1

Analiza tržišta rada Požeško-slavonske županije 2014.

Požega, 2014.

2

Izdavač: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega Alojzija Stepinca 5 34000 Požega www.hzz.hr Tel: 034 638 400 Fax: 034 638 374

Autori: Mirjana Duvnjak Marijan Kanjković Martina Keller Kristina Lemešković Ivica Tomljanović Marija Užar Ljiljana Žanetić

Suradnici u izradi: Institut za razvoj tržišta rada Hondlova 2/11 10 000 Zagreb www.irtr.hr Tel: 01 6065 258 Fax: 01 6065 256

Antonio Matković Tanja Prekodravac

Lektorirala: Anita Savić Grafičko oblikovanje: Nicollart gallery Tisak: Fotografsko-grafički studio Datis, Požega Hrvatski zavod za zapošljavanje Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije www.hzz.hr/dfc cesdfc@hzz.hr Ministarstvo rada i mirovinskog sustava www.mrms.hr info@mrms.hr Više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Požega.

3

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................................................ 4

Sažetak .................................................................................................................................................... 5

Obuhvat i pristup u analizi tržišta rada ................................................................................................... 6

Opći podaci o Požeško-slavonskoj županiji ............................................................................................. 7

Demografski podaci ................................................................................................................................. 9

Cjeloživotno učenje ............................................................................................................................... 12

Srednjoškolsko obrazovanje ........................................................................................................ 12

Visokoškolsko obrazovanje .......................................................................................................... 14

Obrazovanje odraslih ................................................................................................................... 16

Obrazovanje za poduzetništvo ..................................................................................................... 20

Neformalni oblici edukacija dostupni kroz projekte organizacija civilnog društva ..................... 24

Potrebe poslodavaca za vještinama i znanjima ........................................................................... 25

Stipendiranje ................................................................................................................................ 28

Gospodarska kretanja ........................................................................................................................... 32

Šifre djelatnosti ............................................................................................................................ 32

Osnovi pokazatelji gospodarskih kretanja ................................................................................... 32

Stanje obrtništva .......................................................................................................................... 35

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ...................................................................................... 36

Stanje zadrugarstva ...................................................................................................................... 36

Stanje na tržištu rada............................................................................................................................. 38

Kretanja na tržištu rada................................................................................................................ 38

Zaposlenost .................................................................................................................................. 41

Kretanje zapošljavanja u 2013. godini ......................................................................................... 43

Osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada ........................................................................... 47

Aktivnosti civilnog sektora na tržištu rada ................................................................................... 47

Zaključci ................................................................................................................................................. 49

4

Uvod

Analiza tržišta rada Požeško-slavonske županije (dalje u tekstu: Analiza) je provedena od strane Lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ) Požeško-slavonske županije u sklopu projekta „Lokalno partnerstvo za zapošljavanje protiv Lokalnih problema nezaposlenosti“ (engl. LPE vs. LPE) financiranog sredstvima EU iz Europskog socijalnog fonda.

Provođenje Analize je slijedilo nakon radionica „Analiziraj“ za članove LPZ-a u sklopu projekta. Tijekom radionica predstavljen je proces provedbe analize tržišta rada te su prikazani primjeri formata analiza tržišta rada koji se provode na nacionalnoj i lokalnoj razini u raznim zemljama članicama EU. Proces provedbe Analize je učinjen zajedno s evaluacijom Strategije razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije 2011.-2014. te je dio podataka koji je prikupljen korišten za oba dokumenta.

Cilj Analize jest pružiti uvid u ključne podatke na tržištu rada Požeško-slavonske županije kako bi se mogla utvrditi njegova dinamika i pružili temelji za kvalitetno buduće planiranje intervencija na tržištu rada.

U tom smislu provedba Analize predstavlja unapređivanje kapaciteta članova LPZ-a za kontinuirano analiziranje lokalnog tržišta rada te je treba promatrati kao pilot pristup koji u daljnjem razvoju treba rezultirati jednostavnijim, bržim i kontinuiranim procesom provedbe analize. Također pruža informacije o lokalnom tržištu kako bi svi dionici dobili uvid u njegovo stanje i potrebe.

U prvom dijelu Analize je objašnjen pristup provedbi i struktura informacija, dok su u drugom dijelu, po pojedinim aspektima tržišta rada, navedene informacije o bitnim trendovima.

Provedbu je, od prikupljanja podataka, obrade, komentiranja sve do donošenja zaključaka, koordinirao Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega uz stručnu podršku Instituta za razvoj tržišta rada dok su članovi LPZ-a izravno pružili potporu u svakom koraku procesa.

5

Sažetak

Provedena analiza tržišta rada Požeško-slavonske županije daje nam presjek stanja sagledavajući tri glavna aspekta:

- stanje u području cjeloživotnog učenja

- gospodarska kretanja

- stanje na tržištu rada.

Analizirajući ova tri aspekta dobivamo uvid u ključne procese koji utječu na tržište rada. S jedne strane tu je ponuda na tržištu rada koja je primarno, iako ne isključivo, određena aktivnostima unutar sektora obrazovanja. Pri tome su analizirane organizacije uključene u cjeloživotno učenje, a koje imaju izravan utjecaj na ponudu radne snage, odnosno na razvoj ljudskog kapitala – srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, obrazovanje odraslih i aktivnosti obrazovanja civilnog sektora. Drugu stranu predstavlja potražnja na tržištu rada, koja je analizirana sagledavajući gospodarska kretanja po pojedinim sektorima, ali i oblicima gospodarskih subjekata (trgovačka društva, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i zadrugarstvo). Treći aspekt je analiza stanja i dinamike na tržištu rada kroz pregled statističkih podataka i aktivnosti koje ukazuju na kretanja na tržištu rada.

U prvom dijelu analize su navedeni osnovni podaci o zemljopisnim, administrativno-teritorijalnim, gospodarskim i demografskim obilježjima županije. Drugi dio analize daje uvid kretanja u odnosu na spomenuta tri aspekta (cjeloživotno učenje, gospodarstvo i kretanje na tržištu rada), u periodu od 2010. godine do danas.

Na kraju su navedeni zaključci koji ukazuju na pozitivne trendove u razvoju cjeloživotnog obrazovanja na području županije, kroz značajna ulaganja, povećanje broja programa i broja samih polaznika. U području gospodarstva vidljiv je značajan utjecaj gospodarske krize kako na kretanja u gospodarstvu tako i na ulaganja za razvoj. U području stanja na tržištu rada također je vidljiv značajan utjecaj gospodarske krize koji se očituje povećanjem nezaposlenosti i padom zaposlenosti. Pozitivni pomaci su vidljivi kroz razne oblike podrške razvijenih i provedenih aktivnosti od strane raznih dionika kako bi se djelovalo pozitivno na tržište rada.

6

Obuhvat i pristup u analizi tržišta rada

Analiza predstavlja proces koji može poslužiti za uspostavljanje kontinuiranog mehanizma praćenja stanja na tržištu rada kao i mogućeg uvođenja metoda projekcija razvoja tržišta rada u buduće analize.

Vremenski obuhvat Analize je u rasponu od 2010. godine pa nadalje, ovisno o prikupljenim i dostupnim podacima. Tematski obuhvat daje uvid u tri ključna segmenta na tržištu rada:

- demografija i obrazovanje – ponuda na tržištu rada

- gospodarske aktivnosti – potražnja na tržištu rada

- dinamika na tržištu rada – ključne podaci o kretanjima na tržištu rada

što pruža temelj za daljnje, kontinuirane, analize i projekcije budućih kretanja.

Temeljem predstavljenih primjera analiza tržišta te uzimajući u obzir cilj ove analize i dostupne resurse utvrđena je struktura analize i potrebnih podataka. Utvrđeni su izvori informacija na županijskoj razini i uvjeti pod kojima se može pristupiti tim podacima. Metode za potrebe prikupljanja podatka su definirane uzevši u obzir dostupne ljudske, financijske i vremenske kapacitete za provedbu. Osim toga, podaci su prikupljeni putem upitnika za poslodavce, organizacije civilnog društva i obrazovne ustanove. Navedeni podaci su korišteni i u evaluaciji Strategije razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije.

