ASERTIVNOST ( u komunikaciji)Martina Jalovec, prof.

Pria o kruhu

U ivotu ne dobivate ono to zasluujete nego ono to komunicirate Tad James

klju uspjeha u ivotu= dobre komunikacijske vjetine

Razlog zbog kojeg imamo dva uha, a samo jedna usta je da bismo mogli vie sluati, a manje govoriti. Latinska poslovica

Govor je izvor svih nesporazuma.

Antoine de Saint-Exupry: Mali princ

RIJEIGESTE, MIMIKAINTRAPERSONALNAINTERPERSONALNAJAVNAMASOVNAU MALOJ GRUPI

Stilovi ponaanja u interpersonalnoj komunikaciji potrebe drugih nae potrebePASIVNOSTASERTIVNOST AGRESIVNOSTPotrebe DRUGIHispred VLASTITIHVLASTITE potrebe ispred TUIHRAVNOTEA IZMEU VLASTITIH I TUIH POTREBA

u strunoj psiholokoj literaturi relativno nov termin

* sposobnost izraavanja vlastitih pozitivnih i negativnih misli i osjeaja, na neagresivan nain i bez krenja prava drugih osobato assert (engl., glagol)= izjaviti, iznijeti (miljenje), ustvrditi, braniti

assertive (engl., pridjev)= uporan, samosvjestan, samopouzdan

Odlunost i pristojnostBiti asertivan znai jasno rei to mislite, osjeate i elite na pristojan i odluan nain, bez oekivanja da e uvijek biti po vaem.

zahtjeva i nareuje (nema molim i hvala)optuuje i krivi drugene priznaje svoje pogrekeusmjeren na osobu, a ne na ponaanje osobene slua i prekidaglasno govoriagresivna gestikulacijazuri u sugovornika

Obiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji izraavaju se na tetu drugihNamjera: dominirati ili poniziti druge; agresija moe biti i posljedica frustracijeOsjeaji: samozadovoljnost, ali kasnije i posramljenostOsjeaji drugih: ponienost, ogorenost, povrijeenost ili ljutnja i elja za osvetomIshod: esto dobiva ono to eli na tui raun, ali dugorono je vea vjerojatnost i vlastitog i tueg agresivnog ponaanja.

Agresivna osoba se bori za svoja prava pod svaku cijenu,ne vodei rauna o drugima. Izaziva najee ogorenost kod drugih, koja esto prelazi u agresiju.

* izbjegava raspravu* veinom uti ili puno pria, a pri tome ne kae svoje miljenje* ne izraava svoje miljenje, nego ponavlja tue* brzo priznaje svoju pogreku i esto se ispriava* govori tiho, ne podie glas* veinu vremena ne gleda u oi* smijei se i stalno kima glavom

..o pasivnom stiluObiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji se ne izraavajuNamjera: udovoljiti drugimaOsjeaji: uznemirenost, nezadovoljstvo, kasnije ljutnja i zamjeranje drugimaOsjeaji drugih: krivnja ili superiornost, a kasnije iritiranost, saaljenje...Ishod: ne dobiva ono to eli, a nema ni potovanje drugih.

Dugorono ovaj stil ponaanja vodi do izbjegavanjakonfliktnih situacija, ali ne rjeava problem.

PASIVNOSTPasivno ponaanje je ee nego to mislimo. Mnogi ljudi nee pokuati izboriti se za svoja prava ili ostvariti svoje potrebe.

U jednom istraivanju promatrani su studenti koji su uili dok ih je jedna osoba ometala svirajui preglasno glazbu.

80% studenata je toleriralo ometanje i nije uinilo nita15% ih je zamolilo osobu da utia glazbu, ali kada to ona nije uinila, nisu ponovili svoj zahtjev samo 5% studenata je zamolilo dva puta i postiglo ono to im je trebalo - glazba je utiana

POSLUNOSTDvjesto i etrdeset studenata psihologije sjedilo je u uionici oekujui svog profesora. (...) Umjesto profesora kojeg su oekivali, stigao je novi.Ja u danas zamijeniti vaeg profesora, objavi im. Za poetak bih vas molio da svi ustanete. Dobro. A sada pljesnite rukama tri puta, a onda potapajte po ramenu osobu desno od sebe pet puta. Skakuite deset sekundi. Dobro, sjednite sada, a svoje olovke i biljenice stavite na pod. Svih dvjesto i etrdeset studenata posluno je, bez ikakvih pitanja, slijedilo sve upute nepoznata im ovjeka. Nakon toga u uionicu je uao njihov stari profesor i na plou napisao naziv predavanja koje e odrati: Poslunost

