� Sarajevo � Godina XIII � 8. decembar/prosinac 2010. god. � 2 KM Izlazi srijedom

D 2

,80

EE�

A 2

,80

EE�

NL

2,8

0 EE

�S

32

,00

SE

K�

CH

4,4

0�

DK

19

,00

DK

K �

H 1

4K

N �

2EE

�1

00

DIN

719

Udala se sestra Donne Ares

Za{to samoti{la s ‘Pinka’

Za svojsam uspjeh

ka`njena

Za svojsam uspjeh

ka`njena

Jasmila @BANI]

Alma i Edis TATLI]

Biha}ka svadba zapam}enje

Dijana RADULJ

Iz sadr`aja

64

52

85

28

34

4 Cafe 38 Kolumna 89 Horoskop 84 Arte punkt

magazin za cijelu porodicuIzdava~ AVAZ-ROTO PRESS

GGllaavvnnaa ii ooddggoovvoorrnnaa uurreeddnniiccaa

Elameri [KRGI]-MIKULI]

ZZaammjjeenniikk ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniiccee

D`emal D@AKMI]

PPoommoo}}nniikk ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniicceeAlma RED@EPAGI]

LLeekkttoorriiccaaIndira PIND@O

RReeddaakkcciijjaaLejla LOJO

Elvedina D@AKMI] Najda VRANI]Zana KOLO[

Amela KESEROVI]Selma MULI]FFoottoo--sslluu`bbaa

AVAZ-ROTO PRESSSSttaallnnaa ssaarraaddnnjjaa

Ahmet BAJRI] BLICKOEmira GLUMAC

Hedija MEHMEDI]Jasmin HAD@I]Seid MASNICA

D`emka KARA^AMelina KAMERI]Veselin GATALO

DDiizzaajjnnLarisa HASANBEGOVI]

DDiirreekkttoorr DDrruu{{ttvvaaSanja ISANOVI]

IIlluussttrraacciijjee Agencija „Shutterstock“

DDTTPP ssttuuddiioo

AVAZ-ROTO PRESSOOrrggaanniizzaacciijjaa {{ttaammppee RADIN PRINT d.o.o. Zmaja od Bosne 4

71000 Sarajevo

AAddrreessaa rreeddaakkcciijjeeTE[ANJSKA 24 b

TTeelleeffoonnii281-426 i 281-444

FFAAXX:: 281-428ee--mmaaiill:: azra@avaz.ba

MMaarrkkeettiinngg 281-356, fax:281-441

mail: marketing@avaz.ba

Rukopisi, fotografije i diskete se ne vra}aju

TTrraannssaakkcciijjsskkii rraa~~uunniiUNICREDIT ZAGREBA^KA

BANKA, TRNbr.3383202266402293

DEV.RN.br.33832048932443

55 NLB TUZLANSKA BANKA TRN br.132731001313169 SWIFT CODE:TBTUBA22 HYPO ALPE ADRIA BANK

TRN.br. 3060510000030742DEV.RN.br.

71004200934630002 BBI Bosna

Bank International TRN br.1410010000001620

SWIFT CODE: BBIBBA22 Identifikacioni br.4200934630002

PDV br.200934630002Porezni broj: 01357333

Azra NUHEFENDI]

Italijani su, zapravo, malo obrazovani

Edis @ILI]

Nakon Angeline, zvat }e me i sarajevski reditelji

Alisa REBRONJA

Radimo kao stjuardese, a ne prostitutke

Abdulah NAKA[

Hirurg koji jespa{avao `ivote u bolnici i na ulici

Haris PA[OVI]

O intimnim kulturnim doga|ajima

30-31

Ivan

a B

AN

FI]

Sve za sina Jana

azraCafé

4/azra 2010.

Eva Mendes je, kao iobi~no, zablistala nacrvenom tepihu

@ena neprolazne ljepote, Catherine Deneuve

„Diorov“ party u Marrakechu Me|unarodni fi-lmski festival u Marrakechu nedavno je proslaviodesetu godi{njicu postojanja. Ovaj egzoti~ni gradponovo je ugostio brojne zvijezde filmske umje-tnosti: reditelje, glumce, producente... Osim fi-lmskih projekcija, odr`ane su i brojne zabave. Na-jposje}enija i ona s najvi{e poznatih „faca“ bila je„Diorova“ zabava, na kojoj su se u sve~anim toa-letama, izme|u ostalih, pojavili Keanu Reeves,Eva Mendes, Dominic Cooper, John Malkovich,Catherine Deneuve i Christopher Lambert.

John Malkovich bioje predsjednikfestivalskog `irija

azra 2010./5

Danijela Domazet odlazi na porodiljskoU dom bra~nog para Domazet, Danijele iDavora, uskoro sti`e druga beba. Njihovpetogodi{nji sin Moreno u januaru }e do-biti brata ili sestru i mnogo je sretan zbogtoga, ba{ kao i njegovi roditelji. Urednicai voditeljica BHT1 nam nije `eljela otkritispol bebe. @eli da to, ka`e, bude njenamala tajna.

- Uglavnom, sve je spremno za prino-vu. Trudno}a, hvala Bogu, proti~e u na-jboljem redu, ja se odli~no osje}am i bebadobro napreduje, {to je najva`nije. Radit}u dok ne u|em u deveti mjesec, a potomidem na bolovanje. Ina~e, trudno}a mi ni-je predstavljala problem za rad. Jeste malote`e, s obzirom na to da u sebi nosim tomalo bi}e, ali ne toliko da me ometa uuobi~ajenim aktivnostima. Morena samrodila na GAK-u, a nadam se da }e drugabeba biti ro|ena u novom porodili{tu naJezeru - ka`e Danijela.

Neno Muri} proslavio33. ro|endan

Mayjin prvi i Nenin 33. ro|endan Pro{lesedmice slavilo se u domovima pjeva~aNene Muri}a i nekada{nje ~lanice grupe„Erato“ Dalal Midhat-Talaki}. Pjeva~ ~ijaje balada „Stope da ti ljubim“ postala veo-ma popularna, proslavio je u klubu „Una“u Kampusu Univerziteta 33. ro|endan. Uprostoru u kojem ina~e pjeva svakog petkaMuri} je ro|endan proslavio pjevaju}i udru{tvu prijatelja, koji su mu poklonili hi-storijske knjige. Muri} se obradovao po-klonima, koji }e mu pomo}i da privedekraju studij historije na Filozofskom faku-ltetu. Ni{ta manje veselo nije bilo ni naprvom ro|endanu k}erkice Dalal Midhat -male May koja je u jednoj od sarajevskihigraonica u`ivala igraju}i i dru`e}i sa svo-jim vr{njacima, dok su ih roditeljiodu{evljeno posmatrali. A.R.

Porodica Talaki}: Dalal, Alan i May

azraCafé

6/azra 2010.

I „Bez limita“ s Harisom Nakon uspje{ne saradnje na spotovima „An|eo bez krila“ i„Gljiva ludara“, Vesna i \ole \ogani su odlu~ili i svoj tre}i spot snimiti u saradnji sHarisom Dubicom. Ovog puta su ekranizirali pjesmu „Bez limita“, a kadrove su snima-li u Beogradu i [vicarskoj.

- Spot je dosta animiran i sa zanimljivim efektima. Zanimljivo je da \ole ple{e to-kom ~itavog spota, a anga`irali smo i {est plesa~ica iz njegove plesne {kole - ka`e Har-is, iz ~ije }e produkcijske ku}e „DJ Dajo Production“ uskoro iza}i i spotovi za pjesme„Individualizam“ Dine Merlina, te „Ne budi me“, D`enana Lon~arevi}a. � L.L.

» Nagra|eni u~enici OmarSokolovi} i Armin ]osi} s nastavnicom Melihom Mustafi} i Elom Plevljakovi}

» \ole, Vesna i Haris: Tre}a uspje{na saradnja

» ^lanice Foruma `ena Kantonalnog odbora SBB BiH Sarajevo dale su svoj doprinos i podr{ku humanitarnom cilju akcije Me|unarodnog kluba `ena, te dogovorile nastavaksaradnje i uzajamnog djelovanja u sli~nim aktivnostima

Novogodi{nji bazar - praznik za o~i i du{u U Domu mladih u Sarajevu, u nedjelju je odr`an jo{ jedan, 14. po redu, tradicionalninovogodi{nji bazar, ove godine pod motom „Okusi svijet“. Prema rije~ima Alise Vrabac, PR-a Me|unarodnog kluba `ena Sarajevo,organizatora manifestacije, ove godine Bazar je nadma{io o~ekivanja i brojem izlaga~a i posjetitelja. Osim hrane, pi}a, odje}e, ruko-tvorina, karakteristi~nih za zemlje koje imaju svoje ambasade u BiH, koje su bili izlaga~i na 74 {tanda, posjetitelji su u`ivali i u pri-godnom zabavnom programu, a me|u u~esnicima su bili Hanka Paldum, Eldin Huseinbegovi}, horovi „Gaudeamus“, „Princez kr-ofne“... Sav prihod od ulaznica i kupljenih unikata, kao i svake godine, ide u dobrotvorne svrhe za djecu, `ene i starije osobe. �

» Brojni posjetiteljiu`ivali u razgledanjuunikata

» Kineski {tand privukao najvi{e

pa`nje

azra 2010./7

Svjetski prvaci Nevladina organizacija „Mir i Prijateljstvo“, koju vodi SarajkaEla L. Plevljakovi}, apsolventica Fakulteta politi~kih nauka, ~lanica je Svjetskemre`e nevladinih organizacija, a krajem pro{le godine postala je predstavnica{panske organizaciije „Paz y Cooperacion“ za na{u zemlju. Ove godine prijavilanas je i za Svjetsko omladinsko takmi~enje „Take Care of Your Planet“, koja sebavi omladinskim stvarala{tvom.

- Krajem pro{log mjeseca iz [panije sam obavije{tena da je Bosna i Hercegovi-na apsolutni svjetski pobjednik! Od {est kategorija osvojili smo nagrade u ~etiri:Prvo mjesto u kategoriji od 7 do 12 godina osvojio je Rijad D`ihi} iz sarajevske 4.Osnovne {kole, a u kategoriji od 13 do 16 godina (kolektivni rad) najbolja je bilaPrva osnovna {kola iz Konjica. Diplomu za izvrstan rad u kategoriji od 16 do 18godina dobila je Aja Musli} iz sarajevske Osnovne {kole Grbavica 1. Prvim mje-stom okitili su se i ~lanovi Eco cluba Public Gymnasium „Mustafa Novali}“ izGrada~ca - ponosno }e Ela.

@iri su sa~injavali ambasadori Al`ira, BiH, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mo-naca, Nigerije, Srbije, poznata {panjolska slikarka Irene Iribarren, a predsjedavao jeAyman Abdulsamie Omar Zaineldine, ambasador Egipta. � D`. D`./ S. J.

„Lindex“ u Banjoj Luci Poznati {vedski brend „Lindex“ je pro{log mjeseca u Banjoj Luci u R.K.Boska, otvorio svoju novu poslovnicu u BiH. Nakon Sarajeva to je drugi grad u BiH koji je

po~a{}en dolaskom ovog brenda na na{e prostore. Na vi{e od 500 kvadratnih metara mogu pro-na}i bogat asortiman `enske, dje~ije odje}e, pid`ama i donjeg ve{a. Osim toga, u ponudi je Gener-

ous program za punije osobe, veli~ine od broja 44. U`itak kupovine u „Lindexu“ tokom nadola-ze}ih praznika }e biti poseban, jer „Lindex“ sprema brojna iznena|enja za svoje kupce. �

» Mikael A.,Rusmira A.,

Selma M., Roy R.

„Sarayland“ za bh. pu-bliku Nakon {to je najprijedobio k}erkicu Na|u, apotom i promovirao novialbum, Amir Karahasano-vi} i grupa „Sarr-e-Roma“,kre}e dalje u nove „osva-ja~ke pohode“. Album na-ziva „Sarayland“ izazvao jeveliku pa`nju javnosti, tegrupu s ulaskom u 2011.godinu o~ekuje i niz novihi atraktivnih nastupa i go-stovanja {irom dr`ave. �

N.V.

» Podr{ka prijatelja: Armin [akovi} i Sabina Karahasanovi}

azraCafé

„Ostavljeni“ u kinima {irom BiH Nakon svjetske premijere u ^e{koj, a potom i nastupa na fe-stivalima: „Pula Film Festival“, „Haifa International Film Festival“, „Ljubljana International FilmFestival“, film „Ostavljeni“, sniman prema scenariju Zlatka Top~i}a a pod rediteljskom palicomAdisa Bakra~a, u utorak je do`ivio i premijeru u Sarajevu.

Dirljivu `ivotnu pri~u o trinaestogodi{njem dje~aku Alenu (Tony Grga) koji `ivi u domu zanezbrinutu djecu i sanja da prona|e svoje biolo{ke roditelje, gromoglasno je pozdravila kritika ipublika u inozemstvu. Od ~etvrtka, 9. decembra ove godine, film }e u kinima imati priliku vidjetii publika {irom BiH.

Mirela Lambi}, Mira Furlan, Mirsad Tuka, Zijah Sokolovi}, Dragan Marinkovi}, samo su nekaod provjerenih gluma~kih imena koja su pru`ila izvanrednu gluma~ku kreaciju.

- Pa`ljivo biramo na kojim festivalima }emo se pojaviti. U ovom trenutku imamo pozive za na-stupe na festivalima na koje ne mo`emo odgovoriti. Prioritet nam je doma}a publika, kinodistri-bucija u BiH, a naredne godine „Ostavljeni“ nastavljaju svoju promociju na festivalima u Evropi isvijetu - kazao nam je producent filma Almir [ahinovi}. A. K.

Izgradimo mirnu budu}nost Pro{le se-dmice je u sarajevskom Domu mladih, uorganizaciji Fondacije „Mozaik“, odr`anakonferencija „Zajedno izgradimo mirnu bu-du}nost“ - Omladinske banke BiH, ~iji jecilj promoviranje omladinske inicijative zarazvoj zajednice. Ova fondacija je, kroz pr-ogram „Omladinska banka“, u periodu od02. do 05. decembra organizirala trening za180 mladih iz 17 bh. op}ina, kao i promo-ciju 142 implementirana projekta.

^lanovi Omladinskih banaka su se to-kom ~etiri dana edukacije pripremali zauspje{no upravljanje Omladinskim banka-ma, koje su tokom ove godine odobrile ~ak144 projekta mladih, ~ija je vrijednost izno-sila vi{e od pola miliona maraka, kao i zaprovo|enje procesa dodjele grantova nefor-malnim omladinskim grupama u lokalnimzajednicama. L. L.

» Mira Furlan i @an Marolt:Jednu od svojih posljednjih

uloga @an je prije smrti odigrao u filmu „Ostavljeni“

» Reditelj Adis Bakra~ i producent filma Almir [ahinovi} s direktoricom Karlovy Vary International Film Festivala EvomZaoralova

8/azra 2010.

» U~esnici konferencije „Zajedno izgradimo mirnu budu}nost“

» Konferenciju je otvorio Nj.E. Patrick S. Moon, ambasador SAD u BiH

azra 2010./9

Sove su jedine ptice koje vide plavu boju U organizaciji kompanije„Imperial Tobacco“ i brenda „Gauloises“, tokom proteklog mjeseca trajaoje umjetni~ki konkurs „Sove su jedine ptice koje vide plavu boju“ za krea-tivne radove iz oblasti grafi~kog dizajna, tipografije, grafita, dizajna poste-ra, fotografije i video radova. U galeriji Akademije likovnih umjetnostiotvorena je izlo`ba prispjelih radova, a dodijeljene su i nagrade najbolji-ma. @iri je odlu~io da je najinspirativniji rad poslala Irena Hujdur iz Tu-zle, a nagra|ena je profesionalnim fotoaparatom Canon 500 D. Drugi na-jbolji rad je rad Emine Huski} iz Sarajeva, koja je osvojila iPad, dok jetre}a nagrada, iPod touch, oti{la u ruke Enisa Bravoa iz Sarajeva. Se.M.

Cetinski za{titno lice„Replaya“ i u BiH Nakon ko-ncerta u sarajevskoj „Zetri“ To-ny Cetinski je u jutarnjim sati-ma pro{le nedjelje posjetio sara-jevski „Replay“ store, promovira-ju}i uspje{nu suradnju s„Replayjem“ koju ima u Hrva-tskoj, a koja se od ove sezonepro{irila i na podru~je BiH. To-ny Cetinski nosi „Replay“ ve}drugu sezonu, a posebno odabr-ani outfiti idealna su mu kombi-nacija za snimanje editorijala,koncerte, ali i casual varijante.Na obostrano zadovoljstvo odove sezone on postaje za{titno li-ce „Replaya“ i za Bosnu i Herce-govinu. Tony se ovom prilikomdru`io i sa svojim brojnim fano-vima te ljubiteljima spomenutogmodnog brenda. Se.M./B.N.

» Tony sbrojnim

fanovimau Sarajevu

» Tanja \urovi} na „Replay“ promociji

» Izlo`ba kreativnih radova privukla je veliki broj zvanica, u~esnika konkursa, novinara,te odabranih gostiju iz svijeta umjetnosti

Roman Polanski u subotu je u estonskoj prijesto-lnici Talinu osvojio Evropsku filmsku nagraduza re`iju. Nagra|en je za svoj politi~ki triler„The Ghostwriter“, a 76-godi{nji Polanski, kojinije mogao li~no do}i u Talin i preuzeti nagra-du, zahvalio se `iriju i svojim saradnicima putemvideoporuke.

Nekada{nja manekenka Jelena Blagojevi}prije dva mjeseca nije samo promijenilatv-ku}u, nego i tip posla. Prelaskom naFederalnu TV prona{la je, ka`e, mjestokoje je ispunjava zadovoljstvom. Postala je~lanica Redakcije informativnog progra-ma, priprema i ure|uje Vijesti, a u~estvujei u realizaciji Dnevnika 1.

„Crvena jabuka“ je predstavila svoj singl„Ukrast }u ti snove“, koji ujedno najavljujei novi album popularne sarajevske grupe. Upunom jeku je snimanje novog materijala, a~lanovi benda kriju gotovo sve detalje. Ipak,o~ekuje se da }e CD svjetlost dana ugledatiu prvoj polovini naredne godine u izdanju„Croatia Recordsa“.

Oprah Winfrey, kraljica talk showa, uzprijatelja i muzi~ara Paula McCartne-yja, dobitnica je priznanja Kennedyje-vog centra. Ovo priznanje dobivaju onikoji su svojim radom doprinijeli razvo-ju ameri~ke kulture. Svako od njihokitio se medaljom na {arenoj svilenojtraci.

Osim Rusije i Qatara, jedan od pobje-dnika izbora doma}ina svjetskih prve-nstava 2018. i 2022. je i francuska nogo-metna legenda Zinedine Zidane, koji je za-radio ~ak 15 miliona ameri~kih dolarabonusa, jer je Qatar dobio organizacijuSP-a. Fudbaler se aktivno uklju~io u ka-tarsku kampanju, za {ta je zaradio tri mi-liona ameri~kih dolara, ali i jo{ 12 milio-na bonusa za odli~no odra|enu kampa-nju lobiranja za Qatar.

Pro{le sedmice u Pri{tini je odr`anMe|unarodni turnir za veterane u stolnomtenisu. Na trodnevnom turniru takmi~ilose vi{e od 100 igra~a iz Bugarske, Makedo-nije, Crne Gore, Turske, Albanije i Kosova,a na{a predstavnica bila je Idrija Red`epovi}.Kao i mnogo puta do sada, Idrija je osvje-tlala obraz na{oj zemlji, te ku}i donijela zla-tni pehar. U finalu je igrala s takmi~arkomiz Albanije, ali je uspjela pobijediti.

Leonardo Di Caprio se iznenada po~eo inte-resirati za Izrael, tamo{nju kulturu i reli-giju, {to je jasan znak da se namjeravao`eniti svojom djevojkom, manekenkomBar Rafaeli - kazao je izvor blizak glumcuza „Daily Mail“. Zbog nje, navodno, ra-zmatra mogu}nost prelaska na judaizam.Vjeruje se da bi njegova promjena vjeremogla najaviti i skoro sklapanje braka po-znatog para.

azraCafé

Usuditi se: to je cijena napretka

Rije~i kao nadahnu}e“

10/azra 2010.

Vic

tor

HU

GO

“

azraCafé

12/azra 2010.

Potresnu pri~u srebreni~ke tragedije Ahmed Imamovi} je prenio na platno

Potresna pri~a iz `ivota jedne od srebreni~kih porodica, pri~a smje{tena u njihovedu{e i praznina koja ih prati nakon surovog rata, te potraga za ostacima njihovih tije-la, prenesena je napokon i na „platno“.

Pod rediteljskom palicom Ahmeda Imamovi}a, s poezijom i dijalogom AbdulahaSidrana, film „Belvedere“, 15 godina nakon srebreni~ke tragedije, ponovo je nad gle-datelje ovog filma nadvio sjene pro{losti.

O veli~ini srebreni~ke tragedije i danas svjedo~e mnogi, stoga je va`no napomenu-ti koliko je ovo filmsko ostvarenje va`no, kao i svako sje}anje na te{ke godine, kakoizgubljene ljudske `ivote ne bismo prepustili zaboravu. Nakon premijere mogli su se~uti razli~iti komentari, dojmovi o filmu. Jedni su odu{evljeni, a drugi su o~ekivalivi{e od filma o Srebrenici. Ipak, jedna je istina: Ahmedu Imamovi}u namijenjena jeuloga „prvog“ u bh. kinematografiji. Prvi je homoseksualnost smjestio u svakodnevni`ivot, prvi se usudio uprizoriti najve}i genocid u novijoj historiji. ^estitamo za hra-bost!

Uloge u ovom filmu ostvarila su poznata i manje poznata gluma~ka imena, no,svako od njih izazvao je odu{evljenje na licima prisutnih. Me|u njima, svakako, iNermin Tuli}, Sed`ida [eti}, Minka Mufti}, Adis Omerovi}, Armin Osmanovi}, Se-mir Krivi}, Armin Rizvanovi}, Jasna Dikli}, te mnogi drugi.

I crvenim tepihom u znaku srebreni~ke tragedije, a ispred Bosanskog kulturnogcentra, gdje je premijera filma i prikazana, uz srebreni~ke majke pro{etala su i drugapoznata imena iz javnog `ivota na{e zemlje. Film „Belvedere“ ra|en je u produkciji„Comprex“ Sarajevo i Full Media Sarajevo, uz koproducente Concordia Film Zagrebi BHRT. N.V.

Producent filma Samir Smaji} sa suprugom Rubinom i k}erkom Enom

Belvedere: Show realnosti

Mario Drma} s djevojkom Amrom Kafed`i}

Foto

: Iv

an [

EB

ALJ

azra 2010./13

Tarik Samarah i Amir Vuk

Senka, Almir iSabahudinKurt

Izo Kole~i} i Pjer @alica I Samir Avdi} na premijeri filma

Glavne uloge u filmu pripale su Nerminu Tuli}u i Sad`idi[eti} Premijeri su prisustvovale i srebreni~ke majke

azraCafé

Merlin u Düsseldorf ide po pobjeduPri~a o Dini Dervi{halidovi}u je, zapravo, pri~a o tome kako je ~ovjek kadar uraditi sve {to `eli. Ako puno `eli i radi. Sa skromnim glasovnim mogu}nostima i dobrim

pjesni~kim vje{tinama, uspio je formirati vlastiti muzi~ki pravac koji se opisuje sufijskomintrospektivnom filozofijom, hipnoti~kom instrumentalnom i radnom disciplinom.

Neponovljiv i neprikosnoven. Malobrojni su oni koje nije zavela neka Dinina pjesma. Ali,Sarajevo bi se druga~ije zvalo da odmah nisu osule primjedbe na izbor BHRT-a

Pi{e: Elameri [KRGI]-MIKULI] Foto: Ivan [EBALJ

Lijepa je vijest da }e Dino Merlin pre-dstavljati BiH na 56. takmi~enju zapjesmu Evrope. Na{ najve}i muzi~kiautor poku{at }e u Düsseldorfu doni-jeti na{oj zemlji ono {to nije uspjelanogometna ili neka druga reprezenta-cija. Tu mrvu svjetskog priznanja, ta-

ko nu`nog za na{e uru{eno samopuzdanje, samo namdonose jo{ filmski radnici. Mogao bi i Dino Merlin.

Kad je mogao od metalskog radnika u tri smje-

ne dogurati do jedne od tri najve}e zvijezde u ze-mljama biv{e Jugoslavije (koje su poslovi~no muzi-kalne), mogao bi „za~arati“ i Evropu na tri, ~etiriminuta.

Pri~a o Dini je, zapravo, pri~a o tome kako je~ovjek kadar uraditi sve {to `eli. Ako puno `eli ipuno radi. Sa skromnim glasovnim mogu}nostimai dobrim pjesni~kim vje{tinama, uspio je formirativlastiti muzi~ki pravac koji se opisuje sufijskomintrospektivnom filozofijom, hipnoti~kom instru-mentalnom i radnom disciplinom. Neponovljiv ineprikosnoven. Malobrojni su oni koje nije zavelaneka Dinina pjesma.

Ali, Sarajevo bi se druga~ije zvalo da odmah ni-su osule primjedbe na izbor BHRT-a. Sadr`aj ta-kvih komentara nije imao mnogo profesionalnihelemenata. Ako nije kockar, pijanac, {valer, lopov,egzibicionist - onda je Dino Merlin. ^ovjek kojino}i ne ostavlja u kafanama, voli svoj novac i svojevrijeme, svoju porodicu, ku}u i jahtu, zime u Aspe-nu i koristi jednu od blagodeti finansijski situira-nog ~ovjeka - mogu}nost da bira - s kim }e, kad}e, koliko }e i kad ne}e.

Odgovor na pitanje za{to nikad nije oti{ao iz~ar{ije koja mu je zamjerala {to je pio konjak, pje-smu „Da te nije, Alija“, vo`nju biciklom, napu{ta-

14/azra 2010.

azra 2010./15

nje domovine ratnih godina, vra}anje u nju -vjerovatno le`i u dinami~nom ljubavnomodnosu izme|u Dine i Bosne, ne~em {to hranipjesni~ko nadahnu}e.

Kako god, Edin Dervi{halidovi} }e u februa-

ru naredne godine u Njema~koj u nekoliko mi-nuta sigurno uraditi ne{to puno bolje i strastve-nije za BiH nego {to politi~ari rade dvije dece-nije, i makar sa isto `ara s koliko ga osporavajuza kafanskim stolom. �

Dino u pet odgovora� OO ssvvoojjoojj rraaddnnii~~kkoojj pprroo{{lloossttii nniikkaadd jjaavvnnoo nniissttee ggoovvoorriillii::kkaakkoo jjee iizzgglleeddaaoo VVaa{{ `iivvoottnnii ppuutt??

- Dijete sam rastavljenih roditelja, a otac Abid i ma-jka Fatima bili su radnici. Nakon {to sam zavr{io Sre-dnju ma{insku {kolu, zaljubio sam se u Amelu i s njomhodao pet godina prije nego {to smo se vjen~ali. Danposlije vjen~anja dobio sam posao i sljede}ih godina na-porno radio kao metalski radnik, u sve tri tvorni~kesmjene, kako bih priskrbio za porodicu. Tada nisam nisanjao da }u postati pjeva~, iako me estrada oduvijekprivla~ila. Sva{ta sam pro{ao svih ovih godina, a samoje jedna stvar uvijek ista - moje vje~no nastojanje dabudem {to bolji i da uspijem.

� MMee||uu pprrvviimmaa nnaa eessttrraaddii ppooddvvrrggnnuullii ssttee ssee,, jjoo{{ 11999900..,,pprreessaa||iivvaannjjuu kkoossee:: ppllaanniirraattee llii jjoo{{ kkoojjii eesstteettsskkii zzaahhvvaatt??

- Podr`avam sve blagodati koje nam donose novadostignu}a u `ivotu i tehnologiji. Jo{ sam kao mladi}bio jako tu`an {to gubim kosu i kad mi se ukazala prili-ka da to promijenim u jednoj klinici u Danskoj, nisamoklijevao ni trenutka. Poslije toga nisam ni{ta vi{e mije-njao u svom izgledu, ali ako bude potrebno - za{to ne?!

� KKoojjii VVaamm jjee ddooggaa||aajj bbiioo nnaajjiinnssppiirraattiivvnniijjii??

- U jednu pjesmu prenio sam `ivotnu pri~u svog pri-jatelja koji `ivi u Americi. Gledao sam ga s djevojkom,mislio sam da je Bog zbog takvog skladnog para stvorioljubav, no, jednog dana mi se prijatelj javio i rekao daga je ona ostavila, rekav{i samo da ne `eli s njim prove-sti `ivot, jer joj je postao - dosadan. Bio je u {oku, a i jakad sam to ~uo. Tada sam napisao pjesmu „Ispo~etka“u kojoj ka`em: „Ovo {to imamo sad, sve od kolijevkepa do groba, uvijek je bila luksuzna roba. Ti ideali {to svremenom prijete da izblijede, kad ~ovjek i `ena u lju-bavi zajedno osijede“.

� MMaalloo ssee zznnaa oo VVaa{{eemm pprriivvaattnnoomm `iivvoottuu:: zzaa{{ttoo ppoorrooddiiccuuttoolliikkoo sskkrriivvaattee oodd mmeeddiijjaa??

- Ne krijem ih, ali oni ne `ive moj estradni `ivot.Supruga Amela, arhitektica, meni je `ena i majka mojedjece. K}i Naida upisala je postdiplomski studij naOxfordu u Velikoj Britaniji, a sin Hamza je u gimnazi-ji. Naida je ro|ena kad sam po~injao karijeru i u djeti-njstvu je do`ivjela sve - od neima{tine do, metafori~kire~eno, „kavijara i {ampanjca“. Navikla se na skroman`ivot pa je njezin odgovor na moje pitanje - {ta da jojdonesem iz Pariza ili New Yorka - uvijek: „Tata, hvala,imam sve, samo se {to prije vrati ku}i“. Materijalno jene zanima, za razliku od njezinog mla|eg brata. Kad seHamza rodio, vi{e nismo imali nikakvih egzistencijalnihproblema i naviknuo se na to da mu Amela i ja priu{ti-mo {to god po`eli. Kad njega pitam {to mu treba, i ne~eka da zavr{im re~enicu, ve} ima listu narud`bi.