7

Opći podaci o Požeško-slavonskoj županiji

Prirodna i geografska obilježja

Požeško-slavonska županija nalazi se na istočnom dijelu Republike Hrvatske i jedna je od najmanjih županija.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku površina Županije iznosi 1.815,23 km2, što je 3,21% kopnene površine Hrvatske, a prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, u njoj živi 78.034 stanovnika, odnosno 1,82% stanovnika Republike Hrvatske. Površinom je 15. županija po veličini, dok je po broju stanovnika pretposljednja i samo Lička-senjska županija ima manji broj stanovnika.

Sastoji se od dvije prostorno odvojene cjeline – Požeške kotline i Pakračko-lipičkog kraja. Geografski gledano, granice županije prolaze Panonskim gorjem: Papukom, Krndijom, Dilj gorom, Požeškom gorom i Psunjom dok svojim zapadnim dijelom pripada zavali sjeverozapadne Hrvatske.

Administrativno-teritorijalni ustroj

Područje Požeško-slavonske županije čini pet gradova i pet općina. Gradovi su: Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega, a općine: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika. Sjedište Županije nalazi se u Požegi.

Na području Požeško-slavonske županije, prema podacima Državne geodetske uprave, središnjeg registra prostornih podataka iz 2011. godine, kao i prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, nalazi se 277 naselja. U obuhvatu 5 gradova se nalazi 154 naselja.

Najviše naselja u sastavu je općine Brestovac – 48, a najmanje u Općinama Jakšić i Kaptol – po 10. Površinom najveća jedinica lokalne samouprave je Grad Pakrac s površinom od 358,08 km2, a najmanja Općina Jakšić s površinom od 43,75 km2.

Gospodarska obilježja

Obradive površine županije (42%) predstavljaju velik potencijal za danji razvoj proizvodnje žitarica, stočne hrane i industrijskih kultura, eko proizvodnji, povrtlarstvu, stočarstvu, vinogradarstvu i voćarstvu te razvoju poljoprivrede u funkciji obavljanja turizma.

Požeško-slavonska županija ima velik prirodni potencijal za razvoj različitih oblika kontinentalnog turizma, primjerice lovnog, ribolovnog, planinarskog, istraživačkog, izletničkog, zdravstveno-rekreacijskog, ruralnog, vinskog, ekološkog i drugih.

Trend je povećanja površina naselja, prije svega gospodarskih zona na račun poljoprivrednih površina.

Na gospodarsku sliku županije značajno utječu njene snažne industrije. To su prerađivačka industrija (proizvodnja hrane i pića, tekstilnih proizvoda, prerada drveta i proizvodnja namještaja), proizvodnja stakla, metala i proizvoda od metala te proizvodnja dijelova za električne aparate.

Gospodarske grane koje zapošljavaju najveći broj djelatnika su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te građevinarstvo.

Duži niz godina intenzivno se radi na razvoju i širenju industrijskih zona radi privlačenja i poticanja poduzetnika. Trenutno na području Požeško-slavonske županije postoji 8 industrijskih zona i to:

8

1. Zona male privrede Pakrac

2. Gospodarska zona Pakrac

3. Poduzetnička zona Pleternica

4. Gospodarska zona Kamenjača – Kutjevo

5. Industrijska zona Požega

6. Poduzetnička zona Lipik II

7. Gospodarska zona Jakšić

8. Industrijska zona Čaglin

Neprestano se ulaže u širenje i razvoj infrastrukture, što je u travnju 2014. godine rezultiralo odlukom da se na području grada Požege osnuje nova poduzetnička zona koja će se protezati na gotovo 37 hektara površine. Prihvaćen je i projekt o osnivanju Gospodarske zone poljoprivredno-poslovne namjene koja će obuhvaćati površinu od 72 hektara te je unutar nje predviđena gradnja građevina poljoprivredne i poslovne namjene kao i prostor za rekreaciju.

Županijski prirodni resursi su prepoznati i u velikoj mjeri se koriste, misleći pri tome na gospodarenje šumama i poljoprivrednim površinama. S druge strane, postojeći obnovljivi izvori energije još uvijek se nedovoljno iskorišteni kao i prirodni turistički potencijali.

9

Demografski podaci

Stanovništvo

Požeško-slavonska Županija je nažalost prema posljednjem popisnom razdoblju (2001.-2011.) u Republici Hrvatskoj zabilježila pad broja stanovnika i ubraja se u 17 županija s takvim trendom. Demografski procesi u Požeško-slavonskoj županiji su nepovoljni i kao takvi su jedan od dominantnih čimbenika njezine društvene i gospodarske krize te se može kazati kako samo uravnotežen demografski razvoj može biti pretpostavka stabilnog razvoja Županije i svakog pojedinca u njoj.

Grafikon 1. Prirodni prirast stanovništva u Požeško-slavonskoj županiji

Izvor: Državni zavod za statistiku

Broj stanovnika

Prema popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011., na prostoru Požeško-slavonske županije živjelo je 78.034 stanovnika. Uspoređujući podatke s prethodnim Popisom iz 2001. proizlazi pad broja stanovnika u Požeško-slavonskoj županiji za 7.797 osoba te se i dalje nastavlja – prisutan je daljnji pad broja stanovnika, negativan prirodni priraštaj kao i negativan migracijski saldo.

U svim gradovima i općinama zabilježen je pad broja stanovnika. Prema zadnjem popisu stanovništva i dalje najveći broj stanovnika broji grad Požega sa 26.248 stanovnika, slijede grad Pleternica sa 11.323 stanovnika i grad Pakrac sa 8.460 stanovnika. Od općina na području Požeško-slavonske županije, općina Velika broji najviše stanovnika, njih 5.607. Najmanji broj stanovnika ima općina Čaglin, svega 2.723.

Migracije stanovništva

Prostorna pokretljivost stanovništva – vanjska migracija prema podacima iz 2011. godine pokazuje negativan migracijski saldo Požeško-slavonske županije od -357 osoba, što znači da je više osoba iselilo iz Požeško-slavonske županije nego što se doselilo.

-600

-400

-200

0

200

400

600

800

1,000

1,200

Prirodni prirast stanovništva u Požeško-slavonskoj županiji od 2009. do 2013. godine

Rođeni

Umrli

Prirodni prirast

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

bro

j ro

đe

nih

/um

rlih

10

Grafikon 2. Vanjska migracija stanovništva Požeško-slavonske županije 2011. godine

Izvor: DZS Migracija stanovništva u Republici Hrvatskoj u 2011. god., Priopćenje 7.1.2., Zagreb 2012. god., Obrada: Zavod za prostorno uređenje PSŽ 2013. god.

Unutarnja migracija na međužupanijskoj razini također pokazuje negativan migracijski saldo: 328 osoba se odselilo na područje drugih županija u Republici Hrvatskoj.

Ukupni migracijski saldo za Požeško-slavonsku županiji je negativan i iznosi -685 osoba što znači da se više osoba iselilo s područja Požeško-slavonske županije nego se doselilo na isto područje.

Grafikon 3. Doseljeno i odseljeno stanovnika u 2011. u Požeško-slavonskoj županiji

Izvor: DZS Migracija stanovništva u Republici Hrvatskoj u 2011. god., Priopćenje 7.1.2., Zagreb 2012. god., Obrada: Zavod za prostorno uređenje PSŽ 2013. god.

0 50 100 150 200 250 300 350 400 450

Požeško-

sla

vonska

županija

Broj stanovnika

Požeško-slavonska županija

Odseljeni 414

Doseljeni 57

0 500 1,000 1,500

Požeško s

lavonska

-županija

Požeško slavonska-županija

Ukupno doseljeni 413

Ukupno odseljeni 1,098

DOSELJENO I ODSELJENO STANOVNIKA U 2011. U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI

11

Struktura stanovništva po spolu i dobi

Od ukupno 78.034 stanovnika na području Županije u 2011. godini više je žena 40.187 (51,5%) od muškaraca 37.847 (48,5%), slično kao na državnoj razini. Jednako tako, i u općinama i gradovima Požeško-slavonske županije više je žena nego muškaraca.

