} napravio je

najvi{e transplantacija srca u ovom dijelu

Evrope. Za{to svaki drugi ~ovjek umire

od bolesti srca i krvnih`ila, a te bolesti

je mogu}e uspje{nolije~iti? [ta je za

na{ magazin kazao o doniranju organa, te kako je

i sam, zbog tempa`ivota, postao pacijent

Razgovarala: Gordana VUKOJA

Oboljenja srca i sr~ani udarsvjetski su ubojica broj jedan,koji uzrokuje 17,5 milionaumrlih u svijetu godi{nje! Toje veliki zdravstveni problemu tranzicijskim zemljama, oso-bito tamo gdje su glavni uzrok

smrtnosti kod odraslih, ali i kod djece. Skre}u}ipa`nju na pora`avaju}i podatak da u na{oj regijismrtnost uzrokuje bolest srca i kardiovaskularnogsistema u 50 posto slu~ajeva, Udruga lije~nika kojise bave tom problematikom svake godine posvetijedan dan bolestima srca, koji se obilje`avao prote-kle sedmice raznim aktivnostima kako u na{oj ze-mlji, tako i cijelom svijetu.

Tim povodom razgovarali smo s ~ovjekom kojije, do sada, napravio najvi{e transplantacija srca uovom dijelu Evrope kada su u pitanju operacijskizahvati „na otvorenom srcu“. Hercegovac na zagre-ba~koj adresi, doc. dr. sci. Vedran ]ori}, od 120transplantiranih srca u Hrvatskoj, napravio je vi{eod ~etrdeset, a od 1997. do 2007. operirao je vi{eod 600 djece s priro|enom sr~anom gre{kom. Je-dan od vode}ih kardiohirurga u Regionu, s boga-tim iskustvom i zavidnim znanjem, nada se kako}e u dogledno vrijeme sli~ni zahvati biti mogu}i ina na{im prostorima.

� KKoolliikkoo ssuu lljjuuddii iinnffoorrmmiirraannii oo uuzzrroocciimmaa ssrr~~aanniihhoobboolljjeennjjaa ii jjee llii ddoovvoolljjaann ssaammoo jjeeddaann ddaann uu ggooddiinnii ppoo--ssvvee}}eenn ttoojj pprroobblleemmaattiiccii??

- Te{ko je odgovoriti na to pitanje, jer op}i do-jam me obi~no prevari, a nisam nai{ao na releva-ntne studije o tome kakva je informiranost osr~anim oboljenjima kod ljudi. Podatak o obolije-vanju i smrtnosti navodi da nisu „idealno“ informi-rani. Sigurno da nije dovoljan jedan dan godi{njeda se ta situacija popravi, ali bolje i jedan nego ni-jedan.

� SSvvee jjee vvee}}ii bbrroojj ssrr~~aanniihh oobboolljjeennjjaa ii kkoodd mmllaa||ee ppoo--ppuullaacciijjee.. [[ttaa jjee uuzzrrookk ttoommee??

- Mladost je vrlo relativan pojam. Kad sam imaodvadeset godina, ~inilo mi se da nikada ne}u imatitrideset, a i ~etrdeseta je odavno pro{la. U doba kadsam imao 20 godina, ljudi, koji su imali ~etrdeset,nisu mi izgledali ba{ mladi. Danas je sasvim dru-ga~ije. Dojam koji se u posljednje doba javlja damladi ljudi imaju sr~ana oboljenja stvoren je, s je-dne strane, radi porasta u~estalosti ishemijske bole-sti srca - koja se obja{njava promjenom na~ina`ivota - a s druge strane, i dostupnijom dijagnosti-kom i boljim medicinskim zbrinjavanjem (dijagnos-ti~kim i terapijskim) sr~anih bolesti. Jednostavnijere~eno, danas smo u mogu}nosti postaviti raniju di-jagnozu i uspje{nije lije~iti one bolesti od kojih sunekada mladi ljudi umirali od takozvane „izne-nadne smrti“. Obi~no se nekada komentiralo: „Bioje zdrav i onda se samo sru{io“. To je vrlo pogre{anna~in razmi{ljanja. Nemogu}e je da zdrav ~ovjekumre. Ispravnije je re}i da nije imao poznatu dija-gnozu, prije smrti. Moglo bi se re}i da je izgledaozdravo, ali nikako da je bio zdrav.

� PPrreemmaa ssttaattiissttii~~kkiimm ppooddaacciimmaa,, uu nnaa{{oojj rreeggiijjii ggoottoovvoo5500 ppoossttoo lljjuuddii uummrree oodd bboolleessttii ssrrccaa.. MMoo`ee llii ssee ttoo ddoo--vveessttii uu vveezzuu ssaa `iivvoottnniimm ssttaannddaarrddoomm,, kklliimmoomm iillii ppaakknnee~~iimm ttrree}}iimm??

- Sa svim pomalo. Na~in `ivota i prehrana pre-sudni su za razvoj kardiovaskularnih oboljenja. Uposljednjih ~etrdeset godina na~in `ivota u ovompodneblju je sasvim promijenjen. Od na~ina`ivota, kojim je ve}ina ljudi u ovim podru~jima`ivjela, a koji je podrazumijevao te{ki fizi~ki rad uzprehranu koja je omogu}avala veliku potro{njuenergije. Danas je ta tradicionalna prehrana ostala,

a fizi~ka aktivnost je nestala. Stanovni{tvo je uve}ini pre{lo na urbani na~in `ivota, koji pove}avanivo stresa, {to rezultira pove}anjem sr~anih obo-ljenja. S druge strane, imamo zdravstveni sistem,koji nije u mogu}nosti niti materijalno, niti kadro-vski odgovoriti na sna`nu ekspanziju tih bolesti, paje rezultat takav kakav jeste: svaki drugi ~ovjekumire od bolesti srca i krvnih `ila, a te bolesti jemogu}e uspje{no lije~iti.

� BBrroojjnnaa iisskkuussttvvaa ii ssaazznnaannjjaa ssaabbrraallii ssttee uu pprriirruu~~nniikk,,nneeddaavvnnoo oobbjjaavvlljjeenn ppoodd nnaazziivvoomm „„TTrraannssppllaannttaacciijjaa ttoorr--aakkaallnniihh oorrggaannaa““.. KKoommee jjee ssvvee nnaammiijjeennjjeenn??

- Poku{avam svim lije~nicima pribli`iti postu-pak transplantacije organa, posebice srca i plu}a.Primjerice, na koji se na~in dolazi do organa, kakoprepoznati davaoce, kako napraviti tehni~ku proce-duru da ostane zdrav organ, procjenu prihvatljivo-sti, te kako se pravilno komunicira s„Europlantom“ i sl. Stru~njaci smatraju da }e spo-menuti priru~nik dobro do}i i lije~nicima i stude-ntima medicine.

