Upload
maja
View
225
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
1/32
ARHAJSKA DRUTVA
izmeu Alpa i Egeja
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
2/32
Mediteranski prostor
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
3/32
Mrano doba u Grkoj
mrano doba: 1100. 800/750. g.pr. Kr.
nestanak pisma (linear B) arheoloki i kasniji pisani izvori(homerski epovi)
statino razdoblje, relativnosiromano povijesnim dogaajima
znatno smanjen broj stanovnika depopulacija i iseljavanje
razvoj aristokracije u njega vj. ulaze
i ostaci mikenskog plemstva odnos: aristoi(najbolji) demos(puk) plemstvo je vladajui sloj: dricivilnu, sudsku, religijsku i vojnu vlast bazirano na tradiciji
plemii uzor u mikenskojaristokraciji nasljedni kralj -basileus: malo vee ovlasti od ostalihplemia
cilj plemike elite aret(krepost) odvanost, snaga, lukavstvo,pravinost
Homerovi epovi slika drutva togvremena
Protogeometrijska keramika
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
4/32
Mrano doba u Grkoj
gospodarstvo: manje povrine podobradom nego u mikensko doba manja produkcija hrane stoarstvo:jaa grana gospodarstva
smanjen opseg trgovine i pomorstva
stare veze s istokom su ipak opstale nema monumentalne arhitekture ne
postoje palae i masivni obrambenisustavi
eljezo polako ulazi u upotrebu 1050.
900. g. pr. Kr. novo orue i oruje utjecaj istoka: Cipar, Anadolija umjetnost: protogeometrijska faza: 11.
i 10. st. pr. Kr. 9. i 8. st. pr. Kr.:geometrijski stil glavna manifestacija:ukraavanje keramikih posuda
isprva pravilni geometrijski motivi 9/8. st. pr. Kr. pojava prikaza ivihbia na keramici
prikazi: tualjke za mrtvim i pogrebnepovorke na grobnim posudama,junaki bojevi, pomorske bitke
Geometrijski stil, krater, 8. st. pr Kr.
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
5/32
Mrano doba u Grkoj
oko 900. g. pr. Kr. poboljanjegospodarskih prilika napredakpoljoprivrede vea koliina hrane porast broj stanovnitva
porast blagostanja bogatiji grobniprilozi vie nakita i luksuznih
predmeta: bogati ukopi Lefkandi(Eubeja) i Atena razvoj eljezne metalurgije i rudarstva
metalna orua i oruje postaju svedostupniji
novi metal: u mnogome bolja svojstva vrstoa, trajnost, otrina
oklop i dijelovi tita i dalje odbronce problem nabave kositra:prekid starih trgovakih ruta
u 9. st. pr. Kr. naznake razvoja
kasnijih polisa okupljanjestanovnitva oko kraljevskog sjedita:plemstvo, obrtnici, trgovci uz seljakeu okolici jaa meusobnapovezanost i ovisnost
razvoj luke, izgradnja bedema,
Jonija Atika i Atena najpoznatijiprimjeri ovakvog razvoja u Grkoj
Geometrijski stil, dipilonska amfora, 8. st. pr Kr.