Promatrano kroz velike dobne skupine (0-19, 20-59 i više od 60 godina), primjećuje se nešto veći broj muškaraca u mladom stanovništvu kao i u zrelom stanovništvu, a u starom stanovništvu na razini Županije prevladava žensko stanovništvo (60,46% žena, 39,54% muškaraca).

Tablica 1. Broj stanovnika po dobi i spolu

Popis stanovništva 2011. Požeško-slavonska županija

Dob

Ukupno Muškarci Žene Indeksi 2011/2001

Broj Udio %

RH Broj Udio % Broj Udio % Ukupno Muškarci Žene RH

do 14 13.142 2,0 6.820 51,9 6.322 48,1 77,5 78,6 76,3 86,5

15-29 15.440 1,9 7.942 51,4 7.498 48,6 89,9 91,2 88,6 88,4

30-64 35.452 1,7 17.882 50,4 17.570 49,6 93,8 95,1 92,4 100,4

65 i više 14.000 1,8 5.203 37,2 8.797 62,8 100,8 99,9 101,4 106,4

Ukupno 78.034 1,8 37.847 48,5 40.187 51,5 90,9 91,4 90,4 96,6

Izvor: DZS 2001. i 2011. god.

Dobna struktura stanovništva je jedan od najvažnijih pokazatelja vitalnosti i potencijala stanovništva. Od radno sposobnog stanovništva (15-64 godine) je samo 42,9% zaposleno, dok je preko 45% ekonomski neaktivno.

Grafikon 4. Radno sposobno stanovništvo po statusu aktivnosti

Izvor: DZS 2001. i 2011. god.

Prosječna dob stanovništva Požeško-slavonske županije je 40,9 godina, a Republike Hrvatske 41,7 godina.

Zaposleni 42.9%

Nezaposleni 11.3%

Ekonomski neaktivni

45.8%

Radno sposobno stanovništvo (15 - 64 godine) prema popisu stanovništva 2011.

12

Cjeloživotno učenje

U ovom dijelu analize prikazan je uvid u trenutno stanje obrazovanja koje izravno utječe na ponudu radne snage na području županije. Pri time će biti prikazani zadnji dostupni podaci, većinom statistički, koji daju uvid u trenutnu strukturu obrazovne ponude i samim time budućeg priljeva radne snage u srednjoročnom periodu.

Srednjoškolsko obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje organizirano je u devet ustanova: sedam samostalnih srednjih škola, jednom učeničkom domu i jednoj srednjoj glazbenoj školi. U sljedećem prikazu vidimo pojedine srednjoškolske ustanove, ponudu obrazovanih programa u školskoj godini 2013./2014., broj upisanih učenika u prve razrede te broj učenika koji su završili programe obrazovanja u istoj školskoj godini.

Tablica 2. Škole, srednjoškolski programi i broj učenika koji su upisali i završili obrazovanje u šk. godini 2013./2014.

NAZIV SREDNJE ŠKOLE Trajanje (god.) Upisani

2013./2014. Završili

2013./2014.

SREDNJA ŠKOLA Pakrac Ukupno 140 68

Fizioterapeutski tehničar 4 29 25

Građevinski tehničar 4 21 19

Medicinska sestra/tehničar opće njege 5 56 0

Opća gimnazija 4 28 14

Monter suhe gradnje 3 0 4

Stolar 3 6 0

Rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima 3 0 6

EKONIMSKA ŠKOLA Požega Ukupno 133 146

Ekonomist 4 28 60

Hotelijersko-turistički tehničar 4 28 31

Komercijalist 4 28 26

Prodavač 3 28 29

Upravni referent (Dislocirani odjel Pleternica) 4 21 0

GIMNAZIJA Požega Ukupno 140 169

Jezična gimnazija 4 28 29

Opća gimnazija 4 56 80

Prirodoslovno-matematička gimnazija 4 56 60

KATOLIČKA GIMNAZIJA s pravom javnosti Požega Ukupno 45 43

Klasična gimnazija 4 17 43

Opća gimnazija 4 28 0

GLAZBENA ŠKOLA Požega Ukupno 44 22

Glazbenik – pripremno obrazovanje 2 20 6

Glazbenik – program srednje škole 4 24 16

OBRTNIČKA ŠKOLA Požega Ukupno 189 155

Arhitektonski tehničar 4 29 25

Krojač 3 26 17

Modni tehničar – novi strukovni kurikulum 4 28 22

Stolar 3 22 12

Turističko-hotelijerski komercijalist 4 30 0

Konobar 3 15 25

Kuhar 3 16 32

Ličilac – soboslikar 3 10 8

Tesar 3 7 7

Zidar 3 6 7

13

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENA ŠKOLA Požega Ukupno 116 139

Agroturistički tehničar 4 14 25

Mehaničar poljoprivredne mehanizacije 3 25 15

Poljoprivredni tehničar- opći 4 14 27

Pomoćni cvjećar – TES 3 7 6

Prehrambeni tehničar 4 28 26

Mesar – JMO 3 14 4

Veterinarski tehničar 4 0 21

Pekar – JMO 3 14 15

TEHNIČKA ŠKOLA Požega Ukupno 214 173

Elektrotehničar 4 27 28

Računalni tehničar za strojarstvo 4 23 19

Tehničar za telekomunikaciju 4

21

Tehničar za elektroenergetiku 4 22 Tehničar za mehatroniku 4 28 22

Tehničar za računalstvo 4 28 28

Alatničar 3

4

Strojobravar – JMO 3 14 12

Tokar – JMO 3 14 5

Autolimar – JMO 3 12 3

Automehaničar – JMO 3 18 7

Autoelektričar – JMO 3 10 10

Elektroinstalater – JMO 3 9 5

Elektromehaničar – JMO 3 9 9

Izvor: Istraživanje u sklopu projekta LPE vs. LPE

Kvalitativna analiza ponude mjesta za učeničku praksu

Bitan aspekt kvalitete srednjoškolskog obrazovanja je omogućavanje praktičnih iskustava za učenike koje će im olakšati prijelaz na tržište rada nakon završetka obrazovanja. Strukovne škole organiziraju praksu za sve učenike za čija zanimanja je u obrazovnom programu predviđena stručna praksa. Prikupljene i u nastavku predstavljene informacije su iz provedenog evaluacijskog istraživanja među obrazovnim ustanovama.

Obrtnička škola Požega organizira praktičnu nastavu u školskim radionicama i kod licenciranih obrtnika za sva trogodišnja zanimanja po JMO modelu. Iako imaju pozitivna iskustva s jedinstvenim modelom obrazovanja (JMO) postao je veliki problem učenicima pronaći licenciranog obrtnika koji želi učenike primiti na naukovanje. Iz toga razloga, uvode klasični program obrazovanja za zanimanje kuhar i konobar kako bi omogućili učenicima da završe obrazovanje za željeno zanimanje, a praktičnu nastavu mogu realizirati kod nelicenciranih obrtnika i u javnim ugostiteljskim poduzećima.

Ekonomska škola Požega za učenike koji se obrazuju za zanimanje prodavač, organizira praktičnu nastavu dva dana tjedno u prodavaonicama i trgovačkim lancima. Učenici koji se obrazuju za zanimanja ekonomist, komercijalist i upravni referent nemaju praktičnu nastavu, ali obavljaju stručnu praksu u vrijeme proljetnih i ljetnih praznika. Kao problem ističu koliziju zakonske regulative koja se odnosi na obavljanje praktične nastave. Prema Zakonu o strukovnom obrazovanju poslodavci bi polaznicima praktične nastave trebali plaćati određenu naknadu što se u praksi vrlo rijetko događa.

Tehnička škola Požega praktičnu nastavu organizira kroz školske radionice te niz obrtnih radionica i trgovačkih društava. Osnovni problem kod provođenja praktične nastave je raspoloživi broj licenciranih obrtnih radionica te broj raspoloživih majstora-mentora. Broj raspoloživih obrtnih radionica uvjetuje upisnu kvotu za pojedina zanimanja.