� RRaassppoollaa`eettee llii iinnffoorrmmaacciijjoomm kkoolliikkoo ssuu kkoodd nnaass lljjuu--ddii sspprreemmnnii ddoonniirraattii oorrggaannee??

- Transplantacija organa je vrlo slo`en i kompli-ciran proces u kojem sudjeluje vi{e desetaka ljudirazli~itih struka, od kojih svako mora svoj dio po-sla odraditi savr{eno da bi transplantacija uspjela.Doniranje ili darivanje organa je dio tog procesa,tako|er vrlo slo`enog i optere}enog raznimstru~nim, eti~kim, socijalnim i inim drugim prije-porima. Razlikujemo darivanje organa sa `ivih do-nora, naj~e{}e bliskih srodnika, ili s mrtvih ljudi -kadaveri~no doniranje. Svaki ~ovjek je potencijalnidonor. Ho}e li se neko odlu~iti za darivanje organaza vrijeme `ivota ili nakon smrti, osobna je odluka.Socijalne prilike stvaraju okru`enje u kojima odlu-ka mo`e biti pra}ena pozitivnom ili negativnomstigmom. Ne smije se zaboraviti da u tom po-dru~ju postoje i negativnosti koje treba suzbijati, ato je trgovina organima. Ukoliko se radi eti~no iotvoreno prema javnosti, uz povjerenje koje ljudimoraju ste}i u taj sistem, tada broj donacija raste, auz svaku aferu i negativnost pada.

� NNaapprraavviillii ssttee nnaajjvvee}}ii bbrroojj ttrraannssppllaannttaacciijjaa ssrrccaa uuoovvoommee ddiijjeelluu EEvvrrooppee.. PPllaanniirraattee llii uusskkoorroo ooffoorrmmiittii nnee--kkii ssttrruu~~nnii ttiimm uu rrooddnnoojj zzeemmlljjii??

- To sam ve} vi{e puta predlagao, ali bezu-spje{no. Ukoliko su ~elnici zdravstvenog sistema uBiH zainteresirani za to, to }e se vrlo brzo ostvariti.Do sada nije bilo interesa za mojim ve}imanga`manom na rje{avanju tog problema. Razlogemogu samo naga|ati.

� ^eessttoo ssttee ddrr`aallii ssrrccee uu rruuccii,, kkaakkaavv jjee ttoo oossjjee}}aajj bbiioo

pprrvvii ppuutt,, aa kkaakkaavv ddaannaass??- Te{ko je opisati taj osje}aj, kada prvi put pri-

mi{ kucaju}e srce u ruku. Sada, nakon vi{e hiljadaoperacija na otvorenom srcu, osje}aj nije intenzi-van kao prvi put, ali nije nestao i vjerujem da ganikada ne}e nestati.

�� MMee||uu vvooddee}}iimm ssttee ssttrruu~~nnjjaacciimmaa nnaa ppooddrruu~~jjuu kkaarr--ddiioohhiirruurrggiijjee uu RReeggiioonnuu,, vvjjeerroovvaattnnoo VVaamm jjee zzbboogg ttooggaa iibbrrzz rriittaamm `iivvoottaa.. KKoolliikkoo uu ssvveemmuu ttoommee uussppiijjeettee ppaazziittiinnaa ssvvoojjee zzddrraavvlljjee??

- Trudim se biti dobar kardiohirurg, a moji paci-jenti i njihove obitelji su najbolji suci u prosudbi je-sam li uspio. Naravno, bitno je i mi{ljenje kolega sklinike u kojoj radim, kolega predava~a s fakulteta nakojima predajem i studenata, koji su tako|er bitni ustvaranju ocjene o mom radu. @ivotni tempo je pa-klen, a o zdravlju sam nedovoljno brinuo, pa sam„zaradio“ i neke kroni~ne bolesti, tako da sam i japostao pacijent. Posljednjih godinu dana po~eo samposve}ivati vi{e pa`nje svom zdravlju. Sada pla}amra~un prija{njoj nebrizi.

� IIsskklljjuu~~uujjeettee llii mmoobbiillnnii tteelleeffoonn zzbboogg uuggooddnnee ppoorroo--ddii~~nnee aattmmoossffeerree ii mmiirrnnoogg ssnnaa iillii ssttee,, ppaakk,, uuvviijjeekk ddoo--ssttuuppnnii??

- Gotovo nikada ne isklju~ujem mobitel. U obi-telji su navikli na taj na~in `ivota i skupa snosimoposljedice toga. Bilo je svakojakih dogodov{tina,bolje da ih se ne sje}am...

Ali da pojasnimo neke stvari: prestanak rada sr-ca do sada se smatrao znakom smrti. Danas vi{e ni-je tako i smr}u se smatra mo`dana smrt. Problembolesti srca je taj {to od te bolesti umiru ljudi u re-lativno mladoj dobi, koji su jo{ radno sposobni,imaju malu djecu pa ih treba zbrinjavati, tako da jeto, osim zdravstvenog, i veliki socijalni problem.

Poznato je da je od 1968. godine i zakonski regu-liran kraj ovozemaljskog ljudskog `ivota. Ovakav, ka-ko ga sada do`ivljavamo, prestaje smr}u mozga. Pre-stanak rada srca mogu}e je uspje{no lije~iti, a tehno-lo{ki razvoj svakodnevno otvara nove i sve uspje{nijena~ine lije~enja terminalne sr~ane bolesti. Ljudima jenepoznato da se takozvano „umjetno srce“ ugra|ujejo{ od 1968. godine. Tehnolo{ki razvoj omogu}avada su ti ure|aji sve jednostavniji, dostupniji i trajniji.Komunikacijske mogu}nosti su sve potentnije, {toomogu}ava pove}anje broja transplantacija organa...

� MMoo`eettee llii ddaattii rreecceepptt iillii nneekkoolliikkoo ssaavvjjeettaa zzaa oo~~uuvvaa--nnjjee zzddrraavvoogg rraaddaa ssrrccaa??

