Arhajska Grčka

“Mračno doba” u Grčkoj• “mračno doba”: 1100. – 800/750. g. pr. Kr.• nestanak pisma (linear B) – arheološki i kasniji pisani izvori

(homerski epovi, Pauzanija, Herodot, Tukidid)

• statično razdoblje, relativno siromašno povijesnim događajima - dugi period stabilizacije (nakon nje kreće grčka kolonizacija)

• Novine: - željezno oružje (dugi mač, bacačko koplje) - prvo Atena i Kreta - konjica (Kreta, 10. st. pr. Kr. prikaz) - kremacija (najranije Atena i Kreta) – sporadično i prije - način nošenja odječe (duga igla, fibule) - Herodot: najviše u Ateni - nova keramika (geometrijski stil)

• znatno smanjen broj stanovnika – depopulacija i iseljavanje - razaranja i pritok novog stanovništva pokrenuo val migracija na Kretu, Cipar, Palestinu, maloazij. obalu - eolska (ranija) i jonska migracija (nekoliko valova) - Atika preživjela napade: utočište izbjeglicama (Nestor)

• Grčka tradicija: invazija Dorana (povratak Heraklida) - prvo na Peloponez pa na otoke (Kikladi, Kreta) i obalu Male Azije (Halikarnas, Knid i Ias) = dorska migracija (zadnja) - 3 triba: Hili, Dimani, Pamfiloi

• razvoj aristokracije – u njega vj. ulaze i ostaci mikenskog plemstva

• odnos: aristoi (najbolji) – demos (puk) – plemstvo je vladajući sloj: drži civilnu, sudsku, religijsku i vojnu vlast – bazirano na tradiciji

• plemići – uzor u mikenskoj aristokraciji – nasljedni kralj - basileus: malo veće ovlasti od ostalih plemića

• cilj plemićke elite – areté (krepost) – odvažnost, snaga, lukavstvo, pravičnost

• Homerovi epovi – slika društva tog vremena - dio epskih ciklusa (3 glavna: Tebanski ciklus – 2 generacije prije trojan. rata, Heraklov ciklus i Trojanski ciklus) - oralna tradicija: prenose putujući pjevači i izvode na dvorovima - nastali vjerojatno u 9./8. st. pr. Kr. (Herodot: Homer napisao Ilijadu 850. g.pr. Kr.) - događaji mikenskog vremena, ali utjecaj “mračnog doba” - novo: - heroji su nepismeni - spaljivanje pokojnika - neko novo oružje i nakit (željezo, fibule, mač, okrugli štit…)

1 / 8

Arhajska Grčka

- mikensko: - većina oružja (brončano, šljem od veprovih kljova, koplje s prstenom, Ahilejev štit…) - izgled palača - političko uređenje i odnosi snaga gradova (Trojanski i Ahejski katalog) = arheološka istraživanja potvrdila istinitost Homerovih opisa (veličina Mikene i Pila, bogatstvo Troje VIIA…)

• gospodarstvo: manje površine pod obradom nego u mikensko doba – manja produkcija hrane – stočarstvo: jača grana gospodarstva

• smanjen opseg trgovine i pomorstva – stare veze s istokom su ipak opstale (Cipar i Kreta posrednici)

• nema monumentalne arhitekture – ne postoje palače i masivni obrambeni sustavi

• željezo – polako ulazi u upotrebu 1050. – 900. g. pr. Kr. – novo oruđe i oružje – utjecaj istoka: Cipar, Anadolija

GEOMETRIJSKA KERAMIKA

- Kronologija na temelju atenske nekropole Kerameikos– glavna manifestacija: ukrašavanje keramičkih posuda

• submikenska keramika: 1125. – 1075. pr.Kr.

• protogeometrijska faza: 1075. – 950. pr.Kr. - najranije u Ateni - uz novi pogrebni običaj (spaljivanje: dominantno do oko 800. pr.Kr., tad opet inhumacija u modi), oružje i nošnju = dolazak novih ljudi (razlika od miken. izbjeglica) koji se vjerojatno pokapaju u Kerameikosu (stari Atenjani u obitelj. grobnicama izvan grada, do Peloponeskog rata) - tijekom 10. st. pr. Kr. ubrzano širenje Egejom - nositelji: sudionici jonske migracije = polagana obnova veza unutar egejskog svijeta

• geometrijska faza: 950. – 710. pr.Kr. - isprva pravilni geometrijski motivi

2 / 8

Arhajska Grčka

– 9/8. st. pr. Kr. – pojava prikaza živih bića na keramici - prikazi: tužaljke za mrtvim i pogrebne povorke na grobnim posudama, junački bojevi, pomorske bitke