Poljoprivredno-prehrambena škola Požega – učenici koji se školuju za zanimanje veterinarski tehničar odrađuju stručnu praksu u veterinarskim stanicama. Problem je velik broj učenika koji ne

14

mogu svi u isto vrijeme obavljati praksu te je ona organizirana i subotom. Problem je i što učenici odlaze na praksu u druga mjesta i gradove pa se praksa koordinira telefonski.

Poljoprivredni tehničari praksu obavljaju na školskom gospodarstvu, a jedini problem je što je ono udaljeno nekoliko kilometara od škole.

Agroturistički tehničari jedan dio stručne prakse obavljaju na školskom gospodarstvu, dok drugi dio prakse u zimskim mjesecima obavljaju u ugostiteljskim objektima. Problemi koji se javljaju su: nedovoljan broj ugostiteljskih objekata, jednolični poslovi, needuciranost zaposlenika za mentorstvo učenicima te odvijanje prakse u danima kada ih je teško kontrolirati i koordinirati.

Mehaničari poljoprivredne mehanizacije stručnu praksu odrađuju u radionicama različitih poslovnih subjekata.

Učenici koji se obrazuju za zanimanje pekar dio prakse odrađuju u školskoj pekarnici, a dio u privatnim pekarskim radnjama.

Mesari stručnu praksu odrađuju u privatnim mesnicama, a najveći problem je to što nema prerađivačkog dijela proizvodnje.

Učenici koji se školuju za zanimanje pomoćni cvjećar praksu obavljaju u školskom plasteniku. Kako su to učenici koji nastavu pohađaju po posebnom programu, jedini problem koji se javlja jest nedostatak asistenata u nastavi koji bi pomogao profesorima i učenicima.

Srednja škola Pakrac za sva trogodišnja zanimanja praksu organizira u školskim radionicama, dok se praksa za medicinske sestre i fizioterapeutske tehničare izvodi u bolnicama u Pakracu i Lipiku te u školskim praktikumima.

Uz ove informacije od strane obrazovnih ustanova, na temu omogućavanja prakse su ispitani i poslodavci koji su sudjelovali u istraživanju (N=12) za potrebe evaluacije.

Imate li organiziranu praksu za učenike srednje škole? Koji su vaši razlozi za primanje ili neprimanje učenika na praksu?

8,33% ispitanika nije odgovorilo na pitanje, dok je od 91,67% koji su odgovorili, 63,64% odgovorilo kako primaju učenike na praksu i to jer su od velike pomoći zaposlenicima, a istodobno se vrši i selekcija budućih kadrova te iz razloga što su njihovi roditelji dugogodišnji zaposlenici u tvrtci u kojoj obavljaju praksu. Ostali ispitanici (36,36%) su odgovorili kako ne primaju učenike na praksu zbog loših prijašnjih iskustava, zbog složene proizvodnje i manipulacije radnom opremom te opasnosti od ozljeda na radu.

Visokoškolsko obrazovanje

Veleučilište u Požegi (VUP) je najznačajnija obrazovna ustanova visokog školstva u Županiji. Osnivanjem i djelovanjem Veleučilišta, Požega je od 1998. godine postala studentsko središte u kojem se obrazuje oko 2.000 studenata.

Veleučilište je ustrojeno Poljoprivrednim odjelom i Društvenim odjelom unutar kojih se izvode preddiplomski stručni trogodišnji studiji usklađeni s Bolonjskim procesom: Upravni studij, Trgovina, Računovodstvo, Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo i Prehrambena tehnologija. Od akademske godine 2009./2010. provodi se i diplomski stručni studij Trgovinsko poslovanje.

U nastavku je pregled upisanih studenata u akademskoj godini 2013./2014. po pojedinim studijima, kao i broj diplomiranih studenata.

15

Tablica 3. Ukupno upisani studenti u akademskoj godini 2013./2014.

Naziv studija Godina

Redoviti studenti Strani

državljani

Izvanredni studij Ukupno MZOS Osobne potrebe

prvoupisani ponavljači prvoupisani ponavljači prvoupisani ponavljači

Stručni studij Računovodstvo

1. 56 0 4 13 0 21 17 111

2. 13 0 21 1 0 14 17 66

3. 20 4 10 15 0 22 102 173

Stručni studij Trgovina

1. 48 0 4 12 0 14 18 96

2. 6 0 14 1 0 12 17 50

3. 9 9 6 4 0 10 86 124

Stručni Upravni studij

1. 71 0 4 16 0 31 29 151

2. 4 1 26 6 0 18 40 95

3. 4 4 19 18 0 29 183 257

Specijalistički diplomski stručni studij Trgovinsko

poslovanje

1. 0 0 0 0 0 26 5 31

2. 0 0 0 0 0 24 32 56

UKUPNO DRUŠTVENI ODJEL 231 18 108 86 0 221 546 1210

Stručni studij Vinogradarstvo-

vinarstvo-voćarstvo

1. 36 0 2 9 0 7 3 57

2. 5 0 8 0 0 2 2 17

3. 14 0 0 12 0 3 40 69

Stručni studij Prehrambena

tehnologija

1. 44 0 4 2 0 11 3 64

2. 21 0 15 0 0 8 2 46

3. 30 2 4 10 0 7 14 67

UKUPNO POLJOPRIVREDNI ODJEL

150 2 33 33 0 38 64 320

SVEUKUPNO VUP 381 20 141 119 0 259 610 1530

Izvor: VUP Tablica 4. Diplomirani studenti u akademskoj godini 2013.-2014. (stanje 1.9.2014.)

Naziv elementa strukture studija Način izvedbe

Ukupno Izvanredno Redovito

Računovodstvo 22 9 31

Trgovina 10 7 17

Upravni studij 20 7 27

Prehrambena tehnologija 3 14 17

Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo 7 4 11

Trgovinsko poslovanje 24 24

Ukupno 86 41 127

Izvor: VUP

Veleučilište u Požegi za studente sa studija Prehrambena tehnologija, organizira praktičnu nastavu kroz industrijske (terenske) vježbe, odnosno organizirani posjet industrijskim pogonima, kako bi se upoznali s uređajima, jediničnim procesima i tehnološkim procesima proizvodnje. Studenti na studiju Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo velik broj sati praktične nastave izvode na nastavnom poligonu vinograda kroz laboratorijske i terenske vježbe. Dio stručne prakse provode i kod gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnjom iz područja za koja Veleučilište još nema osigurane vlastite pogone. Studenti sa studija Društvenog odjela stječu praktično iskustvo i upoznaju se sa kompleksnošću računovodstvene prakse obavljanjem stručne prakse u određenim poslovnim subjektima.

Kako bi utvrdio učinak obrazovanja na zapošljavanje diplomiranih studenata VUP je u lipnju 2013. proveo anketu. Anketiranje je provedeno među studentima koji su završili neki od stručnih studija na Veleučilištu u Požegi, na populaciji studenata koji su završili studij tijekom 2010., a imali su promociju

16

u veljači 2011. godine, odnosno riječ je o 227 završenih studenata. Anketiranje je izvršeno telefonskim putem na cjelokupnom uzorku. Od ukupnog uzorka na anketiranje se odazvalo 74 završena studenta, odnosno 33%, što se smatra prihvatljivom stopom odaziva.

Za anketiranje diplomiranih studenata specijalističkog diplomskog stručnog studija Trgovinsko poslovanje, uzeta je u obzir populacija studenata koja je diplomirala tijekom 2011. godine, a imala je promociju u veljači 2012. godine, odnosno prva generacija diplomanata na predmetnom studiju. Od ukupnog uzorka koji je obuhvaćao 68 diplomiranih studenata, njih 18, odnosno 26%, odazvalo se na ispunjavanje anketnog upitnika.