- Prestanite pu{iti ukoliko pu{ite, izbjegavajtestres, odr`avajte fizi~ku aktivnost, redovito kontro-lirajte krvni tlak, a ukoliko imate tegobe, tada mor-ate potra`iti pomo} kardiologa. �

azra 2010./73

» Simpoziji slu`e za informiranje: dr. ]ori} prvi zdesna

Zdrav ~ovjek ima hiljadu `elja, abolestan samo jednu - da ozdra-vi. Lijek za bolesti brojne Sara-jlije i Bosanci i Hercegovci ovihdana potra`ili su od maroka-nskog iscjelitelja Mekkija Tora-bija (57), koji tvrdi da ima

Bo`iji dar i lije~i ljude dodirom. U Olimpijskojdvorani „Zetra“ Torabi je svakog dana, osim pe-tkom, od dest sati ujutro od 16 sati popodne.Sjedi na stolici i rukuje se s ljudima i na tajna~in im prenosi energiju koju on dobiva s petplaneta iz svemira. Neke bolesnike, osim za ru-ku, dodiruje i na oboljelim mjestima. Osobe uinvalidskim kolicima ili druge te{ko oboljelepu{tali su preko reda. Marokanac, koji je jo{ kao dijete od pet godi-

na po~eo pokazivati ~udne sposobnosti, a je-dno vrijeme, ~ak 13 godina `ivio potpuno samu ku}i, tvrdi da lije~i te{ke bolesti - karcinom,tumore, dijabetes, HIV. Tretman lije~enja sa-stoji se od Torabijevog dodira, a potom i ko-

nzumiranja vode na koju je Torabi prenio ene-rgiju. U Sarajevo je stigao sa svojom drugom supru-gom Noor, ina~e doktoricom, koja je svojevre-meno bila njegov pacijent i prijateljem AssadomSabom Ajelom, Ira~aninom, kojem je Torabiizlije~io tumor gu{tera~e, a kasnije i dijabetes. Ina~e, Assad Sabo Ajel davno je do{ao u Hrva-tsku radi studija metalurgije u Sisku, poslije jemagistrirao u Ljubljani, a bogatstvo je, tvrdi, ste-kao trgovinom. Sjedi{te kompanije mu je, navo-dno, u Kini i bavi se prodajom robe {iroke po-tro{nje.Ajel je Torabijev prijatelj zadu`en za organizacijuseansi i prevodilac s arapskog jezika. S Torabijemsmo razgovarali tre}eg dana njegovog boravka uSarajevu negdje pred kraj seanse u „Zetri“.

� KKaakkoo ssee oossjjee}}aattee ssaaddaa nnaa kkrraajjuu tteerraappiijjee ii oovvoolliikkoolljjuuddii kkoojjee ssttee ttrreettiirraallii,, iissccrrpplljjeennoo??

- Ne, osje}am se dobro, jer {to vi{e ljudi dolazija se osje}am bolje. Na ovaj na~in oslobodim

energiju koju imam u sebi, jer ako ostane u me-ni, onda osje}am bolove. Sretan sam da mogupomo}i ljudima i ako treba mogu sjediti dove~eras bez hrane i pi}a, samo da im pomo-gnem.

� KKaadd ssttee pprrvvii ppuutt oossjjeettiillii ddaa iimmaattee iissccjjeelliitteelljjsskkeemmoo}}ii??

- Ve} s pet godina moji su roditelji primijetili daimam ne{to {to druga djeca nemaju i da sam dr-uk~iji. Dobivao sam vrlo neobi~nu energiju izsvemira, kroz ruke koje sam uvijek dizao premanebu. Ve} sam i tada, kad bih imao taj Bo`ijikontakt, pri~ao jezikom koji ba{ niko nije razu-mio. Roditelji su mislili da sam poptuno nenor-malan. Vodili su me doktorima, psihijatrima, nosve analize su potvrdile da sam potpuno zdrav,no i dalje sam bio potpuno druk~iji. U {kolismo ve} kao djeca i{li na vjeronauku i tad su

Iscjelitelji Mekki TORABI

74/azra 2010.

Mnogi ljudi u BiH `ive u strahuMarokanski iscjelitelj koji tvrdi da ima Bo`iji dar i lije~i dodirom boravi u Sarajevu, gdje je u dvorani„Zetra“ svakodnevno na njegovim tretmanima gotovo deset hiljada ljudi. Lije~iti je po~eo prije sedam godina, kada je ~uo glas koji mu jerekao da mora pomagati ljudima ili }e umrijeti. U prvi mah veoma se upla{io, no odmah zatim ~uo je da se ne treba pla{iti i da poslu{a {ta mu Gospodar poru~ujePi{e: Alma RED@EPAGI]Foto: S. JORDAMOVI] i J. BRUTUS

» Mekki

Torabi u

„Zetri“

azra 2010./75

moji shvatili da znam Kur’an napamet, a nisamznao ni pisati. Naime, kad bih padao u ta stanja,majka mi je u~ila Kur’an da me smiri i ja samga, slu{aju}i je, nau~io napamet. U prvo vrijemeni sami nisu mogli vjerovati. Nisam se nikadaigrao s drugom djecom, a i majka i otac su metretirali kao odraslog ~ovjeka. Tada nisam znao{to mi se doga|a, ali sam roditeljima stalno go-vorio da }u jednog dana biti ljekar i da }u lije~itiljude od tumora. Moji su se roditelji sa mnommu~ili sve do devetnaeste godine.

� MMnnooggoo jjee pprrii~~aa oo ttoommee ddaa lliijjee~~iittee kkaarrcciinnoomm.. NNaakkoojjii nnaa~~iinn,, ssaammoo ddooddiirroomm rruukkoomm??- Lije~im energijom koju primam s pet udalje-

nih planeta. Bog mi je dao taj veliki dar i u me-ni je svakim danom sve ve}a snaga kad vidim svete ljude koji su ozdravili. Energiju primam krozruke, otprilike dva puta sedmi~no. Tra`im je

kad osjetim da se praznim, i kad predosjetim dami dolazi, imam osje}aj kao da }u se sru{iti. Ja-ko me boli glava, kao da }e mi puknuti. Dignemruke prema nebu, jer tako primam energiju, igovorim jezikom koji niko ne razumije, ka`u ida pla~em, da se molim. Stvar je u tome da jatoga nisam svjestan i sve {to vam sad govorimrekli su mi drugi koji su me vidjeli u tom stanju.Ja se ni~ega ne sje}am. To traje od deset do pe-tnaest minuta.