� KKoolliikkoo ssttee zzaaddoovvoolljjnnii oossttvvaarreenniimm?? - Kad vratim film unazad, mogu zbilja biti zadovo-

ljan, jer za jednog metalskog radnika ja sam daleko do-gurao. Organski sam se razvijao od prvog albuma„Kokuzna vremena“, pa sve do dana{njeg „Ispo~eka“,tako da sam rastao korak po korak i to je sazrijevanjebilo vidljivo. Nisam nikada imao nekih naglih skokova,ali ni naglih padova. Sada sam u fazi kada sam, mislim,najzreliji, i autorski i produkcijiski i, jednostavno,u`ivam.

azraCafé

16/azra 2010.

Humana misija „Moj je `ivot moja pjesma“,potekla iz BiH, objedinila je ~itav Region, a cilj je podizanje svijesti o prevenciji raka

grli}a materice. Dio ovog projekta podrazumijeva i snimanje istoimene pjesme

~iji je kompletan autor na{a umjetnica, a ovoj ideji pridru`ile su se i muzi~ke

zvijezde iz Hrvatske, Srbije i Makedonije

Pi{e: Lejla LOJO

Razvijenu svijest o redovnim gine-kolo{kim pregledima s ciljem pr-evencije kancerogenih oboljenjaje ono {to, na`alost, mnogi odnas nemaju, zbog ~ega naj~e{}esnosimo i posljedice najgore vr-ste. Upravo s ciljem razvijanja

svijesti o prevenciji raka grli}a materice nedavnoje u BiH pokrenuta nova humanitarna akcija„Moj je `ivot moja pjesma“. Ideja o ovoj novojkampanji potekla je s vi{e strana - radija„Kameleon“, „Arthur produkcije“ i „Long PlayStudija“, a u projekt su uklju~eni zdravstvenistru~njaci za ovu problematiku iz ~itavog Regio-na. Bosanskohercegova~ki tim predvo|en je do-ktoricom Erminom Iljazovi}. U projekt seodmah uklju~ila i estradna umjetnica Maya Sar,koja je autor pjesme „Moj je `ivot moja pjesma“.Na pitanje {ta ju je motiviralo da se uklju~i uovu akciju, Maya ka`e:

- Najprije spoznaja o neinformiranosti i neo-svije{tenosti `ena u BiH, pa i {ire, kada je rije~ oovoj bolesti. Tome treba dodati i podatke o ra-sprostranjenosti i smrtnosti od ovog oboljenja,koje je, u su{tini, preventivno. Sam cilj akcije je-ste edukacija od najranije dobi, podizanje svijesti`ena o redovnom ginekolo{kom pregledu kao je-dnom od na~ina prevencije, te pomaganje`enama koje su se susrele s ovom bole{}u. Ova

Hu

man

ost

na d

jelu

M

aya

SA

RR

» Djeli} radne atmosfere

Moj je `ivot moja

pjesma

Moj je `ivot moja

pjesma

azra 2010./17

tema ne smije biti tabu u 21. vijeku - ka`e napo~ektu na{eg razgovora Maya.

Pjesma, koja je snimana u Sarajevu, Zagrebui Beogradu, nosi direktnu i jasnu poruku s ci-ljem animiranja javnosti i skretanja pa`nje naovaj problem. Ujedno je i podr{ka `enama obo-ljelim od ove zlo}udne bolesti. Na Mayin poziv,

u ovu akciju odmah su se uklju~ile i Nina Ba-dri}, Aleksandra Radovi} i Karolina Go~eva.

- Moja prva zamisao bila je da pjesmu sni-mim upravo s ove tri dame, jer su osobe iz ja-vnog `ivota koje su naklonost velikog broja pu-blike stekle zahvaljuju}i talentu i profesionalni-zmu, a ne skandalima i kompromitiranju. [to je

jo{ va`nije, sve tri suse dokazale kao dobriljudi, profesionalci iveliki humanisti. Veo-ma sam sretna {to suprihvatile poziv u ovojakciji i velika mi je~ast stajati rame uz ra-me s njima.

Kampanja, te pro-mocija pjesme i spotapo~inje u drugoj polo-vini ovog mjeseca i tr-ajat }e do kraja janua-ra, kada se u tre}oj se-dmici obilje`ava Svje-tski dan borbe protivraka grli}a materice.Na{a sagovornica ka`eda je veoma savjesna utom smislu, te da re-dovno odlazi na gine-kolo{ke preglede.

- Redovno odla-zim na preglede iinformiram se.@eljela bih da tosvim djevojkama i`enama pre|e u je-dnu lijepu naviku ipraksu. Nisam se ko-nkretno susretala sovom bole{}u, ali je-sam s drugim, jedna-ko opakim. Upravote osobe su bile i mo-ja najve}a inspiracijada napi{em ovu pje-

smu. Takvu vrstu snage, vjere, izdr`ljivosti i `eljeza `ivotom ~esto ne sre}em ni kod ljudi koji ne-maju zdravstveni problem. Divim se takvim oso-bama, jer, bez obzira na neda}e koje su ih sna{lei manjak razumijevanja okoline, nemaju nikakveolak{ice u `ivotu zato {to su bolesni, a bore se la-vovskom snagom. Od njih sam dosta toganau~ila o sebi i `ivotnim prioritetima - iskreno}e Maya, dodaju}i da }e njena misija biti ispu-njena ako ova pjesma nekome izmami osmijehna lice ili u~ini da se neka na{a sugra|anka zapi-ta za svoje zdravlje. �

» Nina i Maya: Zajedno u humanoj misiji

» Maya Sarr, Aleksandra Radovi} i Mahir Sarihod`i}

Dokumentarni filmMaya ka`e da je njen tim veoma zadovoljan rezultatima obavljenog po-

sla, te da su u zavr{noj fazi rada. - Finaliziranje pjesme se radi u „Long Play Studiju“ u Sarajevu, za {ta se

pobrinuo producent Mahir Sarihod`i}. Videospot je radila „Arthur produ-kcija“ iz Tuzle, predvo|ena rediteljem Adnanom Huremovi}em i produce-ntom Elmirom Huremovi}em. Paralelno sa snimanjem spota zabilje`eni sui kadrovi za dokumentarni film, koji }e se naknadno emitirati. Doprinosovom projektu dali su i vrhunski muzi~ari poput Nik{e Brato{a, Dine[ukala, Dade Marinkovi}a, Gorana Kova~i}a, Borjana Milo{evi}a. Zastyling su se pobrinuli: Ensar Dervi{begovi}, Ga{a Miladinovi}, Maja Ta-lovi} i Ajla Huremovi}.

Intervju Jasmila @BANI]

18/azra 2010.

Ja sam za svojuspjeh ka`njena

Ne smatram da nemam podr{ku puno ljudi koji

vole i cijene ono {to radim.Ali sistemski ovdje se vi{e

podr`avaju mediokriteti nego upje{ni ljudi, osim ako

nisu dio politi~kog „tala“.Moji koproducenti Austrijanci

i Nijemci su na osnovuuspjeha „Na putu“ od svojih

zemalja automatski dobilinovac za sljede}i film. Prvosam smatrala katastrofom ipatila {to moj sljede}i film

ne}e biti bosanski, a onda sam to shvatila vi{e

profesionalno, kao fudbaler,koji promijeni klub.

Ubje|ujem sebe da nijeva`an dres, nego kako

igra{ i s kim igra{

azra 2010./19

»

Razgovarala: Amela KESEROVI]

Foto: Alexander GONSCHIOR

Njeni filmovi svjedok su nepo-znavanja straha da proba dr-uga~ije. ^ak i onda kadanjenu umjetni~ku slobodukruta birokratija tobo`e nerazumije. Bez razloga nijevlasnica „Zlatnog medvje-

da“, kao ni statusa jedne od najve}ih rediteljicaovog vremena u Evropi.

Priprema se da snimi tre}i igrani film, radnognaslova „Otok ljubavi“. Nije bio po „moralnomukusu“ ~lanova Upravnog odbora Fondacije zakinematografiju FBiH pa nije ni dobio finansi-jsku podr{ku, ali jeste evropskog programaMEDIA, koji je svojevremeno stao i iza redite-

ljskih imena: Roberta Begninija, Michaela Ha-nekea i Pedra Almodovara.

Jasmila je prije nekoliko dana boravila u Tali-nu, na dodjeli nagrada Evropske filmske akademi-je. „Na putu“ je bio nominiran za jo{ jedno vrije-dno priznanje. Ovog puta za najbolju glumicu.

� PPrriijjee nneekkoolliikkoo ddaannaa uurruu~~eennaa VVaamm jjee ppoo~~aassnnaannaaggrraaddaa nnaa WWoommeenn’’ss WWoorrlldd ffiillmmsskkoomm ffeessttiivvaalluu uuTTuueebbiinnggeennuu,, ppoossvvee}}eennoomm zzaa{{ttiittii `eennsskkiihh pprraavvaa.. JJee--ddaann oodd rraazzllooggaa zzaa pprriizznnaannjjee jjee ii VVaa{{ee zzaallaaggaannjjee ddaassee uu ffiillmmoovviimmaa iizzbbjjeeggnnuu pprreeddrraassuuddee,, kkaakkoo bbii sseeoollaakk{{aalloo ii rraazzuummiijjeevvaannjjee mmee||uu lljjuuddiimmaa.. KKoolliikkoo sseeddaannaass lljjuuddii uu BBiiHH mmee||uussoobbnnoo rraazzuummiijjuu??

- Razumjeti ne{to, razumjeti se me|usobno,prije svega, zna~i koristiti razum. Moj drug TimClancy, Amerikanac, na jednom primjeru je po-kazao kako mu neke stvari u BiH nisu jasne.Ka`e da u njegovom iskustvu, ako su ljudi sagla-sni u samo jednoj ta~ki, a nisu u drugih deset,oni i dalje formiraju grupu i rade na zaje-dni~kom cilju, tra`e}i zajedni~ki jezik. U Bosni,ako su ljudi saglasni u deset stvari, a nisu samo ujednoj - odmah nastaje incident, sva|aju se, vri-je|aju i nema {anse da bilo {ta zajedni~ki rade.To je odlika nezrelih, „retardiranih“ dru{tava.Mi smo zemlja sa specijalnim potrebama, speci-

jalnim predstavnikom, specijalnim ustavom. Po-na{amo se kao nezreli ljudi koji jo{ ~ekaju ma-mu i tatu da ih opere.

� NNaakkoonn „„GGrrbbaavviiccee““ ii „„NNaa ppuuttuu““ oo~~eekkuujjeemmoo ii ffii--llmmsskkoo oossttvvaarreennjjee „„OOttookk lljjuubbaavvii““.. OO ~~eemmuu }}eettee ggoo--vvoorriittii oovvoogg ppuuttaa??

- „Otok ljubavi“- to je radni naslov filma, go-vori o bosanskoj porodici na ljetovanju. Pi{emga s Aleksandrom Hemonom, {to je prvi put das nekim radim na scenariju. Zaista u`ivamo ra-de}i. Scenarij se mnogo razlikuje od prethodnadva. Poku{avam ne{to druga~ije, jer se takoosje}am. Druga~ija sam osoba od one koja je pr-avila „Grbavicu“ i one koja je pravila „Na putu“.

� PPooddrr{{kkaa zzaa ssnniimmaannjjee ffiillmmaa uu BBiiHH nniijjeeuusskkrraa}}eennaa ssaammoo VVaammaa,, vvee}} ii hhoolliivvuuddsskkoojj zzvviijjeezzddiiAAnnggeelliinnii JJoolliiee,, kkoojjaa jjee ssvvoojjiimm rreeddiitteelljjsskkiimm pprrvvjjee--

nncceemm nnaammjjeerraavvaallaa uulloo`iittii ddvvaa mmiilliioonnaa ddoollaarraa uuddiioonniiccuu ffiillmmaa kkoojjii ssee ssnniimmaa uu nnaa{{oojj zzeemmlljjii.. NNaa kkrr--aajjuu ssmmoo ddoobbiillii tteekk 220000 hhiilljjaaddaa mmaarraakkaa.. NNeeoossttaa--vvlljjeennii nnoovvaacc,, mmoo`ddaa,, nniijjee nnii kklljjuu~~nnii pprroobblleemm,, kkoollii--kkoo jjaavvnnaa ssrraammoottaa zzbboogg zzaabbrraannee ssnniimmaannjjaa kkoojjaa jjeerreezzuullttaatt uuggllaavvnnoomm ggrraaddsskkiihh ssppeekkuullaacciijjaa,, aa nnee ssttvvaarr--nnoogg uuvviiddaa uu sscceennaarriijj.. KKaakkoo oobbjjaa{{nnjjaavvaattee ppoonnaa{{aannjjeeGGaavvrriillaa GGrraahhoovvccaa ii BBaakkiirree HHaassee~~ii}} uu vveezzii ss ffii--

llmmoomm rraaddnnoogg nnaasslloovvaa „„UUnnttiittlleedd LLoovvee SSttoorryy““??- Bila sam u Pusanu (Koreji) kada je vijest

do{la u strane medije. Tamo su bili direktorKana, predstavnici Berlina, Venecije, svih fi-lmskih medija i ogroman broj filmskih profesio-nalaca, va`nih producenata, reditelja. Ljudi suse smijali „banana-dr`avi“ i svi moji poku{aji dapredstavim BiH kao civiliziranu zemlju u kojojse mo`e raditi posao, kao i svi pozivi ljudima dado|u - izgledali su i samoj meni smije{ni. I bezovog skandala BiH je bila zemlja koja nije imalazakone koji su povoljni za film poput rumu-nskog, bugarskog, ma|arskog - zahvaljuju}i ko-jem su te zemlje zaradile ogroman novac, izgra-dile laboratorije, studija, ceste. To su ljudi kojisu imali razuma. [teta je, na`alost, nepopravlji-va i moja generacija je ne}e mo}i vi{e ispraviti.

� UU „„OOttookkuu lljjuubbaavvii““ }}eettee ookkuuppiittii iinntteerrnnaacciioonnaallnnuuffiillmmsskkuu eekkiippuu.. NNaa kkoonnccuu,, ii kkoopprroodduukkcciijjaa jjee iinnoozzee--mmnnaa ((nnjjeemmaa~~kkoo--hhrrvvaattsskkoo--ffrraannccuusskkaa)).. ^eessttoo VVaamm sseennaa ddoommaa}}eemm tteerreennuu ssppoo~~iittaavvaa ddaa uu ssvvoojjiimm ffiillmmoovvii--mmaa aannggaa`iirraattee gglluummccee iizz ssuussjjeeddssttvvaa uummjjeessttoo bboossaa--nnsskkoohheerrcceeggoovvaa~~kkiihh.. KKaakkoo ttoo kkoommeennttiirraattee??

- Da budem iskrena, nemam nikakvu potre-bu da komentiram. Snimila sam dva filma i zaoba su glavne glumice nominirane za Evropsku

» Na{a rediteljica je bila i jedan od predava~a u Njema~koj

» Jasmili je uru~ena po~asna nagrada na Women’s Worldfilmskom festivalu u Tuebingenu, posve}enom za{titi`enskih prava

Bila sam u Pusanu (Koreji)

kada je vijest o zabrani

snimanja filma Angeline Jolie

u na{oj zemlji do{la u strane

medije. Tamo su bili direktor

Kana, predstavnici Berlina,

Venecije, svih filmskih medija

i ogroman broj filmskih

profesionalaca, va`nih

producenata, reditelja. Ljudi

su se smijali „banana-dr`avi“

i svi moji poku{aji da

predstavim BiH kao civiliziranu

zemlju u kojoj se mo`e raditi

posao, kao i svi pozivi ljudima

da do|u - izgledali su i samoj

meni smije{ni

“

Mi smo zemlja sa specijalnim

potrebama, specijalnim predsta-

vnikom, specijalnim ustavom.

Pona{amo se kao nezreli ljudi

koji jo{ ~ekaju mamu i tatu

da ih opere

“

»

azra 2010./21

filmsku nagradu, kao jedne od pet najboljihglumica u Evropi. Meni to govori da radim ba{kako treba. Nakon „Grbavice“, na evropskuscenu iza{la je trenutno jedna od najboljih bo-sanskohercegova~kih glumica Luna Mijovi}.Ona ve} ima pet me|unarodnih filmova u koji-ma igra glavne uloge. Mislim da je to vi{e negodobro.

� SSvvii vveelliikkii uummjjeettnniiccii ttookkoomm ssvvoogg ssttvvaarraallaa~~kkooggrraaddaa pprroo`iivvjjeellii ssuu ii ffaazzee nneeppooddrr`aavvaannjjaa ii nneerraa--zzuummiijjeevvaannjjaa.. UU kkoonntteekkssttuu ssppoommeennuuttoogg,, jjee llii ttoo iiVVaa{{ uussuudd??

- Ne smatram da nemam podr{ku puno ljudikoji vole i cijene ono {to radim. Ali sistemskiovdje se vi{e podr`avaju mediokriteti negoupje{ni ljudi, osim ako nisu dio politi~kog„tala“. Moji koproducenti Austrijanci i Nijemcisu na osnovu uspjeha „Na putu“ od svojih ze-malja automatski dobili novac za sljede}i film. Jasam za svoj uspjeh ka`njena. Prvo sam smatralakatastrofom i patila {to moj sljede}i film ne}ebiti bosanski, a onda sam to shvatila vi{e profesi-onalno, kao fudbaler, koji promijeni klub.Ubje|ujem sebe da nije va`an dres, nego kakoigra{ i s kim igra{.

� OOkkoo rree`iisseerraa nnaa ppoosseebbaann nnaa~~iinn vviiddii rraazzllii~~iittee ppoo--jjaavvnnoossttii.. KKaakkoo bbiissttee VVii iizz ppoozziicciijjee rreeddiitteelljjaa ooppiissaallii

ddaannaa{{nnjjuu bbhh.. zzbbiilljjuu,, kkaaoo ii oonnuu kkoojjaa jjee ddaalleekkooiizzvvaann nnaa{{iihh bbaallkkaannsskkiihh ookkvviirraa??

- Na stvari vi{e gledam na na~in kakve onemogu biti i {ta nas to ko~i da one takve ne bu-du. Mislim da je BiH zaista izuzetno neobi~nazemlja, s mnogo ljepota, kontradiktornosti, ori-ginalnosti, fantasti~nom energijom. Ali, Bosna jepokorena neznanjem, strahom, primitivizmom.

Veliki sam optimist da }e stvari sada krenuti na-bolje. Ali, ne zato {to je do{la nova vlast, nego{to je krajnje vrijeme da svako od nas preuzmeodgovornost. ^esto sjednem u taksi pa mi se ta-ksisti `ale kako ni{ta ne valja. Ja ka`em: „Jarane,ali tebi auto smrdi. [to ne opere{ i namiri{e{ au-to? Mo`da }e to biti prvi korak u promjenama.Mo`da }e svijet izgledati ljep{i i dogodit }e sebolje stvari ako svako preuzme odgovornost zasvoju ‘zonu’ djelovanja.“ Dovoljna je mala masada se energija usmjeri u pozitivnom smijeru. Alineka svako po~ne od sebe, a ne o~ekuje od dru-gih.

� VVllaassttiittiimm pprriimmjjeerroomm ddeemmaannttiirraattee nneemmoogguu}}nnoossttssppaajjaannjjaa pprriivvaattnnoogg ii ppoosslloovvnnoogg.. VVii ii ssuupprruugg DDaammiirr~~iinnii ssee ddaa ooddoolliijjeevvaattee iisskkuu{{eennjjiimmaa kkoojjee pprroollaazzee ddaa--nnaa{{nnjjee bbrroojjnnee bbrraa~~nnee zzaajjeeddnniiccee.. KKaakkoo VVaamm ttoo ppoollaa--zzii zzaa rruukkoomm??

- Damir i ja funkcioniramo u simbiozi. Vrlosmo razli~iti, a opet u su{tini imamo isti pogledna `ivot, ljubav, ono {to nam je va`no i {to namnije va`no. Na{ posao je plod na{e ljubavi. Kao{to je i dijete plod na{e ljubavi. Pri tome nema-mo furku: filmovi su na{a djeca (smijeh)... nara-vno da ne! Filmovi su na~in na{eg `ivota,dru`enja s ljudima, promjenama u koje vjeruje-mo da svojim filmovima pravimo. ^esto imamo

Ako imate o~ekivanja od

same sebe, onda je to vrlo

dinami~an odnos. Nije rije~

o ambiciji da dosegne{

odre|enu poziciju ili osvoji{

nagradu ili zaradi{ pare. Ne,

to kod mene nema veze s

hijerarhijom ili mo}i. Rije~ je

o tome da zna{ da se svaki

put sve vi{e pribli`ava{

umije}u, su{tini, poeziji.

I to je ono {to uzbu|uje

“

razli~it pogled kako rje{avati stvari. Damir je po-tpuno zen-osoba, ja sam vi{e tip samuraja IliDon Kihota, kako me zove moj drug ruski redi-telj Alexei Popograpsky.

� ZZooee jjee vvee}} vveelliikkaa ddjjeevvoojj~~iiccaa.. PPllaanniirraattee llii jjoojj ppoo--ddaarriittii bbrraattaa iillii sseessttrruu??

- Pitala sam Zoe da li `eli brata ili sestru, onaje rekla: „Mama, to bi nam samo zakomplikova-lo `ivot“ (smijeh). S jedne strane, ja imam bratai znam koliko je to bogatstvo i {ta to zna~i, a sdruge, znam veoma mnogo jedinaca koji su pre-divni ljudi, odli~ni prijatelji, divni roditelji, du-hovno bogati ljudi. Uglavnom, dilema nije laga-na, ali mislim da sam je rije{ila.

� VVaa{{ii lliikkoovvii,, nnaarroo~~iittoo uu „„NNaa ppuuttuu““,, `eellee bbiittiinnee{{ttoo ddrruuggoo.. JJeessttee llii nneekkaaddaa ii llii~~nnoo oossjjee}}aallii ppoottrreebbuuzzaa ddrruuggaa~~iijjiimm iizzbboorriimmaa??

- Svaki ~ovjek, ~ak i zlo~inac, `eli biti bolji~ovjek i evoluirati. Evolucija nije puka teorijao nastanku vrsta, nego ritam genetskog kodir-anja. Moji likovi mo`da i ne `ele promjene,mo`da bi radije ostali na starim pozicijama:Esma bi `eljela da ljudi i dalje vjeruju da jemajka {ehidskog djeteta, Amar bi volio da jeostao na kontrolnom tornju, Luna da je ma-

jka, ali okolnosti ih tjeraju i govore da starimodel vi{e ne funkcionira i da se moraju pri-lago|avati, mijenjati. Postoje trenuci u `ivotugdje osjetim - sada moram napraviti radika-lnu promjenu! Osje}am da se mora desitine{to potpuno druga~ije, a na samompo~etku ne znam {ta je i kojim putem trebami}i. Tada obi~no prvo promijenim ne{to nasebi: dva puta sam se {i{ala na}elavo i tadasam donijela najva`nije, najbolje i najradika-lnije odluke u `ivotu. Evo, sada sam promije-nila nao~are. Sigurno slijedi druga~iji pogledna stvari.

� OOsslloobbaa||aa llii ssee rreeddiitteelljj ss ggooddiinnaammaa tteerreettaa oo~~eekkii--vvaannjjaa??

- Ako imate o~ekivanja od same sebe, onda jeto vrlo dinami~an odnos. Nije rije~ o ambiciji dadosegne{ odre|enu poziciju ili osvoji{ nagraduili zaradi{ pare. Ne, to kod mene nema veze s hi-jerarhijom ili mo}i. Rije~ je o tome da zna{ da sesvaki put sve vi{e pribli`ava{ umije}u, su{tini,poeziji. I to je ono {to uzbu|uje. I o~ekujem odsebe da se, rade}i, pribli`im barem jedan centi-metar svemu tome. O~ekivanje zato nije teretnego put ka ljepoti. A ako ste mislili na o~ekiva-nja drugih ljudi, ona nisu dio mog `ivota. Onasu dio `ivota tih ljudi i sa mnom nemaju amaba{ nikakve veze. Radim ono {to volim, `ivimkako volim, ~inilo bi me sretnijom da je vi{e lju-di oko mene sretno, u`ivam u malim stvarima,u`ivam i u velikim. �

22/azra 2010.

Moj put� UU lljjuuddsskkoojj pprriirrooddii jjee ppoobbuunnaa.. NNaa kkoojjii nnaa~~iinnVVii aarrttiikkuulliirraattee vvllaassttiittuu ppoottrreebbuu zzaa ppoobbuunnoomm??

- Ja ne artikuliram, ja je provodim. Bilasam studentica na Akademiji kada je vladalomi{ljenje, koje su sistematski {irili pojediniprofesori, da, ako nisi dio politi~ke partije ilidio klana ili ako se ne slu`i{ ilegalnim radnja-ma, ne}e{ uspjeti. Pobunila sam se protiv ta-kvog na~ina razmi{ljanja i krenula svojim pu-tem. To nije bio jednosmjeran i jednostavanput, kako sada zvu~i. Ne znam bih li ga ikadavi{e ponovila, ali ono {to me nikada nije na-pu{talo jeste nedostatak straha da probam dr-uga~ije.

^esto sjednem u taksi pami se taksisti `ale kako ni{ta

ne valja. Ja ka`em: „Jarane, alitebi auto smrdi. [to ne opere{i namiri{e{ auto? Mo`da }e tobiti prvi korak u promjenama.Mo`da }e svijet izgledati ljep{ii dogodit }e se bolje stvari akosvako preuzme odgovornostza svoju ‘zonu’ djelovanja“

“

Pitala sam Zoe da li `eli brata ili sestru, ona je rekla:

„Mama, to bi nam samo zakomplikovalo `ivot“. Dilema

nije lagana, ali mislim da sam je rije{ila

“

Zvjezdana pra{ina Julian ASSANGE

24/azra 2010.

Ko je najtra`eniji ~ovjek na svijetu

Nakon {to je objavio hiljade tajnih dokumenata na svojoj stranici „WikiLekas“, ovaj 39-godi{nji Australijanac postao je trn u

oku mnogih vlada i najtra`eniji ~ovjek na svijetu. Ali, on se ne pla{i za svoju sigurnost, te najavljuje

da su mu sljede}a meta ameri~ke banke Priredila: Lejla LOJO

Vo|en idejom da }e svijet postati bo-lje mjesto ako upravo tom svijetuomogu}i pristup svim tajnim infor-macijima, Julian Assange jo{ prije~etiri godine osnovao je web-strani-cu „WikiLeaks“, te na njoj objavlji-vao pri~e koje su obavezno nosile

oznaku „top secret“. Njegova zamisao odli~no je funkcionirala, a

„Wikileaks“ uskoro je postala jedna od najposje}eni-

jih stranica. No, ovih dana sve je krenulo pozlu, kada je na stranici objavljeno vi{e od250.000 ameri~kih povjerljivih dokumenata.Iako zvu~i nevjerovatno, najpovjerljivije infor-macije iz Pentagona postale su dostupne ~ak idoma}icama, a „WikiLeaks“ je postao „trn uoku“ mnogim vladama.

RRooddnnaa AAuussttrraalliijjaa Bila je to kap koja je prelila ~a{u, pa je

„WikiLeaks“ izgubio svoju originalnu dome-nu, ali je ubrzo preseljen na novu adresu u[vicarskoj. Izba~eni su sa servera „Amazona“,a novi dom prona{li su u jednom nuklearnombunkeru u [vedskoj. Prema pisanju magazina„Technology Review“, veliki dio servera„WikiLeaksa“ preba~en je „Pionen“ - Bijeleplanine, informativni centar u vlasni{tvu {ved-skog broadband poslu`itelja „Bahnhof“.

Tako }e od sada, tajni diplomatski doku-menti koje je „WikiLeaks“ objavio na svojimstranicama, biti sigurno spremljeni 30 metaraispod zemlje u hladnoratovskom bunkeru.Mjesto se nalazi nedaleko od samog sredi{taStockholma i ve} je popularno prozvano„Wiki Cave“ (Wiki pe}ina).

A gdje je ~ovjek koji je sve ovo zakuhao?To jo{ niko ne zna. Julian se, prema poslje-dnjim napisima, skriva negdje u Velikoj Brita-niji i samo je pitanje trenutka kada }e gauhvatiti „Scotland Yard“. Ipak, ovog vikendaodgovorio je na pitanja koja su mu, putemchata, postavili ~itatelji britanskog„Guardiana“. Du`e od sata je trajala navala na

portal „Guardiana“, a zbog preoptere}enja,„Guardian“ je naknadno objavio Assangeovekomentare. Jedno od prvih pitanja bilo je onjegovom povratku u rodnu Australiju.

- Mnogo mi nedostaje Australija, ali nema{anse da se odlu~im na taj korak. PremijerkaJulia Gillard i glavni tu`itelj Robert McClella-nd jasno su mi dali do znanja da aktivno po-ma`u ameri~kim kolegama u spre~avanju mo-jih aktivnosti. Uop}e ne sumnjam da bi meuhapsili ~im bih kro~io u Australiju - kazao jeAssange.

Korisnike interneta zanimale su mnogeinformacije, a najvi{e {ta }e se desiti s doku-mentima koji su objavljeni na „WikiLeaksu“,ali ih vi{e nema.

RRoobbiinn HHoooodd- Mnogi dijelovi tih dokumenata su jo{ vi-

dljivi na mirror siteu: mirror.wikileaks.info, aostatak }emo uskoro vratiti, ~im sredimo te-hnolo{ke zavrzlame. Jo{ od aprila smo pod`estokim udarima i nismo vlasnici svoga vre-mena, nego ve}inu vremena tro{imo na popr-

avljanje {tete od napada ameri~kih vlasti. Ali,budite uvjereni da sam prili~no nesretan {to sena{ trogodi{nji rad javnost sada ne mo`e nor-malno pretra`ivati.

O tome je li na ~itav ovaj doga|aj o~ekivaoovako velike reakcije i pla{i li se za vlastitu be-zbjednost, Assange je kazao.

- Uvijek sam vjerovao da }e „WikiLeaks“kao koncept imati globalnu ulogu. U prilogtome ide primjer Kenije 2007. godine, kada jeobjava utjecala na tamo{nje izbore. Dodu{e,procjenjivao sam da }e biti potrebno dvije, ane ~etiri godine da nas prepoznaju kao va`ansubjekt. Prijetnje na{im `ivotima su javno do-kumentirane, no svakako da poduzimamo svemogu}e mjere da se osiguramo.