Atenska akropola
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
6/32
Arhajsko doba u Grkoj razvoj polisa
izlazak iz mranog razdoblja 800/750. g. pr. Kr. arhajsko doba oko 750. g. pr. Kr. razvoj polisa
grada-drave osnovne teritorijalnecjeline antike Grke
geografsko-reljefna uvjetovanost
rascjepkanost i nepovezanost mogui uzori: gradovi-drave Cipra i
Fenikije postepeno stjecanje trojake
samostalnosti: autarkija, autonomija,
eleuterija polis: teritorij grada i okolni agrarniprostor prostorne sastavnice grada:akropola, agora
stanovnici: od aristokracije do robova politika prava imaju odrasli
mukarci podjela na file (plemena) i fratrije
(bratstva) plemstvo ima vodstvo ufilama
polisi nose ime zajednice graana
Atenjani, Lakedemonjani, Korinani oligarhija, tiranija, demokracija oblici vladavina u polisima
Ostaci Sparte
Dananja Sparta i gorje Tajget u pozadini
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
7/32
Karta antike Grke
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
8/32
Arhajsko doba u Grkoj velika kolonizacija
velika kolonizacija: 750. 550. g. pr.Kr. uzroci: prenapuenost (porast
stanovnitva nakon mranog doba),socijalna previranja, irenje trgovine
glavna podruja kolonizacije: Italija,
Sicilija, Francuska, panjolska, obaleCrnog mora Eubeja: oko 800. g. pr. Kr. Al-Mina
(Sirija), 775. g. pr. Kr. Ischia Pitekusa (Napuljski zaljev)
glavni kolonizatori: Milet (Crno more,Naukratis), Fokeja (Eleja, Masilija),Halkida (Kume), Megara (Bizancij),Korint (Sirakuza)
glavni grad (metropolis) pripremaiseljenje oikist: voa putovanja i
osniva novog naselja esti sukobi s lokalnim stanovnitvomi konkurentima Feniani, Etruani
izvoz preko kolonija: keramika, tekstil,nakit uvoz: ito, metal, vuna, lan,jantar
veze matinog grada i kolonije istikultovi, pomo u ratovima
Hram u Akragantu, Sicilija
Krater iz Vixa, 6. st. pr. Kr.
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
9/32
Matini grki prostor i kolonije, oko 550. g. pr. Kr.
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
10/32
Arhajsko doba u Grkoj
obiljeje grkog svijeta: rascjepkanost zajednika homerska tradicija zajednika religija kultovi se ire
kolonizacijom velike sveanosti: Istmijske igre (u ast
Posejdona) Korint, Pitijske igre(Apolon) Delfi, Nemejske igre (Zeus) Argolida
najvanije: Olimpijske igre (Zeus) od776. g. pr. Kr. po njima raunanjevremena (Olimpijade)
atletska natjecanja uvode sepostepeno: tranje (prvo natjecanjeIgara), petoboj, konjske trke, hrvanje,akanje, pankration, utrka hoplita
Milon iz Krotona najpoznatijipobjednik pet puta u hrvanju prvi
put 540. g. pr. Kr. zajedniko pismo: alfabet kraj 9./po.8. st. pr. Kr. nastao od fenikog pisma
kovani novac kraj 7. st. pr. Kr. umaloazijskim grkim gradovima pouzoru na lidijski novac
hopliti i falanga nov nain ratovanja
Zeusov hram u Olimpiji
Pankration, kombinacija akanja i hrvanja, pretea suvremenih okrutnih borilakih vjetina
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
11/32
Arhajsko doba u Grkoj
Atenski kovani novac
Feniko pismo
Grki alfabet
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
12/32
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
13/32
Arhajsko doba u Grkoj kultura
razvoj svih grana umjetnosti arhajskaumjetnost pjesnitvo: Homer, Heziod, Kalin, Arhiloh,
Tirtej, Ezop, Alkej, Sapfo, Anakreont,Pindar
arhitekura: razvoj hramova dorski ikasniji jonski stil
kraj 7. i 6. st. pr. Kr. rani hramovi: Herinhram u Olimpiji, Artemidin na Krfu,arhajski Atenin hram na Akropoli
arhajsko kiparstvo: samostalna plastika i
reljefno kiparstvo zatvorenije forme statian poloaj tijela keramika slikarstvo na posudama
vana grana umjetnosti kraj geom. razdoblja prijelaz s 8. na 7.