� UU mmeeddiijjiimmaa ppii{{ee ddaa ssttee 1133 ggooddiinnaa pprroovveellii ssaammiiuu kkuu}}ii.. [[ttaa ssee zzbbiivvaalloo uu ttoomm ppeerriioodduu?? - Nakon studija agronomije u Parizu, vratio samse u Maroko, o`enio, dobio tri sina i k}er i je-dno sam vrijeme `ivio, recimo, normalnim `ivo-tom, no po~eli su mi dolaziti znakovi, padaosam i dalje u ta stanja i shvatio da se moram izo-lirati. Punih 13 godina sam bio zatvoren u ku}i i

Bo`iji ~ovjekMekkija Torabija jedni nazivaju~udotvorcem, drugi {arlatanom i varalicom...Ipak, ljudi koji ga posje}uju u Sarajevu uvjer-eni su u njegove mo}i. U njegovoj zemlji gazovu „Sharif“, Bo`iji ~ovjek. U Maroku, gdjero|en i gdje je po~eo lije~iti prije sedam godi-na, do`ivljavaju ga kao posebnog ~ovjeka.^ak je i marokanski kralj, kada su se ljekari uzemlji uzbunili zbog iscjelitelja iz Skhirata,rekao da Mekkija puste na miru. ^udotvorac iz Maroka u BiH ostaje do 7.novembra. Ulaz u „Zetru“ od 9. oktobrako{ta 1 KM, dok 1,5 litara fla{irane vodeko{ta 0,75 KM.

»

76/azra 2010.

vrtu oko nje. Morao sam biti sam sa svojim mi-slima, puno sam molio i `elio sam vidjeti {ta toposjedujem. Nakon 13 godina malo sam do{aok sebi i shvatio da imam Bo`iji dar za lije~enje.

� ZZaa{{ttoo ssttee tteekk ss 5500 ggooddiinnaa ppoo~~eellii lliijjee~~iittii lljjuuddee iikkaakkaavv ssttee ttoo zznnaakk ddoobbiillii ddaa ttrreebbaattee ttoo rraaddiittii??- ^uo sam glas koji mi je rekao da moram li-je~iti ljude ili }u umrijeti. U prvi mah veomasam se upla{io kada sam to ~uo, no odmah za-tim sam ~uo da se ne trebam pla{iti i da po-slu{am {ta mi moj Gospodar poru~uje.

� KKooggaa ssttee pprrvvoo iizzlliijjee~~iillii?? KKaaddaa ssuu VVaamm lljjuuddiippoo~~eellii ddoollaazziittii oovvaakkoo mmaassoovvnnoo?? - Prvo sam po~eo lije~iti svoje najbli`e, roditelje,`enu, {iru porodicu, bra}u. I meni je bilo ~udnokako to da nisam to mogao raditi prije. S vreme-nom sam shvatio da nisam imao znakove koji bimi na to ukazali. Nakon tih 13 godina shvatiosam da }u umrijeti ako ne budem lije~io ljude.Dolazili su mi kom{ije da ih lije~im od nesaniceili bolova u le|ima i sli~nih stvari. Dok nijedo{ao jedan ~ovjek koji je bolovao od raka. Izli-je~io sam ga i to se pro~ulo pa je svakog danasve vi{e ljudi stizalo.

� TTrreettmmaannee nnee nnaappllaa}}uujjeettee,, oodd ~~eeggaa `iivviittee??- U Maroku u mom rodnom gradu Skhiratu,mjestu dvadesetak kilometara od glavnog gradaRabata, imam porodi~no imanje veli~ine 200

hektara i `ivim od toga. Uzgajam gro`|e, `itaricei stoku. Imam 40 radnika, a kada je sezona ivi{e, te tako izdr`avam porodicu.

� OOvvddjjee lljjuuddee pprriimmaattee bbeessppllaattnnoo,, nnoo uu hhrrvvaattsskkiimmmmeeddiijjiimmaa jjee ppiissaalloo ddaa ssttee uu kkuu}}ii VVaa{{eegg pprriijjaatteelljjaaAAssssaaddaa SSaabbooaa AAjjeellaa,, ggddjjee ssuu ddoollaazziillii ii mmnnooggii ppoo--zznnaattii HHrrvvaattii,, nnaavvooddnnoo ssuu nnaa VVaa{{ee sseeaannssee ddoollaazziilliiSSeevveerriinnaa,, TTaannjjaa ii GGoorraann IIvvaannii{{eevvii}},, vviizzaa`iisstt TToo--mmoo VVrrbbaann,, MMiillaann BBaannddii}},, vvooddiitteelljjiiccaa SSoonnjjaa[[aarruunnii}},, ~~llaannoovvii ppoorrooddiiccee TTooddoorrii}} ii ddrruuggii,, nnaa--ppllaa}}iivvaallii ooddrree||eennuu ssuummuu nnoovvccaa.. KKoommee iiddee ttaajj nnoo--vvaacc??- Lije~im besplatno, jer mi Bog nije dao ovumo} da bih je napla}ivao. Ako napravim bilokoji grijeh, mogao bih izgubiti mo} lije~enja, ato ne `elim. @ivim onako kako mi to Bog i vjeranala`u. To se odnosi i na napla}ivanje. Ne ra-dim ovo da se obogatim. Ni meni ni Asadu netreba novac. Taj novac je upotrijebljen za siro-ma{ne ljude iz Hrvatske koji su morali do}i najo{ tretmana u Maroko.

� BBiillii ssttee uu HHrrvvaattsskkoojj,, ssaaddaa uu BBiiHH,, hhoo}}eettee llii ii}}ii uuSSrrbbiijjuu,, oovvddjjee iimmaa mmnnooggoo lljjuuddii iizz ttee zzeemmlljjee.. IIddeettee lliiuu zzeemmlljjee ZZaappaaddnnee EEvvrrooppee??- U zemljama Zapadne Evrope zabranjeni su ja-vni skupovi pa ne idem, ali zato Evropljani dola-ze u Maroko. Dolaze obi~ni ljudi, ali i puno po-znatih, od brata {panskog kralja do dr`avnika,{to marokanskih, {to iz isto~nih zemalja. A {to se

ti~e Srbije, ve} ranije su nas kontaktirali izAmbasade i tra`ili da do|emo u neki mali grad,me|utim, mi bismo do{li u veliki grad, tako dapuno ljudi mo`e do}i da se lije~i.

� OOdd ~~eeggaa bboolluujjuu BBoossaannccii ii HHeerrcceeggoovvccii??- Ima veoma mnogo invalida u BiH, ali i mnogomanje ljudi oboljelih od karcinoma nego u Hr-vatskoj. Tako|er, ima mnogo ljudi s psihi~kimproblemima i vidljivo je da su svi ljudi pod stra-hom.

� JJeessttee llii VVii bboolleessnnii?? IIddeettee llii nnaa nneekkee lljjeekkaarrsskkee pprree--ttrraaggee??- Hvala Bogu, nisam bolestan, imam tijelo kaomladi} od 18 godina.