JONSKA MIGRACIJA

- Vrlo uspješna (zbog pomorske moći i snažnog vodstva Atene)

- Nekoliko valova (postupna)- Uglavnom migriraju izbjeglice i kasnije pridošlice- zauzeli najbolje položaje na maloazijskoj obali

- kontrola pomorskih putova- nedostatak: loš obrambeni položaj

(rascjepkanost planinama = gradovi nepovezani) - nemaju kontrolu nad okolnim prostorom

- Osnivanje dodekapolisa: Milet, Mij, Prijena, Efez, Kolofon, Lebed, Teus, Klazomena,

Eritra, Fokeja i otoci Hij i Sam- Prenošenje kultova i institucija matičnog grada, štovanje osnivača kolonije - uske veze s AtenomČuvaju i prenose tradiciju herojskog doba u epskim sagama (iako Atena nije toliko bitna u mikenskom razdoblju)

- U tom okruženju nastaju homerski epovi

“Mračno doba” u Grčkoj

• oko 900. g. pr. Kr. – poboljšanje gospodarskih prilika – napredak poljoprivrede – veća količina hrane – porast broj stanovništva

• porast blagostanja – bogatiji grobni prilozi – više nakita i luksuznih predmeta: bogati ukopi Lefkandi (Eubeja) i Atena

• razvoj željezne metalurgije i rudarstva – metalna oruđa i oružje postaju sve dostupniji

• novi metal: u mnogome bolja svojstva – čvrstoća, trajnost, oštrina• oklop i dijelovi štita – i dalje od bronce – problem nabave kositra: prekid starih

trgovačkih ruta• u 9. st. pr. Kr. naznake razvoja kasnijih polisa – okupljanje stanovništva oko

kraljevskog sjedišta: plemstvo, obrtnici, trgovci uz seljake u okolici – jača međusobna povezanost i ovisnost

• razvoj luke, izgradnja bedema,• Jonija – Atika i Atena – najpoznatiji primjeri ovakvog razvoja u Grčkoj

ARHAJSKO DOBA U GRČKOJ – GRČKA RENESANSA (850. – 546. pr. Kr.)Izvori: - razvoj trgovine: pismo ulazi u stalnu upotrebu

3 / 8

Arhajska Grčka

(mnoštvo zapisa na fragmentima keramike) - religijska središta počela čuvati spise - od 776. pr.Kr. – liste olimpijskih pobjednika - arhiviranje odgovora delfijskog proročišta - spartanske liste godišnjih magistrata (čuvane bar od 757. pr.Kr.) - najkasnije do 660. pr.Kr. počelo sastavljanje pravnih arhiva - sačuvani literarni tekstovi tog doba i prijepisi pjesničkih djela - antički povjesničari: Herodot, Tukidit, Aristotel - gradnja kamenih hramova od 750. pr.Kr. - početak kiparstva i kovanja novca

- arheologija, epigrafija, paleografija, numizmatika…

SITUACIJA NA ISTOČ. SREDOZEMLJU- Niz bliskoistoč. državica čuva naslijeđe bronč. doba

(novohetit. države, sirijska kraljevstva)- Nastanak novih kraljevstva (Filistejci, Izrael)- Egipat i dalje središte civilizacije- Feničani dominiraju pomorskom trgovinom- Cipar nastavlja trgovačku djelatnost

- Istočnjački utjecaj dopire do Grčke (posredstvom Cipra – čuva neke oblike minoj. i miken. kulture, izbjeglice i varijantu linear A pisma - cipriotsko pismo)

- Obnova veza Bliskog istoka i Egeje postupno tijekom 9. st. pr.Kr. – širenje novih ideja

- Bliskoistočni predmeti u Grčkoj od 850. – 750. pr.Kr.

- U tom okružju Grci preuzimaju fenički alfabet

STVARANJE GRČKOG ALFABETA

- 1. faza – preuzimanje feničkog alfabeta na otocima- 2. faza – prilagođavanje za grčki jezik (nova slova: ksi, fi)

- vjerojatno oko 825. pr.Kr.- 3. faza – ubrzano širenje po grčkom svijetu

- svaki grad osmišljava vlastite simbole za samoglasnike

- 4. faza – do 725. pr.Kr. razvijeno 3 dominantnih varijanti grčkog alfabeta koji se prenose u kolonije

---

4 / 8

Arhajska Grčka

od 850. – 750. pr. Kr. – gradnja prvih hramova (Dresus an Kreti, Sparta, Perahora u Megari)

- Religijska središta 8. st. pr. Kr. – svetište Apolona Pitijskog u Delfima - Zeusovo svetište u Olimpiji (od 776. pr.Kr. liste pobjednika)