st. pr. Kr. 7. st. pr. Kr. orijentalizirajua umjetnost:
utjecaj istoka, ivotinjski frizovi korintskistil: ljudske i ivot. figure
6. st. pr. Kr. crnofiguralni stil oslikavanjaposuda od 530. 520. g. pr. Kr.:
crvenofiguralni stil Atena preuzimaprimat u keramikoj proizvodnji
Korintska kermika, 6. st. pr. Kr. Kouros
Herin hram u Olimpiji
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
14/32
Arhajsko doba u Grkoj Atena i Sparta Atena i Sparta sredita grkog svijeta Atika oko 1000. g. pr. Kr. preivjela
mikenska tradicija atenska akropolapostaje sredite novog polisa
uklanjanje monarhije arhonti areopag:aristokratska skuptina
Drakon 621. g. pr. Kr.: kodifikacija Solon594/593. g.: uspostava timokracije Pizistrat 546. 527. g.: tiranida Klisten508/507. g.: 10 teritorijalnih fila vijee 500
Atena put prema demokraciji gospodarski i kulturni uspon Atenapostaje sredite grkog svijeta
Sparta nastala oko 900. g. pr. Kr. od760. g. pr. Kr.: irenja teritorija polisa
podjela drutva: slobodni graani(spartijati), slobodni seljaci (perijeci), heloti
(dravni robovi) vojno ustrojeno drutvo mitski kralj Likurg: ustav dva kralja naelu drave: zapovjednici u ratu u vrijememira vlada pet efora i geruzija (vijeestaraca)
uspon Sparte vojno najmoniji grki polis
sredinom 6. st. pr. Kr. Peloponeskisavez uzrok sukoba s Atenom
Solon
Likurg
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
15/32
Arhajsko doba u Grkoj ostatak grkog svijeta
Korint jak centar u 7. i 6. st. pr. Kr. povoljan poloaj na prevlaci: prometni znaaj snana keramika proizvodnja i izvoz
na zapadu razvoj snanih gradova naSiciliji i junoj Italiji Gela, Sirakuza,Akragant, Kime tiranida uobiajen nain
vladavine u 6. i 5. st. pr. Kr. na Siciliji povezivanje vie polisa: zaeci teritorijalnedrave
Masilija znaajna kolonija kontakti shaltatskim krugom i Keltima u unutranjostiEurope
na istoku gradovi iz Male Azije kolonizirajuCrno more Milet i Efez dobri odnosi s lidijskom dravom grki
gradovi priznaju lidijsku vrhovnu vlast pritisak Kimerana i Skita na Malu Aziju bez
velikog utjecaja na grke gradove na istoku uspon nove sile Perzijanci 547. g. pr. Kr. prodor u Malu Aziju ruenje lidijskedrave Sard postaje glavni grad satrapije
Milet se dobrovoljno predaje ostali gradovipokoreni dio Grka se odseljava
znatno otean poloaj grkih gradova Perzijanci preferiraju Feniane Perzijski car Darije I
Teatar u Miletu
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
16/32
Arhajsko doba u Grkoj ratovi s Perzijancima jonski ustanak protiv Perzijanaca 500. do
493. g. pr. Kr. pomo Atene i Eretrije sEubeje slom ustanka povjesniar Herodot glavni izvor za ratove
s Perzijancima 492. g. pr. Kr. Mardonije vodi perzijski
pohod da Makedoniju i Trakiju Temistoklo izabran za arhonta pa prognan perzijski kazneni pohod na Atenu i Eretriju
Datis i Artaferno 490. g. pr. Kr. osvojenjekikladskih otoka, Roda i Eubeje razaranjeEretrije
Maraton istona Atika iskrcavanje 20 000Perzijanaca Miltijad vodi Atenjane (oko 10000) poraz Perzijanaca Datisova flotaodustaje od osvajanja Atene
politiki nemiri u Ateni Temistoklo se vraaiz progonstva gradi flotu od 180 brodova priprema se za novi rat
481. g. pr. Kr. skuptina grkih gradova uKorintu proglaen opi meugrki mir bojni savez (simahija) vodstvo povjerenoSpartancima
novi perzijski vladar Kserkso I (486. 477. g.pr. Kr.) mlai Darijev sin slama pobune uvie dijelova carstva
Grka falanga (suvremeni crte)
Bitka kod Maratona
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
17/32
Arhajsko doba u Grkoj ratovi s Perzijancima
proljee 480. g. pr. Kr. iz Sarda kreevelika vojska (cca. 200 000 ljudi) prekodva pontonska mosta na Helespontu prati ih velika flota (1 000 brodova)