� KKaakkoo iizzgglleeddaa VVaa{{ `iivvoott kkaaddaa nniissttee ss ppaacciijjeennttii--mmaa??- Normalno, kao i svi drugi ljudi. Dru`im se sasvojom porodicom, sinovima i k}erkom, supru-gom. Danas, poslije terapije s Assadom idem u{etnju Sarajevom, malo }emo se odmoriti, moli-ti.

� JJeessttee llii kkoodd ssvvoojjee ddjjeeccee pprriimmiijjeettiillii nneekkee nnaattpprriirroo--ddnnee ssppoossoobbnnoossttii??- Najmla|i sin nekada mo`e da ka`e {ta }e se de-siti u budu}nosti, ali ovaj dar sam dobio od Bo-ga i ne mogu ga nikome prenijeti, niti se ovomo`e nau~iti. �

»

Neobi~an mirIako gotovo deset hiljada ljudi boravi u dvor-ani, ono {to }ete najprije zapaziti kada u|etejeste ugodna ti{ina... Nije muk u dvorani, na-ravno, ali nema ni graje... Ljudi sjede,„osje}aju“ Torabijevu energiju, a drugi ~ekajuu redu da ih dotakne „sveti ~ovjek“.Niko se ne `ali ako se neko ubaci preko reda,{to je za na{ narod nepojmljivo. Ljudi uvijeknaprave galamu ako im se u redu u po{ti, pr-odavnici, apoteci... ubaci neko ko je tekdo{ao, no ovdje nije tako... Ljudi imaju razu-mijevanja... Ima bolesnijih od bolesnih,ka`u...

» Energiju, ka`e, dobiva s pet

planeta

azra 2010./77

Horoskop

Slaganjeparova

Priprema: Hedija MEHMEDI]

Ljubav: @elite da vas svi ostave na miru,da vam ne dosa|uju i ne remete navike.Savjet: pru`ite {ansu pravoj ljubavi. Posao: Radite puno i naporno, ali to vamnije problem. Naravno, strogo }ete po-staviti sopstvena pravila. Zdravlje: Samo prolazno neraspolo`enje.

�OVAN 21.III - 20.IV

Ljubav: Ako ste u potrazi za ljubavlju, pr-ona}i }ete je. Pogotovo ako negdje putu-jete. Ako ste u vezi, klonite se avantura. Posao: Kulminira `elja za dokazivanjem itakmi~arski duh. Sve shvatate i kao zaba-vu, a ne samo kao obaveze.Zdravlje: Dolazi smirenje.

��BIK 21.IV - 22.V

Ljubav: Shvatate koliko vam zna~i osobakoju bezgrani~no volite. Poka`ite otvore-no osje}anja. Sre}om, obostrana su. Posao: Obradovat }ete se ako ste u potra-zi za poslom ili ako o~ekujete promjenunabolje. Mogu}e je unapre|enje. Zdravlje: Vrijeme je za promjenu navika.

�� BLIZANCI 23.V - 22.VI

Ljubav: Kao da se mirite sa stvarno{}u.Ako ste u potrazi za ljubavlju, obratitepa`nju na osobu iz bliskog okru`enja. Posao: Ne znate ~ega prije da se prihvati-te. Napravite plan. Odradite, bez mnogouzbu|enja, sve {to se od vas o~ekuje. Zdravlje: Prili~no ste nervozni.

�� RAK 23.VI - 22.VII

Ljubav: Prili~no mirna ljubavna sedmica.Shvatate potrebe voljene osobe, pa `eliteudovoljiti i njenim o~ekivanjima. Posao: Radit }ete uobi~ajene stvari. Ne-mate motiva za ve}e poduhvate. Naro~itoako znate da niste adekvatno pla}eni. Zdravlje: Dosta dobro.

��LAV 23.VII - 22.VIII

Ljubav: Poslije male krize, sve odi{esre}om. Bit }ete nje`ni prema osobi kojuvolite. Naravno, isto o~ekujete za sebe. Posao: Puni `elje da sve uspje{no prive-dete kraju, optimizam prenosite i naokolinu. Pazite, nemaju svi iste `elje. Zdravlje: Vi{e pazite na prehranu.

��DJEVICA 23.VIII - 22.IX

Ljubav: Ne odbijajte voljenu osobu. Akovam predlo`i izlazak ili putovanje, to jeprilika da se jo{ vi{e zbli`ite. Posao: Odu{evljenje }e splasnuti. Kao dapostajete svjesni da napori koje iziskujeuspjeh, imaju i lo{iju stranu. Zdravlje: Imate dovoljno energije.

�� VAGA 23.IX - 22.X

Ljubav: Vlada prava idila, pogotovo akoste zaljubljeni. Budite obazrivi kodobe}anja, partner o~ekuje da to ispunite. Posao: Jedna povoljna vijest izaziva buruodu{evljenja. Pazite se euforije, jer nisusvi sretni zbog va{eg uspjeha. Zdravlje: Godila bi vam promjena sredine.

[KORPIJA 23.X - 22.XI

Ljubav: Niste ba{ raspolo`eni za ljubav.Jedino ako ste slobodni, ula`ete napor dase poka`ete u lijepom svjetlu. Posao: Raspolo`eni ste za rad, pogoto-vo {to se smije{e prihodi. To je poti-caj da povjereno uradite na najboljina~in. Zdravlje: Svakodnevno, barem pro{etajte.

STRIJELAC23.XI - 22.XII

Ljubav: Slijedi stabilizacija, mirnija se-dmica. Niste prezahtjevni prema osobikoju volite, ali ni prema sebi. Posao: Poslovni `ivot vam je u prvomplanu. Dajete sve od sebe, da doka`ete, isebi i drugima, da ste najbolji. Zdravlje: Izbjegavajte zagu{ljive prostore.