Tablica 5. Rezultati ankete studenata u 2013. godini

Studij Vrsta završenog studija

Broj anketiranih završenih/ diplomiranih studenata

Broj zaposlenih općenito

Udio zaposlenih općenito

Broj zaposlenih

u struci

Udio zaposlenih

u struci

Prosječno vrijeme

potrebno za zapošljavanje

općenito

Prosječno vrijeme

potrebno za zapošljavanje

u struci

Broj nezaposlenih

u struci u razdoblju od

tri godine

Udio nezaposlenih

u struci u razdoblju od

tri godine

Stručni

Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo

9 7 71% 5 55% 2 mjeseca 7 mjesecI 4 44%

Prehrambena tehnologija

13 11 85% 7 54% 9 mjeseci 7 mjeseci 6 46%

Upravni studij 14 9 64% 4 29% 7 mjeseci 9 mjeseci 10 71%

Računovodstvo 18 11 61% 9 50% 10 mjeseci 12 mjeseci 9 50%

Trgovina 20 14 70% 8 40% 7 mjeseci 5 mjeseci 12 60%

Specijalistički diplomski stručni

Trgovinsko poslovanje

18 11 61% 7 39% 2 mjeseca 3 mjeseca 11 61%

Ukupno (prosjek)

92 63 68% 41 45% 6 mjeseci 7 mjeseci 50 55%

Izvor: VUP

U Pakracu je 2012. godine otvoren stručni studij fizioterapije kao dislocirani studij Zdravstvenog veleučilišta Zagreb.

Obrazovanje odraslih

Obrazovanje odraslih u Požeško-slavonskoj županiji je u kontinuiranom porastu, kako po broju obrazovnih ustanova za odrasle i broju programa koje nude tako i po broju polaznika koji pohađaju programe. Kako ne postoji precizno praćenje stanja u ovom segmentu obrazovanja za potrebe provedbe analize tržišta rada upućeni su upitnici obrazovnih ustanovama za odrasle na području županije. Povratna informacija je primljena od dvije, Pučkog otvorenog učilište Obris i Učilišta Maestro. Iz podataka se uočava da je dominantan izvor financiranja pojedinih programa od samih polaznika pa od poslodavaca, dok javni izvori financiranja zauzimaju mali i stalno opadajući izvor.

Polaznici u obrazovanju odraslih i financiranje programa

Tablica 6. Broj polaznika programa obrazovanja odraslih po pružatelju

Pružatelj 2010. 2011. 2012. 2013.

POU Obris 250 313 206 645

Učilište Maestro 53 61 59

UKUPNO 250 366 267 704

Izvor: Istraživanje u sklopu projekta LPE vs. LPE, u tablici navedeni dostupni podaci

17

Tablica 7. Broj programa, novih programa, polaznika i udjela nezaposlenih polaznika

Godina Broj programa Broj novih programa Broj polaznika Udio nezaposlenih

POU OBRIS

2010. 29 5 594 42%

2011. 36 7 1010 31%

2012. 44 8 794 26%

2013. 64 20 2304 28%

Ukupno 4702

Učilište Maestro

2010.

2011. 18 78 68%

2012. 35 17 93 66%

2013. 40 5 121 49%

Ukupno 292

Izvor: istraživanje u sklopu projekta LPE vs. LPE Tablica 8. Izvori financiranja obrazovnih programa za odrasle u %

Godina Osobno Poslodavac HZZ Država Projekti

POU OBRIS

2010. 79,0 8,0 5,0 8,0 0,0

2011. 57,6 15,0 7,0 0,5 2,0

2012. 73,0 14,0 2,0 6,0 5,0

2013. 83,0 13,0 0,0 3,0 1,0

Učilište Maestro

2010.

2011. 80 15 5

2012. 67 33

2013. 92 8

Izvor: istraživanje u sklopu projekta LPE vs. LPE

Ponuda programa

Učilišta koja su sudjelovala u istraživanju dostavila su informacije o detaljnoj ponudi obrazovnih programa.

POU Obris u ponudi ima 61 verificirani program obrazovanja te četiri neformalna programa obrazovanja.

18

Tablica 9. Verificirani programi POU Obris

Naziv programa Oblik

programa

Trajanje programa

(sati)

Signalist/ica i vezač/ica tereta PO 160

Rukovatelj/ica hidrauličnom platformom PO 120

Rukovatelj/ica tračnom pilom za drvo PO 120

Rukovatelj/ica hidrauličnim cjepačem drva PO 120

Rukovatelj/ica miksericom stočne hrane PO 120

Rukovatelj/ica kombajnom PO 120

Osposobljavanje za poslove pomoćnika/ce u nastavi u radu s učenicima s teškoćama PO 218

Osposobljavanje za poslove voditelja/ice ruralnog turizma PO 180

Osposobljavanje za poslove upravljanja projektnim ciklusom PO 125

Osposobljavanje za obavljanje poslova dadilje PO 400

Engleski opći jezik PUS 1120

Njemački opći jezik PUS 1120

Medicinski maser/ka PO 225

Osposobljavanje za jednostavne poslove sklapanja, održavanja i popravljanja osobnih računala PO 130

Osposobljavanje za jednostavne poslove fotografiranja i grafičke pripreme digitalne fotografije PO 129

Njegovatelj/ica starijih i nemoćnih osoba PO 500

Samostalni knjigovođa PU 180

Rukovatelj/ica auto dizalicom PO 120

Rukovatelj/ica hidrauličnom dizalicom na kamionu PO 120

Rukovatelj/ica građevinskom dizalicom PO 120

Rukovatelj/ica demperom PO 120

Rukovatelj/ica crpkom za beton i mikserom PO 120

Rukovatelj strojem za otkopavanje i preradu kamena PO 120

Rukovatelj/ica valjkom PO 120

Osaposobljavnje za jednostavne poslove u zanimanju keramičar/ka PO 150

Osposobljavanje za jednostavne poslove u zanimanju tesar/ica PO 160

Betonirac PO 155

Krovopokrivač PO 155

Izolater PO 155

Osposobljavanje za jednostavne poslove u zanimanju armirač/ica PO 150

Ličilac PO 145

Skelar PO 120

Osposobljavanje za jednostavne poslove u zanimanju zidar/ica PO 160

Uzgajivač cvijeća PO 128

Povrtlar PO 128

Sakupljač i uzgajivač ljekovitog bilja PO 126

Pčelar PO 132

Sakupljač i uzgajivač gljiva PO 128

Voćar i vinogradar PO 128

Knjigovođa za obiteljska poljoprivredna gospodarstva PO 120

Knjigovođa PO 120

Rukovatelj/icautovarivačem PO 120

Rukovatelj/ica grejderom PO 120

Rukovatelj skreperom PO 120

Rukovatelj/ica dozerom PO 120

Rukovatelj/ica bagerom PO 120

Rukovatelj/ica motornom kosilicom i trimerom PO 120

Rukovatelj/ica traktorom s radnim priključcima PO 120

Rukovatelj/ica motornom pilom PO 120

Rukovatelj/ica viličarom PO 120

Operater/ka na PC računalu PO 120

Građevinski tehničar PP 2291

Arhitektonski tehničar PP 2259

Tehničar cestovnog prometa PP 2341

Upravni referent PP 2292

Komercijalist PP 2635

Zidar PP 2105

Tesar PP 2105

Vozač motornog vozila PP 1678

Prodavač PP 2451

Osnovno obrazovanje odraslih OŠ 300

PO – Program osposobljavanja; PUS – Programi učenja stranog jezika; PU – Program usavršavanja; PP – Program prekvalifikacije/stjecanja srednje stručne spreme; OŠ – Osnovno školovanje odraslih

Izvor: POU Obris

19

Tablica 10. Neformalni programi POU Obris

Naziv programa Trajanje

programa (sati)

Njemački jezik 70

Operater/ka na računalu

25

Osnove fotografije i izrada web stranica

60

Engleski jezik 70

Izvor: POU Obris

PUO Obris kontinuirano razvija nove metode učenja od kojih je jedna i e-learning (neformalno učenje na daljinu) u programima: njegovateljica, knjigovodstvo za OPG, ruralni turizam i korištenje fondova, turistički animatore osnivanje i vođenje malih i srednjih poduzeća.