Pasivno agresivna osoba,

* iznosi sarkastine, ironine primjedbe*rijetko iznosi svoje miljenje javno* general poslije bitke* uvijek je rtva (Naravno, uvijek ja moram ...)* ne pokazuje prave osjeaje* optuuje druge za svoje frustracije

Otkada i zato asertivnost?u strunoj psiholokoj literaturi relativno nov termin

1949. g. trening asertivnosti - jedan od najstarijih postupaka u okviru behavior terapije i koristi se za ublaavanje nedostatka drutvenih vjetina ( kod depresije, paninog poremeaja itd.)

od 1980-ih mnoge velike tvrtke koriste trening asertivnosti kako bi poboljale radno ozraje i poveale uspjenost namjetenika, a znaajnu ulogu ima u smanjivanju stresa (Zarevski i Mamula, 1998.).

sposobnost izraavanja pozitivnih i negativnih misli i osjeaja, na neagresivan nain i bez krenja prava drugih osoba ( ivi Beirevi 1996.)

oblik ponaanja koji se odreuje kao borba za svoja prava i izraavanje miljenja na izravan nain, te odbijanje nerazumnih zahtijeva, bez osjeaja straha i krivnje. (Zarevski i Mamula -1998.)

Ne smije se poistovjeivati s dominantnou ili agresivnou.

to je asertivnost?

najkrae reeno

ASERTIVNOST je vjetina koja omoguuje da se izborimo za svoja prava, kako bi se nai osjeaji i miljenje uzeli u obzir, a da se pri tom ne naruavaju prava drugih.

ASERTIVNOST, ponaanje ili crta linosti?1974. provedeno istraivanje kod studenata ( The College Self Expression Scale CSES). Prema skali mjerenja asertivnosti,utvrene situacije u kojima je asertivnost najizraenija: izraavanje svojih prava - (na poslu, s prijateljima, u obitelji),iskazivanje pozitivnih osjeaja (odobravanje, divljenje)iskazivanja negativnih osjeaja (bijes, neslaganje) samoprijekor - (briga da se ne povrijede tui osjeaji, pretjerano ispriavanje)

Istraivanje potvrdilo da se asertivnost kao oblik ponaanja moe nauiti, no mora ga se uiti vie nego li druge forme ponaanja.

Agresivnost i pasivnost su forme ponaanja s kojima ljudi imaju manje problema,ali veina ljudi ima tendenciju ka jednoj vrsti ponaanja.

Sve tri su prirodne forme ponaanja, bitan je samo prikladan odabir najkonstruktivnije forme ponaanja u nekoj ivotnoj situaciji.

Oito da asertivnost predstavlja najvei izazov.

Asertivna osoba aktivno slua, pri tome gleda u oi i pokazuje osjeajepotuje druge i to trai za sebejasno, konkretno i direktno govori ne okoliaglas prilagoava situacijiiskazuje svoja oekivanja i osjeajepozitivno izrie prigovore (kritiku) zna pohvaliti drugepreuzima odgovornost za svoje rijei i djelaspreman/na je ispriati se kad pogrijeizna se kontrolirati (svoje negativne osjeaje)

Asertivni stil ponaanja

Asertivni stil ponaanjaObiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji se izraavaju bez okolianja i na prikladan nainNamjera: komuniciratiOsjeaji: samopouzdanostOsjeaji drugih: uvaavanje i osjeaj da su uvaeniIshod: esto dobiva ono to eli.

Dugorono ovaj stil ponaanja dovodi do osjeaja uvaenosti, poveanog samopotovanja i unaprjeivanja odnosa s drugima.

Situacije kad je asertivno ponaanje poeljno: traenje vlastitih prava, izraavanje interesa i elja,odbijanje neopravdanih zahtjeva, suprotstavljanje nepravdiAli i u ovim situacijama:

pohvaljivanje drugih,davanje i primanje komplimenata

UZROCI NEASERTIVNOSTI ili zato se neasertivno ponaamo?STRAH DA NE RAZOARAMO DRUGEBojimo se traiti ono to elimo, odnosno odbiti ono to ne elimo, jer emo nekog naljutiti, razoarati

STRAH DA NE BUDEMO ODBAENIVie je posljedica naeg reagiranja, nego same situacije ( kad ostajemo bez posla, kad bivamo ostavljeni,)

NEPOTREBAN OSJEAJ ODGOVORNOSTI ZA TUE OSJEAJE U donoenju odluka o vlastitom ivotu, esto mislimo o tuim osjeajima i ponaanjima, to je ispravno, ali u razumnoj mjeri ( a ne kako se esto dogaa ne mogu prihvatiti bolji posao u drugom gradu, jer kako e moji roditelji bez mene,..)