�� JARAC 23.XII - 21.I

��VODOLIJA 22.I - 19.II

RIBE 20.II - 20.III

Enver Lugavi}KICE, jedan odnajboljih bh.pjeva~a mla|egeneracije, izu-zetno je pro-dorna i dina-mi~na osoba.Pun je protivrje~nosti, {toutje~e na to da se njegovi ta-sovi Vage (18. X 1981.) ~estozaljuljaju. Istovremeno, sjajanje diplomat i nestrpljiv. Elo-kventan je, {armantan, upor-an, ali i avanturist. Kod Kice-ta je nagla{ena emotivnost,odsustvo prakti~nih interesa.Emocije su mu prenagla{ene,tako da je za njegovu li~nost,pa i za karijeru, presudno daima pored sebe osobu koja gabezrezervno voli i podr`ava. Kim KARDASHIAN,vi{e nego zani-mljiva ame-ri~ka starleta ijetseterica(naslovna stra-na, intervju iop{irniji horo-skop u na{em „Horoskopujesen“), koja je svjetsku slavupostigla vi{e zahvaljuju}i svo-jim tjelesnim atributima, pa ineuobi~ajenom stilu `ivljenja,nego nekim umjetni~kim dje-lom, naprimjer, veoma je kr-eativna osoba. Ima potrebuda se eksponira po svaku cije-nu, {to je osobina i znaka Va-ga (21. X 1980.). Kim volida joj se svi dive i laskaju joj.U svakom slu~aju, roma-nti~na je i vrlo saosje}ajna. Snoop DOGG,velika raperskazvijezda i mu-zi~ki produce-nt, posjedujespecifi~anumjetni~ki, alii `ivotni stilop}enito. Veoma je roma-nti~an i kreativan. Njegov ra-zumski pristup stvarima i du-hovnost, izvanredno se upo-tpunjuju. Voli da mu se po-klanjaju vrijeme i ljubav, ali isam uzvra}a istom mjerom.Naravno, znak Vaga (20. X1971.) najvi{e je „odgovoran“za njegov dobar izgled i spe-cifi~an ukus. Njegova ~ulamoraju biti zadovoljena usvakom smislu, bilo da je upitanju ljubav, posao, hrana,odje}a, interijer doma,dru{tvo ugodnih ljudi. Na-jve}i aduti su mu {arm iosmijeh.

��Vaga - Ovan Veoma dinami~na ve-za. Ovan }e vam pomo}i da bude-te odlu~niji, a vi }ete njemu doda-ti svoj {arm i diplomati~nost.

Vaga - Bik Bik ta~no zna gdje smje-ra i ima ta~no utvr|ene ciljeve, si-guran je u sebe i pouzdan. Odgo-varaju mu va{a elegancija i dobarizgled.

Vaga - Blizanci Ovo je susret tijela idu{a. Oboje volite dru{tveni ivot, lije-pe stvari, prijatna mjesta. Tako|er, nijedno ni drugo niste previ{e vjerni iskloni ste flertu.

Vaga - Rak Volite sigurnost i prija-tno ure|en dom. Nikada ne}etepovrijediti osje}anja osjetljivog Ra-ka, koji instinktivno razumije va{ute`nju ka ravnote`i i harmoniji.

Vaga - Lav Veoma ste lijep par. Vo-lite luksuzno i lijepo, ne pitaju}i zacijenu. Od svega {to dotaknete,stvarate ljepotu i prijatnu atmosfe-ru.

Vaga - Djevica Djevica cijeni va{ stili dobar izgled. Vi podr`avate povje-renje koje gaji prema vama, dokDjevica brine o, vama nezanimlji-vim, ku}nim obavezama.

Vaga - Vaga Oboje ste dru{tveni ielegantni. Jedno drugom pru`ateneograni~enu podr{ku i razumije-vanje. Ipak, niti jedno od vas nevoli da odlu~uje.

Vaga - [korpija Impresionira vasintenzivnost i snaga [korpije. Onavam posve}uje punu pa`nju. Do-padaju joj se va{a elegancija idru{tvenost.

Vaga - Strijelac Strijelac volidru{tvo, vi tako|er. Strijel~evaenergija raspalit }e `ar u va{em sr-cu. Ipak, nijedno od vas to neshvata previ{e ozbiljno.

Vaga - Jarac Jarac voli kvalitetno, vielegantno, a mo`e i da obezbijedi sre-dstva dovoljna za ivot kakav vi `elite.U Jar~evom ivotu Vaga djeluje poputSunca.

Vaga - Vodolija Oboje ste idealisti,volite da diskutirate i odmjeravatepro et kontra. Volite dru{tvo, `eliteda ste okru`eni lijepim stvarima iharmoni~nom atmosferom.

Vaga - Ribe Va{ razumski pristupstvarima i duhovnost Riba dobro seupotpunjuju. Ohrabrujete jedno dr-ugo. Ribe su uvijek spremne davam laskaju.

Ljubav: Partner o~ekuje mnogo vi{epa`nje, nego {to mu je trenutno pru`ate.U~inite ne{to, vrijedi truda i ljubavi. Posao: Poslovni `ivot kao da vam jeva`niji od privatnog. Radite maksima-lno, puni ste `elje za dokazivanjem. Zdravlje: Nervozniji ste nego ina~e.

Ljubav: Zaljubljeni ste, ~ini se kao nika-da do sada. Bilo da se radi o sada{njempartneru ili o sasvim novoj osobi. Posao: Prolazna kriza o~itava se u malojlijenosti. Ljubav vam je va`nija od bilokakvih poslovnih obaveza. Zdravlje: Osje}ate se izuzetno dobro.

Poznati suprepoznajte se

78/azra 2010.

azra 2010./79

80/azra 2010.

azra 2010./81

82/azra 2010.

azra 2010./83

Razonoda

RJE[ENJE 1 MARON, ANATEMISATI, EKVATORIJAL, SAN, OSA, ELA, TROM, TKATI,RADIKA, RIST, RIHANA, UGARAK, MU, OL, SALA[, PIKAVAC, MERI, NONSENS,INA, ATERMALAN, ALARIK

OPORUKE,ZAVJE[TANJA

(LAT.)

^UVENI DVORAC UMADRIDU

VRSTA BILJKE,RMANAC

IME ITAL.SLIKARA IKIPARA

MARINIJA

[ARENEPAPIGE

IZVOR TOPLEVODE (LAT.)

IZVR[IOCIEDUKACIJE

GLINENI LONACZA ULJE(TURC.)

LIJEK PROTIVKRVARENJA

PARA PJESMEUZVI[ENOGSADR@AJA

TANAK, LISTI]ZLATA ILI SRE-BRA (TURC.)

SLAVNAROMSKA

PJEVA^ICA SA SLIKE

GNUSAN,ODVRATAN

(RUSKI)

NA[A POTVRD-NA RIJE^

IMENA NASEL-JENIH MJESTA

(GR~.)

IME HRV.PJEVA^A

CETINSKOG

MOKRA]OVOD(MEDIC.)

IME PISCASARAJLI]A

SIMBOL ARGONA

NIKUD, NIKUDA

IME PJESNIKA[EV^ENKA

AMPER

STRANO @. IME

RIJEKA U RUSIJI

SEOSKOPODRU^JE

POKAZNA ZAMJENICA

STARO J. AMER.INDIJANSKO

PLEME

POSREDNADIOBA ]ELI-JSKE JEZGRE

(GR^.)

NEPER

GOVORNA KRATICAUDRU@ENJA

TRGOVINE NAFTOM

SUHO KORITORIJEKE U ARABIJI

PRIJEPODNEV-NA PREDSTA-VA, MATINE

(FRANC.)