Tablica 11. Ponuda obrazovnih programa Učilišta Maestro Redni broj

Naziv programa

1. Osnovno obrazovanje odraslih

2. Ekonomist/ica

3. Komercijalist/ica

4. Upravni referent/ica

5. WEB dizajner/ica

6. Građevinski tehničar/ka

7. Arhitektonski tehničar/ka

8. Tehničar/ka cestovnog prometa

9. Prehrambeni/a tehničar/ka

10. Računalni/a tehničar/ka za strojarstvo

11. Tehničar/ka za mehatroniku

12. Prodavač/ica

13. Kuhar/ica

14. Slastičar/ka

15. Zidar/ica

16. Vozač/ica motornog vozila

17. Armirač/ica

18. Pomoćni konobar/ica

19. Računalni operater/ka

20. Njegovatelj/ica starijih i nemoćnih

21. Sobarica

22. Monter solarnih fotonaponskih sustava

23. Monter/ka solarnih toplovodnih sustava

24. Pomoćnik u nastavi

25. Gerontodomaćin/ca

26. Rukovatelj prskalicom u poljoprivredi

27. Rukovatelj traktorom s radnim priključcima

28. Osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženim požarom

29. Engleski jezik

30. Njemački jezik

31. Francuski jezik

32. Tesar/ica

33. Rukovatelj lančanom motornom pilom

34. Rukovatelj kombajnom

35. Administrator lokalne računalne mreže

36. CAD operater

37. Knjigovodstveni operater

38. Serviser računala

39. Izobrazba u području javne nabave

40. Edukacija iz područja koncesija

Izvor: Učilište Maestro

20

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega omogućava nezaposlenim osobama da putem financiranog obrazovanja steknu znanja i vještine koje će im olakšati zapošljavanje. Obrazovanje nezaposlenih osoba se provodi u skladu s godišnjim Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja te se provodi ovisno o potrebama i mogućnostima na tržištu rada.

Tablica 12. Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega – financirani programi obrazovanja

2010. 2011. 2012. 2013.

Obrazovanje za

zanimanje

Obrazovano

Zaposleno

Obrazovanje za

zanimanje

Obrazovano

Zaposleno

Obrazovanje za

zanimanje

Obrazovano

Zaposleno

Obrazovanje za zanimanje

Obrazovano

Zaposleno

Zaštitar 10 7 AutoCad operator

20 9 Sobarica 9 6

Asistent osobama s intelektualnim teškoćama

5 5

Zavarivač 18 10 Fasader 5 4 Pomoćni kuhari

9 5 Zavarivač 20 9

Vozač motornih vozila

11 8 Medicinski maser

10 5 Zidar 2 1

Pekar 7 3 Pomoćni kuhar

18 8 Tesar 4 3

Slastičar 15 7 Računalni operater

49 18 Vozač motornih vozila

6 3

Pekar bureka i pizze

10 2 Rukovatelj motornom kosilicom

13 6 Zavarivač 20 6

Zidar 5 2 Rukovatelj motornom pilom

15 7

Armirač 5 0 Serviser osobnih računala

10 3

Keramičar 8 3 Sobarica 36 17

CNC operater

10 4 Vozač viličara

10 2

Zavarivač plinskim postupkom

2 2

Zavarivač TIG

21 19

Armirači 5 2

CNC 20 9

UKUPNO 99 46 UKUPNO 234 111 UKUPNO 50 24 UKUPNO 25 14

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega

Obrazovanje za poduzetništvo

Posebno izdvojen segment neformalnog obrazovanja predstavljaju programi obrazovanja koji su usmjereni na poduzetnike i poduzetništvo najčešće u obliku seminara, radionica i kraćih programa obrazovanja. Provoditelji takvih programa su poslovna udruženja i druge poduzetničke potporne institucije. Za potrebe Analize provedeno je istraživanje među ovim organizacijama koje djeluju na području županije o obrazovanju za poduzetništvo koje su proveli u protekle četiri godine. Kao i općenito u području obrazovanja odraslih i u ovom specifičnom segmentu je prisutan porast kako programa tako i broja polaznika.

21

Broj polaznika edukacija za poduzetnike, razvoj poduzetništva i obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba

Tablica 13. Broj polaznika edukacija za poduzetnike i poduzetništvo po pružatelju edukacije

Pružatelj 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Poduzetnički centar Pleternica (broj usluga)

130 141 173 193 208

Poduzetnički centar Pakrac

133 141 113

HGK ŽK Požega 201 460 556 345

PANORA - Regionalna razvojna agencija

199 173 75

Obrtnička komora PSŽ 23

UKUPNO 133 541 656 744 553*

Izvor: u tablici navedeni pojedini pružatelji edukacija * – podaci nisu potpuni

Podaci za Poduzetnički centra Pleternica prikazuju količinu usluga koja su pružane, a ne broj polaznika (detaljniji prikaz u zasebnoj tablici u nastavku). Podaci za 2014. godinu nisu traženi, no neki pružatelji su dostavili i raspoložive podatke za tu godinu. Podaci su prikazani u tablici no nisu uzeti u obradu. Obrtnička komora PSŽ je u 2012. godini organizirala edukaciju na temu „Osnova znanja o podučavanju naučnika“.

U nastavku su prikazani podaci prema pojedinom pružatelju programa obrazovanja s detaljnim pregledom ponuđenih programa i polaznika po programu.

Tablica 14. Poduzetnički centar Pleternica – broj pruženih usluga

Naziv usluge Broj pruženih usluga kroz godine

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Besplatno savjetovanje (iskazano u satima)

60 70 100 110 190

Savjetovanje za financijsko upravljanje i kontrolu (iskazano u satima)

34 34 35 39 12

Edukacije poduzetnika (prema satnici koju ona zahtjeva)

1 1 1 2 2

Informativne radionice o poslovanju poduzetnika (dnevne)

34 34 35 39 2

Savjetovanje o EnU i OIE (radionice)

1 2 2 3 2

Izvor: Poduzetnički centar Pleternica

Dostavljeni podaci su prezentirani kroz količine pružanja pojedine usluge, ne kroz broj sudionika čime je usporedivost podataka s drugim pružateljima edukacija ograničena.

22

Tablica 15. Poduzetnički centar Pakrac – broj polaznika i programi obrazovanja

2010. 2011. 2012. 2013.

Broj polaznika

133 141 113

Teme edukacija

E-poslovanje – 2 seminara

„Osnove poduzetništva – start up program“ – 2 seminara

12 seminara iz projekta „Obrazovanje za poduzetništvo“

Dvodnevni seminar „Upravljanje projektnim ciklusom“

Poslovni plan za početnike

Komunikacijske vještine 5 seminara E-poslovanje Trodnevna edukacija „Poduzetnički trening“

PCM Marketing i tržište 180 sati osposobljavanja za voditelja u ruralnom turizmu

Dvodnevni seminar „Zadružno poduzetništvo“

Kreiranje brenda 40 sati edukacija menadžmenta za upravljanje turističkom infrastrukturom

Trodnevni seminar „Osnovna informatička znanja“

Novi poduzetnički pothvat 80 sati obuke poduzetnika početnika – Od ideje do realizacije

Dvodnevni seminar „Poslovni plan“

Međunarodni standardi 1 seminar „Energetska učinkovitost“

Dvodnevni seminar „Tko su naši kupci i što žele“

Zadružno poduzetništvo 2 seminara za proizvođače konjske salame

Dvodnevni seminar „Financijsko ekonomsko poslovanje“

Financijsko i ekonomsko poslovanje poduzetnika

160 sati edukacija za poduzetnike početnike u sklopu projekta „Poduzetnički inkubator – druga generacija“

Osnove informatike – 2 seminara

160 sati edukacija za poduzetnike u fazi rasta i razvoja u sklopu projekta „Poduzetnički inkubator – druga generacija“

In-house trening u trajanju od mjesec dana za management poslovne infrastrukture za održivi razvoj lokalnog gospodarstva

Izvor: Poduzetnički centar Pakrac

23

Tablica 16. HGK Županijska komora Požega – broj polaznika i programi obrazovanja

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Broj polaznika

nema podataka

141 460 556 345

Teme edukacija

Kako privući i zadržati najbolje

ljude u poduzeću

Poticanje investicija i potporne institucije za investicije

poduzetnika

Porezne aktualnosti i pripreme za sastavljanje

godišnjih izvještaja

Koristi provedbe energetskih pregleda i energetskih obnova u zgradarstvu / industriji

Dokumentacija za nadmetanje

u javnoj nabavi

Primjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj

nagodbi, Pripreme za fiskalizaciju u prometu gotovinom, Primjena odredbi novog Ovršnog zakona

Porez na dohodak-novine

Službene kontrole veterinarske i sanitarne

inspekcije

Predstavljanje usluga Sektora za međunarodne odnose HGK, stranih predstavništva HGK i

mogućnosti poslovanja u Rusiji"

Postupci javne nabave Mikrobiološki kriteriji za

hranu

Europski strukturni i investicijski fondovi-

mogućnosti za poslovni sektor i za ruralni razvoj

Tečaj iz toksikologije za radnike s opasnim

kemikalijama

Strukturni fondovi - prilika za poduzetnike

Predstavljanje novih kreditnih programa uz subvenciju kamata za

početnike i mlade

Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologije za poboljšavanje poslovnih

procesa

Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove za predstavnike

privatnog sektora

Sljedovost u sigurnosti hrane Zakon o poticanju

investicija i unapređenju investicijskog okruženja

Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018.