klanac Termopile Leonida dri obranu soko 7 000 ljudi izdaja: Perzijanci
zaobilaze klanac Leonida otputa vojsku ostaje 300 Spartanaca i 700 Tespijaca bore se do posljednjeg ovjeka
grka flota se brani kod rta Artemizija iotoka Argironeza nanose teke gubitkePerzijancima
Temistoklo povlai stanovnitvo s Atike naEginu i Salaminu na Akropoli mala vojnaposada Perzijanci je osvajaju i rue
bitka u tjesnacu kod Salamine porazPerzijanaca flota i vojska se povlae
prema Beotiji i Maloj Aziji 479. g. pr. Kr. potpuno potuenaperzijska vojska kod Plateje u Beotiji(Pauzanije) i flota kod kod rta Mikale uJoniji (Leotihida)
nova pobuna jonskih gradova Atena
sklapa saveze s nekim od tih gradova zaetak prvog atikog pomorskog savezaTemistoklo
Bitka kod Termopila i Salamine
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
18/32
Italija u eljeznom dobu bronano doba: apeninska i
terramare kultura do krajabronanog doba novi prodor indoeuropskih naroda sa
sjevera oko 1000. g. pr. Kr. dioire europske populacije, nositeljakulture polja sa arama
irenje novog naina ukopavanja naitavu Italiju i Siciliju jo uvijekobiljeja bronanodobne kulture malo eljeznih predmeta
novo stanovnitvo se stapa s
starosjedilakim nastaju italskeskupine italiko stanovnitvo dvije jezine
grupe: manja latino-faliskijska (Latini,
Falisci) vea oskijsko-umbriko-sabelska
grupa (Umbri, Volani,Sabinjani, Samniani, Oski,Lukanci, Vestini) brdoviti krajeviApenina
plemenski organizirano stanovnitvo naselja seoskog tipa centri nautvrenim uzvisinama
Karta s etnikim zajednicama u eljeznodobnoj Italiji, 8. 6. st. pr. Kr.
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
19/32
Italija u eljeznom dobu
Ligurija i Lombardija ostacipredindoeuropskog stanovnitva Liguri jadranska obala Piceni dananja
pokrajina Marche veze s Liburnima slinost materijalne kulture mogueseobe s istonojadranske obale
Apulija: Dauni, Japigi i Mesapijsci mogue ilirsko porijeklo slinost imenaJapiga i Japoda slinost materijalnekulture prema Herodotu: Japigi iMesapijci su s Krete
Veneti SI Italija Veneto, Furlanija, juniTirol slinost s histarskom kulturom
Vilanovska kultura (1000. 700. g. pr. Kr.) Emilia-Romagna i Toskana lokalitetVillanova kod Bologne eponimni lokalitet spaljivanje mrtvih i arni ukopi jedna odosnova razvoja etruanske civilizacije
grka kolonizacija: Kume (740. g. pr. Kr. Halkida i Eretrija), Sirakuza (733. g. pr. Kr. Korint), Megara Hibleja (728. g. pr. Kr. Megara)
na Sardiniji nastavak kulture nuraghija
do 8. st. pr. Kr. kontakti s Fenianima kojikoloniziraju obale Sardinije i Korzike
Daunijska keramika
Mesapijska keramika
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
20/32
Italija Etruani
tri glavne teorije o porijeklu Etruana:istono porijeklo iz Male Azije(Herodot), autohtono porijeklo (Dionizijeiz Halikarnasa), sa sjevera (Livije) kombinacija ova tri elementa vjerojatnorjeenje ovog pitanja
tri elementa postanka Etruana autohtona bronanodobna kultura uToskani vilanovska kultura utjecaji sistoka: egejsko-maloazijski prostor (8. st.pr. Kr.) priljev stanovnika iz Male Azije
Etruani Raseni, Tireni, Tusci
matino podruje Toskana irenjeprema jugu (do Kapue u Kampaniji) isjeveroistoku (Umbrija, Emilia Romagna,do rijeke Po i Jadrana) kulturni utjecajina Retijce u Alpama
Etruani bez centralne organizacijedrave samostalni gradovi spripadajuim teritorijem na elu im jelukumon (kralj) oko 600. g. pt. Kr.:savez 12 gradova
najvaniji gradovi: Caere (Cerveteri),
Populonia, Veji, Vetulonija, Tarkvinija,Volturnum (Capua), NolaSarkofag iz Cerveterija
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
21/32
Italija Etruani najvii stupanj civilizacije druga polovica 6.
