Automatsko Crtanje

  • Published on
    15-Nov-2015

  • View
    21

  • Download
    9

Embed Size (px)

DESCRIPTION

automatsko crtanje

Transcript

  • Austin O. Spare

    &

    Frederick Carter

  • Iz mesa naih majki dooe snovi i sjeanja bogova. Drugaiji od uobiajenog uzroka interesa i

    poveane vjetine, postoji povean napon unutar umjetnika kojeg je on sam ponekad

    svjestan, ali rijetko u potpunosti. Prije ili poslije u svom zvanju on ui kako mu mo literarne

    reprodukcije (poput fotoaparata) nije vie no neznatno od koristi. Primoran je od svojih

    umjetnika prethodnika pronai postojanje, u prikazu stvarne forme, super misije izravne

    preciznosti; on otkriva unutar sebe selektivnu svijest i naravno, zadovoljan je, u velikoj mjeri,

    opsenim poljem koje mu je priskrbila proirena te pojednostavljena svijest.

    Ipak iznad toga je regija i to mnogo vea, za istraivanje. Objektivno

    razumijevanje, kako vidimo, mora biti razoreno sa strane umjetnika i

    podsvjesna metoda, za korekciju svjesne vizualne tonosti mora biti

    koritena. Nikakva koliina vizualne vjetine i svijest o pogreci nee

    stvoriti dobro crtanje. Nedavno izdana knjiga o crtanju veoma

    poznatog slikara jest sredinji sluaj: tamonji se primjeri majstora

    crtanja mogu usporediti osobno s onima autora-slikara, kroz

    neuspjeh jedine vjetine i istraenog interesa. Stoga, da bi se nastavilo

    dalje, potrebno je raspolagati temom u umjetnosti takoer (to

    znai temom u ilustrativnom ili kompleksnom smislu). Tako za

    oistiti um od nebitnog dozvoljava, kroz bistar i transparentan medij,

    da bez ikakvih pridobivanja, najjasnije, jednostavne forme i ideje

    postiu izriaj.

  • Biljeke o Automatskom Crtanju

    Automatske krabotine uvijenih i isprepletenih linija dozvoljavaju zametku ideje iz

    podsvijesti da se izrazi ili se barem sugerira svijesti. Od mase izroenih oblika,

    prepunih obmane, nejak idejni embrio mogue je izdvojiti i osposobiti do potpunog

    razvitka i moi. Na ovaj se nain, apsolutne dubine memorije mogu izvui i prikljuiti

    se izvoru instikata.

    Neka se ne misli da onaj koji umjetnik nije ovime moe to postati nego oni umjetnici,

    sprijeeni u izriaju, koji se osjeaju ogranieni vrstom konvencijom dana i elje za

    slobodom, koji tee vlastitom izrazu a nisu ga dosegli, oni mogu nai mo i slobodu

    koja se drugdje teko otkriva.

  • Tako Leonardo da Vinci pie: Meu ostalim, neu oklijevati prema otkrivanju nove

    metode koja pomae otkrie; koje iako neznatno u pojavi moe znaajno posluiti

    otvaranju uma te postavljanju uma na trag novim namjerama, a to je ovo: gledate li u

    neki stari zid prekriven prljavtinom, ili neobian prizor prugastog kamenja, moete

    otkriti nekoliko stvari poput krajolika, borbi, oblaka, neobinih poloaja, tekstila itd.

    Iz ove konfuzne mase objekata um e biti opskrbljen mnotvom, posve novih nacrta i

    predmeta.

    Od drugog mistinog pisca, Odrei se volje svoje da bi zakon Boga mogao biti u

    tebi.

    udesan izraz naravi dat pisanjem odreen je automatskom ili nesvjesnom prirodom

    koja se stjee navikom. Stoga, automatsko crtanje, jedno od najjednostavnijih fizikih

    fenomena sredstvo je karakteristinog izriaja i ukoliko se hrabro i otvoreno koristi

    nain je i biljeenja nesvjesnih aktivnosti uma. Koriteni mentalni mehanizmi su oni

    uobiajeni u snovima, koji stvaraju brzu percepciju odnosa u neoekivanom, kao

    razum i psiho-neuroloki simptomi. Otuda dolazi da su pojedinac ili nesvijest

    esencijalno stanje i kao kod svake inspiracije produkt involucije ne otkria.

  • Automatizam kao manifestacija latentnih potreba (ili elja) oznaava dobivene forme

    (ideje) predstavljene prethodno nezabiljeenim opsesijama.

    Umjetnost postaje, ovom iluminacijom ili ekstatinom mou, funkcionalna aktivnost

    koja simbolikim jezikom izraava elju prema nepromijenjenoj potrebi prema radosti

    osjeaju Majke svih stvari ne od iskustva.

    Ovo sredstvo vitalnog izriaja oslobaa fundamentalne statine istine potisnute

    edukacijom i uobiajenim navikama i lei uspavano u umu. To znai hrabar nastanak

    individue; implicira spontanost te rasprava nemir i dosadu.

  • Opasnosti ove izriajne forme dolaze iz predrasuda i osobnih pristranosti prirode kao

    fiksirana intelektualna uvjerenja ili osobne religije (netolerancije). To stvara prijetee

    ideje, nezadovoljstvo ili strah, i pretvaraju se u opsesije.

    U ekstatinom stanju otkrivenja iz podsvjesnog, um uzdie seksualnu ili naslijeenu

    mo (to se ne referira na moralnu teoriju ili praksu) i sniava intelektualnu kvalitetu.

    Tako je nova atavistika obveza postignuta usuujui se vjerovati posjedovati

    vlastita vjerovanja bez pokuaja racionalizacije prividnih ideja predrasudnim i

    zaraenim razumskim izvorima.

    Automatsko crtanje moe se postii metodom kao to je koncentriranje na Sigil

    bilo kakvim ugodnim iscrpljivanjem uma i tijela kako bi se postiglo stanje nesvijesti

    eljom suprotnom od stvarnih potreba nakon stjecanja organskog impulsa prema

    crtanju.

  • Ruka mora biti istrenirana kako bi djelovala slobodno i bez upravljanja, praksom

    izrade jednostavnih formi s neprekidno ukljuenom linijom bez naknadnih misli,

    primjerice namjera bi trebala pobjei od svijesti.

    Crtei bi trebali biti uraeni doputajui ruci da se slobodno pokree sa to manje

    prosuivanja. S vremenom e se otkriti da se oblici razvijaju, predlaui koncepte,

    forme i imajui uvjerljivo osoban tj. individualan stil.

    Um u stanju zaborava, bez elje za refleksijom ili provedbom materijalistikih sugestija

    razuma, stanje je za stvaranje uspjenih crtea umjetnikovih osobnih ideja, simbolinih

    u znaenju i mudrosti.

    Na taj se nain dojmovi mogu vizualizirati.