Novinar Julian Assange ro|en je u Australi-ji 1971. godine, a njegov `ivot javnosti je ma-lo poznat. Osim uskog kruga prijatelja, nikone zna gdje }e spavati i s kim }e se sastati.Naj~e{}e `ivi na aerodromima, a ni u jednojku}i ne prespava du`e od dvije no}i. Neki ga~ak nazivaju Robin Hoodom hakovanja.

- Ljudi vole malo romantizirati ono {to ra-dim. Putujem samo u zemlje u kojima imampodr{ku i gdje moram tragati za pri~ama. Toje isto {to rade lideri nekih organizacija u po-trazi za logistikom. Imamo razli~ite baze narazli~itim mjestima. Postoje samo ~etiri mjestau svijetu gdje se, li~no, osje}am najsigurnije.To su ona mjesta gdje imamo jaku politi~kupodr{ku - kazao je u jednom intrevjuu za„Times“.

Za sebe ka`e da je najprije novinar, a za-

azra 2010./25

Predostro`nosti radi,

Julian uvijek putuje sam,

nosi kodirane laptope i mobitele.

Hotelske sobe pla}a

gotovim novcem, a prijavljuje

se pod la`nim imenima

“

tim izdava~ i izumitelj. - „WikiLeaks“ sam kreirao kao sistem

koji }e rije{iti problem medijske cenzure, alii svake druge vrste cenzure {irom svijeta.

Predostro`nosti radi, Julian uvijek putujesam, nosi kodirane laptope i mobitele. Ho-telske sobe pla}a gotovim novcem, a prija-vljuje se pod la`nim imenima.

Prvi sukob sa zakonom imao je 1991.godine, kada je s kolegama provalio u ka-nadske telekomunikacijske kompanije. Go-dinu poslije osu|en je, ali i pu{ten uz kau-ciju od 21.000 ameri~kih dolara uz neo-bi~no obja{njenje tu`itelja da je rije~ o

intelektualnoj radoznalosti.- Bio sam koautor knjige koja je govorila

o tome kako je biti haker, o tome su sni-mljeni dokumentarni filmovi, ljudi su go-vorili o tome, tu`itelj se mogao malo boljeinformirati i shvatiti o ~emu se radi - pro-komentirao je tada Assange.

NNaaggrraaddee ii pprriizznnaannjjaaZa svoj rad dobio je niz nagrada i brita-

nski magazin uvrstio ga je me|u 50 na-jmo}nijih ljudi na svijetu i 25 vizionara kojimijenjaju svijet.

- Dosad smo objavili vi{e klasificiranihdokumenata nego svi mediji svijeta zajedno.To ne govorim da bih pokazao koliko smouspje{ni ili ne{to sli~no, ve} da bih ukazaona stanje u kojem se nalaze ostali mediji.Kako to da pet anga`iranih ljudi objavi vi{eklasificiranih dokumenata nego svi mediji

svijeta zajedno? To je sramota.Broj njegovih neprijatelja iz dana u dan

raste, ali on nije zabrinut i navodno dobijablizu milion dolara na godinu od anonimnihprihoda. Najozlogla{eniji haker ve} je najaviokako su mu idu}a meta velike ameri~ke ba-nke ~iji bi dokumenti trebali otkriti kako sekr{e propisi, ali i sru{iti neke od klju~nih ba-

naka ukoliko do tada ne bude uhap{en, jer je[vedska za Julianom izdala novi nalog zahap{enje zbog optu`bi za silovanje.

Naime, Kazneni sud [vedske je jo{ 20.novembra za Assangeom izdao me|unaro-dnu potjernicu, koja ga tereti za silovanje,prisilu i zlostavljanje. Istraga je pokrenutanakon Assangeovih navodnih susreta s dvje-ma `enama u Stockholmu tokom augusta.Lokalni mediji javljaju kako je jedna od`rtava izjavila da je spolni odnos po~eo do-brovoljno, me|utim, pretvorio se u nedobr-ovoljni, dok se druga po`alila da je Assangeodbio poslu{ati njene molbe da prestane saspolnim odnosom nakon puknu}a kondo-ma. Na optu`nicu se osvrnuo i sam Assa-nge, koji je demantirao sve njene ta~ke, do-daju}i kako su sve inscenirale SAD ne bi lise „WikiLeaksu“ sru{io kredibilitet.

Ko je u pravu, ostaje tek da se vidi. �

26/azra 2010.

Za sebe ka`e da je

najprije novinar, a zatim

izdava~ i izumitelj “

Julian na naslovnici

„New York Posta“

Razgovarala: Elvedina D@AKMI]

Kada sam pro~itala vijest da jenakon 18 godina obnovljena`eljezni~ka veza izme|u Saraje-va i Beograda, imala sam potre-bu da pi{em. Sjetila sam se togmog posljednjeg putovanja vo-zom od Beograda do Sarajeva, a

onda i drugih doga|aja koji su u vezi sa `eljezni-com. Dok sam pisala, nisam razmi{ljala o tome,ali mogu}e da je radila moja podsvijest, jer vozpredstavlja jaku psihoanaliti~ku metaforu. Napr-imjer, sudbina Ane Karenjine zavr{ava se vozom,ili nakon Holokausta voz je metafora na{eg`ivota bez odredi{ta - rije~i su Azre Nuhefendi},bh. novinarke koja `ivi i radi u Italiji.

Azra je za svoj tekst „Vlak“ osvojila presti`nunagradu „Pi{u}i za Centralnu i Isto~nu Evropu2010“, za najbolji ~lanak o nekoj evropskoj te-mi. Nagradu u iznosu od 5000 eura dodjeljujuAustrijska novinska agencija (Austria Presse Age-ntur) i Bank Austrija (~lanica UniCredit grupe).Ovo priznanje joj, kao {to bi i svakom novinaru,veoma godi. Ne}e joj, ka`e, promijeniti `ivot, alipredstavlja bitnu referencu za budu}i rad.

IIzzbbjjeegglliiccaa iizz BBeeooggrraaddaa- Vijest me je veoma obradovala, i pro{lo je

nekoliko dana prije nego sam shvatila da samba{ ja pobjednik. Konkurs je otvoren za sve evr-opske novinare i to ovo priznanje ~ini jo{ va`ni-jim. Bitan aspekt nagrade je {to vas motivi{e daradite dalje i jo{ bolje.

� KKoojjii jjee bbiioo cciilljj VVaa{{ee pprrii~~ee??

- Bez obzira {to je o ratu u BiH napisano i{tampano vi{e od 5000 knjiga, {to je objavljenopuno novinskih tekstova i {to postoji ogromanfilmski i dokumentarni materijal, stranci me jo{pitaju: „[ta se, ustvari, dogodilo?“. Ljudi ne zna-ju dovoljno, a mla|e generacije ~esto ne znaju

ni{ta o ratu devedesetih godina, a jo{ manje otome kako se nekada `ivjelo kod nas. Eto, ja samhtjela da dam dio odgovora na ova pitanja kojami postavljaju drugi.

� ZZaa{{ttoo ssttee ooddsseelliillii uu IIttaalliijjuu??

- U Italiji sam od 1995. godine, do{la sam kaoizbjeglica iz Beograda. Tada su ve} bile zatvorenesve granice, tako su se 90-ih godina evropskedr`ave branile od novih izbjeglica. Ja vi{e nisammogla niti htjela da ostanem u Beogradu. U Srbi-ji sam `ivjela od 1980., i sve do rata 1992. bilo jeodli~no. Imala sam dobar posao, bila priznata,imala prijatelje, kolege, ukratko, lijep i ugodan`ivot. S ratom u BiH sve se promijenilo. Ostalasam bez posla i bez mnogih prijatelja. Vojislav

[e{elj me je proglasio „austrijskim {pijunom“, istavio na listu izdajnika, na spisak nepodobnih,koji je bio ~itan u glavnim radio i tv-vijestima iobjavljen u svim novinama. To je bio poziv nalin~ „dr`avnih neprijatelja“. Ipak, odlu~ila samostati u Beogradu sve dok moja porodica u Sara-jevu ne bude na sigurnom. Radila sam kao prevo-dilac za strane novinare i preko njih slala novac ipakete s hranom mojima: roditelji su bili na Gr-bavici, sestre s porodicama u centru grada.

� JJee llii IIttaalliijjaa iissppuunniillaa VVaa{{aa oo~~eekkiivvaannjjaa??

- @ivim u Trstu, sama. Ali u gradu `ive i mojedvije sestre, mama, sestri~ine i sestri}i. O Italijisam imala idealisti~ku predstavu prije nego {tosam do{la da `ivim tu. Moja sestra me je podsjeti-

Sedma sila Azra NUHEFENDI]

28/azra 2010.

Vojislav [ešelj me prog l‘austrijskim {pijunom’

» Na dodjeli nagrade s Pavelom Kohoutom, piscem, dramaturgom i pjesnikom porijeklom iz ^e{ke

U Srbiji sam `ivjela od 1980., i sve do rata 1992. bilo je odli~no. Imala sam dobar posao, bila priznata, imala prijatelje, kolege, ukratko, lijep i ugodan `ivot.S ratom u BiH sve se promijenilo. Ostala sam bez posla i bez mnogih prijatelja,

kazala je na{a sagovornica, koja je za svoj ~lanak „Voz“ nedavno osvojila presti`nu nagradu Austrijske novinske agencije

azra 2010./29

lasio

la da sam joj nekada davno govorila da su Italijanitako obrazovani da svi znaju sve opere Verdija na-pamet. Naravno, sve je mnogo druga~ije. Iznena-dilo me je koliko su Italijani, zapravo, malo obra-zovani. Tek u Italiji po~ela sam da cijenim obra-zovanje koje sam stekla u nekada{noj Jugoslaviji,shvatila sam da je to iznad prosjeka. Dru`im seuglavnom sa strancima jer, gle ~uda, Tr{}ani nasne vole koliko smo mi nekada voljeli Trst.

Za sve nas, Slavene, imaju ru`an izraz „g...slu`inska“. Ne prihvataju vas lako u dru{tvo, jo{manje u ku}i. Imam, ipak, neka veoma drago-cjena prijateljstva me|u Tr{}anima, ali moji na-jbli`i prijatelji su stranci kao i ja: Amerikanci,Englezi, Indijci, Pakistanci, ili Italijani sa juga,koji su ovdje u Trstu jednako stranci kao i ja.Ipak, najbolje se osje}am u dru{tvu divnih prija-telja, Sarajlija Gordane i Gorana Omanovi}. USarajevo ~esto dolazim. Prvih nekoliko dana samo~arana, a onda polako dolaze stvari koje mismetaju. To je tipi~no za emigrante: kad jednomode{, vi{e nigdje ne pristaje{ potpuno.

SSttrraannaacc uu mmeeddiijjiimmaa

�� JJeessttee llii ttaammoo nnaassttaavviillii rraaddiittii kkaaoo nnoovviinnaarrkkaa??

- Zaposlena sam kao sekretarica, zahvaljuju}iznanju engleskog jezika. Od toga `ivim. Ali mojavokacija je pisanje. Po~ela sam da objavljujem utr{}anskim novinama „Il Piccolo“. Za seriju te-kstova objavljenih u tim novinama 2004. godinedobila sam italijansku nacionalnu nagradu kaonajbolji strani novinar. Ta nagrada je manje

va`na od ove nove, ali za mene je vi{e zna~ila, jermi je vratila vjeru da mogu pisati, da nisam po-tpuno propala, kao {to sam vjerovala i kako samse osje}ala, na po~etku moga `ivota u Italiji. Ve}dugo objavljujem na raznim portalima i mogure}i da sam izgradila ime, u Italiji me poznaju.

� ZZaa kkoojjee mmeeddiijjee ssttee rraaddiillii uu BBiiHH??

- Po~ela sam u „Oslobo|enju“, a 1980. pre{lasam u Beograd. Do 1992. radila sam na Radio-televiziji Beograd. Kada je po~eo rat u BiH, otje-rali su me. Devedesetih sam radila za razne svje-

tske redakcije kao prevodilac i fikser, a jedno vri-jeme za beogradsko dopisni{tvo BBC-a.

� PPoo`eelliittee llii iikkaaddaa ddaa ssee vvrraattiittee ii ppii{{eettee zzaa nneekkiibbhh.. lliisstt??

- Poku{avala sam, naro~ito odmah nakon ra-ta, da se zaposlim u Sarajevu. Imala sam i ponu-da i poziva. Ali nije i{lo, iz raznih razloga. Zamene je najva`niji bio taj {to mi niko nije davaonikakve garancije, a ja nisam `eljela da zamije-nim ono malo {to sam ve} imala u Italiji zane{to nesigurno i neizvjesno. A sada je ve} ka-sno, ja sam stranac u bh. medijima, tu radeodli~ne kolege starije i srednje generacije i sjajnimladi novinari. I tako treba da bude.

� PPrraattiittee llii {{ttaammppuu uu BBiiHH?? DDaa llii ii uu ~~eemmuu zzaaoo--ssttaajjeemmoo zzaa nnaa{{iimm iittaalliijjaannsskkiimm kkoolleeggaammaa?? SS ddrruuggeessttrraannee,, jjeessmmoo llii uu nneekkoojj pprreeddnnoossttii??

- Da, pratim svakodnevno. Ako zaostajemo, anisam sigurna da je to ta~no, onda je to u te-hnologiji. [to se ti~e novinarskog zanata i tale-nata, najmanje smo jednaki, a ~esto ~itaju}i itali-jansku {tampu pomislim kako oni nemaju nekesjajne novinare koje mi imamo. Italijanska{tampa, radio i TV su kontrolirani, sve vi{e je tokorporativno novinarstvo, to jest odgovara za-htjevima i potrebama velikih kompanija i kapi-tala, a manje informira ~itaoce; sve vi{e prostoraje posve}eno reklamama, crnoj i `utoj hronici.Ako ho}ete biti dobro i ta~no obavije{teni, mor-ate ~itati vi{e ovda{njih i svakako neke stranenovine. �

Po svijesti i savjesti- [to se odgovornosti ti~e, to je va`an dio novinarske profesi-

je, jedako kao talent ili novinarski zanat. Tu lekciju sam nau~ilajo{ kao po~etnik, u Sarajevu. Moji prvi urednici bili su sjajni Se-nad Pra{o i pokojna Maja Fulanovi}. Jo{ se sje}am prilike kadasam morala da odlu~im u jednoj aferi: bili su upleteni va`ni po-liti~ari. Pitala sam urednika Senada Pra{u {ta da radim, a on mije tada rekao: „Po svijesti i savjesti“. To je vrhunsko pravilo na{eprofesije kojeg sam se uvijek pridr`avala.

» I Azrina majka `ivi u Italiji

Region Ivana BANFI]

30/azra 2010.

Maj~instvo me ispunilo kao `enu

Jedna od najseksepilnijih `ena regionalne muzi~ke scene nakon ~etverogodi{nje pauze vratila se na pozornicu u potpuno novom stilu.

O pauzi, kako je pobijedila strah od letenja, te posve}enosti karijeri i elektronskoj muzici govori za na{ magazin

Razgovarala: Selma MULI] Foto: Privatni album

Brojna istra`ivanja {irom svijetapotvr|uju da vrhunac ljepote iprivla~nosti `ene dosti`u nakon31. godine. @ene u kasnim 20-imi ranim 30-im godinama se sma-traju privla~nijima od mladihdjevojaka. Razlog je {to su, prije

svega, samopouzdanije, zrelije, pa samim tim iodgovornije. Najbolji primjer ovih tvrdnji mo`ebiti hrvatska umjetnica Ivana Banfi}, koju mno-gi godinama smatraju jednom od najseksepilni-jih `ena na Balkanu. Energija, pozitivan duh, alii odli~na figura su iste, ~ak ni trudno}a nije mo-gla na{koditi njenom izgledu. Poslije ~etverogo-di{nje pauze sa singlom „Vampirica“ dospjela jena sami vrh muzi~kih ljestvica.

� NNaakkoonn ~~eettiirrii ggooddiinnee ppaauuzzee vvrraa}}aattee ssee nnaa mmuu--zzii~~kkuu sscceennuu uu ppoottppuunnoo nnoovvoomm ssttiilluu.. KKaakkaavv jjeeoossjjee}}aajj ppoonnoovvoo bbiittii ddiijjeelloomm ttee sscceennee??

- Kao da nikada nisam ni oti{la! Muzika jetoliko dio mene da imam osje}aj nisam ni odsu-stvovala. Povratak je bio kao vo`nja biciklom,brzo sam se navikla.

� VVaa{{eemm iizzgglleedduu ppoozzaavviiddjjeellee bbii mmnnooggee mmllaaddee ddjjee--vvoojjkkee,, aallii ii `eennee nnaakkoonn ppoorrooddaa.. KKaakkoo ssttee uussppjjeellii vvrr--aattiittii ttee`iinnuu??

- Disciplinom i brigom o tijelu. Sportski samtip, tako da mi vje`banje spada u svakodnevneaktivnosti. Prilagodila sam vje`be na ciljana po-dru~ja, pazila na prehranu, {to mi opet pada pri-rodno, jer se nastojim hraniti zdravo. Osim to-ga, jednostavno sam uporna. Naravno, genetikatako|er igra ulogu, ali mislim da je najva`niji odsvega onaj unutarnji osje}aj zadovoljstava, koji,naprosto, isijava iz svake sretne `ene.

� KKoolliikkoo VVaass jjee mmaajj~~iinnssttvvoo pprroommiijjeenniilloo ii uu ~~eemmuunnaajjvvii{{ee oossjjeettiittee ttuu pprroommjjeennuu??

- Kako i svaka majka, osje}am veliku odgovo-rnost prema svome sinu. @elim mu pru`iti do-

voljno ljubavi, posvetiti dovoljno vremena, doni-jeti ispravne odluke. Veliko je to optere}enje, aopet, maj~instvo je divno! Osje}aj kada primitesvoje dijete u zagrljaj ne mo`e se usporediti ni s~im. Maj~instvo me ispunilo kao `enu, opleme-nilo kao osobu i dodatno osvijestilo da sre}a nele`i u materijalnim stvarima. Sin i suprug pre-dstavljaju mi veliki motiv, oni su moj putokaz u`ivotu, moj kompas.

� VVaa{{ nnoovvii ssiinnggll „„VVaammppiirr““ nnaa ddoobbrroomm jjee ppuuttuu ddaappoossttaannee hhiitt ii uu nnaa{{oojj ddrr`aavvii.. JJeessttee llii ssee ttoommee nnaaddaallii,,hhoo}}ee llii kkoommpplleettaann nnoovvii mmaatteerriijjaall bbiittii uu ssllii~~nnoommmmuuzzii~~kkoomm aarraann`mmaannuu??

- Pjesma ‘’Vampir’’ povratak je pravom I Beezvuku, koji me uvijek nadahnjivao i jedva samdo~ekala da mu se vratim. Drago mi je da je si-ngl tako dobro prihva}en, {to zna~i da mi je pr-ocjena dobra, da su ljudi `eljni kvalitetne do-ma}e elektronske glazbe. Novi materijal, koji jeu pripremi, bit }e u istom stilu, spreman daosvoji klubove. Sada sura|ujem i s jednim odnajpoznatijih hrvatskih DJ-a, E-Baseom i radi-mo na klupskom remiksu „Vampira“.

� KKoolliikkoo ssttee ssaaddaa ssrreettnnaa `eennaa??

- Neizmjerno! Totalno sam ispunjena, radimono {to volim i u`ivam u svakom trenutku.

� PPooddrr{{kkaa ssuupprruuggaa KKrruunnoossllaavvaa LLaaddii{{ii}}aa,, rreekkllii ssttee,,oodd vveelliikkee vvaamm jjee oodd vvaa`nnoossttii.. UU ~~eemmuu ssee oonnaa oogglleeddaaii ddaa llii jjee mmuu{{kkaarraacc ddooiissttaa ssttuubb jjeeddnnee ppoorrooddiiccee??

- Kruno je moja srodna du{a i moj `ivotnipartner. Imala sam sre}u da smo na{li jedno dr-ugo. Pru`a mi potporu u svemu, uostalom, kao ija njemu. Ravnopravni smo partneri, koji o sve-mu zajedni~ki odlu~uju i rade.

� NNaa vveelliikkii ppaarrttyy,, kkoojjii jjee uupprriillii~~eenn zzaa pprroommoocciijjuuVVaa{{eegg ssiinnggllaa,, ddoo{{llaa ssuu mmnnooggaa ppoozznnaattaa iimmeennaa ppooppuuttDDaammiirraa HHooyykkeeaa,, UUrr{{uullee TToolljj,, KKrriissttiijjaannaa RRaahhiimmoo--vvsskkoogg ii SSeevveerriinnee,, kkoolliikkoo jjee zzaa vvaass bbiittnnaa ppooddrr{{kkaa kkoo--

lleeggaa,, aa ppoosseebbnnoo SSeevveerriinnee,, ss kkoojjoomm vvaass vvee`uu zzaajjee--ddnnii~~kkii mmuuzzii~~kkii ppoo~~eeccii??

- Podr{ka je bitan dio motivacije za rad i dra-go mi je da sam je dobila i od kolega s estrade,koji ina~e preferiraju znatno druga~iji glazbeniizri~aj. To mi govori da su prepoznali potencijali kvalitetu u onome {to radim. Osim njihovepotpore, izuzetno mi je va`na potpora mojih fa-nova na Fejsu i Twitteru, koji me, usprkos ~etirigodina stanke, vjerno prate i pru`aju potporuporukama, idejama, pjesama... To mi je va`nojer tamo imam taj direktan kontakt s njima i do-bivam vrijedne komentare bez posrednika. Po-zvala sam sve da mi se pridru`e na www.facebo-ok.com/IvanaBanfic i prate {ta radim. Uvijek zasvoje fanove imam mala iznena|enja, nekeekskluzivne objave.

� UU kkaakkvvuu oossoobbuu bbiissttee `eelljjeellii ddaa iizzrraassttee VVaa{{ ssiinnJJaann ii kkoojjiimm lljjuuddsskkiimm vvrriijjeeddnnoossttiimmaa ggaa ppoodduu~~aavvaattee??

- Jan je jo{ mali i za mene najdivnije malobi}e na svijetu. Dodu{e, ve} pokazuje da je praviveseljak, pun energije. Trenutno je u faziistra`ivanja stepenica, tako da imamo pune rukeposla s njim. Ponekad je malo prgav i tvrdoglavpoput svoje mame, ali je ina~e jako dobro dijete.Poku{avam ga nau~iti da je u svemu najva`nijaljubav; prema prirodi, poslu koji se radi, a to mupokazujem svojom sre}om i pru`am mu upravoto - ljubav. Osim toga, nastojim ga ne sputavatiu bilo ~emu.

� OObboojjee ssttee ppllaakkaallii kkaadd ssttee ssee pprrvvii ppuutt mmoorraallii rraa--zzddvvoojjiittii zzbboogg nnjjeeggoovvoogg ooddllaasskkaa uu vvrrttii}},, aa VVaa{{eegg uussttuuddiioo.. GGooddiinnaa ssvvaakkooddnneevvnnoo pprroovveeddeennaa ssaa ssiinnoommzzaassiigguurrnnoo ssttvvaarraa ii ppoosseebbnnuu pprriivvrr`eennoosstt,, nnaa kkoojjuu ssee~~oovvjjeekk nnaavviikknnee.. KKaakkoo }}eettee ppooddnniijjeettii rraazzddvvaajjaannjjaa ooddJJaannaa??

- Bilo je suza i {mrcanja, ali sada je ve} lak{e.Imamo odli~ne tete u vrti}u, a ja ga nastojimpodi}i najkasnije u 15h, tako da nije previ{e »

azra 2010./31

^esto sam nastupala u Sarajevu

i tamo je uvijek bila odli~na energija,

Sarajlije su pravi partijaneri

“

32/azra 2010.

sam. Na`alost, s istim se problemom susre}u svezaposlene majke. Ali, ja sam dobro organiziranai sve nekako uspijevam iskombinirati da na krajuprovedem mnogo vremena s njim. Vrti} je i nje-mu va`an, voli se igrati s djecom i `elim da se nataj na~in socijalizira.

� VVjjeerruujjeettee llii lljjuuddiimmaa??- Da, mo`da je to naivno, ali polazim od se-

be, pa nikada ne vidim ni{ta lo{e u drugima.Svima dajem {ansu i prostora, dok se ne poka`eda ga ne zaslu`uju. Mislim da je vjerovati ljudi-ma va`no i radi moje duhovne ispunjenosti.

� IImmaattee llii ii ooddrree||eennee ssttrraahhoovvee??- Uspjela sam ih se rije{iti. Upoznala sam se-

be, suo~ila se s unutarnjim strahovima i `ivimpunim plu}ima. Imala sam, naprimjer, veliki str-

ah od letenja. Odlu~ila sam se suo~iti s njim ipobijediti ga, tako {to sam sko~ila padobranom.Vi{e nemam tih problema. Strahovi su u biti ne-stvarni, {to je i poruka moje nove pjesme. Va-mpiri su na{i strahovi, trebamo se sprijateljiti snjima, da bismo ih pobijedili.

� UU kkoojjoojj mmjjeerrii vvjjeerruujjeettee sseebbii??- Velikoj. Vjerujem u ono {to radim, jer ~ini

mene i ljude oko mene sretnima, to je najboljasmjernica za svako djelovanje. Da nije tako, nebih ovo sve radila.

� KKaakkoo ssee nnoossiittee ss kkrriittiikkaammaa??- Ovisi o kakvoj je kritici rije~. Konstruktivne

kritike su potrebne kako bi se napredovalo, injih uvijek uva`avam. Dapa~e, zato mi je i va`no~uti {to o svemu {to radim misle moji fanovi nadru{tvenim mre`ama. S druge strane, ljudskuzlobu, u bilo kojem obliku, ignoriram.

� NNaa kkoojjii nnaa~~iinn rreeaaggiirraattee kkaaddaa ssee nneekkoo {{aallii nnaaVVaa{{ rraa~~uunn??

- Smijem se zajedno s njim.

� PPoossttoojjii llii nnee{{ttoo zzaa ~~iimm `aalliittee ii kkoojjaa jjee nnaajjbboolljjaalleekkcciijjaa kkoojjuu ssttee nnaauu~~iillii ddoo ssaaddaa??

- Ne postoji, vjerujem da za sve {to se desilopostoji neki razlog, bez obzira koliko on namabio u tom trenu nejasan. Sve {to se dogodilo do-velo me do ovoga gdje sam sada i napravilo meboljom i kvalitetnijom osobom. Kroz sve te situ-acije prona{la sam sebe i, najva`nije {to samnau~ila, treba `ivjeti i u`ivati u sada{njosti, nepro{losti ili budu}nosti.

� MMoo`ee llii ~~oovvjjeekk bbiittii ssaavvrr{{eenn??- Savr{enstvo je u malim stvarima, detaljima

koji, na prvi pogled, ne djeluju nimalo savr{eno.Zato mislim da ne treba na klasi~an na~in tra`itisavr{enstvo u ljudima. Svi imamo mane, ali i iznjih treba znati izvu}i ono najbolje.

� NNaa kkooggaa iillii nnaa {{ttaa ssttee oossjjeettlljjiivvii??- Na svoju intimu. Na sina.

� PPllaa{{iittee llii ssee ssttaarroossttii??

- Vi{e ne, upoznala sam sebe. Trebalo je za tovremena, ali sada sam na~isto sa svim {to `ivotnosi. Ponekad me malo zabrine da li }u s godi-nama imati dovoljno energije i kondicije raditiono {to `elim, odnosno da li }e moje tijelo mo}ito sve pratiti.

� KKaakkoo }}eettee pprroovveessttii nnoovvooggooddii{{nnjjee pprraazznniikkee??

- To jo{ nisam sigurna, mo`da ~ak i radno. Usvakom slu~aju, gdje god bila i {to god radila,bit }u sa svoja dva najdra`a mu{karca.

� [[ttaa bbiissttee ppoo`eelljjeellii lljjuuddiimmaa zzaa nnaarreeddnnuu ggooddiinnuu??

- Da prestanu biti depresivni i ne razmi{ljajuo krizi i recesiji. Da bude vi{e pozitivne vibresvuda oko nas i da ljudi shvate da sre}a i napre-dak le`e isklju~ivo u njima samima.

� KKaaddaa VVaass ppuubblliikkaa mmoo`ee oo~~eekkiivvaattii uu SSaarraajjeevvuu??- Vjerujem uskoro, mo`da ve} i sljede}e godi-

ne. ^esto sam nastupala u Sarajevu i tamo jeuvijek bila odli~na energija, Sarajlije su pravi pa-rtijaneri. Bit }e mi zadovoljstvo prirediti jedanpravi party u Sarajevu, cjelove~ernji show uz DJ-a, plesa~e, instrumentaliste, da se svi zajedno do-bro isple{emo i zabavimo. �

Sada sam potpuno

ispunjena kao `ena,

oplemenjena kao osoba

i shvatila sam da sre}a ne

le`i u materijalnim stvarima

“

» » Sin i suprug su mi veliki motiv, oni su moj kompas u `ivotu

Glumci Edis @ILI]

34/azra 2010.

Iako mlad i jo{ „upija“ svaku glumu iskusnijihkolega, ve} je imao zapa`ene uloge. Nakonodglumljene scene u filmu Angeline Jolie,

nada se da }e jednog dana zaigrati i u filmovima sarajevskih reditelja

Pi{e: D`emka KARA^AFoto: Ahmet BAJRI] Blicko i privatni album

Od trenutka kada je prvi put u{ao naslu`bena vrata Narodnog pozori{ta Tu-zla i upoznao glumce, `elja mu je bila dapostane ~lan tog ansambla. Mladi, tale-ntirani i perspektivni glumac Edis @ili}danas sa sigurno{}u mo`e re}i da je nakorak do ispunjenja svog sna: trenutno

je glumac-pripravnik u ovoj ku}i, a izvjesno je da }e dobiti istalni posao.

- To mi je zaista bila najve}a `elja. Trudio sam se odpo~etka, od upisa na Akademiju, da budem dio te ekipe. Toje poseban osje}aj. ^ast mi je {to igram s tim glumcima, po-

Vrijeme je za velike ulogeVrijeme je za velike uloge

» S Angelinom Jolie

gotovo s Melihom Faki}, Nerminom Omi}em,Midhatom Ku{ljugi}em... Najvjerovatnije }uostati dio ansambla, i zaposlenje je, hvala Bogu,napokon do{lo. Ne mogu vam opisati taj osje}aj.Nije to neka velika pla}a zbog koje bih se trudio,ali ovaj osje}aj se ne mo`e platiti - iskren je Edis.