st. pr. Kr. pobjeda nad grkom flotom kodAlalije 540. g. pr. Kr.
oko 525. g. pr. Kr. Etruani prelazeApenine osnivaju gradove na jadranskojobali Rimini, Ravenna, Spina razvoj
trgovine po Jadranu gospodarstvo: napredna metalurgija (oruje,nakit, situle) i keramika proizvodnja oponaanje grke keramike
razvijena poljoprivreda navodnjavanje iisuivanje istonjake tradicije
gradovi razvijena komunalna infrastruktura gradnja velikih grobnica grobni humci ili
komore u stijeni religija izraen kult mrtvih vrhovni bog
Tinija (ekvivalent Jupitru), Uni (Junona),
Meniva (Minerva) etruanski hramovi utjecaj na kasnijerimske stupovi samo na proelju
slikarstvo i kiparstvo sauvano ugrobnicama grki utjecaj
pismo deifrirano jezik ostao nerazumljiv nastalo pod utjecajem grkog alfabeta vj. izKume Freska iz etruanskog groba, Tarkvinija
Etruanski grobni humci u Cerveterija
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
22/32
Italija poeci Rima oko 1000. g. pr. Kr. prva mala naselja na
rimskim breuljcima iznad movarnog tla unizinama prijelaz preko Tibera trgovaki put soli na Forumu iz sredine 9. st. pr. Kr.
vilanovski arni grobovi neto kasnije
grobovi s hrastovim ljesovima ili kamenomarhitekturom inhumacija dva grobna ritusa upuuju na suivot dvije
razliite skupine ljudi na Palatinu Roma Quadrata najstarije
naselje vj. utvreno Latini
na Kvirinalu obitavali Sabinjani naseljeni i Eskvilin, Viminal i Celij Sabinjani na Kvirinalu mogua podloga za
nastanak legende o otmici Sabinjanki druga legenda trojanski junak Eneja
praotac Latina prema legendi Rim osnovan 753. g. pr. Kr. Ab Urbe conditaraunanje vremena (Varon) Romul i Rem: Enejini potomci izoravanjebrazde etruanski obiaj
prema arheolokim podacima osnutakgrada oko 575. g. pr. Kr. osnivai suEtruani Roma (Ruma) etruansko ime
Romul i Rem s vuicom
eljeznodobni ostaci na Kapitoliju
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
23/32
Italija poeci Rima
razdoblje kraljeva sedam kraljeva: Romul,Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko Marcije,Tarkvinije Prisko, Servije Tulije, TarkvinijeSuperbo (Superbus Ohol) povjesniarTit Livije: Ab Urbe Condita povijest Rima
uz kralja vlada Senat predstavnici
uglednih obitelji patres familias Romul: vj. mitski lik ostali povijesnelinosti kraljevska titula nije nasljedna
Tul Hostilije rat protiv grada Alba Longa Anko Marcije osvojio ue Tibera
osnovao luku u Ostiji sagradio prvi vrstimost preko rijeke nizvodno od rijenogotoka u Rimu
Rim podijeljen na 3 plemena (Ramnes,Luceres, Tities) 30 kurija vojna sila odoko 3000 pjeaka i 300 konjanika
Tarkvinije Prisko Etruanin vlast slinagrkoj tiranidi dolazak gradske kulture izEtrurije
Forum prvo poploenje: oko 575. g. pr. Kr. postaje politiko, vjersko i gospodarskosredite
proirenje senata: gentes minoresuvoenje gladijatorskih igara
Karta ranog Rima
Rimski forum
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
24/32
Italija poeci Rima
T. Prisko uvodi tovanje kapitolijske trijade Jupiter, Junona, Minerva podie hramJupiteru Optimu Maksimu
Servije Tulije Latin podie prvi gradski zid oko 8 km u duljinu
uveo staleko ustrojstvo ordinesi gradusdigninatis ukidaju se tri stara tribusa i uvodeporezni razredi
nova 4 gradska i vie seoskih tribusa ukidase znaaj rodovske i plemenske pripadnosti uvodi se teritorijalna podjela
Tarkvinije Superbo (Oholi) ubija S. Tulija povratak etruanske dinastije despotskikarakter vlasti nastoji pridobiti iroke masegraevnom djelatnou procvat etruanskeumjetnosti u Rimu
Lucije Junije Brut protjerivanje T. Superba
legenda o silovanju Lukrecije od stranekraljevog sina Seksta povod za ruenjekraljevske vlasti
prijelaz je vjerojatno bio postupniji kraljevi supolako gubili mo
osnutak republike oko 509. g. pr. Kr.