Tečaj iz toksikologije za radnike s opasnim

kemikalijama

Oznčavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane

Novosti u platnom prometu i deviznom

poslovanju od 01.07.2013.

Mikrobiološki kriteriji za hranu

Mogućnosti za poduzetnike iz

EU programa CIP i FP7 Info dan HBOR

Postupanje naručitelja od zaprimanja ponuda do izvršenja ugovora

7 koraka do kredita ili kako koristiti kredit za

financiranje poslovanja?

Seminar za mala i srednja poduzeća o načinima

financiranja poduzetništva

Dokumentacija za nadmetanje i okvirni sporazum

HACCP verifikacija i revizija

Obveze subjekata u poslovanju s harnom pri informiranju potrošača o

hrani

Tečaj iz toksikologije za radnike s opasnim

kemikalijama

Implementacija Vodiča dobre higijenske prakse za trgovine s

hranom

Uvjeti izvoza/uvoza hrane životinjskoga

podrijetla nakon ulaska Republike Hrvatske u EU

Poduzetnički impuls 2014 – Program poticanja

poduzetništva i obrta – Ministarstvo poduzetništva i

obrta

Zakonski uvjeti za stavljanje meda na tržište - sigurnost

hrane" i "Smjernice za dobru pčelarsku praksu u skladu s

HACCP načelima"

"Proračun projekta"- „Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva IPA IIIC“

Službene kontrole hrane životinjskog podrijetla

Industrijska strategija Republike Hrvatske

Kako aplicirati projektni prijedlog na natječaj“ - Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva IPA IIIC –Informativna radionica

Program poticanja poduzetništva i obrta-Poduzetnički impuls

Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnost

malog i srednjeg poduzetništva

„ „Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva IPA IIIC“

Poljoprivreda i ruralni razvoj u EU

Izvor: HGK Županijska komora Požega

24

Tablica 17. PANORA – Regionalna razvojna agencija – broj polaznika i programi obrazovanja

2010. 2011. 2012. 2013.

Broj polaznika

nema podataka

199 173 75

Teme edukacije

Prezentacija Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2011. godinu

Stručni skup Poticanje investicija i potporne institucije za investicije poduzetnika

Prezentacija Programa Poduzetnički impuls 2013.

Seminar Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7

Seminar Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva – IPA IIIC

Financijsko i ekonomsko poslovanje u obrtu

Predavanje Proračun projekta – Potpora povećanju konkurentnosti MSP-a – IPA IIIC

Poslovni plan Predavanje Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva – IPA IIIC

Udruživanjem do uspjeha Tribina „Poljoprivreda i ruralni razvoj u EU“,

Upravljanje kadrovima Tribina "Strukturni fondovi – prilika za poduzetnike".

Okrugli stol "Novi Zakon o radu i njegova primjena"

Radionica IPARD, mjere 101 i 302.6 – Ulaganja u obnovljive izvore energije

Radionica SMEPASS

Izvor: PANORA – Regionalna razvojna agencija

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega je prvi put u 2011. godini putem projekta Puni krug kojeg je financirala EU iz IPA4 programa Lokalne inicijative za zapošljavanje faza – 3, osmislio i proveo dvije radionice za zainteresirane poduzetnike : 1) Kako privući i zadržati najbolje ljude u poduzeću (sudjelovalo 15 poslodavaca) i 2) Razgovor za posao (sudjelovalo 5 poslodavaca). Obostrano pozitivno iskustvo potiče na traženje novih načina međusobne suradnje.

Krajem 2012. godine je u HZZ PU Požega osposobljen Savjetnik za samozapošljavanje koji informira, savjetuje i pruža podršku nezaposlenim osobama koje imaju namjeru postati poduzetnici. Riječ je o individualnim savjetovanjima koje je u 2012. godini (od 11 mj.) koristilo 39 osoba od kojih je 14 realiziralo samozapošljavanje a u 2013. godini koristilo 180 osoba od kojih je 51 osoba realizirala samozapošljavanje.

Neformalni oblici edukacija dostupni kroz projekte organizacija civilnog društva

Zbog dostupnosti fondova EU koji značajno ulažu u razvoj ljudskih potencijala porastao je broj programa obrazovanja koji se razvijaju i provode kroz razne projekte. Osim toga je na području županije u protekle četiri godine proveden zamjetan broj projekata čiji je cilj bio povećanje zapošljivosti ranjivih skupina na tržištu rada te je time nadopunjena obrazovna ponuda različitim radionicama, neformalnim programima obrazovanja i izradom novih obrazovnih kurikula koji bi kasnije mogli biti verificirani. U tim projektima značajnu ulogu su imale organizacije civilnog društva (OCD) te je za potrebe analize među njima provedeno istraživanje u kojemu su izvijestili o svojim obrazovnim aktivnostima. U dijelu analize koji je posvećen aktivnostima OCD-a na tržištu rada pružen je prikaz provedenih projekata.

25

Provođenje edukacijskih programa od strane OCD

Tablica 18. Broj provedenih edukacija od strane OCD (N=11)

Naziv udruge Broj edukacija

2010. 2011. 2012. 2013.

Hrvatska katolička udruga medicinskih sestara i tehničara u Požeškoj biskupiji

0 0 0 0

Oppidum 2 2 4 6

Udruženje psihologa 3 0 4 14

Hrvatsko žensko društvo 6 4 4 0

Udruga slijepih PSŽ 2 2 4 0

Delfin 3 4 4 3

Radost 0 0 1 5

Zajednica 0 0 1 0

UZIUP 2 3 2 2

DMS Požega 3 2 0 0

Udruga slijepih Lipik 1 1 1 1

Ukupno 22 18 25 31

Izvor: istraživanje u sklopu projekta LPE vs. LPE Tablica 19. Broj polaznika u edukacijama od strane OCD koje su odgovorile na upitnik (N=12)

Naziv udruge Broj polaznika

2010. 2011. 2012. 2013.

Hrvatska katolička udruga medicinskih sestara i tehničara u Požeškoj biskupiji

0 0 0 0

Oppidum 30 30 60 90

Udruženje psihologa 61 - - -

Hrvatsko žensko društvo 30 40 60 0

Udruga slijepih PSŽ 8 8 30 0

Delfin 8 7 10 7

Radost 0 0 16 36

Zajednica 0 0 2 0

UZIUP 30 36 18 25

DMS Požega 15 20 0 0

Udruga slijepih Lipik 14 11 5 35

Osmijeh 0 0 * *

Ukupno 196 152 201 193

Izvor: istraživanje u sklopu evaluacije Strategije * nisu dostupni podaci

Potrebe poslodavaca za vještinama i znanjima

U sklopu Ankete poslodavaca koju HZZ godišnje provodi poslodavci su pitani o potrebama po pitanju vještina i znanja koje očekuju od svojih zaposlenika, što je ključna informacija za obrazovni sektor kako bi svoju ponudu mogao prilagoditi.

26

Na pitanje što karakterizira radnike koji bi se mogli pojaviti kao višak, poslodavci uglavnom nisu prepoznali ništa od ponuđenog kao odgovor (24,2%) ili su iskazali nešto drugo kao odgovor (63,6%). Od ponuđenih odgovora najviša vrijednost se odnosi na neodgovarajući odnos prema radu kao osobinu radnika koji bi se mogli zateći u višku, a što je navedeno kod poslodavaca u 13,6% slučajeva.