OOssttvvaarreennii ssaannIako mu je tek 25 godina, iza sebe ima mno-

go dobrih uloga. Igrao je u nekoliko pozori{nihpredstava, glumio u seriji „Ne daj se, Nina“, sni-

mao reklame... Nije se nadao da }e se tako brzopojaviti i na filmu. I to ne obi~nom filmu, negofilmu popularne Angeline Jolie.

Mladi glumac se s brojnim kolegama prijaviona kasting, ali su samo on i Nusmir Muharemo-vi} odabrani za jednuscenu. Profesionalac je inije nam govorio o sceni,jer po{tuje ugovor. Ipak,s nama je podijelio utiskesa snimanja u Budi-mpe{ti.

- S Angelinom samimao najnormalnijiodnos reditelj - glumac.Davala mi je indikacije ikomunicirali smo kaokolege. Nisam mogaovjerovati kada je pri{la, normalizirala komunika-ciju i opu{tala atmosferu. Odli~na je `ena i zaistaimam najpozitivnije utiske. Snimao sam jednuscenu, ali mislim da je to taman za prvo pojavlji-vanje na filmu. Stvarno sam se dobro osje}aonakon snimljene scene. Drago mi je i to {to samjedini glumac iz Tuzle u tom filmu. Nadam seda }e mi taj film otvoriti vrata za neke druge po-slove. Barem se nadam, jer mora se dogoditi~udo da bi glumac iz Tuzle glumio u nekom sar-ajevskom filmu. Ne znam kakva je to logika ikoji su to kriteriji. Ali, valjda }emo i mi iz Tuzlenekad napraviti film.

Osvr}u}i se na hrvatsku seriju „Ne daj se,Nina“, koja je i danas popularna u zemljama Re-giona, Edis govori da mu nije donijela neke no-ve projekte. Kao mlad glumac tada je stekao, ka-ko sam ka`e, umjerenu popularnost. Tada sekao dvadesetdvogodi{njak na{ao u jednom viso-kobud`etnom projektu i drago mu je {to iza se-be ima takvo iskustvo. Isti~e da je tada dokazaosebi, a i drugima, da `eli, zna i mo`e se bavitiglumom. Iako mlad, bio je veoma mudar i upi-jao je iskustvo od starijih kolega, {to i danas ~ini.

- U predstavi „Gospo|a ministarka“ najvi{escena imam s Melihom i puno sam nau~io od

nje. To je stra{na energija. Ona je fantasti~na glu-mica i svaki put da sve od sebe, tako da je i nakon15-20 igranja predstava svaki put sve bolja.

U seriji „Ne daj se, Nina“ glumio je veselog isnala`ljivog Bosanca Nikolu, a u „Ministarki“ jehiperaktivni, ministricin sin Raka.

- Ne bih `elio da stalno igram iste uloge, aovo mi je druga ili tre}a uloga da igram tog ne-kog malca koji je hiperaktivan i delikventan, alisvi|a mi se, jer tamo mogu da budem sve ono{to nisam u privatnom `ivotu. Mogu da se glu-piram - kroz smijeh priznaje Edis.

S kolegom Elvisom Jahi}em vodi Dramskistudio Narodnog pozori{ta Tuzla. S obzirom nato da je zavr{io Pedago{ku gimnaziju, jer mu jeprvobitna `elja bila da postane u~itelj, Edisu seovaj projekt dopada zbog gluma~kog i peda-go{kog rada s djecom.

MMiiddiinn ssaavvjjeett- Djeca su fenomenalna i mnogo od njih mo-

gu nau~iti. Vra}aju}i se kroz taj rad i vje`be mogui sebe malo da prekontroli{em. Radimo jednu pr-edstavu koju je napisao Zlatko Jugovi}, podijelilismo uloge, a klinci su ozbiljno shvatili svoje zada-tke. Stvarno radimo, ne zezamo se i ne tra}imovrijeme. Radimo ne{to plemenito za {ta se nadamda }e jednog dana ugledati svjetlo dana.

A ~ovjek koji je odredio Edisovu `ivotnu pu-tanju i koji mu je i danas veliki prijatelj i po-dr{ka, jeste njegov kolega Midhat Ku{ljugi}. Pozavr{etku gimnazije htio je upisati studij engle-skog jezika, ali nije bio primljen. U to vrijeme je

glumio u predstavi„Akvarijum“ Draft tea-tra.

- Tada sam kaomom~i} koji je zavr{iosrednju {kolu, i{ao uBar s predstavom, {toje meni bilo fanta-sti~no iskustvo. U tommomentu sam po`elioda budem glumac i ta-da sam to i odlu~io.Gledali smo neku au-

diciju na TV-u i pri{ao sam Midi, kojeg tada ni-sam znao i rekao: „[ta misli{ da ja upi{em Aka-demiju i da iza|em kao jedan od ovih iz audici-je?“. Savjetovao mi je da ne radim tako, negoako stvarno ho}u da upi{em Akademiju, da sedobro pripremim. Poslu{ao sam ga, shvatioozbiljno taj zadatak, dobro se pripremio i bioprimljen. Prijateljstvo s Midom i dalje traje. Onje sjajan glumac, ali i ~ovjek.

A koliko podr{ka prijatelja `ivot mo`e u~iniljep{im, boljim i lak{im, svjedo~i i sam Edis, ko-jem je krajem oktobra umrla majka.

- @ivot ide dalje. Majka mi je bolovala godi-nu i to vrijeme bio sam uz nju. Ali, Bo`ija volja.Sre}om imam prijatelje, svoje pozori{te, djevo-jku. Naravno, niko mi ne mo`e zamijeniti ma-mu, ali uz sve njih se osje}am sigurnijim i ja~im.

A Edisova djevojka, koja ga bodri ve} ~etiri ipo godine, jeste karatistkinja Una Selman. Te-mpo `ivota im je sli~an. On ima probe, a ona tr-eninge. Oboje su veseli i omiljeni su par udru{tvu. Za svoju Unu ka`e da mu je najve}apodr{ka. Priznaje da ne zna pripremiti kru-mpri}e kao Nikola iz serije „Ne daj se, Nina“,ali za sebe i svoju djevojku, veli, mo`e spremitibarem pomfrit. �

azra 2010./35

Majka mi je bolovala

godinu prije smrti. Bo`ija volja.

Sre}om, imam prijatelje, svoje

pozori{te, djevojku. Naravno,

niko mi ne mo`e zamijeniti

mamu, ali uz sve njih se

osje}am sigurnijim i ja~im

“

@ivotni izazovi Dijana RADULJ

36/azra 2010.

Atraktivna banjalu~ka novinarka i

voditeljica je, nakon{est godina rada

na TV Pink BH, napustila ovu ku}u,

te odlu~ila odselitise u Beograd, gdje

je ~eka njen zaru~nik Goran

Kova~i}. O razlozima

odlaska s Pinka, te novim `ivotnimplanovima Dijana

je govorila i za na{e ~itatelje

Pi{e: Lejla LOJO

azra 2010./37

Nakon {to je ve}inu svog radnogvijeka provela rade}i na televizijikao novinarka, voditeljica i ure-dnica, atraktivna Banjalu~ankaDijana Radulj donijela jezna~ajnu `ivotnu odluku iodlu~ila napustiti svoj trenutni

posao i odseliti se u Beograd. Dijana je, naime, po-sljednjih {est godina radila na TV Pink BH, a kakoka`e, razlozi njenog odlaska s ove televizije su priva-tne i li~ne prirode. O svojim novim `ivotnim plano-vima Dijana je rado govorila za na{ magazin.

RRuuttiinnaa ii nneezzaaddoovvoolljjssttvvoo- Ve} dugo vremena se nisam osje}ala zadovo-

ljno i ispunjeno prilikom obavljanja radnih obave-za. Nisam imala priliku da ispoljim svoju kreati-vnost, gu{ila me rutina. Sve te stvari su se spojile ujednu i odluka se nametnula sama kao logi~an nar-edni korak u mom `ivotu - pri~a na po~etku na{egrazgovora Dijana, dodaju}i kako ju je na ovu odlu-ku najvi{e motiviralo nezadovoljstvo, i to u profesi-onalnom, `ivotnom i finansijskom smislu.

- Prije svega, mislim na situacije i ljude koji suu~inili da ovaj posao volim manje nego {to to stva-rno jeste. Jednom mi je neko rekao da }u osjetitikada je vrijeme da prestanem raditi ovaj posao -kada osjetim nezadovoljstvo ~ak i prilikom dolaskana televiziju. Mislim da je to sada bio slu~aj.

Dijanine kolege s televizije su veoma emotivnedo ivjele njen odlazak. Tu`ni su, ali i sretni u isto vrijemei podr`avaju njenu odluku u potrazi za ljep{om budu}no-

sti. O tome da li odlazak s televizije zna~i injen odlazak iz novinarstva, Dijana ka`e:

- Za sada ne znam sigurno. Mislimda se nikada ne}u povu}i iz ovog poslana pravi na~in i da }u uvijek imati bar-em neku malu dodirnu ta~ku s njim.Jo{ sam „jako“ umorna od stresa kojisam pro{la u posljednje vrijeme, pasada i ne razmi{ljam o tome. Ali, ubudu}nosti bih voljela spojiti svojuljubav prema novinarstvu.

S obzirom na to da Dijanaovih dana pakuje kofere kako bi se

odselila u Beograd, gdje je ~eka njen zaru~nik GoranKova~i}, sigurno je o~ekuje sretniji `ivotni period.

NNoovvii ppllaannoovvii- U Beograd odlazim prvenstveno zbog ljubavi.

U vrlo lo{oj poslovnoj situaciji sam potvrdila svojemi{ljenje da je ljubav najbitnija. Ona nam daje vje-tar u le|a i u lo{im `ivotnim situacijama, a tadasmo emotivno ispunjeni, druga~ije i s osmijehomidemo kroz `ivot - iskreno }e Dijana.

Ideja o preseljenju u Beograd se du`e vremenavrzmala po njenoj glavi, no sada je kona~no do{lopravo vrijeme.

- Uvijek sam ne{to ~ekala: diplomski na fakulte-tu, jo{ jednu sezonu emisije... Sada je bilo vrijemeda se ta odluka donese bez ikakvih kompromisa,jer smo Goran i ja dugo `ivjeli odvojeno. Izme|uostalog, to je jedan od razloga koji je presudio. Adrugi, kao {to sam rekla, jeste nezadovoljstvo naposlu. Sve u svemu, mi{ljenja sam da je ovo te{ka,ali ispravna `ivotna odluka. Dok ne{to ne „presi-je~ete“, druge stvari se ne mogu pokrenuti.

Dijana ka`e da nema nekih konkretnih planovau vezi s novim poslom, te da su sve poslovne ponu-de trenutno „na ~ekanju“. Najpije }e se posvetitisebi, relaksaciji i adaptaciji na novu `ivotnu sredi-nu. O tome da li njen odlazak u Beograd ima vezesa skora{njim planovima za vjen~anje, Dijana ka`e:

- Za sada }emo u`ivati jedno u drugom i u svemu{to zajedni~ki `ivot nosi. ^ini mi se da sam jednomve} rekla da smo oboje spontani, te me ne bi za~udiloda na{u vezu i ozakonimo potpuno neplanirano, u ne-kom trenutku za koji }emo zaklju~iti da je pravi. �

Napu{tam „Pink“ i selim u Beograd

»Dijana i Goran: Svoju vezuozakonit}emospontano ineplanirano

Ju`ina

Dvije stvari je mu{karcu te{kopriznati. Prva je da sam sebinije dovoljan, druga da nijeu pravu - da je pogrije{io. E,pa, dijelom vam, moje dame,stalno i pomalo priznajemovo prvo. Sad vam u potpu-

nosti priznajem to drugo. Nisam vi{e na Facebo-oku. Bio sam u krivu kad sam ljude dijelio naone koji su na FB i one koji }e to biti. Sada ihdijelim na one koji jesu, one koji }e biti i onekoji su uvidjeli da im je to vi{ak i tlaka u `ivotu.^ovjek u~i dok je `iv. Ja nikad nisam ni~ijemi{ljenje osim svoga promijenio, i ne namjera-vam. Samo mislim da je razumijevanje polarje{enja problema - druga polovina ionako nezavisi od nas.

Malo }u prvo o novcu. I o stvarima koje sekupuju. Dok je ne{to sredstvo, to je super. Stvaritreba da vam slu`e, moje dame, da imate koristiod njih. Tako je i s novcen. Dok ga zara|ujetezato {to vam treba, to je ok. Ali, kad po~ne biticilj va{eg rada i napora, smisao `ivota, onda stenagrabusili. Nema tu vi{e vas, to je neko drugikome su pare sve i na~in da budete neka druga.Znam `ene koje kao smisao `ivota vide ba{ no-vac. Nemaju ni ku~eta ni ma~eta, ni mu`a ni lju-bavnika u kasnim tridesetim, u ranim ili kasnim~etrdesetima, samo skupe stvari i nova kola... i`elja da se bude u „visokom“ dru{tvu (obi~noonima koji su stalno na TV-u, a ku}i im dug zastruju stalno raste), da ih se vidi s „Prada“ torbi-com u ruci. Neke se zbog toga i udaju za ljude skojima ne mogu ni nekoliko rije~i prozboriti ikoje svake ve~eri otrpe na sebi, samo da dobiju tevanjske manifestacije vrijednosti. Udaju se za sta-tus i pare, za mu{karce koji ih ne znaju posjesti ukrilo, ljuljati i {utjeti s njima dok u ku}i samo ra-dio ili TV pri~aju gluposti. Onda sebi tra`e lju-bavnike, da se koliko-toliko potvrde kao `ene.Mislim, ako vam je to cilj, onda neka vam je Bogna pomo}i. Pustinja u kojoj `ivi beduin je malamaca prema pustinji u kojoj te `ene `ive. A znamih, na`alost, previ{e takvih, sve vi{e, puno nesre-tnih s kao nacrtanim osmijesima na licima. Glu-mljena sre}a im stoji kao la`na brada, kao }osavumu{ku nacrtani brkovi.

Malo o Facebooku. FB je mjesto na koje jedo{lo puno ljudi koji i nemaju stvarni `ivot. Iliim je, uistinu, nikakav. Nesposobni za bilo {ta{to }e ih izvu~i iz u~male i ne`eljene, ~esto i fi-nansijski neizdr`ivo-neodr`ive stvarnosti, na{lisu novu „stvarnost“ na Facebooku, stavili okuugodne (ili manje neugodne) slike iz mla|ih da-na i sebe u situacijama koje nisu nimalo njihove.Tu na FB oni su „sjajni“ pisci, neshva}eni a do-

bri pjesnici, avanturisti, istra`iva~i, filozofi, ljudipuni vje{tina i talenta. Redovno ne govore stra-ne jezike (~ak ni engleski), ~asto imaju zavr{enusrednju {kolu (ka`u, i ne treba im vi{e) i punokoriste srca i smajli}e. Ba{ mu{ki, zar ne? Slikajuse tamo gdje su - ~esto na tu|i ili dr`avni tro{ak- bili i spavali, jeli i pili. U stvarnosti, nemaju nitalenta ni mu... hm, ni petlje da ostvare ne{to u`ivotu. Pogotovo volje da rade i `ive `ivot kakavuglavnom imamo vi i ja. Finansiraju ih njihovezlosretne `ene, }a}e i matere, kojekakvi vlasnicibenzinskih pumpi, fratri, mesari... Jednom ri-je~ju, ni na kraj pameti vam nije da kupite ne{to{to su {tampali i objavili, ulizuju}i se i kam~e~ipare unaokolo. To ih ne spre~ava da vam {aljuizlizane re~enice i srednjovjekovne pjesmice(neki i u pisanju koriste rije~i koje po~inu s „k“ i„p“, valjda misle da ih to ~ini avangardom pje-sni{tva i proze). Ni{ta ih ne spre~ava da vas psu-ju i maltretiraju ako ih „otkantate“, jasno im jeda se ne mo`ete provu}i kroz `icu kompjutera iopaliti poluraspadnutom matorom gmizavcuzvu~an {amar.

Drugo gubili{te misli i vremena je igrali{tepro}elavog buljavog Tur~ina vodnjikavih o~iju,kojem se stalno ne{to neobi~no doga|a. Glumaci glumica koje gledate, ne `ive `ivot Onura i[eherzade, `ive puno bolje, i to zahvaljuju}i va-ma, moje dame. Onur i [eherzada su dvoje ljudiza kojima se u Mostaru niko ne bi okrenuo zbognjihove spolja{njosti, jedino bi primijetili kakosu oniski. Ipak, lukavo je to sve smi{ljeno. Onurvam je blizu pameti, bli`e od preplanulih Lati-nosa iz meksi~kih sapunica. I dosti`niji. Imate ivi svoje buljave i pro}elave mu{karce, zami{ljateih u novim kolima i s kravatom. Mo`ete se pita-ti za{to oni ne nose kravate i bradu od nekolikodana, kao Onur? Hm... Mislite da je Onur nosikad je na snimanju? Ne, nije. Mo`e mu se, aline}e. Ni [eherzada nema po cijele dane sme|impuderom ula{teno lice, ba{ kao ni vi. Dodu{e,nije ta serija maligna kao Facebook, ali nije nipotpuno nevina. Uzme vam vrijeme, ako ne zadjecu ili unuke - onda za sestri}e i brati}e kojeniste dugo vidjele. Uzme vam vrijeme za vas.

I, da znate, ako me vi{e ne na|ete na Facebo-oku, nisam vas ni blokirao ni izbrisao s liste pri-jatelja. Jednostavno nisam tamo. Izbrisao samsebe. A ako na|ete nekoga s mojim imenom iprezimenom na FB (ka`u da je poneko uporanu `elji da bude ja, ima ~ak i par mojih slika),blokirajte i prijavite. Ja pri ovoj pameti i isku-stvu ne to~im gorivo na OMV benzinskim pu-mpama i ne idem na Facebook. Ako nisam u pr-avu, promijenit }u mi{ljenje. A sada, moje da-me, tako kod mene stoje stvari. �

Godine koje su pojeliOnur i Facebook

Drugo gubili{te misli i vremena je igrali{te

pro}elavog buljavogTur~ina vodnjikavih o~iju,

kojem se stalno ne{toneobi~no doga|a.

Glumac i glumica kojegledate, ne `ive `ivot

Onura i [eherzade, `ive puno bolje, i to

zahvaljuju}i vama, mojedame. Onur i [eherzada

su dvoje ljudi za kojimase u Mostaru niko ne bi

okrenuo zbog njihovespolja{njosti, jedino bi

primijetili kako su oniski.Ipak, lukavo je to sve

smi{ljeno. Onur vam jeblizu pameti, bli`e od

preplanulih Latinosa izmeksi~kih sapunica

Pi{e:

VVeesseelliinn GGAATTAALLOO

38/azra 2010.

SS TT YY LL I S S I M OSSttiilloovvii,, ttrreennddoovvii,, zzddrraavvlljjee ii lliiffeessttyyllee nnoovvoossttii

II jjoo{{::�� Tajne stila by Elvir Lakovi} Laka

�� Fashion era: Vrijeme je za {ubare

�� @ivot na visini: Alisa Rebronja

�� Noviteti iz kozmetike

Znate li {ta zna~i rije~ provodad`ika? [ta mislite oposredni{tvu? Jeste li ikadaposredovali izme|u dvojeljudi ili je neko vama bio posrednik da biste upoznalisvoju ljubav? Da li uop}eoti}i na ugovoreni sastanak s osobom koju vam je preporu~io neko od va{ih prijatelja. Mladi ljudi u BiHnedavno su o ovoj temi diskutirali na Facebooku, jer su shvatili da Googlejedino ne daje odgovor na pitanje kome dati srce

Kako na}i ljubavsvog `ivota

azra 2010./39

SS TT YY LL I S S I M O

40/azra 2010.

Elv

ir LA

KO

VI]

Laka

Nikad u `ivotunisam koristio parfem

Nijedan bh. izvo|a~ ne mo`e sepohvaliti kako je dobio najboljeocjene stylinga od planetarnopoznatog modnog kreatora i dase ta vijest pojavila u svjetskimmedijima. Elvir Lakovi} Laka

mo`e. Nakon nastupa na Eurosongu 2008. godine u

Beogradu, gdje je predstavljao na{u zemlju ko-mpozicijom „Poku{aj“, slavni francuski modnikreator Jean Paul Gaultier bio je odu{evljen nje-govim imid`om. Prisutni ka`u da mu se najvi{esvidjela crna traka koju je Laka prije nastupa ve-zao oko glave.

Harizmati~ki muzi~ar je, tako|er, jedan od ri-jetkih koji priznaje kako voli kupovati u secondhand prodavnicama, a njegov imid`, opet, hvalesvi bh. dizajneri. On definitivno dokazuje da jenajva`nija ideja, kako u muzici, tako i u onom{to svakog dana bira, stvaraju}i i vizelnu poruku.

Titula najboljeg izvo|a~a po izboru gledateljaMTV Adrije i regionalni uspjeh dokazuju da jeLaka jedinstveno „Stvorenje“.

� KKaakkoo bbiissttee ddeeffiinniirraallii ssvvoojj mmooddnnii ssttiill??

- Pa, to je stil pun raznih utjecaja, od visokemode do na~ina odijevanja obi~nog ~ovjeka. Ne-kad me inspiri{u ljudi sa sela, nekad radnici, anekad bendovi koje volim. Mislim da je na me-ne najvi{e utjecaja ostavilo to kako se ljudiobla~e u New Yorku. Ipak sam ja tri godine bio„ro|eni“ Njujor~anin.

� GGddjjee oobbii~~nnoo kkuuppuujjeettee ssvvoojjuu zzaanniimmlljjiivvuu ggaarrddeerroo--bbuu??

- Nije mi va`no koja je prodavnica u pitanju.Ako mi se ne{to svi|a, to i kupujem. Ipak, nikadnisam kupovao preskupu robu, jer mislim da tonema smisla. Kad smo bili u second handu u Li-verpoolu, da sam mogao ponijeti, kupio bi cijeluradnju. Nekad odijelo ~ini ~ovjeka, i to kad je upitanju policajac ili smetljar.

� IImmaattee ssppeecciiffii~~aann ssttiill kkoojjiimm ssuu ddiizzaajjnneerriioodduu{{eevvlljjeennii,, aa kkoolliikkoo pprraattiittee mmooddnnee ttrreennddoovvee??

- Pratim ove moje nove bendove i njihov stilodijevanja, pa onda sve prilagodim sebi. Volimpunk stil i dizajnera Johna Galliana.

� KKaakkoo ssee ppoonnaa{{aattee uu pprrooddaavvnniiccii?? KKuuppuujjeettee llii uuppaanniiccii iillii ppaa`lljjiivvoo bbiirraattee??

- Nikad ne znam {ta }u kupiti dok to ne vi-dim. Ga}e i ~arape kupujem planirano. Vrlo pr-omi{ljeno biram skupe stvari, jer mi se te{koodvojiti od novca.

� NNaajjsskkuupplljjii ooddjjeevvnnii pprreeddmmeett uu VVaa{{eemm oorrmmaarruujjee......

- Moje cipele. Imam ih puno i nosim ih samokad nastupam. Ina~e, volim cipele i ~izme.^izma glavu ~uva, ako je ima{. Mislim, glavu. »

Harizmati~ki bh. muzi~ar jedan je od rijetkih u Regionu koji se mo`e pohvaliti komplimentima za odjevni izbor od svjetski poznatog dizajnera Jeana Paula Gaultiera. Laka, tako|er, priznaje

kako nema dilema u vezi s kupovinom u second hand prodavnicama iz kojih obi~no

dolaze detalji u njegovim ma{tovitim kreacijama Razgovarala: Zana KOLO[

azra 2010./41

42/azra 2010.

Ga}e i ~arape

kupujem planirano. Vrlo

promi{ljeno biram skupe

stvari, jer mi se te{ko

odvojiti od novca

“

� TTee{{kkoo jjee pprroonnaa}}ii zzaa--nniimmlljjiivvuu oobbuu}}uu uu ooggaa--nnii~~eennoojj ppoonnuuddii.. GGddjjee jjeeVVii kkuuppuujjeettee??

- Gdje stignem.^ak imam i polovnihcipela. Uvijek `alimkad se ne odlu~im zaneke cipele, {to ih neuzeh.

� KKaadd ssttee ppoosslljjeeddnnjjiippuutt oobbuukkllii ooddiijjeelloo ii ssttaa--vviillii kkrraavvaattuu??

- ^esto nastupamu odijelu i kravati.Volim uska odijela.Obla~im ih ~esto nanastupima, a manjena svadbama i tokomreligijskih praznika.

� OOmmiilljjeennii mmooddnnii ddee--ttaalljj??

- Zad`epak i sva-dbena maramica.

� SSttiilliissttii kkaa`uu ddaa jjeezzaa mmuu{{kkaarrccaa nnaajjlljjeepp{{iinnaakkiitt ssaatt.. NNoossiittee llii VViinnaarruukkvviiccee,, pprrsstteennjjee iillaann~~ii}}ee??

- Nekad nosimnarukvice. Otkadimam sat na mobite-lu, prestao sam ga no-siti. Ipak, mislim dasvaki gospodin moraimati „boli glava“ mo-del.

� IIddeettee llii uu sshhooppppiinnggssaammii iillii vvoolliittee kkuuppoovvaattiiuuzz ssuuggeessttiijjee ddjjeevvoojjkkee,,sseessttrree,, pprriijjaatteelljjaa??

- Uvijek idem udru{tvu i volim sho-pping.

� VVaa{{ oommiilljjeennii ppaarr--ffeemm jjee......

- Nikad u `ivotunisam stavio parfem.Od mirisa mi je mu-ka.

� JJeessttee llii iikkaaddaa oottii{{llii uukkoozzmmeettii~~kkii ssaalloonn nnaa ttrr--eettmmaann nnjjeeggee kkoo`ee??

- Jednom sam i{aokod manikira, daodre`em nokte.

� VVjjee`bbaattee llii??

- Redovnovje`bam i di`em tego-ve, jer tijelo propada ito mu je neophodno.Tako|er, vje`bam svojum i duh, jer sve dru-go vodi ka depresiji, aja te`im konstantnoj`ivotnoj radosti. �

»

SS TT YY LL I S S I M O

» Elegantna pink{ubara izbor je Keri Hilson

Ako ste pro{le ili pretpro{le godi-ne sebi priu{tili krznenu {ubaru,do{lo je vrijeme da je izvu~ete izormara i po~nete nositi, jer tople{ubare i ove zime vladaju mo-dnom scenom. Mo`da }ete sebepodsje}ati na junakinju iz filma„Doktor @ivago“, ali to, zapravo,i jeste krajnji cilj. Tople krznene{ubare, bez obzira na to da li suskrojene od pravog ili vje{ta~kogkrzna, sigurno }e osvje`iti va{ zi-mski i pomalo dosadni styling. A,stilisti ka`u da ne}ete pogrije{itiodlu~ite li nositi {ubaru u nekojneobi~noj boji i mo`ete birati odsvijetlih tonova do intenzivnogmultikolora. Tako|er, {ubare vi{e ne nose sa-

mo starije gospo|e s dubljimd`epom. Sada ih mo`ete na}i nasvakom koraku i po povoljnim ci-jenama. One u obliku tuljca su zane{to elegantnije kombinacije, doksu one s nastavcima za u{i za spor-tsko izdanje i vrlo hladne dane. �

44/azra 2010.

» Grace Jones je prona{la svojusavr{enu kapu [ubara glavu

» Ne{to ve}i i ~upaviji model izabrala jeglumica Tilda Swinton

azra 2010./45

» Glumica JulietteLewis je spremna zahladne zimske dane

» Leona Lewis {ubaru nosi ~ak i na sceni

» Katy Perry nosi kariranu {ubaru, kombiniranu s toplim krznom

» [ubara je postala sastavni dioi Madonninog stylinga

u ~uva

SS TT YY LL I S S I M O

46/azra 2010. azra 2010./47

Dramati~na jesenja {minka Kombinacijama crne i ljubi~aste boje na{minkajte o~i „smokey eyes“ tehnikom. Tokomdana dobar odabir bit }e malo svijetloljubi~astog sjenila s blagim bisernim odsjajem u

kombinaciji s maskarom i sjajilom, a za ve~er birajte taman ru` uz tu{ i maskaru

Deborah„Comfort lift“te~ni puder

Novi puder ku}e Deborah „Comfort lift“ donosiva{oj ko`i duboku i dugotrajnu hidrataciju (~ak i do10 sati) s instant lifting efektom, bez obzira na va{udob. Ko`u ~ini ~vr{}om, svilenkastom, glatkom i po-tpuno prirodnog izgleda. Rezultat je zapanjuju}i.

Avon „Zodiac“ kolekcija Harmoni~ne nijanse u osam senzacionalnih boja donosi vam luksuzna pa-

leta s ogledalom i dva dvostrana aplikatora. Potra`ite edicije „SmokeyEyes“, „Neutral Tones“ i „Tempting Tones“.

Givenchy„Le Soin Noir“

Otkrijte ~aroliju kreme Givenchy „Le Soin No-ir“ na svojoj ko`i. Jedinstvenog sastava obo-ga}enog algom, Skeletonema Costatum, }elijamadaje esencijalnu dozu `ivotne energije. To je pri-rodni sastojak koji podsti~e obnavljanje }elijskekomunikacije, koja je osnovni proces u pokreta-nju i koordinaciji }elijske aktivnosti. Stru~njaciiz laboratorija ku}e Givenchy poklanjaju vam„Le Soin Noir“, koja sadr`i crni sok algi, a kojije dragocjeni prirodni sastojak protiv starenja.Zahvaljuju}i njemu, vitalne funkcije ko`e bit }eponovo aktivirane. Svakog jutra ili ve~eri nakonskidanja {minke nanesite kremu. Uzmite malukoli~inu i protrljajte izme|u dlanova, a tretirajtelice i vrat. Vitalne funkcije ko`e bit }e obnovlje-ne, a znakovi starenja umanjeni. Ko`a }e biti~vrsta, hidratizirana i sjajna.

