Augustin, O dravi Bojoj1 / 7________________________________________________________________________Aurelije Augustin, O dravi BojojFilozofijapovijesti svoj poetakimau AugustinovomdjeluDecivitateDei !vojim promi"ljanjemiizlaganjem povijestiAugustinjestvorio modelkoji#e kroz razliite varija$ijei projek$ije1odre%ivati promi"ljanjepovijesti svedodana"nji&danaDe civitate Dei nije filozofija povijesti u pravom smislu, jer Augustin pri svom promi"ljanju povijesti manje filozofira a vi"e dogmatizira, tako da je njegovo djelo ne"to izme%u teologije povijesti2 i filozofije povijesti 'o (ez o(zira na tu dvojakost rije je o prvom $jelovitom promi"ljanju povijesti, stavljanju povijesti i njenog smisla u pitanje )* knjizi O (ojoj dravi, napisanoj izme%u +1, i +-7 godine, moemo zamijetiti prvi poku"ajstvaranjafilozofijepovijesti, tj odgovoranapitanje. koji jepravi smisaoljudske povijesti)3 /rijelomAugustinovo djelo utemeljuje jedan (itan prijelom u razumijevanju svijeta i ovjeka, prijelomkoji jedonijelokr"#anstvo 0r"#anstvomoemopromi"ljati kaostrukturu dugogtrajanja, aupravonamAugustinovodjeloomogu#ujeuvidunastanakte strukture, nastanak jednog novog mentaliteta )* svakom razdo(lju izvjesna predod(a o svijetu i stvarima, vladaju#i kolektivni mentalitet oivljava i proima $ijelu masu dru"tva 1aj mentalitet koji diktira stavove, usmjerava iz(ore, ukorjenjuje 1Primjer jedne takve projekcije je Hegelova filozofija povijesti. "Bilo je potrebno petnaest stoljea zapadnog miljenja prije no to se Hegel mogao odvaiti na to da oi vjere pretvori u oi uma a od !ugustina zasnovanu teologiju u povijesnu filozofiju koja nije ni sveta ni profana. "na je jedna #udna mjeavina$ doga%anje je spasa projicirano u ravan svjetske povijesti a ova posljednja je podignuta na ravan toga prvog." &'arl ()*it+ ,vjetska povijest i doga-anje spasa !ugust .esarec /agreb 0112 str. 3142""na nije filozofija povijesti nego dogmati#no izlaganje kranstva u svjetskom zbivanju." &ibid. str. 5264 ,li#no miljenje izlae i Predrag 7ranicki$ "8jegova filozofija +istorije nije mogla biti nita drugo nego teologija +istorije." &9ilozofija +istorije 8aprijed /agreb 0133 str. ::4 8eki mislioci nasuprot ovom miljenju !ugustinovo djelo proglaavaju pravom filozofijom povijesti$ ""dlu#an problem kojem valja pristupiti jest ovaj$ ;to moe biti prava filozofija povijesti