PREDRASUDE O NAIM LJUDSKIM PRAVIMA primjer: Ne smijem pogrijeiti. Tek sam dola na novo radno mjesto. Sve su oi uprte u mene...

NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA Mnogi misle da moraju biti agresivni ako ele da ih se shvati ozbiljno. Samopouzdanje i samouvjerenost dolaze od poniavanja drugih, otvoreno ili koristei sarkazam i podsmijeh. Osjeaj ljutnje daje im osjeaj kontrole. Ljutnja je esto maska za druge osjeaje kao to su strah i zabrinutost.

Tehnike asertivnog komuniciranjaOpisujem pa ocjenjujem.Ne napadam druge. (Ne koristim TI poruke.) Jasno iznosim svoje stajalite i osjeaje.

Zastupam sebe.Predlaem rjeenja.

Ponite otvorenije izraavati svoje osjeaje (nezadovoljstvo, odobravanje,nestrpljivost...). To ne znai da ete preko noi plakati, urlati ili padati u ekstazu od oduevljenja. To znai da ete drugoj osobi rei ee kako se osjeate.

JA PORUKEKada ti (neokrivljavajui opis ponaanja druge osobe)osjeam se (vae emocije, ako je prikladno)jer (zbog ega je ponaanje druge osobe problem- konkretni efekti)i elio bih (to elite da se dogodi)

1. Kaite kako se osjeate

Primjer:

Mu: Jesi li spremna? Kreemo. ena: Jo nisam. Mu: Pouri se onda! Neu te ekati. Idem upaliti auto... ena: ini me nervoznom kada me tako pouruje. Mu: A koliko se tek ja iznerviram ekajui te, ovako 'spreman za pokret'... ena: Da, ali... voljela bih da potuje vrijeme koje smo dogovorili.

Aristotelov izazov

Svatko se moe naljutiti to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga razloga i na ispravan nain to nije lako. Aristotel: Nikomahova etika

2. Kako reagirati na tuu ljutnju i agresijuPaljivo sasluajte- odravajte kontakt oima, nemojte se smijeiti, neka va govor tijela odraava smirenost i samopuzdanje

* Duboko udahnite- koristite tehniku oputanja, pozitivni samogovor (Mogu kontrolirati situaciju); nemojte govoriti preglasno

* Recite to mislite i kako se osjeate(ali ja to vidim neto drukije nego vi...)* Ako se agresija nastavi- Ponovite svoje miljenje odluno, kratko i jasno ( Jasno mi je da obavijest nije stigla do roditelja,ali ipak ne mogu se sloiti s vama...ljuti me to jo uvijek viete)* Ako se agresija i dalje nastavi ukaite na posljedice- Govorite mirno bez emocija ( Ravnatelju, ako ne moete razgovarati, a da ne viete, predlaem da razgovor odloimo za sutra...)

3. Kako rei ne?to vam je teko odbiti?Kome vam je teko odbiti?Kada vam je teko odbiti?

razmislite

Kupite malo vremenaJasno recite NENemojte previe tumaiti, ispriavati se i obrazlagatiPonudite neko drugo rjeenje ako postoji i ako vam odgovaraNe prebacujte odgovornost na druge

Tehnika pokvarene ploe

4. to kad je netko uporan?

5. Kako primiti kritiku?Primjer: Ravnatelj vas kritizira zbog naina voenja pedagoke dokumentacije.

1. Paljivo sasluajte kritiku i vodite unutarnji dijalogModa sam pogrijeila to nisam sve napisala, ali nije tragedija.

2. Razjasnite kritikuMoete li mi rei to sve nisam napisala?

ako je potpuno netonoodbacite kritiku, Mislim da sam sve na vrijeme napisala.dodajte pozitivne misli, To uvijek na vrijeme napravim.traite objanjenje, Moete li mi rei zato mislite da to nisam napisala na vrijeme?

Napravite razliku izmeu onog to je tono/ djelomino tono / netono

Kako primiti kritiku?Iskoristite kritiku

Budite otvoreni za kritiku - nemojte se odmah poeti braniti

Nauite neto iz kritike - moe vam pomoi da uoite kako vae ponaanje izgleda drugim ljudima

Odluite se za promjenu - ako e to biti dobro za vas i druge

KAKO DA DOBIJETE ONO TO ELITE I IZBJEGNETE ONO TO NE ELITE?

Budite cool ili legero ; duboko udahnite i ponavljajte u sebi to elite rei

Zauzmite stav dranjem tijela, bojom glasa ( smireno, vrsto i odluno)

Usmjerite se na pozitivno; umjesto Ne kasni!, recite radije Doi na vrijeme.