Givenchy „Le SoinNoir Yeux“

Givenchy „Le Soin Noir Yeux“ je novi preparat ove ku}e, kojivam donosi da{ak visoke mode. Rije~ je o kremu za podru~je

oko o~iju hidratantne gel teksture. Ovakrema na bazi algi regenerira osjetljivu

ko`u oko o~iju. Neka vas ne uzne-miri boja ovog preparata koja ne-

staje odmah u kontaktu sko`om, a nestaju va{e bori-ce. Ve} za dvije sedmicebit }ete odu{evljeni pogle-dom u ogledalo - rezultatisu iznena|uju}i.

Nova Avon kolekcija trendi blistavihnijansi lakova za nokte s dijama-ntnom pra{inom, sadr`i i specijalnepolimere za sjaj. Ovaj lak na noktimapostojan je do deset dana. Dostupanje u ~etiri nove nijanse: „SplendidBlue“, „Pink Radiance“, „GoldenWine“ i „Golden Twilight“.

Avon „Nail Wear Pro“ lak za nokte

Ku}a Clarins donosi nam dva noviteta -kreme „Vital Light Day“ i „Vital LightNight“. Rije~ je o preparatima formulira-nim za `ene koje gube ~vrsto}u ko`e lica,ali i sjaj - znak vitalnosti i zdravlja. Kaorezultat opse`nog istra`ivanja kroz kole-kciju „Vital Light“ ku}a Clarins donosinovi sjaj va{oj ko`i. Utje~e i na smanjenjeznakova starenja izazvanih promjenama ustrukturi ko`e, koji osiguravaju ~vrsto}u ivitalnost. Uklanja i spre~ava nastanak pigmentacija, te poti~emikrocirkulaciju. Pru`a optimalnu za{titu protiv zaga|enja ipoma`e u otpornosti ko`e koja slabi s godinama.

Clarins „Vital Light Day“ i „Vital

Light Night“

Deborah „Quad eye design“ sjenila Glavno oru`je za zavo|enje ove jeseni su savr{eno nagla{ene o~i. Deborah nudi ove jeseni nove ko-

mbinacije sjenila s ~etiri nijanse u jednom pakiranju. Dominiraju crna, sme|a, ljubi~asta i ru`i~asta.Najsvjetliju nijansu nanesite preko cijelog kapka, tamniju u unutra{nji ugao, tre}u, jo{ tamniju, odpolovine kapka ka vanjskom uglu, a najtamniju, nanesite uz sami rub trepavica.

SS TT YY LL I S S I M O

46/azra 2010. azra 2010./47

Dramati~na jesenja {minka Kombinacijama crne i ljubi~aste boje na{minkajte o~i „smokey eyes“ tehnikom. Tokomdana dobar odabir bit }e malo svijetloljubi~astog sjenila s blagim bisernim odsjajem u

kombinaciji s maskarom i sjajilom, a za ve~er birajte taman ru` uz tu{ i maskaru

Deborah„Comfort lift“te~ni puder

Novi puder ku}e Deborah „Comfort lift“ donosiva{oj ko`i duboku i dugotrajnu hidrataciju (~ak i do10 sati) s instant lifting efektom, bez obzira na va{udob. Ko`u ~ini ~vr{}om, svilenkastom, glatkom i po-tpuno prirodnog izgleda. Rezultat je zapanjuju}i.

Avon „Zodiac“ kolekcija Harmoni~ne nijanse u osam senzacionalnih boja donosi vam luksuzna pa-

leta s ogledalom i dva dvostrana aplikatora. Potra`ite edicije „SmokeyEyes“, „Neutral Tones“ i „Tempting Tones“.

Givenchy„Le Soin Noir“

Otkrijte ~aroliju kreme Givenchy „Le Soin No-ir“ na svojoj ko`i. Jedinstvenog sastava obo-ga}enog algom, Skeletonema Costatum, }elijamadaje esencijalnu dozu `ivotne energije. To je pri-rodni sastojak koji podsti~e obnavljanje }elijskekomunikacije, koja je osnovni proces u pokreta-nju i koordinaciji }elijske aktivnosti. Stru~njaciiz laboratorija ku}e Givenchy poklanjaju vam„Le Soin Noir“, koja sadr`i crni sok algi, a kojije dragocjeni prirodni sastojak protiv starenja.Zahvaljuju}i njemu, vitalne funkcije ko`e bit }eponovo aktivirane. Svakog jutra ili ve~eri nakonskidanja {minke nanesite kremu. Uzmite malukoli~inu i protrljajte izme|u dlanova, a tretirajtelice i vrat. Vitalne funkcije ko`e bit }e obnovlje-ne, a znakovi starenja umanjeni. Ko`a }e biti~vrsta, hidratizirana i sjajna.

Givenchy „Le SoinNoir Yeux“

Givenchy „Le Soin Noir Yeux“ je novi preparat ove ku}e, kojivam donosi da{ak visoke mode. Rije~ je o kremu za podru~je

oko o~iju hidratantne gel teksture. Ovakrema na bazi algi regenerira osjetljivu

ko`u oko o~iju. Neka vas ne uzne-miri boja ovog preparata koja ne-

staje odmah u kontaktu sko`om, a nestaju va{e bori-ce. Ve} za dvije sedmicebit }ete odu{evljeni pogle-dom u ogledalo - rezultatisu iznena|uju}i.

Nova Avon kolekcija trendi blistavihnijansi lakova za nokte s dijama-ntnom pra{inom, sadr`i i specijalnepolimere za sjaj. Ovaj lak na noktimapostojan je do deset dana. Dostupanje u ~etiri nove nijanse: „SplendidBlue“, „Pink Radiance“, „GoldenWine“ i „Golden Twilight“.

Avon „Nail Wear Pro“ lak za nokte

Ku}a Clarins donosi nam dva noviteta -kreme „Vital Light Day“ i „Vital LightNight“. Rije~ je o preparatima formulira-nim za `ene koje gube ~vrsto}u ko`e lica,ali i sjaj - znak vitalnosti i zdravlja. Kaorezultat opse`nog istra`ivanja kroz kole-kciju „Vital Light“ ku}a Clarins donosinovi sjaj va{oj ko`i. Utje~e i na smanjenjeznakova starenja izazvanih promjenama ustrukturi ko`e, koji osiguravaju ~vrsto}u ivitalnost. Uklanja i spre~ava nastanak pigmentacija, te poti~emikrocirkulaciju. Pru`a optimalnu za{titu protiv zaga|enja ipoma`e u otpornosti ko`e koja slabi s godinama.

Clarins „Vital Light Day“ i „Vital

Light Night“

Deborah „Quad eye design“ sjenila Glavno oru`je za zavo|enje ove jeseni su savr{eno nagla{ene o~i. Deborah nudi ove jeseni nove ko-

mbinacije sjenila s ~etiri nijanse u jednom pakiranju. Dominiraju crna, sme|a, ljubi~asta i ru`i~asta.Najsvjetliju nijansu nanesite preko cijelog kapka, tamniju u unutra{nji ugao, tre}u, jo{ tamniju, odpolovine kapka ka vanjskom uglu, a najtamniju, nanesite uz sami rub trepavica.

Gamze SARAÇOGLU^

Turska modna dizajnerica, ~ije suse kreacije pojavileu magazinima„Vogue“ i „Elle“, a koja je kreirala za ku}e „Zara“,„Marks & Spencer“,„Promod“, „Naf Naf“,„Chevignon“,„Apple“, predstavila je novu kolekciju na Oriflame Bh. Fashion WeekuSarajevo. Njenimodeli danas semogu na}i u Parizu, Londonu,Kopenhagenu i drugim gradovima{irom Evrope

48/azra 2010.

Pi{e: Zana KOLO[Foto: Jasmin BRUTUS

Prve ve~eri ovogodi{njeg OriflameBh. Fashion Weeka Sarajevo svojukolekciju prisutnima prikazala jemlada i popularna turska dizajneri-ca Gamze Saraçoglu. Njeni modelipozdra-vljeni su

veliki aplauzom, {to ni-je nimalo ~udno. Nai-me, Gamze nije nepo-znato ime u evropskimmodnim krugovima.Nakon zavr{etka studijamenad`menta pri Mar-mara Univerzitetu uIstanbulu, poha|ala jepoznatu Parson’s Scho-ol of Design u NewYorku.

Edukaciju je nastavi-la na Central MartinsCollege of Art and De-sign u Londonu. Ve}2004. godine pokrenu-la je i svoju firmu„Gamze Saraçoglu Fa-shion Studio Design“.Novu kolekciju zaaktuelnu sezonu, kojuje pozdravila i bh. pu-blika, nazvala je jedno-stavno - „Müsvedde“ („Skice“ op.a.)

- Motivirale su meskice i nacrti, ali i starapisma, stari papir kojije zgu`van, te novine.U svojoj kolekciji„Müsvedde“ koristilasam prozra~ne materi-jale kao {to su krep, sa-ten i svila - ka`e Gamze na po~etku razgovora.

UUssppjjee{{nnaa ssaarraaddnnjjaaNjene kolekcije, poput one za prolje}e-ljeto

2010. „Flow“, koje oslikava „kratko putovanjekapljice vode“, vidjela je publika na brojnimmodnim revijama, od „Istanbul Fashion Design1-2“ preko manifestacija „Who’s Next“ i„Atmosphere“ u Parizu, sve do revija „Pure“ uLondonu ili „SIMM“ u Madridu. Gamze na-gla{ava kako su njeni modeli uvijek usmjereni ka

nagla{avanju `enstvenosti. - Najva`nije je da `ena koja nosi moj model

ima pozitivan stav o `ivotu. Ona mora znati gdjeide i imati svoju `ivotnu filozofiju. Dakle, mojiklijenti su, definitivno, odlu~ne dame.

A koliko je i sama odlu~na, dokazuje i to daje u periodu kad je postala direktorica kreati-vnog odjela firme „Saydam tekstil“ sara|ivala snajpoznatijim modnim ku}ama kakve su „Zara“,

„Marks & Spencer“, „Promod“, „Naf Naf“,„Chevignon“ i druge.

- U to vrijeme radila sam za ku}u koja se ba-vila obradom i dizajnom ko`e. Potpisali smougovor s poznatim svjetskim firmama, u okvirukojeg smo pripremali kolekcije za odre|ene ci-ljne grupe kupaca. Najva`niji moment kojeg sesje}am iz tog perioda jesu radna disciplina ipo{tivanje rokova. Postigli smo odli~ne rezultate.

Iako je `eljela da se nakon aplauza poklonina{oj publici, umjesto Gamze, to je u~inila nje-na asistentica Asli Celebi.

- Na`alost, tada nisam mogla do}i u Sarajevo.Anga`irana sam kao savjetnik za nekolikouspje{nih kompanija u Turskoj. U to vrijemeimali smo intenzivne sastanke, koji su davno do-govoreni. Naravno da bih voljela biti tu nare-dnog puta. Tako|er, moram naglasiti da samu`ivala tokom revija u Londonu i Parizu. To sucentri svjetske mode. U Madridu sam, opet,imala priliku da mnogo modela prodam nakon

revije. Analiziraju}idosada{nja iskustva,mislim da }e u bu-du}nosti Istanbulpostati centar svje-tske mode.

SShhooww uu PPaarriizzuu

A kako u modi,tako i u drugim sfer-ama `ivota, razli~itisegmenti turske ku-lture sve su popular-niji. Pitali smo Ga-mze da prokomenti-ra izniman uspjehtelevizijskih serija„Hiljadu i jednano}“ ( „Binbir Gece“op.a.) i „Gümüs“uBiH i Regiji.

- „Binbir Gece“ i„Gümüº“ postigle suveliki uspjeh i u Tu-rskoj. Mislim da jerije~ o produkcijskiizuzetno kvalitetnimserijama s odli~nimizborom glumaca.Tako|er, moram na-glasiti da su najve}ezvijezde koje se poja-vljuju u glavnim ulo-

gama vrlo pozitivne osobe. I to sigurno ima veli-kog utjecaja na uspjeh ovih projekata.

Posljednju godinu Gamze radi i kao predava~na Univerzitetu Mimar Sinan u Istanbulu, gdjeu okviru kursa obu~ava studente u oblasti mo-dnog dizajna. Uz te obaveze vodi i svoju kompa-niju, a planira i spektakularnu modnu reviju.

- Nastavit }u saradnju s uspje{nim firmama, avoljela bih da napravim pravi modni show u je-dnom od svjetskih modnih centara. Mislim da}e ovog puta moj izbor biti Pariz - ka`e na krajuGamze Saraçoglu. �

Istanbul }e uskoro bitisvjetski modni centar

SS TT YY LL I S S I M O

» Kolekcija „Müsvedde“ na Oriflame Fashion Fashion Weeku

azra 2010./49

50/azra 2010.

Pi{e: Selma MULI]

Foto: Orhan KADRIBEGOVI]

Bosanskohercegova~ki frizer Senad^avdar jedan je od rijetkih koji jesvoje ime odlu~io iskoristiti za po-mo} drugim ljudima. Naime, du-gogodi{njim radom kao emine-ntni frizer koji u svom vlasni{tvuima tri frizerska salona

„Madonna“ do{ao je na ideju da projektom„Makaze koje `ivot zna~e“ pomogne ljudima ko-jima je to doista potrebno.

- Ideja je nastala sasvim slu~ajno, i to jo{pro{le godine. Mnogo putujem pa imam prilikuposjetiti i razli~ite doga|aje koje ~uveni svjetskifrizeri pripremaju za elitu i svoje klijente. Jedanod tih bio je odr`an u Londonu, gdje su poznatisav novac prikupljen od {i{anja te ve~eri doniraliza djecu oboljelu od leukemije. S obzirom na toda `ivimo u dr`avi kakva je BiH, ovdje je pomo}svima potrebna, pa sam pro{le godine sa svojimprijateljima Harisom Hod`i}em i Elvirom Ba-jri}em u konstruktivnom razgovoru razmatraona koji na~in i kako realizirati projekt. Prvo smooti{li do Batka, rekli mu sve o projektu, a onnam je dao upute o tome kome je tada pomo}bila od velike va`nosti. Bio je to mali Adis Juzu-novi}, kojem je bila potrebna transplatacija srca.Nas trojica smo, zahvaljuju}i podr{ci „Otvorenemre`e“ i akciji prikupljanja novca neophodnogza negovo lije~enje te Melike Smaji}, sakupili5.840 maraka od napla}enih frizerskih usluga -ka`e Senad.

Postaknuti pro{logodi{njim rezultatom proje-kta, Senad i Haris Hod`i} odlu~uju se da pono-vo organiziraju humaniranu akciju s tim da }eovog puta novac biti usmjeren za kupovinu Gir-affe Omnibed ( tolog kreveta) ~ija je svrha dabebe ro|ene prije vremena prilagodi i pripremiza normalno funkcioniranje, a cijena mu je20.000 KM i bit }e doniran bolnici „AbdulahNaka{„. Zahvaljuju}i dobrim ljudima, ove godi-ne pove}an je broj u~esnika, a mjesto odr`avanjaje BBI centar, 12. decembar 2010. u 12 sati.

- @elim se zahvaliti ~elnicima BBI centra kojisu nam odmah ustupili besplatno prostor i sa-mim tim olak{ali realizaciju akcije. Ove godineimamo ve}i broj u~esnika u humanitarnoj akciji.Me|u stvarima koje }e se mo}i kupiti su dres„Chelsea“ s potpisom svih igra~a iz tog kluba, anjegova startna cijena bit }e 400 KM, zatim tusu dresovi na{ih proslavljenih reprezentativaca,sako muzi~ke legende Zdravka ^oli}a, koji jenosio na koncertu na Marakani, te slike ArminaMisimovi}a. Podr{ku projektu dali su hotel„Holywood“ u kojem }e biti smje{teni svi na{igosti, zatim caffe „Del Mar“, koji se nalazi naprvom spratu BBI centra, gdje }e sav novac kojise zaradi na konzumacije tog dana biti usmjerenu humanitarnu akciju, tu je i FotoArt koji je ur-adio sve vizuale, kao i materijal potreban za me-dije, potom New Event i brojni drugi.

Svi u~esnici samim uklju~enjem donirali suodgovaraju}u sumu novca, na koju }e se kasnijesamo dodavati ono {to se zaradi na aukciji. Savnovac koji se prikupi te no}i bit }e javno preze-ntiran kao i njegovo usmjeravanje. Ovo {to ra-dim doista radim iz srca i to ne samo ja ve} i svioni koji u~estvuju u projektu. Ovo je najboljina~in da poka`emo svoju ljudskost i pomogne-mo drugima, da shvatimo da je najljep{i osje}ajkada zna{ da mo`e{ pomo}i drugima i u~initi ihsretima - kazao je Senad. �

Makaze koje`ivot zna~eMakaze koje`ivot zna~e

SS TT YY LL I S S I M O

Dobrota ljudi ogleda se u ~istoti njihove du{e i iskrenim namjerama. U~estvovanje u humanitarnim akcijama jedan je

od na~ina da pomognete drugima, a mo`da i sami sebi.Senad ^avdar, sa svojim kolegama frizerima, odlu~io je iove godine odr`ati humanitarnu akciju „Makaze koje `ivot

zna~e“ te time pomo}i bolnici „Abdulah Naka{„

kupovinomaparata namijenjenog djeci ro|enoj prije vremena

Sena

d ^

AVD

AR

azra 2010./51

SS TT YY LL I S S I M O

Macadamia: hit u njezi kose

Jedinstveni sastav Macadamia ulja daje mu nevjer-ovatnu sli~nost i kompatibilnost s va{im vlastitimtjelesnim prirodnim uljima, zbog ~ega ima velikumo} apsorpcije i brzog prodora u kosu i ko`u

Alhemi~ari i iscjelitelji stolje}ima su svojemo}i zasnivali na bogatim prirodnim izvori-ma. Ulja iz ploda makadamije, biljke kojaraste na ju`nom Pacifiku, te iz sjemenki izu-zetno rijetke biljke argan iz pokrajine Berberna sjeveru Afrike, sadr`e prirodne tvari kojeimaju iznimno djelotvoran u~inak na zdra-vlje ko`e i kose. Proizvodi linije Macadamia

Natural Oil sadr`e ulje izuzetno hranjivogploda makadamije, koji u kombinaciji s vri-jednim sastojcima drugih biljaka daju jedi-nstvenu formulu za pomla|ivanje i njegukose. Ovo je snaga prirode... Ovo je ljepotamakadamije. Kod nas proizvode makadami-je mo`ete na}i u lancima frizerskih salona„Image“.

MMaaccaaddaammiiaa „„MMooiissttuurriizziinngg RRiinnssee““

Regenerator za svakodnevnu upo-trebu, za sve tipove kose, koji nje`novra}a kosi izgubljenu vlagu, njeguje i{titi, ~ine}i je glatkom i podatnom,te spremnom za oblikovanje.

MMaaccaaddaammiiaa „„NNoouurriisshhiinnggLLeeaavvee--IInn CCrreeaamm““

To je regenerator u kremi koji se neispire, sadr`i hranjiva ulja ~iji u~inakolak{ava kro}enje neposlu{nih kovr~a, ko-si daje sjaj i meko}u, te UV za{titu.

MMaaccaaddaammiiaa „„HHeeaalliinngg OOiill TTrreeaattmmeenntt““ To je terapeutsko ulje namijenjeno njezi svih tipova kose, a pose-bno je pogodno za suhu i o{te}enu kosu. Svojstva proizvoda He-aling Oil: intenzivno njeguje, kosu ~ini glatkom i olak{avaRa{~e{ljavanje, nakon nano{enja ulja kosa je izuzetno glatka, po-

datna i sjajna, brzo se upija, kosu ne ~ini te{kom i ne ma-sti, dokazano produljuje trajanje kozmeti~ke boje jer sma-njuje njeno izblje|ivanje, te sadr`i prirodnu UV za{titu.

MMaaccaaddaammiiaa„„DDeeeepp RReeppaaiirrMMaassqquuee““Revitaliziraju}a ma-ska namijenjena jenjezi suhe i o{te}enekose. Ulja makada-mije i argana u ko-mbinaciji s uljem~ajevca, kamilice,aloe i ekstrakata algi

pomla|uju iobnavljajukosu, dubi-nski je nje-guju, dajujoj elasti~no-st i sjaj, teimaju dugo-trajanu~inak.

MMaaccaaddaammiiaa „„RReejjuuvveennaattiinngg SShhaammppoooo““

Ovaj {ampon namijenjen je njezisvih tipova kose, a osobito je pogodanza suhu i o{te}enu kosu. MacadamiaRejuvenating Shampoo je blagi{ampon koji kosi daje vla`nost, ne~ini je te{kom, i {titi je od {tetnih va-njskih utjecaja.

MMaaccaaddaammiiaa „„OOiill IInnffuusseedd BBrruusshh && CCoommbb““

^etka i ~e{alj nastali su zahvaljuju}i ino-vativnom postupku koji nam omogu}ujemije{anje ulja Macadamia Healing Oil Tr-eatment s posebno formuliranom smo-lom. Kona~ni rezultat je jedinstvena ~etkai ~e{alj koji su napunjeni na{im specija-lnim uljem. Redovinom upotrebom po-sti`e se kumulativan u~inak ~udesnogulja, bez ostavljanja tragova na rukama.

SS TT YY LL I S S I M O

Sve moje predrasude oSaudijskoj Arabiji su

nestale nakon {to samtamo provela nekoliko

mjeseci. Zaista nemamnijedno lo{e iskustvo.

„Saudi Arabian Airlines“izuzetno brine o svojim

putnicima, ali i o osoblju

Alis

a R

EB

RO

NJA

52/azra 2010.

Pi{e: Elvedina D@AKMI]Foto: Nenad BO@OVI] i privatni album

Mnoge djevojke su jo{ u ranom djetinjstvu ma{tale dajednog dana postanu stjuardese. Letjeti s jednog kr-aja svijeta na drugi, obi}i mnogo zanimljivih desti-nacija, upoznati isto toliko razli~itih ljudi i kultura,ono je {to ovaj poziv ~ini toliko privla~nim. Jo{ kaddodate mogu}nost dobre zarade i (ne)mogu}nostzaposlenja u Bosni i Hercegovini, razumjet }ete

za{to se veliki broj djevojaka ljetos prijavio na konkurs za posao stjuardeseu „Saudi Arabian Airlinesu“.

Po~etno uzbu|enje splasnulo je nakon {to je u magazinu „Dani“ obja-vljena ispovijest Lejle Burnazovi}, jedne od polaznica Akademije za obukuavionskog osoblja u Saudijskoj Arabiji, koja tvrdi da poslodavac nijeispo{tovao obe}anja, te da su ih na obuci u~ili kako da putnicima posta-vljaju pitanja tipa: „@elite li kafu, ~aj ili mene“, poistovje}uju}i tako ovajposao s prostitucijom.

SSaavvrr{{eennii uuvvjjeettiiNjena pri~a podstakla je roditelje mnogih djevojaka da svoje k}erke po-

zovu da napuste posao i vrate se ku}i. Nijedna to jo{ nije u~inila, a jednaod njih, Sarajka Alisa Rebronja, objasnila nam je i za{to.

- „Saudi Arabian Airlines“ je ispo{tovao sve ono {to su nam obe}ali naintervjuu u Sarajevu. Radimo kao stjuardese, a ne prostitutke. Uvjeti zarad i pla}e su savr{eni, nasuprot onome {to je napisano. Ne mogu vjerovatida te novine, koje sam smatrala ozbiljnim, objave takvu pri~u, a da ostaledjevojke ne pitaju za njihova iskustva. Lejla Burnazovi} ~ak nije ni zavr{ilaAkademiju i nema iskustvo rada u avionu. U Saudiji nije provela ni 15 da-na i nevjerovatno je da za tako kratko vrijeme do`ivi toliko lo{ih stvari.Mislim da su jako dobro pro{li i ona i te novine, jer ih niko nije tu`io. Vr-ije|ali su kompletnu kulturu jednog naroda, a ugrozili su i ugled nas kojesmo ostale tamo. Sre}om, moji roditelji i svi oni koji me poznaju, znaju da

ne bih pristala na uvje-te rada o kojima je onagovorila - ka`e Alisa.

Pri~a da }e vas {eri-jatska policija udariti{tapom ukoliko pre-kr{ite neko pravilo je,ka`e, besmislena.

- @ene su tamo po-sebno za{ti}ene. Nikovam ne smije pri}i naulici, dodirnuti vas iliuputiti ru`ne rije~i, ada za to ne bude

ka`njen. U BiH je, {to se toga ti~e, situacija totalno druga~ija. Kada izla-zim i radim, nosim abaju, ne{to poput dugog mantila. Maramu samo pre-bacim preko glave, ne moram se „zamotavati“, kao {to neki misle i ne no-sim je u svakom gradu. Tamo gdje ima puno stranaca `ene hodaju otkri- »

Radimo kao stjuardese, a ne

prostitutke

Meka i Medina- Sretna sam {to sam sa 23 godine imala

priliku posjetiti Meku i Medinu. Kada sambila u Meki, bio je petak, vrijeme d`ume.Stajala sam nekoliko metara od Kabe, a odpomisli koliko se ljudi na cijelom svijetu sadaokrenulo prema tom svetom mjestu i ujedini-lo u molitvi, je`ila mi se ko`a. Taj osje}aj jebio ~aroban.

azra 2010./53

» Uspomene s putovanja

vene glave. Kada smo slobodne, idemo ~ak i napla`e, gdje se sun~amo i kupamo - pri~a Alisa,koja je nedavno bila u Sarajevu, u posjeti rodite-ljima.

LLoo{{ee iisskkuussttvvoo

O kompaniji za koju radi i zemlji u kojoj sa-da `ivi ima samo rije~i hvale.

- Sve moje predrasude o Saudijskoj Arabiji sunestale nakon {to sam tamo provela nekolikomjeseci. Zaista nemam nijedno lo{e iskustvo.„Saudi Arabian Airlines“ izuzetno brine o svojimputnicima, ali i o osoblju. Po{tuju nas i {tite odsvake nevolje. Znam za slu~aj da pilot nije htiopoletjeti dok se iz aviona ne izbaci putnik koji jevrije|ao stjuardesu. S avionima na{e kompanijemogu besplatno letjeti na bilo koju destinaciju, auz odgovaraju}i dokument i s drugim kompani-jama. Mjese~no imamo sedam slobodnih dana,koje mogu uzeti „u komadu“ i do}i u Sarajevo.Kada let traje du`e od {est sati, onda odmaramotri dana u tom gradu, koje iskoristimo za izlete.Tako sam obi{la cijelu Aziju, veliki dio Afrike,vidjela sam mnoge gradove, njihove dobre i lo{estrane, upoznala mnoge kulture i ljude koje, vje-rovatno, ne bih druga~ije ni upoznala -odu{evljeno }e Alisa.

Za to vrijeme su, ka`e, smje{teni u najboljimhotelima s pet zvjezdica. Ina~e, kada su u Saudi-ji, osoblje „Saudi Arabian Airlinesa“ `ivi u pose-bnim kampovima u kojima imaju odli~ne uslo-ve. Osim Bosanki, tu su Marokanke, Filipinke,Egip}anke, a ima i Turkinja, me|u kojima jestekla dosta prijateljica.

S Arapima se ne dru`e mnogo, upravo zbog[erijata koji vlada u ovoj zemlji.

- Tamo ti nijedan mu{karac ne}e otvorenopri}i i pitati da popijete kafu ili odete naru~ak, ali }e u prolazu ostaviti vizit-karticu pavi, ako `elite, mo`ete mu se javiti. De{avalose da neki ostave i telefon s brojem, ne bi liim se djevojka javila. Direktno ne prilaze`enama, jer ih po{tuju. Tako je i u avionu -isti~e Alisa. �

Stroga obukaAlisa je zavr{ila Socijalni rad na Fakultetu

politi~kih nauka u Sarajevu. Ovdje nije mo-gla prona}i zaposlenje, pa se stoga prijavila nakonkurs za stjuardese. Pro{la je na intervjuu,a zatim i dvomjese~nu akademiju za obukuavionskog osoblja.

- Tamo dolazi avionsko osoblje iz cijelogsvijeta, jer je to vrlo cijenjena akademija. Sa-ma obuka je bila vrlo zahtjevna, i fizi~ki i psi-hi~ki. Osim o komunikaciji s putnicima i dr-ugim kulturama, morale smo nau~iti sve oavionu, maltene gje se nalazi koji {araf. U~ilesmo kako pru`iti medicinsku, odnosno prvupomo}, kako postupiti u slu~aju da teroristiotmu avion... ^ak su simulirali pad avionanad velikim bazenom, a na{ zadatak je bio daisplivamo i potra`imo oslonac. S putnicimakomuniciramo na engleskom jeziku, ali sampo~ela u~iti i arapski, jer mi zaista treba usvakodnevnoj komunikaciji. Mnogo toga samve} savladala. Sada ~ekam kvalifikacije za no-vi avion za prekookeanske letove i idem daosvajam Ameriku - ka`e Alisa s osmijehom.

» Saudi Arabian Airlines brine oosoblju, kao i o putnicima

54/azra 2010.

56/azra 2010.

Jasmina DIZDAREVI],

klini~ki psiholog

SMSKako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima, magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona 061-142-015.

Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatra`ite savjet psihologinje, ~ije}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.

SS TT YY LL I S S I M O

NNaa ppoosslloovvnnoomm ppuuttuu pprrvvii ppuutt ssaamm pprree--vvaarriillaa mmuu`aa ssaa {{aarrmmaannttnniimm pprreeddaa--vvaa~~eemm.. SSaaddaa mmee ggrriizzee ssaavvjjeesstt,, aa,, mmoorr--aamm pprriizznnaattii,, bbiilloo mmii jjee lliijjeeppoo.. NNeezznnaamm {{ttaa ddaa rraaddiimm,, ddaa oodduussttaanneemm,, pprr--iizznnaamm mmuu`uu iillii nnaassttaavviimm ddaalljjee..

TT..AA.. JJaajjccee

�@ene ~esto iz dosade, a i mu{kar-ci iz po`ude, prave izlete za koje

se kasnije kaju, jer ugo`avaju njihovdalji porodi~ni `ivot. Iz Va{eg pitanjadâ se naslutiti da su Vam jo{ pomi-je{ana osje}anja i da biste i dalje sjedilina obje stolice, samo da se ne zna i sa-mo da Vas ne grize savjest. Sve to tro-je ne ide skupa. Za jedno se odlu~ite,a za koje, Vi znate najbolje. Samo nezaboravite: bra~no gnjezdo se ne ru{izbog veze koja Vam ne nudi ni{ta. Pr-evara se lako ne opra{ta, a mu` i lju-bavnik dugo zajedno-veoma te{ko ineizvodljivo.