- Jaki utjecaj homerskih epova na cijelu Egeju

- Kraj 9. st. pr. Kr. – vrijeme Hesioda (Herodot: da skoro istovremen s Homerom) - Beočanin iz Askre - “Poslovi i dani” – o teškom životu na selu - moralne poruke (pravda pripada radišnima) - “Teogonija” – generacije bogova - utjecaj mezopotamske religijske tradicije - “Katalog” – generacije grčke rase od Deukaliona i Pire = sistematizacija raznih lokalnih tradicija – stvaranje panhelenske tradicije - udareni temelji teologije i povijesti

2. polovica 8. st. pr. Kr. – ubrzano širenje prekomorskih kontakata - revolucija u grčkim keramičkim stilovima - “orijentalizante” keramika (prvo Kreta, Korint i Lakonija, kasnije Atena i Jonija) - istovremeno početak grčke kolonizacije

Arhajsko doba u Grčkoj• obilježje grčkog svijeta: rascjepkanost• zajednička homerska tradicija• zajednička religija – kultovi se šire kolonizacijom• velike svečanosti: Istmijske igre (u čast Posejdona) – Korint, Pitijske igre

(Apolon) – Delfi, Nemejske igre (Zeus) – Argolida• najvažnije: Olimpijske igre (Zeus) – od 776. g. pr. Kr. – po njima računanje

vremena (Olimpijade)• atletska natjecanja uvode se postepeno: trčanje (prvo natjecanje Igara), petoboj,

konjske trke, hrvanje, šakanje, pankration, utrka hoplita• Milon iz Krotona – najpoznatiji pobjednik – pet puta u hrvanju – prvi put 540. g.

pr. Kr.• zajedničko pismo: alfabet – kraj 9./poč. 8. st. pr. Kr. – nastao od feničkog pisma• kovani novac – kraj 7. st. pr. Kr. u maloazijskim grčkim gradovima – po uzoru na

lidijski novac • hopliti i falanga – nov način ratovanja

5 / 8

Arhajska Grčka

STVARANJE POLISA

• oko 750. g. pr. Kr. – razvoj polisa – grada-države – osnovne teritorijalne cjeline antičke Grčke

• geografsko-reljefna uvjetovanost – rascjepkanost i nepovezanost• mogući uzori: gradovi-države Cipra i Fenikije, ili mikenska tradicija• postepeno stjecanje trojake samostalnosti: autarkija (samodovoljnost),

autonomija, eleuterija (sloboda)• polis: teritorij grada i okolni agrarni prostor – prostorne sastavnice grada:

akropola, agora• stanovnici: od aristokracije do robova – politička prava imaju odrasli muškarci• podjela na file (klanovi) i fratrije (bratstva) – plemstvo ima vodstvo u filama• polisi nose ime zajednice građana – Atenjani, Lakedemonjani, Korinćani• oligarhija, tiranija, demokracija – oblici vladavina u polisima

JONSKI POLISI

- 9. st. pr. Kr. – na maloazijskoj obali pojava niz malih država-gradova - izoliranost i nemogućnost kontrole unutrašnjosti - stvaranje obrambenog središta (polis) - postaje žarište društvenog i političkog života - slično na jonskim otocima = postaju nezavisni gradovi-države

= porijeklo eolskih i jonskih polisa - djelom zbog mikenske tradicije, dijelom zbog zemljopisnog smještaja

- Razlika od dorskog uređenja: - otvorenost prema drugim narodima - nema strogo utvrđene podjele staleža na temelju pripadnosti određenoj skupini (najvažnija uloga u zajednici) - nema točno utvrđenog “ustava” - posljedica: pojava tiranijeDORSKI POLISI

- Na Kreti i Peloponezu – kompaktne i primarno vojne cjeline - nastaju u drugačijim uvjetima – konzervativne osvajačke grupacije koje moraju kontrolirati osvojen teritorij i stanovništvo - takva organizacija do 3. st. pr. Kr.