[PIRIT, @ESTA

ARKUS (SKR.)

OSTRVO,VOJNA BAZA U

MALDIVIMA

MJSTO NAPELJE[CU

PRIPOVJEDA^(LAT.)

LI^NA ZAM-JENICA

NEGATIVAN(SKR.)

VA@AN ZA^IN,SOL

SIMBOL TANTALA

MAJSTOR ZA IZRADU KOTLOVA

RIMSKI: 500

OBLAST USRBIJI

REOMIR

GORJE U BEL-GIJI I FRAN-

CUSKOJ

OSOBABOLESNO

SKLONA PISAN-JU (LAT.)

DJE^AKPOSLU@ILAC

KODKATOLI^KEMISE (LAT.)

OSOBA BEZDOMOVINE

(GR^.)

UGLEDNA@ENA,

GOSPO\A

LI^NA ZAMJENICA

AZIJSKADR@AVA U

HIMALAJIMA

ST. MODEL„CITROENA“

AMERI^KAPJEVA^ICA

ZAKUPNIK(LAT.)

EMILIJA, EMAODMILJA

RADNICI NAGATERU

JEDAN ODJUDINIH SINOVA

GRAD NA JUGUBRAZILA

JA (LAT.)

PLANINA UGR^KOJ

^AST, UGLED(TURC.)

OSOBA BOLESNOSKLONA POD-

METANJU PO@ARA

OBLAST UMEZOPOTAMIJI

OBLAST UGR^KOJ

„KREM“DRU[TVA

ORGANIZACIJAKIPARSKIHBORACA

SVOJERU^NO(SKR.)

NOMADSKOPLEME NA SJ.

IRANA

TOBIJAS ODMILJA

IME ST. GLUMICE

MARGARET

SVIJETLI KRUG,OREOLA

RIBARSKASTRUNA, SILK

AMERI^KIMEDVJEDI]

OTOKARKER[OVANI

NARODNI MAGAZIN

(SKR.)

TEKST NAFILMSKOJ

TRACI

PRITOKA ARAK-SA U TURSKOJ

MIROVANJE,PO^INAK

IRAKOV SUSJED

PROBA,EKSPERIMENT

GLUMAC SASLIKE

GL. GRADTURSKE

DIPLOMA,POVELJA(TURC.)

LI^NA ZAM-JENICA

ESPERANTO(SKR.)

SIMBOL MOLIBDENA

AUTOOZN.KOTORA

DUGI OGRTA^SVE]ENIKA

(GR~.)

RADIJUS

OVOJI, PAKETI

AUTOOZN.NJEMA^KE

PO@UDEOKAMINA

LJUDSKOGKOSTURA

(GR^.)

MIR

OSL

AV M

ARKO

VINO

VI]

„IZJELICA“

„KRALJICA“ ROMA

RJE[ENJE 2 MORA^A, ASIMILATIVAN, HAN, LITERATI, A, IDEM, MILO[, RATE,IRIT, NT, ATILA, ADIS, A, SARA D@ESIKA PARKER, TRILER, RIKI, AINI, OAZA,OLI, TRUT, OJ, ANATOMIJA, A VISTA

84/azra 2010.

Metro

Kontravezna pjeva~ica Lady Gaga navodno jepotro{ila nekoliko hiljada dolara, pla}aju}i istje-riva~e duhova koje je vodila sa sobom kako bisobe u kojima boravi i dvorane u kojima nastu-pa oslobodili zlih sila.

Prijatelji slavne muzi~arke tvrde da je onaopsjednuta duhovima i ostalim paranorma-

lnim pojavama, tako da sa sobom uvijekvodi istjeriva~e duhova.

Muzi~arka, koja je nedavno izjavi-la da je reinkarnacija svoje mrtvetetke, tokom svoje turneje nazva-ne „Monster Ball“ potro{ila jevi{e od 60.000 dolara za specija-

lnu opremu koja mjeri elektro-magnetske aktivnosti, a vi{e

od 84.000 dolara dala je zaunajmljivanje NASA-

inog hemi~ara, koji jojje objasnio koju tvar

mo`e koristiti daizlazi kao pa-ra iz njenehaljine u

obliku ~aja, ada ona pritom

ne dobije ope-kotine. �

Lad

y G

AG

A

Opsjednuta duhovima i zlim silama

Romanti~na ve~era u Parizu

Popularna pjeva~ica Rihanna i njen mladi}Matt Kemp pro{le sedmice u`ivali su u roma-ti~nim danima u Parizu. Zaljubljeni par prisu-stvovao je Paris Fashion Weeku, a nakon {to suu`ivali u novim modelima za prolje}e/ljeto 2011.,par se uputio u jedan od najboljih restorana fra-ncuske prijestolnice „Le Chateaubriand“. Pje-va~ica u`iva u svakom trenutku provedenom smladi}em Mattom. �

Rihanna je obukla

crno-bijelu haljinu , a

Matt odijelo

Rih

an

na

azra 2010./85

Sarah Jessica PARKER

Na Gala baletu u New YorkuGlavna junakinja popularne serije „Sex and the City“ Sarah Jessica Parker prisu-stvovala je tradicionalnom jesenjem Gala baletu u New Yorku. Popularna glumicakoju mnoge `ene smatraju oli~enjem stila blistala je u prekrasnoj haljini. �

Heather LOCKLEAR

Tre}a sre}a Zvijezda televizijske serije „Melrose Place“, Heather Locklear,

planira sa svojim dragim, Jackom Wagnerom, kona~no uplovitiu bra~nu luku. Par, koji se upoznao na setu spomenute serije, uvezi je od po~etka 2007. godine. Nakon tri godine hodanja, Wa-gner je kona~no zaprosio lijepu glumicu na njen 49. ro|endan.

- Heather nikad prije nije osje}ala da je pravo vrijeme za braks Jackom, ali sad je spremna - rekao je izvor za britanski „DailyExpress“.

Ako su glasine o vjen~anju istinite, to }e biti Heatherin tre}iput pred oltarom. Heather je bila povezivana s nekoliko holivu-dskih li~nosti, uklju~uju}i i Scotta Baia. Sedam je godina bila ubraku s bubnjarom „Motley Cruea“, Tommyjem Leeom, a na-kon propalog braka vjen~ala se s jo{ jednim rokerom, gitaristomRichiem Saborom s kojim ima 13-godi{nju k}er Avu. �

» Glumici

}e ovo biti

tre}i brak

AArrtteepunkt

86/azra 2010.