IImmaamm 4400 ggooddiinnaa,, ppoorrooddiiccuu ii ddjjeeccuu..ZZaalljjuubbiioo ssaamm ssee uu mmllaadduu pprriipprraavvnniiccuu..^eessttoo ppllaa~~eemmoo zzaajjeeddnnoo,, jjeerr ssmmoo ssee kkaa--ssnnoo ssrreellii.. PPaattiimmoo oobboojjee..

HH..AA.. OOrraa{{jjee

�Puno sudbina je sli~nih Va{oj.Da li }ete i dalje patiti u braku

ili `ivot nastaviti s pripravnicom, Vinajbolje znate, samo nemojte `uriti.Provjerite da li je to zaljubljenost iliprava ljubav bez koje se ne mo`e. Dali Vam ona nudi vi{e, bolje i sa-dr`ajnije od supruge? Da li Vam dje-ca opra{taju napu{tanje? Sve su toozbiljna pitanja za Va{ daljnji `ivot.

IImmaamm 3300 ggooddiinnaa ii vveezzuu ss oo`eennjjeenniimmmmuu{{kkaarrcceemm.. NNee mmoogguu ssee uuddaattii zzaa nnjjeeggaaii nnee bbiihh ddaa ssee rraazzvvooddii.. VVoolliimm ggaa,, aalliimmee vveezzaa oopptteerree}}uujjee.. OO..PP.. BBiihhaa}}

�Sve Vam je po sistemu kiseloggro`|a, i biste i ne biste. U go-

dinama u kojima jeste vrijeme je darazmi{ljate o braku, djeci, porodici,odgovornosti. Nemojte se igrati nisvojim ni njegovim osje}anjima. Sva-ka veza ostavlja pe~ate, htjeli mi to iline, ali nekada }e Vam biti `ao godi-na koje ste proveli uzalud.

Psiholog

@ene varajuiz dosade

@ene varajuiz dosade

58/azra 2010.

SMSNa stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja kojasu na{e ~itateljke uputile dr. Senadu Mehmedba{i}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvihdilema u vezi s ovom oblasti, mo`ete ih slati putem SMS-a na broj telefona061/142-015. Dovoljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno praznomjesto, a zatim opi{ete problem koji vas mu~i. Odgovore mo`ete pro~itati na strani-cama posve}enim ginekolo{kom zdravlju.

Prof.dr. SenadMEHMEDBA[I]

IImmaamm 2244 ggooddiinnee.. UU bbrraakkuu ssaamm ppeett ggoo--ddiinnaa,, aallii nneemmaammoo ddjjeeccee.. MMoojjii nnaallaazzii ssuu uurree--dduu.. SSuupprruugg jjee {{eesstt mmjjeesseeccii kkoorriissttiioo PPrrooxxeedd..KKoojjii bbii ttrreebbaalloo ddaa bbuuddee nnaa{{ sslljjeeddee}}ii kkoorraakk??

�O~igledno do zano{enja ne dolazizbog mu{kih razloga, odnosno

odre|ene slabosti spermiograma. Tu slabo-st je potrebno objektivizirati, jer kvalitetsjemena naj~e{}e i odredi metod medici-nske pomo}i. U na{em zavodu se mu{kosjeme kvantificira i klasificira, odnosnoodre|uje se i grupa slabosti sjemena kao iterapijska metoda koja odgovara tom kvali-tetu. Ina~e, medikamentozno lije~enjemu{kog sjemena dosta je ograni~eno i nji-me se ne posti`u rezultati koje realnoo~ekujemo. Danas se kao sredstva kojamogu, eventualno, pomo}i podizanju kva-liteta sjemena, preporu~uju antioksidansi.

PPoossttoojjee llii ii kkoojjee ssuu pprreepprreekkee aakkoo oossttaanneemmuu ddrruuggoomm ssttaannjjuu ggooddiinnuu ii ppoo nnaakkoonn ppoo--rroo||aajjaa ccaarrsskkiimm rreezzoomm?? MMoo`ee llii ttoo {{tteettiittii ddjjee--tteettuu??

�Prethodni carski rez ni u ~emu ne {tetirazvoju i rastu djeteta. Danas se tra-

nsvaginalnim ultrazvukom o`iljak nakonprethodnog carskog reza na materici mo`evrlo kvalitetno i realno objektivizirati, aonda se odlu~iti da li u narednom porodui}i na elektivni carski rez ili prirodan porod.

UU 2200--oojj ssaamm sseeddmmiiccii ttrruuddnnoo}}ee ii ppoosslljjee--ddnnjjiihh ddaannaa pprriimmiijjeettiillaa ssaamm ddaa ssee nnaa ddoonnjjeemmvvee{{uu ppoovvrreemmeennoo uu ttookkuu ddaannaa ii nnoo}}ii jjaavvlljjaammookkrraa fflleekkaa.. IIssccjjeeddaakk jjee pprriillii~~nnoo bbiissttaarr ii bbeezzmmiirriissaa.. IImmaamm llii rraazzllooggaa ddaa bbrriinneemm??

�Prema onome {to navodite, nema ra-zloga za brigu. Poja~an vaginalni flu-

or je normalan i o~ekivan. S obzirom nato da je tokom trudno}e i prijem~ivost zainfekcije ve}a, preporu~ujemo Vam uradi-ti vaginalni bris na aerobne i anaerobnebakterije i klasi~ni vaginalni sekret. U vrlorijetkim slu~ajevima u simptomatologijikoju navodite mo`e se desiti i takozvanovisoko prsnu}e vodenjaka. Zbog toga jepotrebno uraditi ultrazvuk, da se odredikoli~ina plodove vode, odnosno AFI(amniotic fluid index).

SS TT YY LL I S S I M O

Ginekolog

Carski rez ne {teti razvoju djeteta

SS TT YY LL I S S I M O

azra 2010./59

Provodad`isanje je opet u modiProvodad`isanje je opet u modiKKaarriijjeerraa jjee uussppjjee{{nnaa ii ssiigguurrnnaa,, mmuu{{kkaarrccii ii

`eennee uu ttrriiddeesseettiimm ggooddiinnaammaa mmoogguu ddaa kkuuppeeaauuttoommoobbiill iizz ssnnoovvaa ii oobbuukkuu ooddiijjeellaa ii hhaalljjiinnee

nnaajjsskkuupplljjiihh kkrreeaattoorraa.. MMee||uuttiimm,, mmnnooggiimmuussppjjee{{nniimm pprrooffeessiioonnaallcciimmaa oobbaa ssppoollaa nnee{{ttoo nneeddoossttaajjee:: ppaarrttnneerr ss kkoojjiimm }}ee

ppooddiijjeelliittii lliijjeeppee ii rruu`nnee ttrreennuuttkkeePi{e: Alma RED@EPAGI]

60/azra 2010.

Znate li {ta zna~i rije~ provodad`ika.[ta mislite o posredni{tvu? Jeste liikada posredovali izme|u dvojeljudi ili je neko vama bio posre-dnik da biste upoznali svoju lju-bav? Da li uop}e oti}i na ugovore-

ni sastanak s osobom koju vam je preporu~ioneko od va{ih prijatelja. Mladi ljudi u BiH ne-davno su o ovoj temi diskutirali na Facebooku idali opre~na mi{ljenja: od toga da nikada ne bioti{li na takav sastanak, do toga da su bili sudio-nici takvih susreta.

PPrreeppoorruukkee pprriijjaatteelljjaa - Iza{la sam na kafu s jednim mladi}em na

preporuku mojih prijatelja. Dvoumila sam se dali da odem ili ne, ali na kraju sam ipak oti{la.Imala sam tremu kako }e sve to izgledati,sre}om, ve} na samom po~etku moj je sagovor-nik razbio tu zategnutu atmosferu i nastavilismo ugodno razgovarati. Nije se desila ljubav, alii danas smo veoma dobri prijatelji - ka`e Na|aLutvikadi}, portparol BH Telecoma, opisuju}isvoje iskustvo u posredovanju.

Njeno mi{ljenje ne dijeli Almir Gredi}, neka-da{nji fudbaler, sada direktor poslovnog centraSarajevo za srednja preduze}a u Unicredit banci,koji je svoju suprugu upoznao i odabrao sam.

- Nezahvalo je preporu~ivati i upoznavati lju-de, jer, ako ta veza ili brak ne uspiju, onda je kr-iv provodad`ija. Istina, ranije su takve situacijebile ~e{}e, mladi su slu{ali i po{tovali starije pa ipri izboru bra~nog partnera, danas je to nemo-gu}e. Najbolje je da svako odabere za sebe i sno-si posljedice tog izbora - ka`e Gredi}.

U upoznavanju prijateljica i prijatelja s njiho-vim potencijalnim `ivotnim partnerima urednicana BHT-u Lejla Zvizdi} u~estvuje s vremena navrijeme.

- Iako je provodad`isanje naslije|e nekog pa-trijarhalnog vremena, ~ini mi se da je svako odnas i u novijem vremenu bio inicijator tog, jabih ga radije nazvala spajanja dvoje ljudi. Provo-dad`isanje mi zvu~i kao razvijena djelatnost, a umom slu~aju su takva spajanja posve spontana,dese se kao logi~an slijed upoznavanja. Da,de{avalo se da budem posrednik neke nove lju-bavi. ^ujem da su neki ljudi tome potpuno pre-dani. Navodno, postoji i „Klub za provodad`isa-nje“. Ja sam u tome, ipak, pasivna i samo spora-di~no djelujem - ka`e Lejla.

U nekim kulturama ugovaranje susreta, a ka-snije i brakova sasvim je uobi~ajeno i spada u tr-adicionalni na~in sklapanja brakova.

- U Turskoj je to i danas prisutno u nekimkonzervativnijim porodicama. Moji prijateljiupoznali su se tek na zarukama i poslije vjen~ali.E sad da li je to uobi~ajeno kod nas, nisam ba{sigurna. Sude}i prema iskustvima koja imam izsvoje porodice, ne bih ba{ rekla. Moji roditeljisu se zabavljali i poslije vjen~ali.

Ipak, znam pri~u kada se jedna Rasema-ha-numa morala udati za Mustafu, iako ga nije vo-ljela. A za{to? Pa potegao ju je. Ona je oti{la uVisoko na alid`un na teferi~ i on ju je potegaoza maramicu i morala se udati, ina~e ode obraz -ka`e Amina [iljak-Jesenkovi}, turkolog. Po-ja{njava kako rije~ provodad`ika nije turskog po-rijekla.

- Provoditi nekog ili ne{to, onaj koji provodine{to, provodad`ija ima taj derivacijski sufiks izturskog jezika -d`i, onaj koji ne{to radi, to je ta-kozvani hibrid - govori Amina, dodaju}i kako jeu dana{nje vrijeme nemogu}e i bespotrebno po-ku{avati preporu~iti nekoga. Bila je, ka`e, u pri-

lici da preporu~i nekoga za posao, i to vrlo rado~ini, jer u slu~aju da taj koga je preporu~ila todobro ne uradi, ona mo`e ispraviti gre{ke, ali nebi nikada preporu~ivala ljude za `ivotne saputni-ke, jer, ne mo`e niko `ivjeti ni~iji `ivot.

- Dana{njim ljudima te{ko je posavjetovatibilo {ta, a kamoli to, tako da se svom sinu ne bise mije{ala u izbor, a kamoli kome drugom -ka`e Amina.

»

» Gredi}: Suprugu sam upoznao sam

„Speed date“ susretiu Sarajevu

- „Speed date“ je relativno novi na~in upoznavanja, nastao u Kaliforniji 1999. godine, a rije~ jeo ve~ernjem izlasku, na kojem imate priliku upoznati i razgovarati s deset osoba suprotnog spola.Cilj nam je da se, kada do|ete na „speed date“, osje}ate kao da ste do{li na zabavu na kojoj nikogane poznajete, ali ste vrlo dobro do{li - ka`e Alma Skopljak iz Agencije za bra~no posredovanje iupoznavanje „Kupid“ iz Sarajeva

Kada se oglasi zvono za po~etak „speed datea“, po~inje upoznavanje. Sa svakom osobom razgo-varate po {est minuta. Nakon razgovora sa svim potencijalnim partnerima, u svom ocjenjiva~komlisti}u izrazite `elju za ponovnim susretom s osobom (ili vi{e njih) koja je pobudila va{ interes. Nasvakom „speed dateu“ u~estvuju osobe pribli`no iste dobi i sli~nih interesa, pa su mnogo ve}e{anse za upoznavanje srodne du{e.

Samira Pori~anin - Petre{in, urednica na radi-ju „Stari grad“, ne bi se upu{tala u provodad`isa-nje, jer bi kod prve sva|e taj par proklinjao ono-ga ko ga je upoznao s njegovim partnerom.

- Provodad`isanje je oduvijek u tradiciji ovogprostora, poznati su bili oni koji u su to radilivrlo uspje{no, a na Istoku postoje agencije kojese bave provodad`isanjem. Ipak, kada su u pita-nju moji prijatelji, ne bih `eljela da kada se po-

sva|aju ja ostanem bez oba prijatelja, jer uvijekbude kriv posrednik.

@ivimo u 21. vijeku i razumijem da ljudi inemaju puno vremena i mjesta za upoznavanje,ali zato su tu savremene komunikacijske mre`epoput interneta, Facebooka i sli~no, tako da sva-ko mo`e prona}i svoju srodnu du{u - zaklju~ujeSamira.

AAggeenncciijjee zzaa ppoossrreeddoovvaannjjee Istina, randevu ugovoren putem kompjutera

postao je omiljen na~in upoznavanja u zahukta-lom savremenom dru{tvu.

Mame, tate, rodbinu i prijatelje u provo-dad`isanju zamijenili su kompjuterski programiiz agencija za posredo-vanje. A posebno zani-mljiv je podatak da `ene~e{}e pose`u za mi{emkompjutera u traganjuza sentimentalnom ve-zom.

Karijera je uspje{na isigurna, mu{karci i `eneu tridesetim godinamamogu da kupe automo-bil iz snova i obuku odi-jela i haljine najskupljihkreatora. Me|utim,mnogim uspje{nim pro-fesionalcima oba spolane{to nedostaje: partners kojim }e podijeliti lije-pe i ru`ne trenutke, ra-zgovarati o uspjesima iproma{ajima u karijeri,koji }e se diviti pameti,sposobnosti, znanju, alii skupoj odje}i, nakitu,jahti i brzim automobi-lima partnera.

- Mlade `ene su po-stale zarobljenice so-pstvenog uspjeha. Kadstignu u tridesete godi-ne, iznenada ustanoveda im ne{to nedostaje, ato je - partner. Tog tre-nutka odlu~e da ne{tourade na sentimenta-lnom planu i naj~e{}e se

obrate nama - izjavila je „Rojtersu“ Linda Davis,predsjednik Asocijacije britanskih agencija zaposredovanje.

- Ako ste prezaposleni profesionalac, {anse dakroz poslovne konatakte sretnete izabranika iliizabranicu svog srca su minimalne a, pritom, se-ntimentalne veze na poslu nisu po`eljne - ukaza-la je Meri Balfur, vlasnica agencije „Pod svje-tlo{}u mjeseca“.

„Sentimentano traganje“ ba{ i nije jeftino, pre-tplata na web-stranicu agencija ko{ta od 290 do2.900 dolara, u zavisnosti {ta „usamljena du{a“tra`i, a agencije tvrde da su njihova posredovanjau 82 odsto slu~ajeva zavr{ila - „uspje{nom vezom“,ali koja „ponekad zavr{ava i brakom“. �

azra 2010./61

»[iljak-Jesenkovi}: Mogu samo preporu~iti nekoga za posao»Zvizdi}: Ponekad sasvim slu~ajno upoznam nekog odsvojih prijatelja

»Pori~anin: U 21. vijeku ljudi se upoznaju putem elektronskih komunikacija

Putujmo bez viza

62/azra 2010.

Pred

rag

PRA[

TALO

Ta~no 15. decembra, na dan ukidanja viznog re`ima na{oj

zemlji, 40 na{ih sugra|ana koje~ine presjek bh. dru{tva, a koji nikada ranije nisu putovali izvan

na{ih granica, o~ekuje petodnevno putovanje u zemlje

EU i obilazak evropskih institucija.O ovom projektu, te izborugra|ana razgovorali smo s

predsjednikom Evropskog pokretaPi{e: Lejla LOJO

Foto: Jasmin BRUTUS

Avantura za one koji nisu bili u Evropi

azra 2010./63

Dok gra|ani na{e zemlje s nestr-pljenjem i{~ekuju 15. deceme-bar, kada }e slobodno i bez vizamo}i putovati u zemlje EU,ovom datumu nekako se najvi{eraduje 40 Bosanaca i Hercego-

vaca, izabranih od Evropskog pokreta, da upravooni budu prvi bh. gra|ani koji }e tog datumazakora~iti u zemlje Evrope. Rije~ je, naime, oprojektu „Putujmo bez viza“, koji organizirajuMinistarstvo sigurnosti BiH, Evropska komisijaiz Bruxellesa, te nevladina organizacija Evropskipokret iz BiH, a u kojem }e 40 na{ih sugra|ana,koji nikada ranije nisu putovali izvan bh. grani-ca, kona~no dobiti priliku da upoznaju neke odnajve}ih evropskih metropola.

JJuuttaarrnnjjii lleett- Jo{ polovinom augusta smo dobili poziv

od Ministarstva sigurnosti BiH da im budemopartner u projektu „Putujmo bez viza“, kojimje predvi|eno da 66 osoba iz BiH putuje petdana u EU, i to upravo na dan ukidanja viznogre`ima. Dobili smo apsolutnu slobodu prili-kom biranja gra|ana, s tim da je od nastra`eno da napravimo najpribli`niji presjek bh.dru{tva, odnosno da na{e putnike ~ine stude-nti, doma}ice, penzioneri, pripadnici naciona-lnih manjina. Naravno, morali smo uzeti uobzir nacionalnu, regionalnu i spolnu zastu-pljenost - poja{anjava na po~etku na{eg razgo-vora Predrag Pra{talo, predsjednik Evropskogpokreta u BiH.

Iako je u po~etku bilo vi{e od 1.300 zaintere-siranih za ovo putovanje, Evropski pokret je po-lovinom novembra uspio sastaviti kona~an spi-sak od 40 bh. gra|ana koji }e se zaputiti u ovumisiju.

- To je bio jedan od najljep{ih, ali u isto vri-jeme i jedan od najkompliciranijih zadataka.Najte`e je bilo nekoga li~no nazvati i re}i muda ne mo`e putovati, ali u~init }emo sve da imse odu`imo na neki drugi na~in i da im omo-gu}imo u~e{}e u sli~nim projektima. Napo~etku smo imali vi{e od 1.300 interesanata.Nismo objavljivali konkurs, jer za to nismoimali logisti~ku podr{ku, nego smo se konce-ntrirali na vi{e od 40 gradova u BiH s kojimaEvropski pokret sara|uje. Uspjeli smo napravi-ti grupu koju ~ine penzioneri koji nikada nisuputovali, invalidi, predstavnici romske i jevre-jske zajednice, gra|ani iz Federacije i RS, i vje-rujem da smo uspjeli zadovoljiti sve kategorije- ka`e Predrag.

Grupa na put kre}e ta~no 15. decembra, usedam sati ujutro, i upravo oni }e biti prvigra|ani koji }e kro~iti u EU bez viza u svojimpaso{ima. Imat }e obezbije|en smje{taj, hranu iobilazak evropskih institucija, a njihova prvastanica bit }e Strasbourg.

VViissookkii zzvvaannii~~nniiccii- Istog dana se odr`ava sjednica Evropskog

parlamenta u Strasbourgu, gdje }e nas do~ekati[tefan Füle, komesar za pro{irenje EU, te drugivisoki predstavnici. Tog dana }emo no}iti uStrasbourgu, a onda letimo za Pariz, gdje }enas, opet, do~ekati njihovi funkcioneri. Nakonno}enja u Parizu, putujemo za Rim i sastajemose s Francom Frattinijem, ministrom vanjskihposlova Italije, koji je, pored Tanje Fajon, na-jzaslu`niji za ukidanje viznog re`ima na{oj ze-mlji. Poslije Rima slijedi Ljubljana, te obilazakslovenskih i institucija EU, a zatim povratak uSarajevo.

Ovom zanimljivom projektu su, prema ri-je~ima Predraga Pra{tala, ususret iza{li i pre-dstavnici lokalnih vlasti, koji su svojim su-gra|anima obezbijedili prevoz do aerodroma inazad poput na~elnika Gora`da, Biha}a i dru-gih.

- Bosna i Hercegovina prije 15. decembra iposlije tog dana ne}e biti ista dr`ava, niti istodru{tvo, jer nam se tog dana otvaraju vrata par-tnerske saradnje. Evropa pokazuje da BiH nijeizlovana, niti zaboravljena i da nas o~ekuje evr-opska budu}nost. Bezvizni re`im }e ubrzati pr-oces evropskih integracija. Zahvaljujemo seMinistarstvu sigurnosti za povjerenje koje sunam ukazali, najvi{e zbog toga {to su nam dalipunu slobodu prilikom odabira gra|ana - ka`ena kraju na{eg razgovora Predrag. �

O Evropskompokretu

- Evropski pokret postoji ve} pet godina, akao nevladina organizacija osnovani smo2006. godine. Prije dvije godine smo postalipunopravna ~lanica Evropskog pokreta Inter-nacional, ~ije je sjedi{te u Bruxellesu i broji 43dr`avna nacionalna pokreta. Tako je i BiH do-bila svoj nacionalni dr`avni pokret. Podr{kaEvropskom pokretu je, ustvari, podr{ka samojEU, jer smo mi, u neku ruku, k}erka-firma izBruxellesa - ka`e Predrag.

Portret Abdulah NAKA[

Hirurg kojem je ginekologija ostala neostvarena `elja

64/azra 2010.

azra 2010./65

»

Po mnogo ~emu bio je poseban. Vo-lio je ljude i njihova sre}a ~inila ga jevedrim i nasmijanim. Oprobao se uribolovu, lovu se posvetio s velikomljubavlju i energijom, volio sportuop}e. Bio je talentiran za razne spo-rtove, u Starom Gradu predstavljao

strah i trepet za one koji su ugnjetavali nedu`ne.@elio je u neko vrijeme da se oproba i u boksu, akada je vidio prijatelja sa slomljenim nosom, po-svetio se njegovanju tijela, danas bismo kazali bi-ldanju. Prema njemu su osje}ali strahopo{tovanje ikolege i oni koji su bili u sukobu sa zakonom. Pr-vi, jer je hirurgiju sasvim pojednostavio i s mno-gim pacijentima postao prijatelj, {to danas nijeslu~aj, a posrnule je vra}ao na staze `ivota, pone-kad i pesnicama. Znaju to gotovo svi `estoki mo-mci Sarajeva, a i za njih je bio i ostao - Babija!

Rijetki su oni koji su oti{li sa ovog svijeta zasvoj ro|endan. Doktor Abulah Naka{ jedan jeod takvih. I po tome je bio poseban. ^ovjek istru~njak. Ljudina!

Bosanci i Hercegovci pamte ga kao lidera uhirurgiji, ljekara posve}enog pomaganju ljudima,borbi za svakog pacijenta. Nije priznavao poraz~ak i onda kada je drugima bilo jasno da nemanikakve {anse za uspjeh. On je vjerovao da uvi-jek ima nade i tako vra}ao osmijehe na lica. Kaohirurg nije `alio vremena niti truda da se oku{a iu ginekologiji, urologiji ili vaskularnoj hirurgiji.Nekada je to ~inio u traumatologiji ili ortopedi-ji. S gotovo istim uspjehom.

RRoo||eennii vvoo||aa

Sin Ned`ad, njegov nasljednik u medicini,ali i bolnici koja nosi o~evo ime, veli da jeAvduka rado raspravljao o ginekologiji.

- Bila mu je, ~ini mi se, dra`a od hirurgije.Nikada to nije javno kazao, ali mu je bila neo-stvarena `elja. Hirurgija je surova, a u ginekolo-giji ima i mnogo radosti. A on je volio dausre}uje ljude. Imao sam sre}u raditi s njim iu~iti. Mislio sam da je hirurgija izuzetno te{ka, agledaju}i njega, s onim njegovim velikim prsti-ma, djelovala je jednostavno, ~ak prizemno.

Ned`ad je danas specijalist i hirurgije i gine-kologije. Na kratki razgovor s nama, u kancelari-ju amid`e i direktora, dr. Bakira Naka{a, do{aoje iz operacione sale, a razgovor je prekidao da-ju}i upute kolegama kako da pripreme narednogpacijenta za operaciju. Informati~ar i nesu|eniin`injer ma{instva nije poslu{ao oca i postao jeljekar. I to odli~an, ka`u - na oca.

- Te{ko je to re}i. Istina je da me tjerao odmedicine. Zbog toga sam dvije godine i proveona Ma{inskom fakultetu u Sarajevu. Za vrijemerata radio sam ovdje u bolnici kao bolni~ar i uzoca zavolio hirurgiju, vidio razne vrste povreda.Imao je jednostavno hirur{ko razmi{ljanje,uro|eni osje}aj. To se ne u~i. Bio je ro|eni hiru-rg! To me o~eli~ilo. Ljubav prema ginekologijido{la je kasnije, krajem studija. A kada je do{lovrijeme za spcijalizaciju, otac mi je savjetovao dauzmem ginekologiju. Zbog tog veselja kojeg uhirurgiji nema.

Rijetko je bio kod ku}e i sa sinom nije i{aona utakmice, ali je autoritetom uvijek bio tu.Porodica je navikla na taj njegov ritam `ivota: sade`ura nije i{ao ku}i, a vikendom je bio u lovu.

- Mnogo puta imao sam „{ansu“ da odlutamna stranputicu. Mama Senada je bila uz mene isestru Lejlu, danas docenta na Katedri zaknji`evnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ali,bila je puno mek{a od oca, centar svega {to sezove dom. Ina~e je pedagog i psiholog. Otac jebio pun po{tovanja prema njoj - nije se d`abao`enio na drugoj godini studija. Znao sam da nesmijem ni{ta lo{e u~initi. Vodio me je u lov, aliod mene nije mogao napraviti lovca, jer nisammogao pucati u `ivotinje. Iz tog perioda zavoliosam prirodu. ^istio sam mu oru`je, pravio mu-niciju s njim, ali od lova nije bilo ni{ta. Bio jestrog, ali je u ratu omek{ao.

^ekala ga je operacija, pa nas je ostavio dire-ktoru Bakiru Naka{u, koji je od Abdulaha mla|i~etiri godine i uvijek je za njega bio autoritet.Brat mu je, veli, omek{ao, smr}u oca Mustafe,2. marta 1992. godine, na dan prvih barikada uSarajevu.

Umro je na svoj ro|endan, 27. novembra, prije petgodina. U mladosti je bio za{titnik slabijih, na poslu

se borio za svakog pacijenta, osje}aju}i njihove rane, a s mnogima kasnije postao i prijatelj. Vo|enje

porodice prepu{tao je, zbog predanosti poslu, supruzi Senadi, kojom se o`enio na drugoj godinistudija. Volio je sport, motore, golubove, uzgajaoze~eve, a posebna strast bili su mu lov i ribolov

Pi{e: D`emal D@AKMI] Foto: Samir JORDAMOVI] i privatni album

» S kolegama

Nekakav klipan nas je

ga|ao kamen~i}ima s kr{a

i ja sam to rekao Avdi. On je

gotovo nezainteresirano oti{ao

do tog momka i samo sam

ugledao kako ga baca s kr{a

u vodu. Niko nije smio da nas

dira. Logavina, Vrbanju{a,

Sagrd`ije... svi su ga voljeli

“

» Umro na svoj ro|endan

66/azra 2010.

» - Vjerovatno je shvatio da je bio najstariji uporodici i da mora preuzeti o~evu ulogu. D`ena-za je bila istovremeno kada i Nikoli Gardovi}u,ubijenom srpskom svatu na Ba{~ar{iji. A premaocu smo gajili veliko po{tovanje. Nikada, reci-mo, pred njim cigaretu nismo zapalili.

Avdo je u mladosti bio za{titnik „male raje“.Kabadahije su ga se bojali. Gra|om je podsje}aona Stiva Rivesa. Kako nije bilo dana{njih tegova,sa `eljeznice je svojim kanalima dobijao to~koveod vagona, dizao teret i oblikovao tijelo. Opro-bao se i u boksu, ali sve je kratko trajalo.

- U boks ga je uvukao Hamo Brankovi}, tadapoznati bokser. Kada je Avdo vidio Hamu saslomljenim nosom - odustao je. Bojao se za svo-je lijepo lice. Vratio se tegovima, a Hamo je cije-li `ivot govorio kroz nos. Sje}am se jednog ku-panja na Bentba{i. Kupali smo se ispod brane, aAvdo je skakao sa one ku}e iznad brane. Bio jeodli~an pliva~ i skaka~ na glavu. Nekakav klipannas je ga|ao kamen~i}ima s kr{a i ja sam to re-kao Avdi. On je gotovo nezainteresirano oti{aodo tog momka i samo sam ugledao kako ga bacas kr{a u vodu. Niko nije smio da nas dira. Loga-vina, Vrbanju{a, Sagrd`ije... svi su ga voljeli. Aznao je i da bude ters. Recimo, kupila nam ma-ma bilikl, a on, kada po|e u {kolu, ispu{e gume.Da se ja ne bih vozao po makadamu.

GGllaass nnaarrooddaa

@ivot je htio tako da je Bakir ulazio tamoodakle je Avdo rahmetli odlazio. Tako je bilo uosnovnoj {koli, srednjoj, na fakultetu. DirektorOsnovne {kole „Remzija Omanovi}“ u Logavininije bio obradovan Bakirovim dolaskom, pa jerekao: „Zar jo{ jedan Naka{? Valjda ne}e bitikao Avdo?“

Avdo je gotovo sve probao u`ivotu. Volio jemotore i s Kenanom Lazovi}em tako i{ao namore. Imao je najbolje golubove, uzgajao ze~eve.Upisom fakulteta se uozbiljo, ali je uvijek pre-dstavljao „glas naroda“. Kao student je bio bu-ntovnik, iako se o`enio odmah nakon polo`eneanatomije. S visokim prosjekom zavr{io je faku-ltet i zaposlio se u „Energoinvestu“ na Stupu,gdje je odmah napravio malu hirurgiju. U fabri-ci su povrede bile svakodnevne, a do bolnice jebilo daleko.