podudara se s padom etruanske moi konzuli zadravaju neka kraljevska obiljeja
Lucije Junije Brut
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
25/32
eljezno dobana hrvatskom
povijesnom prostoru 8. st. pr. Kr. nove veze
panonskog prostora s kavkasko-pontskim i donjodunavskimpodrujem prodor eljeznemetalurgije, pojava konjanika-ratnika
tzv. trako-kimerijski prodor kraj kasne KP u Panoniji manje grupe nosioca KP-a
povlae se na zapad sudjelujuu formiranju eljeznodobnekulture na jugoistonoalpskomprostoru pod utjecajem istonoghaltatskog kulturnog kruga budue jezgro visoke kulture kojee utjecati na Z i SJ Hrvatsku 8. st. pr. Kr. vei dio Europe nova razvojna etapa civilizacije u kulturnom, gospodarskom iduhovnom smislu
nai krajevi na rubu novegrke, italske i etrurskecivilizacije
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
26/32
Starije eljezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru panonski prostor prilino
opustoen stanovnitvo izbjeglou predalpski brdski prostor
leita eljezne rudae smanjen broj ukopanih ostava novi kontakti s balkanskimprostorom pojava skeletnihukopa u Panoniji
daljska grupa naslijee iz
razdoblja KP: zadravanjearnog ukopa novi utjecaji sistoka konjika oprema,keramika s istoka, zlatni nalazi,tehnika lijevanja bronce na proboj
u SJ Hrvatskoj pojava ivotinjskeplastike od bronce i keramike
kulturna grupa Martijanec Kaptol rano elj. doba SZ Hrvatske tradicija KP (arni ukop) i novihelemenata sahranjivanjeistaknutih pojedinaca podtumulima uz brojne priloge
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
27/32
Starije eljezno dobana hrvatskom
povijesnom prostoru tumuli u Martijancu kod Varadina i Kaptolu
kod Poege ratniki (tzv. kneevski)grobovi s lanovima obitelji (3 5 pokojnika)
najvei tumul u Jalabetu vis. 8, prom. 70m grobna arhitektura od kamenih ploa u Kaptolu uz konjsku opremu nalaz
korintske kacige, grko-ilirske kacige i grkihknemida svjedoci o kontaktima 7. i 6. st.pr. Kr. slini nalazi u Makedoniji i BiH
(Glasinac) ratnici slini prikazima s dolenjskih situla
na njima ratnici nose italske ili alpske tipovekaciga
utvrena naselja (Kaptol, Budinjak)
oko 550. g. pr. Kr. kraj kult. grupeMartijanec Kaptol i vj. daljske grupe novi utjecaji s balkanskog prostora
posebno u Slavoniji i Srijemu u 5. i 4. st. pr. Kr. prvi kontakti s keltskim
svijetom na sjeveru 3. st. pr. Kr. latenska kultura i Kelti u SZ
Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
28/32
Starije eljezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru
Histarska grupa kontinuirankulturni razvoj od KBD doRimljana 6 razvojnih faza od 11.