Koko{kauskoro predpublikom

Predstava „Koko{ka“, koju prema tekstu ru-skog pisca Nikolaja Koljade re`ira Admir Gla-mo~ak, uskoro }e biti premijerno izvedena predsarajevskom publikom. Prvo izvo|enje najavlje-no je na sceni Pozori{ta mladih u Sarajevu, 11.novembra. Uloge su dodijeljene ~lanovima ansa-mbla Pozori{ta mladih: Mariju Drma}u, MirziTanovi}u, Damiru Kusturi i Saninu Milavi}u, agostuju}i glumac je Alen Muratovi}.

U originalnom tekstu su i tri `enske uloge, koje}e ostvariti Drma}, Kustura i Muratovi}. �

Nobelova nagrada za knji`evnost za 2010.godinu dodijeljena je peruanskom knji`evnikuMariju Vargasu Llosi za „Kartografski prikazstruktura vlasti i o{tre slike otpora, pobune i po-raza pojedinca“.

Nagrada koja dobitniku donosi 10 miliona{vedskih kruna (1,5 miliona dolara) ~etvrta je unizu ovogodi{njih Nobelovih nagrada, nakonmedicine, fizike i hemije.

Jorge Mario Pedro Vargas Llosa, ro|en 28.marta 1936., peruanski je knji`evnik, politi~ar,novinar i esejist. Vargas Llosa postaje poznat ro-manom „Grad i psi“ iz 1962. godine u kojemopisuje odrastanje, a zatim slijedi roman„Zelena ku}a“. Napisao je i kriminalisti~ki ro-man „Ko je ubio Palomina Montera?“, zatimroman „Jar~evo slavlje“ u kojem opisuje vlastRafaela Trujilla u Dominikanskoj Republici.

Kao i veliki broj drugih latino-ameri~kih au-tora, Vargas Llosa je bio politi~ki aktivan tokomsvoje karijere, a postepeno je s ljevice pre{ao udesnicu. Vargas Llosa je 1990. godine bio ka-ndidat za predsjednika Perua, koalicije desnogcentra Frente Democratico, a danas uglavnompodr`ava umjereno konzervativne kandidate.

Bio je dobar prijatelj s jo{ jednim velikanomlatino-ameri~ke knji`evnosti Gabrielom Garci-om Marquezom, ali je njihovo prijateljstvo pre-kinuto. Vargas Llosa se `enio dva puta, ima tro-je djece, a danas `ivi u Madridu, te je 1993. pri-hvatio {pansko dr`avljanstvo.�

Peruanski nobelovac

Glumci na probi

Foto

: S. J

ORD

AMOV

I]

Jorge Mario Pedro Vargas Llosa: Bio je veliki prijatelj s Gabrielom Garciom Marquezom

azra 2010./87

Nagrade tuzlanskim glumcimaNa sceni Tuzlanskog narodnog pozori{ta proteklog vikenda izvedena je predstava „Iza kulisa“ u

re`iji Jovice Pavi}a. Gluma~ki ansambl ove pozori{ne ku}e jo{ jednom je odu{evio doma}u publikukoja ih je nagradila ovacijama.

Predstava koja govori o doga|ajima iza scene za vrijeme trajanja predstave izaziva osmijehe na li-cima gledatelja. Ova predstava je do`ivjela veliki uspjeh, a na ovogodi{njim Pozori{nim igrama u Ja-jcu osvojila je ~ak ~etiri nagrade.

Osim nagra|enih glumaca Nermine Aljuki}, Midhata Ku{ljugi}a i Ivane Perkuni}, u ovoj pre-dstavi glume jo{: Milenko Iliktarevi}, Armin ]ati}, Remira Osmanovi}, Nikolina Ba{kard, NenadTomovi} i Enver Hasi}.

Narodno pozori{te Tuzla pro{le sedmice je s predstavom „Malogra|anska svadba“, tako|er ure`iji Jovice Pavi}a, osvojilo jo{ jednu nagradu. Naime, na Reviji pozori{nih predstava u [apcuAdnan Omerovi} progla{en je glumcem ve~eri.� D`.K./A.B.B.

Sarajevska filharmonija

pod palicomgosta iz

Njema~keU Narodnom pozori{tu u Sarajevu po-

vodom 20. godi{njice ujedinjenja Nje-ma~ke Sarajevska filharmonija, u saradnjis Njema~kom ambasadom, odr`ala je ko-ncert klasi~ne muzike.

Orkestrom je dirigirao gost iz Nje-ma~ke maestro Patrick Strub.

- Zbog reakcija publike tokom cijelogkoncerta bio sam ispunjen veoma poziti-vnom energijom. Atmosfera je bila vi{enego dobra - izjavio je Strub. �

Predstava je izmamila osmijehe na licima gledatelja

azraParty Zone

88/azra 2010.

ZZaabbaavvaa uuzz „„LLoolllliippoopp SSeexxyy NNiigghhtt““ S ~a{om {ampanjca i {arenim li-zalicama do~ekane su brojne pripadnice nje`nijeg spola u petakuve~er, u Central Cafeu. Povod je bio jo{ jedan „Volume Up“ partykoji je ovog puta organiziran pod nazivom „Lollipop Sexy Night“.Posjetitelji su mogli u~estvovati i u igri „Lick My Lollipop“. Ciljigre bio je sakupiti {to vi{e omota od lizalica, da bi na kraju osobas najvi{e omota dobila zanimljive nagrade.

Sarajevo

azra 2010./89

Koke napravio pravi dernekProtekle srijede u dupke punom zeni~kom restoran-baru „HB“ gosto-

vao je Semir Ceri} Koke. I ovog puta publika ga je do~ekala na noga-ma. Osim Koketa, nastupio je i Kenan Tuci}, koji je „pripremio“ pu-bliku za prepoznatljiv Koketov nastup. - Uvijek je ovako! Puno raje, veliki broj `ena koje me vole i dolaze namoje nastupe. De{ava se da za vrijeme mojih nastupa u drugim objekti-ma nastupaju i drugi poznati estradni umjetnici, ali uprkos tome uspi-jevam u`ivati s hiljadama mojih vjernih fanova - istakao je Koke.Osim nastupa u zeni~kom restoranu „HB“ Koke je protekle subote napunioi sarajevski „Berloti“, te potvrdio svoj kvalitet na estradnom nebu. J.H.

Zenica UU nnoovvoomm bbrroojjuu„„EExxpprreessssaa““pprroo~~iittaajjttee::

Za{to @eljko Mitrovi} avionom„Air Pinka“ prati Rebeku Dremelj?

S kim se Seka Aleksi} posva|ala

u Sarajevu?

Za{to Amra Halebi}ne}e ni da ~uje za

Edina D`eku?Na kioscima svakog ~etvrtka