- Bio je veliki prijatelj s Vladom[imunovi}em i zajedno su hirurgiju specijalizira-li u Vojnoj bolnici. Zbog talenta i temperame-nta zavolio ga je pukovnik dr. Anton Ril. On gaje nau~io i hirurgiji i lovu. Sudbina je htjela daje dr. Ril umro ovdje, u bolnici, a Avdo mu je,

iako operisan i sa temperaturom od 40 stepeni,do{ao na sahranu. Nije dugo `ivio nakon toga.Nije volio nepravdu, a ovdje u bolnici bila je po-djela na vojna i gra|anska lica na slu`bi u JNA.Civili su uvijek imali mnogo manju pla}u uodnosu na vojna lica, bez obzira koliko i kakoradili. Avdo je odmah osnovao sindikat i godi-nama potom se borio za prava zdravstvenih ra-dnika. Na ~elu Sindikata medicinskih radnikanaslijedio ga je dana{nji predsjednik dr. Abud

Sari}. Odmah je do{ao u sukob s tada{njim upr-avnikom Midhatom Aganovi}em. Bio je rezervnioficir i htjeli su mu dati ~in majora. Vidjeli suda ima izuzetan smisao za organizaciju, precizno,hirur{ki. Znao je napraviti strukturu kojaodli~no funkcionira. Dobro smo se dopunjavali,ali smo se znali nerijetko i sukobiti oko nekihmi{ljenja - prisje}a se Bakir.

Ribolov, prema nagovoru Mire Misite, je-dnog od najboljih sarajevskih ribara, a potom i

Spisak za Juku Prazinu

Po~etkom rata u Bolnicu je sa svojom pra-tnjom do{ao Juka Prazina, tada strah i trepet ugradu. Tra`io je da mu se u roku od 24 satadostavi spisak s imenima pacijenata srpske na-cionalnosti. Prepla{eni ljekari prenijeli su toAvdi, a on ih je utje{io: „Ne brinite, ja }u muodnijeti.“ Ogrnuo je mantil i u klompamaoti{ao u Jukin {tab. Nikada vi{e niko od njego-vih vojnika nije ne{to sli~no ni pomislio, a me-dicinsko osoblje je na dar od „generala“ dobilopo patike da im je udobnije raditi.

» Nakon uspje{ne operacije

azra 2010./67

lov puno su mu zna~ili. Poslu se predavao po-tpuno, a pacijenti su bili iznad svega. U prirodije punio „baterije“ nakon napornih operacija. Zavrijeme rata, u bolnici koja danas nosi njegovoime, obavljeno ih je 15.000. On je uradio 9000,a u ostalima je u~estvovao makar savjetom. NaZvijezdi, Dobrim Vodama i Semizovcu priku-pljao je snagu za spa{avanje brojnih `ivota. Babi-ja ili babuka, svejedno, za sebe nije imao vreme-na.

Nije ni primje}ivao svoju bolest, nije imaovremena. @ivio je 48 sati dnevno. Oni koje jespa{avao danas mu na stranicama novina rezervi-ranim za ~itulje daju sje}anja. Sjetili su ga semnogi, gotovo nepoznati ljudi i nedavno za pe-togodi{njicu smrti. Topla, posebna sje}anja,onakva kakav je i on bio. �

Sune}enje Obrezivanje ili sune}enje djece prijatelja pr-

edstavljalo mu je relaksaciju i to je radio s po-sebnim u`itkom. Pro~ulo se u bolnici da Naka{suneti djecu i odmah je bio prijavljen kao radi-kalni musliman, a sve je radio u tandemu s ko-legom dr. Damjanom Simi}em. Bili su poznatikako po stru~nosti, tako i po tome {to su pje-vali za vrijeme operacija. Do{la je nenadanoInterna kontrola i zatekla Avdu na djelu, za vr-ijeme sune}enja. Prijava im je propala, jer jepacijent bio sam dr. Simi}, koji je imao nekuinfekciju pa je zamolio Avdu da ga obre`e,odnosno osuneti.

» Ned`ad iBakir Naka{:Bio je ro|eni

hirurg

» Porodica na komemoraciji

Za vrijeme rata, u

bolnici koja danas nosi

njegovo ime, obavljeno

je 15.000 operacija. On je

uradio 9000, a u ostalima je

u~estvovao makar savjetom.

Na Zvijezdi, Dobrim Vodama i

Semizovcu prikupljao je snagu

za spa{avanje brojnih `ivota

“

» Ponosio se sportskim dru{tvom

» S pokojnim Zoranom Be~i}em, te Gordanom Maga{, Janisom Tadi}em i Jasminkom [ipkom

Inside Mr.sci.dr.Ilirijana HAXHIBEQIRI-KARA

68/azra 2010.

Dom u kojem muziku n

Pi{e: Zana KOLO[Foto: Samir SALETOVI]

Kad smo otvorili vrata poro-di~nog doma doktorice IlirijaneHaxhibeqiri-Karabdi}, tmurnojesenje poslijepodne zamijenilaje vesela i topla atmosfera.Do~ekale su nas na{a doma}icai njena desetogodi{nja k}erka

Lejla. Sin~i} Said izvirivao iz kuhinje u hodnik. Ion se uredio za fotografiranje i stavio ~ak leptir-ma{nu. Strpljivo je iz daljine analizirao goste, vr-te}i plavi pramen oko prsti}a. Ali, samo pola sa-ta kasnije otkrit }e nam talent za poziranje ispr-ed fotobjektiva, na kojem bi mu mnogi pozavi-djeli.

- Ovo je vrijeme kadobi~no nisam kod ku}e.Rad na Klinici tra`i cje-lodnevni anga`man iistina je da su rijetki tr-enuci koje popodne pr-ovedem s mojim na-jdra`im. Evo, i sada mojsuprug Kerim nije s na-ma. Obaveze u vlastitojadvokatskoj kancelarijisu ga zadr`ale - pri~anam doma}ica, uvode}inas u veliki dnevni bor-avak, svijetao i veseo, nasuprot atmosferi kojuvidimo kroz prozore.

Profesija kojoj pripada zahtijeva preciznost ipunu posve}enost. U timu kardiohirurga Centraza srce Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu,uz pet kolega, Ilirijana je jedina `ena. No, iakoje znala {ta je ~eka i da profesija kojoj se posveti-la tra`i fizi~ku snagu, ali i psihi~ku stabilnost,strpljenje i cjelo`ivotno u~enje - ljubav je, jedno-stavno, bila ja~a.

- Ro|ena sam na Kosovu, a moj otac bio jeop{ti i torakokardialni hirurg i ~lan prvog kardi-ohirur{kog tima biv{e Jugoslavije. Brat i sestrasu, tako|er, ljekari a i mama je zdravstveni rad-nik. Kao srednjo{kolka gledala sam ga kako ope-ri{e. Onda sam, logi~no, upisala studij medicineu Pri{tini, a posljednje dvije godine zavr{ila samu Sarajevu. Diplomirala sam 1994. godine, aspecijalizaciju po~ela pet godina kasnije - pri~a

Ilirijana, poslu`uju}i nas kafom i kola~ima.

LLoonnddoonnsskkaa pprrii~~aaSa suprugom zajedni~ki `ivot nastavlja u Lo-

ndonu, gdje je Kerim radio u diplomatskoj misi-ji. Ipak, nekoliko godina kasnije na{a sagovorni-ca vratila se u bh. prijestolnicu, kako bi se prija-vila na specijalizaciju u oblasti kardiohirurgije.

- I uspjela sam. Uvijek sam sebe zami{ljala sa-mo kao hirurga. I hvala Bogu, to se ostvarilo.

Specijalizacija je tekla u Deutsche Hertz Ce-ntru u Berlinu.

- U tom periodu `ivjela sam u Njema~koj.Zaista, nije bilo lako. Suprug je tada ostao sam sna{om trogodi{njom k}erkicom Lejlom. Nara-vno, poku{avala sam da do|em kad god sam

imala priliku, ali to ni-je bilo u onoj mjeri ukojoj sam `eljela. Biloje te{ko, ali izdr`alismo tih 18 mjeseci.

^etiri godine kasni-je Ilirijana je magistrir-ala, a usavr{avanje }e,ka`e, nastaviti. Pokazu-je nam fotografije nakomodi i u uglu poredstola. One ~uvajuuspomene na mome-nte s divnih putovanja,a bile su i utjeha

uku}anima u trenucima kad nije bila tu. - To je jedan od mojih hobija. Nisam talenti-

rana za slikanje, ali u`ivam u fotografiranju. Li-jepo je kad imate priliku da pogledate te slike je-dnog dana. Da analizirate momente, prisjetite selijepih trenutaka, ali i vidite kako ste tada izgle-dali. Moja porodica je moj ponos. Sretna {tosam uspjela izgraditi normalan privatni `ivot ibaviti se tako zahtjevnim poslom kao {to je kar-diohirurgija. Malo je `ena u svijetu u ovoj profe-siji. Nasre}u, imam supruga punog razumijeva-nja.

Shvatio je Kerim tu predanost hirurgiji kadsupruga u dva ili tri sata ujutro odlazi u Centarzbog hitne operacije. Ljubav bez granica uz po-vjerenje traje ve} 15 godina. A svakodnevica te~ebez povratka.

- Uobi~ajeno ustajemo oko {est i petnaest.Said, koji ima 19 mjeseci, sve nas probudi. Nas

A BDI]

azra 2010./69

»

Jedna od rijetkih dama u oblasti bh. kardiohirurgije i~lanica tima Centra za srce Klini~kog centra

Univerziteta u Sarajevu, otvorila je za na{ magazin vrata svog doma. Do~ekali su nas toplina, klasi~namuzika, uspomene s brojnih putovanja zarobljene

u okvirima fotografija, te osmijesi 1,5 godi{njeg Saida i desetogodi{nje Lejle

Ro|ena sam na Kosovu,

a moj otac bio je kardiohirurg i

~lan prvog kardiohirur{kog

tima biv{e Jugoslavije. Kao

srednjo{kolka gledala sam

ga kako operi{e. Onda sam,

logi~no, upisala studij

medicine u Pri{tini

“

n adja~ava dje~iji smijeh

dvoje popijemo jutarnju kafu, a djeca doru~ku-ju. Negdje oko sedam i pet polazim na posao,suprug u kancelariju, Lejla u {kolu, a Said ostajes tetom Hajrijom. Na klinici jutro po~inje sta-ndardno, vizitom, nakon ~ega obi~no slijedioperacija, a u popodnevnim satima druga. Kodku}e sam oko {est, sedam ili osam uve~er. Akodo|em ranije, kao {to je danas, vrijeme maksi-malno posvetim djeci i suprugu.

Said, radostan {to je mama tu, tr~kara unao-kolo, dok }e nam desetogodi{nja Lejla pokazativje{tinu muziciranja na klaviru. Kao i mama, iona u`iva u muzici. A nekad joj se Ilirijana pri-dru`i. Ona je, tako|er, zavr{ila muzi~ku naobra-zbu na Odsjeku klavir.

- Kako smo ~esto bili razdvojeni, trudim seda, kad smo zajedno, svaki trenutak iskoristim.Nekad je to zabava uz klavir, nekad su to, opet,

{etnje Vilsonovim, a nekad odlazak na izleti{ta.Tada u`ivam u miru, jer ne volim bu~na mjesta,a nikad nisam voljela ni no}ne izlaske. No, dasam radila druga~ije, vjerovatno ne bih sve ovopostigla.

SSuunnccee nnaa jjuugguuPriznaje kako rijetko ima vremena za susrete

s prijateljicama, ali ih ne zamjenjuje on-linedru`enjem. Internet koristi samo za poslovnukomunikaciju. Voljela bi da ~e{}e sa suprugomode na koncerte ozbiljne muzike.

- Volimo da putujemo. Ovog ljeta bili smo uUlcinju. Proveli smo cijeli mjesec u vikendicimoje mame, jer je Said jo{ mali. A obi{li smobrojne zemlje zajedno. Odmarali smo se u Tuni-su, pa i Turskoj, i na mnogim drugim destinaci-jama. No, za mene je London ostao najroma-

70/azra 2010.

»» Rijetki trenuci opu{tanje uz knjigu

» Dje~ija soba je uvijek puna smijeha

» Spremna je kafa za goste

azra 2010./71

jromanti~niji grad na svijetu. Voljela bih daponovo odemo tamo jednog dana - ka`e Iliri-jana, dok joj pogled odluta do jednog od or-mara, u kojem stoje uspomene s brojnih puto-vanja.

- Kupujem detalje koji }e me podsje}ati nazemlju i gradove koje smo posjetili. Naj~e{}e bi-ram zdjelice, {oljice za kafu, ~a{e i sli~no.

U ljepotama planina u okolici Sarajeva tokomzime porodica Karabdi} u`iva tokom vikenda,jer Lejla voli skijanje. Roditelji vi{e vole odmara-ti negdje na jugu, uz sunce i more.

- Upravo ovih dana planiramo kako }emo to-kom zimskog raspusta oti}i negdje na more. Mi-slim da }e izbor biti Bodrum. Ostatak turskeobale ve} smo posjetili pa }emo tamo, najvjero-vatnije, proslaviti Novu godine. Pro{le godine utom periodu bili smo u Dubrovniku. Morampriznati da nije bilo ba{ relaksiraju}e, s obziromna to da je Seid jo{ mali.

A kad su svi spremni za po~inak, Ilirijanau`iva u svojoj drugoj strasti, ~itanju. Za odmoruz knjigu koristi trenutke i tokom vikenda.

- Profesija kardiohirurga podrazumijeva sta-lnu edukaciju i usavr{avanje. Tako|er morampriznati da sam posljednjih godina kao ~lan Evr-opskog udru`enja kardiovaskularnih hirurga

mnogo putovala. Uz sve obaveze odlu~ila sam sei politi~ki anga`irati. Dopali su mi se programskiciljevi Saveza za bolju budu}nost, pa sam se i pr-iklju~ila toj stranci. Vrijeme u kojem `ivimo nedozvoljava da ostanemo imuni na sve {to sede{ava.

Ve} je ~etiri sata i uskoro }e Lejla i}i na~asove klavira, a Said iz spava}e sobe zove ma-mu, jer, kad je ve} tu, `eli da ga ona uspava.Svako tra`i trenutke za sebe. Vrijeme je da kre-nemo.

- Nedavno mi je k}erkica rekla da bi `eljelapostati hirurg, kao i njena mama. To me obra-dovalo, a s druge strane, ne bih `eljela da ona je-dnog dana ima stresnu profesiju. No, vidjet}emo... Jo{ je rano. Ono {to me raduje i o~ekujeu profesionalnom dijelu `ivota jeste {to }e Ce-ntar za srce pre}i u nove prostorije, koje su opre-mljene prema svjetskim standardima, {to je veo-ma bitno za na{u zemlju i pacijente. Jer, kolikoje velika va{a porodi~na sre}a, va`no je misliti ina druge - ka`e na kraju Ilirijana Haxhibeqiri-Karabdi}. �

» Lejla svom mla|em bratu okriva ~aroliju muzike

» Porodi~ne fotografije ~uvaju uspomene na lijepe trenutke » Zdjelice i suveniri s putovanja oplemenjuju prostor

Znanje je mo} Adela [ABI]

72/azra 2010.

Crno-bijele tipke i elegantni zvo-nki zvuk klavira op~inili suAdelu [abi} kada je imala sa-mo tri godine. Tada ju je tatanau~io da svira prvu pjesmu nasintisajzeru. Nekoliko godinakasnije, iako je jo{ bila mala,

postavila je sebi cilj - nau~it }e da svira ovajinstrument, te da sama proizvodi te divne melo-dije. Njeni roditelji, mama Alma i tata Amir,svesrdno su je podr`ali u tome, jer su nakon pr-vih ~asova klavira na koje su je upisali shvatili daAdela osim jake `elje ima i nesvakida{nji talent.

Nisu se pokajali, ba{ kao ni Adela, koja je sa pr-osjekom ocjena 9,94 danas najuspe{nija stude-ntica Muzi~ke akademije u Sarajevu, solo Odsje-ka za klavir, harfu, udaraljke i srodne instrume-nte.

PPoonnooss ggeenneerraacciijjee- Upisala sam Osnovnu muzi~ku {kolu

„Mladen Pozaji}“ u Sarajevu 1996. godine(pripremni razred) i zavr{ila 2003. godine kaoponos generacije u klasi prof. Marijane Perkovi},Srednju muzi~ku {kolu u Sarajevu u klasi profEmine Softi}-Begi} (I razred), prof. Dine Mu-

li}a (II i III razred) i prof. Senke Kulenovi} (IVrazred) i maturirala u generaciji 2003/2007. Sa-da studiram tre}u godinu klavira na Muzi~kojakademiji, u klasi red.prof.mr. Dunje Dimitrije-vi}. Sara|ivala sam s mnogim profesorima saAkademije, kao {to su: prof. Violeta Smajlovi},prof. Davor Marus, prof. Dario Teskera... kaokorepetitor i u vidu kamerne muzike i u~estvo-vala sam na gotovo svim koncertima studenata.Dvije godine zaredom u~estvovala sam u proje-ktima prof. Re{ada Arnautovi}a i prof. OgnjenaBomo{tara, oba odr`ana u pozori{tu. Osvojilasam jednu specijalnu nagradu, ~etiri prve (dvije

Op~injena zvukom

solo i dva kamerna nastupa), ~etiri druge nagra-de (dvije solo: jedna osvojena na Akademiji naprvoj godini i dva kamerna nastupa), sve na fe-deralnim takmi~enjima u~enika i studenata -pri~a Adela.

Muziku je zavoljela uz oca, kojem je to bioprvo hobi, a potom i zanimanje. On je svirao gi-taru, s prijateljima je osnovao bend i bio ~lanudru`enja estradnih umjetnika. Malo je re}i daje bio ponosan {to su njegova k}erka, a kasnije isin, u{li u svijet muzike.

- Moj brat poha|a srednju muzi~ku {kolu.Svira saksofon ve} godinu, solist je i to odli~an.Oboje skoro svakodnevno vje`bamo ku}i, takoda nam je pravo veselo. Ipak, nastojimo da nesmetamo kom{ijama. Ne sviramo nakon 22 sata,jer ni ja ne bih voljela da mene tada neko uzne-mirava. Mami i tati svakako ne smetamo, svekad bismo im i na glavi svirali, toliko su sretnizbog nas - ka`e Adela.

BBaacchh jjee vvrrhhuunnaaccIspri~ala nam je i kako je dobila svoj prvi kla-

vir, rusku ^ajku. - Moja prijateljica, koja radi u Njema~koj,

ispri~ala je jednom starom paru kako ja volimsvirati, kako sam talentirana i namjeravam upi-sati Akademiju, ali da nemam odgovaraju}iinstrument. Onda su me oni nazvali i zamolilida im odsviram ne{to. Sjela sam za svoj ra{tima-ni klavir, koji je pre`ivio rat i pun je gelera, iodsvirala neku kompoziciju najbolje {to sammogla. Bili su odu{evljeni i obe}ali su mi datisvoj klavir, staru rusku ^ajku. I sad ga imam, tr-eba ga povremeno u{timati, ali odli~no me slu`i.Ima tvrdu mehaniku,tvrde tipke. Zahvaljuju}injemu, stekla sam snaguu rukama, tako da naovima na Akademiji svir-am bez problema - ka`eAdela s osmijehom.

Najvi{e u`iva sviratiJohanna Sebastiana Ba-cha, jednog od najve}ihkompozitora svih vre-mena, ~iji se doprinosmuzici mjeri s onimkoji je William Shake-speare postigao u

knji`evnosti i Isaac Newton u fizici. - Studenti, obi~no, ne vole svirati njegova

djela, jer su te{ka, ali meni su fantasti~na, od na-jranijih kompozicija do onih posljednjih. Bachje vrhunac svega u muzici, i namjeravam ga radi-ti za diplomski, koji se sastoji od pisanog rada ikoncerta u trajanju od sat vremena. Volim i Lu-dwiga Van Beethovena, koji je poprili~no eksce-ntri~an. Volim klasiku i romantizam, ali nijednou pravom smislu, ve} njihovu savr{enu kombi-naciju - dva u jedan. Drag mi je i Frederic Cho-pin, koji je poznavalac kompletne muzike i izu-zetno osje}ajna du{a. Njegove kompozicije suzaista dirljive - obja{njava ova muzi~arka.

O instrumentima, kompozitorima, Akademiji,svojim kolegama, profesorima i svemu {to ima ve-ze s muzikom pri~a s velikim odu{evljenjem. Na-kon {to zavr{i studij klavira namjerava upisati ma-gisterij, a potom i doktorat iz iste oblasti. @elja jojje da sve znanje koje je stekla tokom {kolovanjaprenese na mla|e generacije. �

azra 2010./73

Promoviraju}i najboljestudente svih fakulteta uBiH, `elimo promoviratiobrazovanje. Samo je

znanje neotu|iva ~ovjekova imovina, koja

mu osigurava egzistencijubilo gdje u svijetu i ~ini ga boljim ~ovjekom. Neznalice odgajaju

manipulatori i ne}emo pretjerati ako ka`emo da

dana{njem ~emeru najvi{e kumuje

neobrazovanje. Dana{njisistem nas u~i da vrijedi{

koliko ima{. Ipak, svematerijalno mo`e bitiuni{teno i zapaljeno. Vrijedi{ samo onoliko

koliko zna{

Pi{e: ElvedinaD@AKMI]

Foto: Samir JORDAMOVI]

Moje pjesme- U slobodno vrijeme pi{em pjesme, za

svoju du{u. Oni koji su ih pro~itali ka`uda su odli~ne i da bih ih mogla dobrounov~iti, ali ja se nikada nisam usudilana taj korak. Za sada su samo moje. Ustilu su R’n’B-a, koji slu{am. Ka`u i dadobro pjevam, pa mo`da jednoga danane{to i snimim, ko zna - ka`e Adela sosmijehom.

klavira

Made in BiH Tony GRGAGrga: Uloga koja muje promijenila `ivot

74/azra 2010.

Nakon „Zlatne arene“ ispit i pred doma}om publikom

Nakon „Zlatne arene“ ispit i pred doma}om publikom

Pi{e: Amela KESEROVI]

Foto: Orhan KADRIBEGOVI]

Zvijezda novog bh. filma„Ostavljeni“, snimanog premascenariju Zlatka Top~i}a, a podrediteljskom palicom Adisa Ba-kra~a, jeste petnaestogodi{nji To-ny Grga iz Sarajeva. U pri~i o tra-nzicijskoj BiH u kojoj se nemino-

vno prepli}u i svakodnevna borba za egzistenciju,odrastanje, potraga za roditeljima i identitetom,Tony igra Alena, trinaestogodi{njeg dje~aka koji`ivi u domu za nezbrinutu djecu. Njegovo srcekrije mnoge `elje, a najve}a je da prona|e svojumajku.

- Patnja i bol ostavljene djece su veliki. Nije ihbilo jednostavno odigrati. U to vrijeme sam imaotek 13 godina - govori Tony za na{ magazin.

U konkurenciji za dobivanje uloge bilo je1.200 djece. I prije nego {to je prvi put stao predkameru, filmska ekipa sastavljena od profesionala-ca iz BiH, ali i Francuske, Italije, Makedonije, Sr-bije, Tonyja je mjesecima pripremala za Alena.Nijedan detalj se nije prepu{tao slu~aju.

PPlloodd ssiilloovvaannjjaa- Savjeti koje sam dobivao od producenta, re-

ditelja, starijih glumaca su dragocjeni. Od MireFurlan, koju izuzetno volim i cijenim i koju samu`ivao gledati u ameri~koj seriji „Lost“, nau~iosam mnogo. Za svaku svoju scenu se pripremala

po pola sata. Imala je obi~aj re}i mi da zamislimAlena i njegov `ivot i da tako i igram. Uva`io samsvaki njen savjet - ka`e Tony.

Te{ka i dirljiva `ivotna pri~a u kojoj dje~ak nezna da je plod silovanja ve} `ivi u ubje|enju da sumu roditelji Englez i Francuskinja koji su nakonrata morali napustiti BiH, a njega privremenoostaviti u domu, izazov je i za provjerena glu-ma~ka imena.

- Sjedim na ljulja~ki ispred doma. Mirsad Tu-ka i ja razgovaramo o mojim roditeljima. @elimda vjerujem da `ive u inozemstvu, da mi je majkauspje{na novinarka u Francuskoj. Istina je dru-ga~ija, ona je blizu mene, u jednom selu poredSarajeva... Te{ko mi je u to vjerovati - prisje}a seTony jedne od emotivno najte`ih filmskih scena.

^estitke za izvanrednu gluma~ku igru zaslu`ioje i tokom svjetske premijere filma u ^e{koj, uKarlovim Varima, a potom i u Ljubljani, Puli iizraelskoj Haifi.

Na 57. festivalu igranog filma u Puli u konku-renciji za najbolju mu{ku ulogu bili su i EmirHad`ihafizbegovi}, Sergej Trifunovi}, Leon

Lu~ev... jednoglasnom odlukom `irija „Zlatna ar-ena“ je dodijeljena Tonyju Grgi.

- Stati pred prepunu Pulsku arenu je nepono-vljiv osje}aj. Izmjenjivali su se radost i trema.Sje}am se trenutka kada sam iza{ao na pozornicu,voditelj mi se u znak podr{ke osmjehnuo i tek ta-

da sam osjetio olak{anje i samopouzdanje. Bila jezaista velika ~ast u tom trenutku biti dijelom festi-valske pri~e s tako dugom tradicijom. Osim {to sepublici i `iriju dopala filmska pri~a, „Ostavljeni“je pohvaljen i u tehni~kom smislu. ProducentAlmir [ahinovi} je insistirao da film gledamo u trisata ujutro u praznoj Pulskoj areni. Nakon 20 mi-nuta pri{ao nam je stariji ~ovjek, sada ve} penzio-nisan stru~njak za tehniku, i kazao nam da jo{ ni-kada nije pogledao u tehni~kom smislu tako per-fektno snimljen film - prisje}a se.

Nezaboravne su i anegdote sa snimanja. Olovai hladne „Krivaje“ Tony se sje}a i danas.

LLjjuubbiitteelljj ssppoorrttaa- Reditelj Bakra~ dao mi je upute za snimanje.

Trebao sam samo u}i u vodu, me|utim, kakosam ro|en u Splitu, i cijelo svoje djetinjstvo pro-veo u kupanju i skokovima, mehani~ki sam u vo-du sko~io na glavu. Nasre}u, scena se na krajudopala i reditelju.

Tony je u~enik Druge gimnazije u Sarajevu.Osim u film, naro~ito u `anr nau~ne fantastike igluma~ku kreaciju legendarnog Georgea Cloone-yja, zaljubljenik je i u sport. Vlasnik je sivog poja-sa u karateu, trenirao je hokej i badmington, a da-nas trenira vaterpolo u vaterpolo klubu„Torpedo“.

Nakon zavr{etka srednje {kole, njegov poziv }e,ka`e, najvjerovatnije biti povezan s glumom.

- Jo{ imam vremena da razmislim ~ime se`elim baviti, ali je sigurno da me gluma~ki posaoveoma zanima i da }u sigurno upisati Akademijuscenskih umjetnosti - ka`e Tony.�

Tony je u Puli dobio „Zlatnu arenu“ za najbolju mu{ku ulogu

Scena iz filma „Ostavljeni“

Ima tek 15 godina, a njegova je ve} presti`na pulska „Zlatna arena“. Povjeren gluma~ki zadatak

u kojem je utjelovio trinaestogodi{njeg Alena, napu{tenog dje~aka koji `ivi u domu za nezbrinutudjecu, odigrao je izvanredno. Nakon ^e{ke, Izraela,

Slovenije, gledat }emo ga i u kinima {irom BiH

azra 2010./75

Sjedim na ljulja~ki ispreddoma. Mirsad Tuka i ja

razgovaramo o mojim roditeljima.@elim da vjerujem da `ive u inozemstvu, da mi je majka

uspje{na novinarska u Francuskoj. Istina je druga~ija,ona je blizu mene, u jednom selu pored Sarajeva... Te{ko

mi je u to vjerovati

“

Metro Keith URBAN

76/azra 2010.

Mislio sam da }e mi alkohol

uni{titi brak s Nicole

» Nicole i Keith su ~etiri godine u braku

» Keith je jedna od najve}ih zvijezda country muzike.

Tri puta se lije~io od alkoholizma

Keith Urban, country pjeva~ isuprug glumice Nicole Ki-dman, prije nekoliko dana jegostovao u televizijskom sho-wu slavne Oprah Winfrey itom prilikom progovorio onajintimnijim detaljima iz

svog `ivota, izme|u ostalog i o braku s Nicole. U braku su, ka`e, bili tek ~etiri mjeseca, kada

se u oktobru 2006. godine prijavio na kliniku zaodvikavanje od alkohola. Pla{io se da }e ga to`ivotno razdoblje skupo ko{tati i naru{iti ljubavkoju ima sa suprugom, naro~ito jer je bio

„navu~en“ i na kokain i druge opojne supstance.- Bio je to klju~ni moment u svakom smislu.

Nicole se savr{eno nosila s cijelim problemom.Vjerujem da nas je jo{ vi{e spojio - kazao je Keith.

Odlazak na rehabilitaciju 2006. godine bio jenjegov tre}i poku{aj lije~enja od ovisnosti uosam godina.

- Morao sam donijeti odluku kojim putemkrenuti, jednom za sva vremena. Na takvim ra-skrsnicama sam bio ranije, i uvijek sam biraopogre{an put.

Oprah ga je pitala za{to je tre}i poku{aj li-je~enja bio druga~iji.

Ljubav - odgovorio je, dodav{i da ga je Nico-le nau~ila va`nim stvarima i otvorila mu o~i uvezi s mnogim stvarima.

U studiju je uz Keitha bila i Nicole, koja je,tako|er, govorila o braku i njihovoj k}erkici Su-nday Rose.

- Mislim da je brak kada svaki dan nastoji{u~initi boljim, a kada situacija nije dobra me|upartnerima, treba re}i: „Do}i }u ja tebi i razgo-varat }emo“ - kazala je.

Par s k}erkom u`iva u miru Nashvillea. - Neki ljudi vole glamurozni lifestyle, nas

dvoje preferiramo mirniji na~in `ivota. �

azra 2010./77

» Keith i Nicole u`ivajuu porodi~noj idili s k}erkicom Sunday Rose u Nashvillu

Metro

78/azra 2010.