- U ovom dobu oblikovale uređenje - osigurale primat u grčkom svijetu

- Kreta: po tradiciji ima najstariji politiea (Aristotel) - politiea: termin koji označava i zajednicu građana i oblik političkog uređenja - posrednik između istoka i Grčke

- Osnovna obilježja: - orijentacija ne prema obitelji već prema “državi”- - od rođenja djeca (prvenstveno dječaci) se odgajaju u sklopu

6 / 8

Arhajska Grčka

- točno određenih skupina pod okriljem “države” - obitelj je sekundarna - pripadnici nedorske populacije – bez prava - građansko pravo samo na temelju porijekla

SPARTA- tradicija: da porijeklo njihove politeia s Krete- Iste osnovne karakteristike kao kretske države

– nastala oko 900. g. pr. Kr. – udruženje najvjerojatnije 5 naselja (bilo 5 tribesa, 5 kontigenata vojske i kasnije 5 Efora)– od 760. g. pr. Kr.: širenja teritorija polisa-podjela društva: slobodni građani (spartijati), slobodni seljaci (perijeci), heloti (državni robovi) – vojno ustrojeno društvo

- Od 9. st. pr. Kr. sređene unutarnje nestabilnosti – otvaranje Kreti i Bliskom istoku- Ključna uloga: Likurgova reforma (eunomia)

- upitna godina reforme (antički povjesničari 10. ili 9. st.pr.Kr., moderni povjesničari 9.-6. st. pr.Kr.) - cilj: ukinuti prava dva kralja, promijeniti članstvo Vijeća (Geruzija), osigurati prava Skupštine – dva kralja na čelu države samo u ratu (uloga i u kultu) – u vrijeme mira vlada pet efora (u ovo rano vrijeme još nemaju vodeću političku ulogu) i geruzija (vijeće staraca) kojoj povećao broj na 30 (s 2 kralja) - svi “Jednaki” sudjeluju u Skupštini =ukinuo rasne privilegije unutar sloja građana - svi jednaki pred državom bez obzira na obitelj. porijeklo

KRIZA U JONSKOM SVIJETU• oko sredine 7. st. pr. Kr. – politička i socijalna kriza u polisima• dugovanja sitnih seljaka plemstvu – dužničko ropstvo – bijeg sa sela u gradove:

gradski proletarijat – i dalje građani sa svojim pravima• građani traže više učešća u vlasti – zbog učešća u ratovima (hopliti) i bogaćenja

trgovinom i obrtima – nestabilnost oligarhijske vlasti plemstva• usponi tirana u mnogim polisima – izraz nestabilnosti – tirani su obično aristokrati

koje podupiru niži i srednji slojevi• tirani uspijevaju stabilizirati društvo – reforma starog sustava fila i fratrija –

zapisivanje zakona• poznati tirani: Kipsel (Korint), Kilon (Atena), Teagen (Megara), Trazibul (Milet),

Polikrat (Samos)• pojava ideje i razvoj demokracije – prvenstveno Atena

Arhajsko doba u Grčkoj – kultura• razvoj svih grana umjetnosti – arhajska umjetnost• pjesništvo: Homer, Heziod, Kalin, Arhiloh, Tirtej, Ezop, Alkej, Sapfo, Anakreont,

Pindar

7 / 8

Arhajska Grčka

• arhitekura: razvoj hramova – dorski i kasniji jonski stil• kraj 7. i 6. st. pr. Kr. – rani hramovi: Herin hram u Olimpiji, Artemidin na Krfu,

arhajski Atenin hram na Akropoli• arhajsko kiparstvo: samostalna plastika i reljefno kiparstvo – zatvorenije forme –

statičan položaj tijela • keramika – slikarstvo na posudama – važna grana umjetnosti • kraj geom. razdoblja – prijelaz s 8. na 7. st. pr. Kr.• 7. st. pr. Kr. – orijentalizirajuća umjetnost: utjecaj istoka, životinjski frizovi –

korintski stil: ljudske i život. figure• 6. st. pr. Kr. – crnofiguralni stil oslikavanja posuda – od 530. – 520. g. pr. Kr.:

crvenofiguralni stil – Atena preuzima primat u keramičkoj proizvodnji

Arhajsko doba u Grčkoj – ostatak grčkog svijeta• Korint – jak centar u 7. i 6. st. pr. Kr. – povoljan položaj na prevlaci: prometni

značaj – snažna keramička proizvodnja i izvoz • na zapadu – razvoj snažnih gradova na Siciliji i južnoj Italiji – Gela, Sirakuza,

Akragant, Kime – tiranida uobičajen način vladavine u 6. i 5. st. pr. Kr. na Siciliji – povezivanje više polisa: začeci teritorijalne države

• Masilija – značajna kolonija – kontakti s halštatskim krugom i Keltima u unutrašnjosti Europe

• na istoku – gradovi iz Male Azije koloniziraju Crno more – Milet i Efez• dobri odnosi s lidijskom državom – grčki gradovi priznaju lidijsku vrhovnu vlast• pritisak Kimerana i Skita na Malu Aziju – bez velikog utjecaja na grčke gradove

na istoku• uspon nove sile – Perzijanci – 547. g. pr. Kr. – prodor u Malu Aziju – rušenje

lidijske države – Sard postaje glavni grad satrapije

8 / 8