st. do 177. g. pr. Kr. jasnorazvijen etnik Histra 9/8. st. pr. Kr. veze sa
sjevernom Italijom kulturniutjecaji iz Marche i Veneta slinost kulture Veneta (Este),
Notranjske, Istre, Picenuma iLiburna uvoz etrurskih metalnih predmeta
te apulske i grke slikanekeramike
nalazi situla s figuralnim prikazima kamena plastika 6. st. pr. Kr. gradinska naselja centri drutva:
Picugi, Beram, Pula, Katel kodBuja predurbana i protourbanafaza
Nezakcij centar plemenskogsaveza
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
29/32
Starije eljezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru Japodska grupa (9. 4. st. pr. Kr.)
nastavlja se do dolaska Rimljana japodski etnik Lika, dio ist. Slovenije i
zap. Bosne Pokuplje kontaktna zona sKolapijanima
gradinska naselja: Prozor, Kompolje,Viniica (Josipdol)
u podnoju gradina: grobni humci iravni grobovi biritualnost prijevoj Vratnik komunikacija s
morem obrada bronce karakteristini nalazi
japodskih kapa, bronane figuriceivotinja, dvodijelne fibule (tip Prozor)
kontakti s prekojadranskim etrursko-italskim prostorom importi figuralneplastike od jantara iz podruja rijekePo: 6. 5. st. pr. Kr.
u 4. st. pr. Kr. poinju kontakti skeltsko-latenskim utjecajima sa sjeveraGradine Veliki i Mali Vital, Prozor kod Otoca
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
30/32
Starije eljezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru Liburnska grupa (9. 4. st. pr. Kr.)
nositelji Liburni prostor od Rae doKrke
eljezno doba od 9. st. pr. Kr. jadranska orijentacija odvojenostod balkanskog zalea
734. g. pr. Kr. sukob oko Krfa sGrcima (Korint) o tome pieStrabon
podatak koji govori o liburnskojpomorskoj moi vrhunac urazdoblju 9. pol. 6. st. pr. Kr.
veliki broj gradina 600 registriranih Bribir, Nadin, Aserija na kopnupostoji sustav putova dobroorganiziran i povezan jedinstvenikulturni prostor
nema izrazitog sredita poputNezakcija niti tragova centralizacije
Zadar i Nin nizinski primorski centri
importi apulske i korintske keramike(vj. iz korintskih kolonija u Italiji)
Liburna
Bribirska glavica
St ij lj d b
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
31/32
Starije eljezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru Delmatska skupina (9. 4. st. pr.
Kr.) od Krke do Neretve dubokou unutranjost: JZ Bosna i Z
Hercegovina etniki nejedinstven prostor tek od4. st. pr. Kr. ujedinjen poddominantnim Delmatima
gradinska naselja oko 400registriranih
od 6. st. pr. Kr. Delmati imajuratnike ukope s dugakim krivimnoevima (slino grkim mahairama) takve ukope nemaju Liburni i Histri
brojni nalazi grko-ilirskih kaciga uvozi s Jonskog mora
od 4. st. pr. Kr. megalitski naingradnje zidova Tor na Hvaru utjecaj grkih naseobina
od 6. st. pr. Kr. uvoz grkekorintske keramike Solin i Korula
dokaz grke plovidbe Jadranom uto vrijeme Kula Tor na Hvaru
Grko-ilirska kaciga iz rijeke Cetine
A h j k d t i Al i E j
8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA
32/32
Arhajska drutva izmeu Alpa i Egeja Literatura:
Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: Oxford UniversityPress, 1994
Dimitrijevi, Stojan Teak-Gregl, Tihomila Majnari-Pandi, Nives: Prapovijest, Zagreb:Naprijed, 1998
Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale London: YaleUniversity Press, 2000
MacKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: CambridgeUniversity Press, 2004
Novak, Grga: Prolost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljea, knj. 1., Split: Marjan tisak,
2004Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,
2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,
2007Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 5, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanoloka istraivanja, 1987ii, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada kolskih knjiga,
1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,Oxford: Oxford University Press, 2001
The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford: OxfordUniversity Press, 2001
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 3, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Kerovani,1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Kerovani,1974