Uvaite namjere i motive druge osobe; Znam da vam nije lako, ali elim da razumijete da ovo govorim za dobrobit vaeg djeteta.Kratki podsjetnik asertivnog ponaanja

Budite ustrajni ponavljajte zahtjev, dok ne dobijete ono to elite

Parafrazirajte Jasno mi je da ste zauzeti, ali ja tu potvrdu ekam ve dva mjeseca.

Koristite ja poruke umjesto Da ti nije vie palo napamet kasniti!, recite radije, Brinem se kad kasni.

Kad nekome kaete NE, nema potrebe da se zbog toga ispriavate

NAJBOLJI FEEDBACK POVRATNA INFORMACIJApohvalakritikapohvala

Duboko udahnite i recite:Hvala, razmisliti u o tome

Ravnatelj vas je kritizirao zbog neobavljenog posla Vi ete odgovoriti:

ASERTIVNO : Mislim da je dosta toga to ste rekli tono. Meutim, bilo bi mi drago da ste manje osobni u kritiziranju.AGRESIVNO: Morate li meni uvijek neto prigovarati, zar nema u koli daleko nemarnijih ?PASIVNO: Pa...dobro, bilo je puno obveza pa stvarno nisam stigla.

Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea

Stara je otila na neki enski seminar o asertivnosti. Mukarcima je tamo pristup zabranjen. Pitao sam staroga to je to asertivnost. Odgovorio mi je: "Bog bi ga znao, ali to god da je, ne sluti na dobro." Gledali smo neki film na televiziji, a onda je dola stara i poela nam komandirati. Govorila je: "Nema vie labavo" i "Odsad u ja drukije s vama" i sline bljezgarije. Onda je otila u kuhinju i napravila neku tablicu prema kojoj je sve kune poslove podijelila na troje. Upozorio sam ju da ja ve raznosim novine, da vodim brigu o jednom starom penzioneru, da hranim psa i da uim za kolu, ali me nije uope sluala, samo je izvjesila tablicu na zid i rekla: "Ovo vrijedi od sutra.

to bi vas moglo omesti?vraanje na neasertivno ponaanjeloe posljedice iako ste se ponaali asertivnonegativne reakcije drugih ljudireakcije bliskih ljudi

Kada ne biti asertivan? kada nam neke stvari nisu vanekada se dogaaju rijetkokada je osoba s kojom komuniciramo bolesna, uzrujana, stara, loe raspoloena

Asertivnost nam nee garantirati dogovor s drugima, uvijek i svugdje, ali e nam pomoi da se osjeamo bolje, jer smo rekli to mislimo i to elimo u pravo vrijeme na pravom mjestu.

Moja temeljna asertivna pravaImam pravo,djelovati tako da promiem svoj ugled i samopotovanje, sve dok time ne ugroavam drugetraiti ono to elim ak i ako to nekad ne dobijemizrei svoje ideje ak i ako drugi misle da su glupena svoje osjeaje ak i ako drugi misle da se ne trebam tako osjeatigrijeiti osobito ako sam sve pokuaopokuavati uvijek i iznova ak i ako drugi misle da neu uspjetipredomisliti se ponekad ak i ako drugi misle da ne bi trebaobiti tretiran s potovanjem ak i ako me kritizirajurei ne i ne osjeati zbog toga krivnjualiti se kad neto nije pravedno ak i kad to moram progutatibiti ponosan na svoje uspjehe ak i ako to uznemiruje ljude od kojih sam bolji

Jedan ovjek dotrao je do Sokrata da mu prenese najnovije vijesti.Stani! Jesi li prosijao ono to mi eli rei kroz tri gusta sita? upitaSokrat.ovjek raskolai oi: Kakva tri sita?Vidim da ti nije poznato. Dakle, prvo sito je istinoljubivost. Jesi liprovjerio istinitost onoga to mi eli rei? Sokrat pouljivo odgovori.Pa, uo sam...ovjek odgovori.Sokrat nastavi: Jesi li propustio kroz drugo sito? To je dobrota. Je liono to mi eli rei doista dobro? Pa, nisam ba siguran.. ovjek izusti.Prijeimo na tree sito. Je li ba nuno da mi ba ispria? SokratNastavi. Nakon kraeg oklijevanja ovjek izusti: Pa i nije ba nuno.

Na to grki mudrac zakljui: Ako neto nije istinito, ako nije dobro i ako nije nuno, nemoj ovim priama uznemiravati ni mene, ni sebe ni ostale.