Eva LONGORIA

Nakon razvoda producira sapunice

Nakon pokretanja brakorazvodne parnice,glumica Eva Longoria se posvetila poslu. Kakopi{e {panski „People“, zvijezda serije „O~ajneku}anice“ i uskoro biv{a supruga ko{arka{a To-nyja Parkera bit }e izvr{na producentica sapuni-ce „Sendera“ za televizijsku mre`u ABC, u kojojse govori o dvije bogate porodice koje se bore zavlast nad zemlji{tem. Jedna porodica `ivi u Me-ksiku, a druga u Teksasu. �

» Eva Longoria bit }eizvr{na producenticasapunice „Sendera“

» Eva i Tony Parker pokrenuli su prije nekoliko danabrakorazvodnu parnicu

azra 2010./79

Razonoda

RRjjee{{eennjjaa:: KONSPIRATIVAN, MILAN PAVLOVI], SA, AMARANT, ATALENTI, KARST, KITARA, TAL, EM, TALASI, I, D, MESI, IVAN, OTAN, MADAM, NAR, MARONIT, APOLINAR, LOCINIK, SAGAN

SIMBOL GRADA(SLIKA DOLJE)

STRU^NJAK UANATOMIJI

JAHA^KI BI^(ENGL.)

ANTIKNAOBLAST UGR^KOJ

OFFICIALGROUP

OF AIRLINEL(SKR.)

VRSTAMASNO]E

BILJNOG ILI@IVOTINJSKOG

PORIJEKLA

RU@INO ULJE(ARAP.) NEUTRON IME FIZI^ARA

NJUTNARUSKO @. IME,

ZARJA APA[

IME FINSKOGAUTOMO-

BILISTE HAKI-NENA

PROTIVLJENJE,SUPARNI[TVO

(GR^.)

SKUPSVE]ENIKA

LAIKA (GR^.)

ZADNJI DIOKONJSKOG

TIJELA

STANOVNIK OTOKANA JADRANU

ST. FILM GLUMICA,URSULA

RIJEKA UPOLJSKOJ NAPADA^ VRSTA PTICE

GRABLJIVICE

ADNA, ADO ODMILJA

AUSTRIJA

NAPITAK ODUKUHANIH

TRAVA (POKR.)

RIJEKA U[PANIJI

STARIJAHRVATSKA

MISICA

@ENA KOJANARI^E

SMJENA RADNIKA(NJEM.)

^ISTA TE@INAROBE

MUSLIMAN. MU[KO IME

GRAD U MEKSIKU

[U[KAVO SLOVO

IME ST.HRVATSKEGLUMICEER@I[NIK

VRSTAVIKIN[KOGRATNOGBRODA

NOV^ANAPOMO], POT-PORA (TURC.)

SIMBOL NATRIJA

RADIJUS

GRAD UHOLANDIJI (SL. GORE)

VOJNA TARIFA(SKR.)

STARIJI[AHOVSKI

VELEMAJSTOR,MAKS

PAPIN GODI[NJIPRIHOD

SIMBOL URANA

OLIVER ODMILJA

AUTOOZNAKANJEMA^KE

RIJEKA UGR^KOJ I

BUGARSKOJ

MU[KO IME,ADO

GRAD UTURSKOJ

(SL. GORE)

VRSTA GIMNASTI^KE

FIGUREVRSTA VI[NJE HAPS, ZATVOR

(POKR.)

GRANA DJE-LATNOSTI,

DJELOKRUGRADA

(FRAN.-MN.)

MUSLIMANSKOMU[KO IME

OZNAKA TEMPA

ST. OBLIKVEZNIKA ILI

BEZ DARA GOVORA APA^ SIMBOL

RADIJARIJEKA U

RUSIJI

SKUPLJA^ISTARIH STVARI,

STARE@ARI

[PANSKI FUDBALER,FERNANDO

[UMARAKLIPE, LIPIK

PRISTA[AFA[IZMA

KNJI[KI SINPRINCA

VALIJANTANEPER

NAJSTARIJIPERIOD URAZVOJUZEMLJE

VRSTA TRSKE(GR^.)

SIMBOL GRADASA SLIKE

(SL. DOLJE)

IVA MAJOLI

TONA

KLINT ISVUD

PSEUDONIMUNATRAG^ITANOG

IMENA (GR^.)

STRATEGIJSKI

ZNAK ZAUZBUNJIVANJE

REOMIR

CVIJET LJILJAN(TURC.)

VRSTA MAJMUNA,

HVATA^

RIJEKA UKAZAHSTANU

TAKMI^ENJEAUTOMO-BILISTA

UZVIK TJERANJA

@IVINE

BRDA[CE PRIORANJU

KONJSKI POVODAC

UNIT TAXASRAILWAY

(SKR.)

SASTAVNIVEZNIK

GRADSKAKLISURA(NJEM.)

PO^ASNINASLOV

SIMBOL RADIJA

BIV[I,PRIJA[NJI

(SKR.)

OPUS (LAT.)

TENISKIREKVIZIT

VRSTAKOLA^A, ROLADA

OBIM

IME GLUMCAPA]INA

POVRTNA BILJKA (MN.)

MIR

OSL

AV M

ARKO

VINO

VI]

GRAD I SIMBOL

GRAD I SIMBOL

RRjjee{{eennjjaa11:: KINOMAN, OD, JOKOHAMA, MOPED, NAMET, P, ADULAR, NE, OBRISI, EROR, NEON, MAMUTI, ENIS BE[LAGI], DIR, MARTENKA,UTIJA, A, SOMA, TA[TA, MARAT, ORANKA, IZMLATITI

Udala se sestra Donne Ares

80/azra 2010.

Biha}ka svadbaza pam}enje

Alm

a i

Ed

is T

ATLI]

azra 2010./81

Pro{le sedmice se udala Alma Kolako-vi}, sestra Donne Ares i dugo vreme-na njena vokalna pratilja na koncer-tima i u studiju. Izabranik srca nje-nog je Edis Tatli}, ljekar i potomakugledne biha}ke porodice. Bila je to

svadba za pam}enje. Hotel „[trba~ki buk“ mje-sto je ovog velikog i lijepog doga|aja. Blizu 200zvanica uveli~alo je Almin i Edisov dan.

Mlado`enja Edis Tatli}, dr.med. spec. ortope-dske hirurgije i traumatologije, ljubav prema hi-rurgiji naslijedio je od Refika Tatli}a, uva`enog

Nisam mogla da ne zapjevam na sestrinoj svadbi.Od mene se to o~ekivalo i ispratila sam na nekina~in i zvani~no svoju sestru s estradne scene.

Vrhunac ve~eri, nakon torte i bacanja bidermajera,bio je kada je mlada izvela mlado`enju na scenu i

otpjevala mu „Mito, bekrijo“ uz promijenjene stihove„ti po mene (ne) do|e“ - otkriva nam Donna Ares

Pi{e: Elameri [KRGI]-MIKULI] Foto: Amorino ARNAUTOVI]

» Cipele u kojima se Alma udala... ... i prstenje za cijeli `ivot

» Refik i Jamina Tatli}, Ajka Kolakovi}, Donna Ares, D`avid Ljubovci, mlado`enja Edis i lijepa Alma

» Nakon {to su dali zavjet vje~noj ljubavi Alma i Edis su se zagrlili

»

82/azra 2010.

biha}kog hirurga.Alma je diplomiranibiznis menad`er i radiu tamo{njoj Hypobanci. Mi smo razgo-varali s Donnom, ko-ja je nakon o~evesmrti preuzela uloguporodi~nog starje{ine.

DDjjee~~iijjaa lljjuubbaavv- Svi smo imali tr-

emu. Sestrinovjen~anje je ne{to po-sebno. Ona je provelasa mnom puno vre-mena. Osam godinazajedni~kog `ivota, naturnejama. Pro{la sa

mnom i dobre i lo{e trenutke, svesmo krize prebrodile zajedno, sveradosne trenutke podijelile i jakosmo vezane. Kako smo rano izgu-bile oca, a ona mla|a sestra, ~estosam osje}ala odgovornost kao pre-ma k}eri, a ne sestri. Ponosna samna nju, jer je pored putovanja imog `estokog tempa koji jeizdr`ala bez prigovora uspjela za-

vr{iti fakultet u roku i diplomiratiocjenom deset. Na engleskom jezi-ku! Ona je divna osoba, odmjere-na, pametna i sigurna sam da }ebiti odli~na supruga i majka. Uzsve to je prelijepa i nje`na - rije~isu Donne Ares.

Alma i Edis su u vezi oduvijek.Pospremaju}i uspomene, Donna iAlma su nedavno prona{le njihovuzajedni~ku fotografiju iz 1996. go-dine. Voljeli su se jo{ kao djeca.Prekidali, sastajali, zavr{ili fakulte-te i odlu~ili da jedno drugo ne pr-opuste.

» Na medeni mjesec otputovali su u Dubai

» Vi{e od 200 zvanica do{loje uveli~ati Almin i Edisov dan

» Iz Sarajeva je stigla i rodica Ma{a Kuli} s k}erkicom Iman, unukom velikog Mirze Deliba{i}a

»

azra 2010./83

- Ja sam, prema maminim rije~ima, preuzelaulogu oca u familiji i jako emotivno sam isprati-la na{u princezu Almu. Na{ tata nam je svimanedostajao, posebno u trenutku kada je mati~ar-ka spomenula njegovo ime. Sestra i ja smo se svevrijeme gledale, ali u tom trenutku smo skrenulepogled da nas ne ponesu emocije. Uspjele smose suzdr`ati, ali i ona i ja smo jako dobro znaleko nam je najvi{e nedostajao i da bi na{ otac bioponosan - ka`e Donna.

Kumovi su dugogodi{nji prijatelji Alme i Edisa- Majda i Dino Mid`i}. Svadbeni poklon roditeljamlado`enje, Jasmine i Refika Tatli}a, jeste svadbe-no putovanje u Dubai na deset dana. Jasmina iRefik su se nedavno uvjerili u ~ari Dubaija.

- Atmosfera na svadbi je bila odli~na. Dok suse gosti skupljali oko 18 sati, mladenci su za-vr{avali fotografiranje na spratu, nakon ~ega su

se spustili u gomilu od 200 zvanica velikim gra-ndioznim stepenicama u holu predivnog hotela.Pozdravljeni velikim aplauzom i uzdasimaodu{evljenja, sve~ani ~in vjen~anja je po~eo. Uprvom redu uz brojnu rodbinu su stajale Donnai njena mama Ajka Kolakovi}, uz roditelje mla-do`enje Refika i Jasminu Tatli} i brata Emira -pri~a nam Donna.

MMiittoo,, bbeekkrriijjooStigla je i ekipa iz Sarajeva, Almina i Donnina

rodica Ma{a Kuli}, sa svojom k}erkicom Iman,ina~e unukom legendarnog Mirze Deliba{i}a. Bilesu i Almine koleginice s Biznis menad`ment faku-lteta, diplomirane ekonomistice, ina~e i „glumice“poznatog hita, videospota za pjesmu „Idi, idi, mojavilo“, koja je te ve~eri sve prisutne podigla na noge.

Goste je zabavljao Enko Mid`i}, pjeva~ i za-

bavlja~ iz Biha}a, i zvijezda u usponu FarukPe~enkovi}, s ~lanovima benda Donne Ares. Ia-ko nije planirala, Donna je, ipak, zapjevala, asvoj nastup otvorila rije~ima: „Nemam ja sto se-stara, nego jednu jedinu!“

- Nisam mogla da ne zapjevam na sestrinoj sva-dbi. Od mene se to o~ekivalo i ispratila sam naneki na~in i zvani~no svoju sestru s estradne scene.Vrhunac ve~eri, nakon torte i bacanja bidermajera,bio je trenutak kada je mlada izvela mlado`enju nascenu i otpjevala mu „Mito, bekrijo“ uz promije-njene stihove „ti po mene (ne) do|e“.

Budu}i da mladenci sve imaju, D`avid i Do-nna su im uru~ili kovertu.

- Posebno mi je drago {to se D`avid i Edissla`u! Oni su super prijatelji, a, kako smo sestrai ja vezane, to nam savr{eno odgovara, jer punoje zajedni~kog dru`enja tek pred nama. �

» Prije Ajka i Jamina bile su najveselije» Mladenci s kumovima Majdom i Dinom Mid`i}

» Dirljivo je bilo tokom ~ina vjen~anja, kada je spomenuto ime prerano umrlog oca Donne i Alme

Protekle sedmice u Narodnom pozori{tu Tuzlaodigrana je predstava „Helverova no}“ u re`iji RemireOsmanovi}. Predstava je diplomski projekt mladog tu-zlanskog glumca Nedima Malko~evi}a, koja je uvr{tenau stalni repertoar ove pozori{ne ku}e.

Uz Malko~evi}a, koji tuma~i lik mentalno zaostalogHelvera, igra i sama Remira, koja tuma~i Helverovupomajku Karlu. Tekst Ingmara Vilqista prikazuje Nje-ma~ku tridesetih godina pro{log stolje}a, u vrijeme na-cizma, kada se likvidiraju mentalno zaostale osobe po-put Helvera.

Te`ak, emotivan i jeziv dio predstave je kada poma-jka Karla donosi te{ku i radikalnu odluku da Helveraotruje tabletama, samo da ne bi nacistima dospio u ru-ke.

Malko~evi} je ovom predstavom pokazao svoju glu-ma~ku zrelost i zajedno sa starijom kolegicom Remir-om pobrao simpatije publike, koja ih bodri ve} drugugodinu zaredom.� D`.K./A.B.B.

AArrtteepunkt

84/azra 2010.

Kaligrafije Melihe Tepari} u Be~uMagistrica kaligrafije iz Sarajeva Me-

liha Tepari} pro{le sedmice predstavilaje drugi put svoje radove u Be~u. Na{aumjetnica predstavila se sa 15 djela nakolektivnoj izlo`bi kaligrafije naziva„Od tradicionalnog do savremenog“ u„Friede“ institutu za dijalog u Be~u.

Neka od djela koja na najljep{i na~inoslikavaju Melihinu unutarnju ljepotu iduhovnost tokom ovog ljeta ve} su bilapostavljena na izlo`bi u Be~u. Ve} tadaje iskazan veliki interes za radovima na{eumjetnice, pa je ponovno pozvana na go-stovanje u „Friede“ institut. Autorica jeprisustvovala otvaranju 27. novembra, abrojni posjetioci zanimali su se za njeneradove. U lijepim duhovnim poruka ispi-sanim na ebru podlozi i najljep{im ruko-pisom posjetitelji izlo`be u Be~u mo}i }eu`ivati do 11. januara ove godine. Prilikuda poka`e kako nastaju njena djela imalisu u~esnici workshopa iz kaligrafije, nakojem je magistrica Tepari} odr`ala pri-godno predavanje. � A.R./M.@.

» Autorica na otvaranju izlo`be

» Remira Osmanovi} i Nedim Malko~evi} ve} drugu sezonuigraju u ovoj predstavi

„Helverova no}“ u Tuzli

» Te`ak i emotivan trenutak predstave

azra 2010./85

Ljepota malih doga|anja

Tako smo sna`no bombardovani agresivnimkomercijalnim sadr`ajima u kulturi i zabavi, da~ovjek po~ene zaboravljati da mali intimni kulturnidoga|aji stvaraju istinsku ugodu. Da i ne govorimo tome kako na na{oj kulturnoj sceni nema mnogoraznovrsnih formi, a jedna od izuzetno rijetkih sukoncerti horskog pjevanja. Pro{le subote, na Sceni„Obala“ Akademije scenskih umjetnosti, gostovaoje „Le Zbor“, mje{oviti feministi~ki i lezbijski,me|unarodno poznat hor iz Zagreba.

Deset djevojaka, instrumentalni trio i dirigenticaLidija Dokuzovi} imali su odli~an koncert za pre-punu salu Sarajevske akademije. Djevojke su pjevaleo `enstvenosti, revoluciji i duhovnosti.

Najbolji dio koncerta bile su tradicionalne pje-sme, koje su bile inventivno aran`irane i nadahnutoizvedene. Dirigentica Dokuzovi} je pjeva~ica izvr-snog hrvatskog etno-benda „Afion“ s kojim vrhu-nski izvodi balkanske narodne pjesme.

Vrhunac koncerta bila je makedonska pjesma„Jovano, Jovanke“, koju su ~lanice „Le Zbora“ pje-vale s uzbudljivom emocionalnom dubinom. [tetaje da nisu imale vi{e hrabrosti i kad su bile u pita-nju pop-pjesme. Njihova verzija Lo{i}eve „Suade“u~inila je da ta pjesmica prvi put zazvu~i kao nekaozbiljna kompozicija, ali su, na`alost, „Le Zboristi-ce“ stale na pola puta u obradi ovog hita.

Slu{aju}i ovaj `enski hor, bilo mi je `ao da sara-jevski „Allegro“ vi{e ne postoji. Na{e djevojke su ta-man bile krenule putem me|unarodnog uspjeha ionda - stale.

Azija izme|u jave i sna

»Porodica Tati}: Alen, Aida, Nina i Senad

Zeni~anin Senad Tati} protekle sedmice se uprostoru Muzeja grada Zenice svojim sugra|animapredstavio prvom samostalnom izlo`bom fotogra-fija „Azija izme|u jave i sna“. Izlo`ba je bila hu-manitarnog karaktera, a sav prihod od prodatihfotografija usmjeren je za lije~enje Kenana Kre-mi}a.

Autor je imao priliku pet godina `ivjeti na pro-storu ju`ne i jugoisto~ne Azije, te svojim fotoapar-atom zabilje`iti sve oko sebe.

- Supruga i ja `ivjeli smo dvije godine u [ri La-nci i tri godine u Indoneziji, a za to vrijeme obi{lismo i druge zemlje na podru~ju Jugoisto~ne Azije.Fotografije su nastale na podru~uju desetak zema-lja, a izlo`eno je 40 fotografija, ostalih 60 fotogra-fija mogu se pogledati na pultu i LCD ekranu -ka`e je Tati}. � Tekst i foto: J. HAD@I]

» Izlo`bi prisustvovala ibiv{a misica Danijela Vin{

Na{ komentator: Haris PA[OVI]

azraParty Zone

86/azra 2010.

» Haris Pa{ovi}s atraktivnombra}om Alimanovi}

» Lejla Damad`i} s prijateljicama

Sarajevo

» Zvjezdana Cvijeti},Dino Merlin i MahirSulejmanovi}: Ugodno }askanje

VIP u BiHPovodom dola-ska velike mu-zi~ke zvijezdeDavida Guette,agencija Co-munnis odr`alaje promo partyu „Petoj sobigospo|e Safi-je“, kojem suprisustovale sa-mo „VIP“ oso-be. Party jeuprili~en kakobi se pobli`eupoznao kreati-vni dio za sadanajkomercija-lnijeg DJ-a svi-jeta DavidaGuette. „VIP“osobe su dobilei pozivnicu zaparty koji }e seodr`ati 18. de-cembra 2010.godine u Oli-mpijskoj dvora-ni „Zetra“.Me|u zvanica-ma bili su i po-jedini za koje ses ponosommo`e re}i da su„VIP“, poputDine Merlina,HarisaPa{ovi}a, Zvje-zdane Cvijeti}.

Se.M./M.@.

» Rijad Ljutovi} s

Dejanom Kukri}em

Sarajevo

Cetinski u Zetri Nakon ~etverogodi{nje pa-uze, velikan hrvatske muzi~ke scene odlu~io jesve Sarajlije po~astiti muzi~kim spektaklom.U ne tako prepunoj Zetri Cetinski je odr`aodvoiposatni koncert koji je uglavnom vi{e bionamijenjen zaljubljenim parovima, negoli par-tyjanerima. Dok su jedni u`ivali u koncertu,drugi su nakon tri poslu{ane pjesme moralibiti dislocirani sa svog mjesta, kao i uvijek, bi-li su to novinari koji su bili primorani da na-puste backstage, jer je rije~ o velikoj zvijezdikoja ne voli da joj je iko previ{e blizu. Ali,ovaj koncert i nije bio lo{. Prelijepe plesa~ice,te Tonyjeva dobra energija bili su dovoljan ra-zlog da se svi prisutni prepuste jedinstvenomspektaklu i u`ivaju u hitovima. S.M./ B.N.

» Dobraenergijana sceni

azra 2010./87

» Brojna publikau`ivala u koncertu

» PartyjanerkaDaniella Mijatovi}

azra 2010./89

Horoskop

Vrijeme jeza Strijelce

Priprema: Hedija MEHMEDI]

Ljubav: Dolaze pozitivne vibracije, ali pro-blem mogu predstavljati va{e nedoumice.Budite spremni za razgovor s partnerom. Posao: Gomila obaveza past }e na va{ale|a. Radit }ete poslove koji vas umaraju,pa }ete intenzivnije nego ikada razmi{lja-ti o promjeni. Zdravlje: [tedite ki~mu i vi{e spavajte.

�OVAN 21.III - 20.IV

Ljubav: Bit }ete rastrzani izme|u stare inove ljubavi. Ako ste slobodni, novo po-znanstvo zagrijat }e i rasplamsati va{euspavano srce.Posao: Gotovo sve }e vam polaziti za ru-kom. Ako se i dogode neke nove promje-ne, pokazat }e se kao naru~ene za vas. Zdravlje: Unesite promjene u ishranu.

��BIK 21.IV - 22.V

Ljubav: Ni{ta ne}e biti po va{em ukusu, ali nedonosite radikalna rje{enja. Ako ste, pak zalju-bljeni, to }e vas odvesti daleko od stvarnosti. Posao: Nije vrijeme za rizik i borbu. Mo-gu}e je da }ete razmi{ljati o promjeni fir-me, pa ~ak i profesije. Nemojte se zalije-tati, dobro razmislite.Zdravlje: Bit }ete nervozni i osjetljivi.

�� BLIZANCI 23.V - 22.VI

Ljubav: Neizvjesnost }e biti poja~ana ne{torje|im susretima s osobom koju volite. Tra-gate za istinom, iako nema razloga za brigu.Posao: Kontaktirat }ete mnogo ljudi, aobaveze }e se gomilati. Uporno{}u do-se`ete ciljeve. Kod jedne primamljive po-nude, dobro razmislite. Zdravlje: Potreban vam je mir.

�� RAK 23.VI - 22.VII

Ljubav: Morate popustiti ako `elite biti potpu-no sretni. Pogotovo {to }e se poja~ati `elje istrasti. Mogu} je susret od presudne va`nosti.Posao: U centru pa`nje je finansijsko poslova-nje ili pobolj{anje bud`eta. Kupovina ili pro-daja nekretnina najvi{e zaokuplja va{u pa`nju.Zdravlje: Obuzdajte `elju za kalori~nomhranom.

��LAV 23.VII - 22.VIII

Ljubav: Kao malo kada, skloni ste prevr-tljivosti. @estoko se opirete stegama, dokje voljena osoba uporna u nastojanju davas promijeni.Posao: Krasi vas snala ljivost. Do}i }e do ma-njka energije, ali vi se ne}ete lako predavati.Bit }ete nenadma{ni u kreativnim poslovima. Zdravlje: Poku{ajte obuzdati nervozu.

��DJEVICA 23.VIII - 22.IX

Ljubav: Ne}ete biti zadovoljni. Ne{to vasizbacuje iz ravnote`e. Mo`da se niste ri-je{ili pro{losti, ili strahujete od budu}no-sti.Posao: Napokon }e vam krenuti nabolje.Ipak, ~uvajte se la`nih obe}anja. Priveditekraju poslove, prije nego {to po~nete nove. Zdravlje: Treba vam vi{e sna i odmora.

�� VAGA 23.IX - 22.X

Ljubav: Dolaze ugodni do`ivljaji. Prolaznesumnje, rije{ite li ih razgovorom, ne}ezna~ajnije utjecati na stabilnost va{e veze.Posao: Pojavit }e se nove prilike i boljiuvjeti rada. Ljudi vas podr`avaju, pa }eteimati pouzdane saveznike ili izda{ne po-krovitelje. Zdravlje: Forma podlo`na promjenama.

[KORPIJA 23.X - 22.XI

Ljubav: @eljni ste novih iskustava. Va{a zahtje-vnost mo`e iznenaditi osobu koju volite, jerse ne}e odmah sna}i u novim okolnostima.Posao: Usmjerite energiju. Nestrpljivost i `eljaza trenutnim uspjehom usporit }e ostvarenjeva{ih planova. Ipak, imate {ansu za uspjeh.Zdravlje: Uzimajte vi{e vitamina i rekreir-ajte se.

STRIJELAC23.XI - 22.XII

Ljubav: Privla~ite, {armirate, spontani ste,kao rijetko kada. @eljni ste zabave, flertai dru`enja. Jedno poznanstvo mo`e prer-asti u ne{to vi{e. Posao: Predstoje}a sedmica nudi vam pri-liku za napredovanje i bolju zaradu. Ko-lege i pretpostavljeni }e vas vi{e cijeniti. Zdravlje: Vi{e se kre}ite.

�� JARAC 23.XII - 21.I

��VODOLIJA 22.I - 19.II

RIBE 20.II - 20.III

Ergun DEMIR,poznati turskiglumac, kojiu seriji „1001no}“ uvjerlji-vo glumi sla-bi}a Ali Ke-mala, veoma je kreativan isuosje}ajan ~ovjek. Vrlo jebrz, avanturisti~kog duha, asopstveni optimizam pru`amu sigurnost. Prakti~nostStrijelca (10. XII 1969.) po-ma`e da se ostvare gotovosvi njegovi snovi. Ima sjajneideje, dare`ljiv je, ima do-bru volju, ali i ekstravaga-nciju, te potrebu za kralje-vskim tretmanom. � OOpp{{iirrnniijjii hhoorroosskkoopp oovvoogggglluummccaa,, kkaaoo ii oossttaalliihh zzvviijjeezzddaaiizz mmeeggaa ppooppuullaarrnniihh sseerriijjaa„„11000011 nnoo}}““ ii „„GGüümmüüºº““,,mmoo`eettee pprroonnaa}}ii uu nnaa{{eemm ssppee--cciijjaallnnoomm iizzddaannjjuu „„HHoorroosskkooppzziimmaa““,, kkoojjii }}ee uusskkoorroo bbiittii uupprrooddaajjii!!Luna MIJOVI],vjerovatno jenajmla|a i na-jpoznatija fi-lmska zvijezda,ne samo u ro-dnoj BiH, ve}i u Regionu,za koju znalci, ali i njen nata-lni horoskop, ka`u da jeo~ekuje velika, svjetska kari-jera. Poput pravog Strijelca(2. XII 1991.), Luna imasposobnost da dolazi uvijekdo izra`aja. U su{tini je pre-dani radnik, ali istovremenohedonist. I sama se nada da}e uspje{no uskladiti obavezena studiju re`ije i glumu, sni-manja u novim projektima.MatthiasLANZINGER,mladi austri-jski {ampion ualpskom skija-nju, ljubimacdjevojaka{irom svijeta,spreman je da se potpuno da-je - i u poslu i ljubavi, alitra`i isto i zauzvrat. Znak Str-ijelac (9. XII 1980.) daje mui visoko moralan duh, mater-ijalno bogatstvo, ljubav iosje}aj prema svemu {to je li-jepo, emotivnost, potrebu zaharmonijom. Veoma je ozbi-ljan, vrijedan i disciplinaran,ta~no orijentirana prema ci-lju, u svakom trenutku zna{ta ho}e i koliko mo`e.

Ako vas privla~i mu{karacro|en u znaku Strijelca, znajteda, iznad svega, voli slobodu.On je jedan od vje~itih momakaZodijaka - ~ak i onda kada jeo`enjen. @ena koja }e ga stalnoprovjeravati, ali koja ga nikadane}e sputavati, za njega je dobarpartner, bra~ni drug, duhovnomu je bliska i pravi je prijatelj.

On ima mnogo interesova-nja van ku}e, ali, budite sigur-ni, to ne moraju biti ljubavneveze. Ima sklonost za sve {to jeegzoti~no, za isto~nja~ke religi-je, fasciniraju ga razne kulture.Ako je osnova va{e veze prijate-ljstvo, oboga}eno zajedni~kiminteresovanjima i duhovnomkomunikacijom, brak s njimmo`e biti predivan i mo`e gau~initi vje~itim mladi}em.

Ako se pomirite s ~injenicomda va{ Strijelac dom shvata sa-mo kao osnovnu i neophodnustvar u `ivotu, da }e uvijek po-ku{avati da isku{ava sre}u, prijenego da se u{u{ka u sigurnost,pru`it }e vam uzbudljiv `ivot,pun neo~ekivanih do`ivljaja.

Ako vas zainteresira `enaro|ena u znaku Strijelca, znajteda je ona `iva vatra, da voli ava-nture. Nikada ne}e biti jedna odonih `ena koje sputavajumu{karci. Nije pretjerano ljubo-morna. Ona je prava `ena zamu{karce koji ne podnose par-tnerke koje su suvi{e posesivne.

Nije tip koji }e biti kodku}e dok vi gradite karijeru. Isama ima bogat li~ni `ivot i,vjerovatno, posao koji }e je~esto voditi i van mjesta stano-vanja. Voli `ivot na selu, tamojoj je neophodan kontakt sa`ivotinjama, a najradije bi daima sopstvenu ergelu konja.

Romanti~na je i strastvena,naj~e{}e u odli~noj tjelesnoj fo-rmi. Brak je za nju potpuna ve-za i vi{e je nego sretna u ulozinosioca jednog dijela tereta,kao i u u`ivanju i radostimakoje on donosi. �

Ljubav: Imate strahovitu potrebu da volite ibudete voljeni. Mogu}a je nova romansa.Ako ste u vezi, bit }e znatno osvje`ena.Posao: Mogu}e je da prihvatite novi po-sao. Na pomolu je kra}e putovanje, ko-ntakti ili biznis u vezi s nekom stranomkompanijom. Zdravlje: Oslobodite se neke lo{e navike.

Ljubav: Spontani ste, `eljni novih isku-stava. @elja da ne{to ostvarite prekono}i, mo`e pokvariti povjerenje kojeimate kod partnera. Posao: Poslovne i finansijske okolnosti iduvam naruku. Ipak, {to manje riskirajte. Zasada, ne ulazite u zahtjevnije projekte. Zdravlje: Pove}ajte unos vitamina.

Poznati suprepoznajte se

Osvojite ih