Tablica 20. Karakteristike potencijalnih viškova radnika (udio u %)

Ne

do

stat

na

razi

na

ob

razo

van

ja

Zast

arje

la z

nan

ja i

vje

štin

e

Ne

spo

sob

no

st z

a st

jeca

nje

no

vih

znan

ja

Man

jak

soci

jaln

ih

znan

ja i

vješ

tin

a

Ne

do

stat

na

snag

a ili

iz

drž

ljivo

st

Ne

od

gova

raju

ći

od

no

s p

rem

a ra

du

Niš

ta o

d n

ave

de

no

g

Ne

što

dru

go

UKUPNO 1,5% 4,5% 3,0% 0,0% 3,0% 13,6% 24,2% 63,6%

Veličina poslodavca Mikro – do 9 zaposlenih Mali – 10 do 49 zaposlenih Srednji – 50 do 249 zaposlenih

Veliki – 250 i više zaposlenih

0,0 0,0 14,3 0,0

2,6 0,0 14,3 33,3

0,0 0,0 14,3 33,3

0,0 0,0 0,0 0,0

2,6 0,0 0,0 33,3

15,8 5,6 28,6 0,0

23,7 33,3 14,3 0,0

65,8 61,1 57,1 66,7

Sektor vlasništva Privatno ili pretežno privatno Državno ili javno Ostalo

2,0 0,0 0,0

5,9 0,0 0,0

3,9 0,0 0,0

0,0 0,0 0,0

3,9 0,0 0,0

15,7 0,0 33,3

27,5 16,7 0,0

58,8 83,3 66,7

Izvor: Anketa poslodavaca 2014., HZZ

Nešto preko četvrtine poslodavaca (26,9%) ili njih 87 obuhvaćenih Anketom poslodavaca u 2013., provodilo je interno ili eksterno obrazovanje i usavršavanje svojih zaposlenika. Interno organizirano usavršavanje prošao je 1.181 radnik ili 14,8% zaposlenih kod anketiranih poslodavaca, a usavršavanje koristeći usluge vanjskih edukatora prošao je 871 radnik ili 10,9% zaposlenih. Obuhvat zaposlenika usavršavanjem i obrazovanjem veći je kod srednje velikih i velikih poslodavaca te znatno viši u javnom nego u privatnom sektoru.

Tablica 21. Usavršavanja radnika anketiranih poslodavaca

Broj

anketiranih poslodavaca

Broj zaposlenih 31.12.2013.

Koristili usavršavanje

Interno organizirano usavršavanje

Udio zaposlenika

%

Vanjski edukatori

Udio zaposlenika

%

UKUPNO 324 7.983 1.181 14,8 871 10,9

Veličina poslodavca Mikro - do 9 zaposlenih Mali - 10 do 49 zaposlenih Srednji - 50 do 249 zaposlenih Veliki - 250 i više zaposlenih

227 63 26 8

688

1.470 2.477 3.348

56

137 457 531

8,1 9,3

18,4 15,9

66

140 324 341

9,6 9,5

13,1 10,2

Sektor vlasništva Privatno ili pretežno privatno Državno ili javno Ostalo

249 61 14

4.496 3.445

42

264 914

3

5,9

26,5 7,1

238 622 11

5,3

18,1 2,3

Izvor: Anketa poslodavaca 2014., HZZ

Iskazana potražnja za zanimanjima – prioritetni izbor

Poslodavci koji su iskazali namjeru zapošljavanja mogli su u upitniku odrediti jedno zanimanje za kojim će u narednoj godini imati najveće potrebe, zajedno s pripadajućim brojem radnika te opisati kompetencije potrebne u tom zanimanju. Iskazani brojevi stoga ne ukazuju na ukupan broj predviđenih potreba za radnicima pojedinog zanimanja, već na broj poslodavaca kojima je zapošljavanje u tom zanimanju od kritične važnosti te broj takvih radnika. Prema iskazanim

27

planovima, u Tablici 22. je popis zanimanja koja su poslodavci naveli kao najvažnija za njihovo planirano zapošljavanje u 2014. godini (tri ili više radnika).

Tablica 22. Zanimanja za koja su anketirani poslodavci iskazali potrebe za zapošljavanjem u 2014. godini

Rod /zanimanje Broj poslodavaca s iskazanom potrebom

Broj osoba sa zanimanjem za kojim su poslodavci iskazali potrebu

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci 2221117. doktor/doktorica medicine 2224117. magistar/magistra farmacije 2432117. diplomirani knjižničar/diplomirana knjižničarka 2429617. diplomirani pravnik/diplomirana pravnica 3320116. odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece Administrativni službenici 4190154. administrativni službenik/administrativna službenica 4121184. knjigovođa/knjigovotkinja 4121214. ekonomski službenik/ekonomska službenica Uslužna i trgovačka zanimanja 5220213. prodavač/prodavačica 5169133. komunalni redar/komunalna redarica 5122123. kuhar/kuharica 5123133. konobar/konobarica 5142114. pratitelj/pratiteljica 5141133. frizer/frizerka 5220244. prodavač/prodavačica kemikalija za poljoprivredu Poljoprivrednici, šumari, ribari, lovci 6141133. šumski sjekač/šumska sjekačica Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 7122123. zidar/zidarica 7233713. strojobravar/strojobravarica 7212133. zavarivač/zavarivačica 6112323. cvjećar/cvjećarica 7436132. šivač/šivačica 7422123. stolar/stolarica 7212122. elektrozavarivač/elektrozavarivačica 7136135. vodoinstalater, majstor/vodoinstalaterka, majstorica Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda 8323115. vozač/vozačica autobusa 8324153. vozač/vozačica traktora 8324113. vozač/vozačica teretnog vozila Jednostavna zanimanja 9313151. radnik/radnica visokogradnje 9211111. ratarski radnik/ratarska radnica 9132111. čistačica

3 3 3 3 3

5 3 2

5 2 7 9 1 4 1

1

8 3 2 1 1 1 1 1

1 1 3

1 3 3

26 5 3 3 3

7 3 3

35 16 15 14 8 6 4

4

17 12 6 5 5 4 4 3

10 6 4

15 9 4

Izvor: Anketa poslodavaca 2014., HZZ

28

2.4.6. Kompetencije traženih zaposlenika

U upitniku su poslodavci imali priliku navesti generičke i strukovne kompetencije koje radnik treba posjedovati u zanimanjima koja su istaknuta kao najznačajnija za poslodavca. U odgovorima je za svaku od njih ponuđena mogućnost procjene od 1 (minimalno potrebna) do 5 (izrazito potrebna).

Na razini svih prepoznatih zanimanja, poslodavci su istaknuli odgovornost koja je kod radnika potrebna u velikoj mjeri, približavajući se razini izrazito potrebna (4,5). Ova kompetencija važna je poslodavcima svih veličina i oblika vlasništva. Poslodavci su također, kao važnije od drugih kompetencija, istaknuli praktična znanja u okviru zanimanja (4,3), fleksibilnost (4,3), timski rad (4,3), emocionalnu samokontrolu (4,2) i usmjerenost na potrebe stranaka (4,1).

Gledano u cjelini, velikim poslodavcima osim odgovornosti, fleksibilnosti i praktičnih znanja u okviru zanimanja, ostale kompetencije nisu od prevelikog značaja.

Tablica 23. Iskazane potrebe za vještinama radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2014. godini prema veličini i sektoru vlasništva poslodavca, prosjek

Up

ravl

jan

je lj

ud

ima

i

resu

rsim

a

Tim

ski r

ad

Emo

cio

nal

na

sam

oko

ntr

ola

Flek

sib

ilno

st

Uvj

erav

anje

Emp

atija

Usm

jere

no

st n

a p

otr

ebe

stra

nak

a

Kre

ativ

no

st i

ino

vati

vno

st

Od

govo

rno

st

Teo

rijs

ka z

nan

ja u

okv

iru

zan

iman

ja

Pra

ktič

na

znan

ja u

okv

iru

zan

iman

ja

UKUPNO 3,3 4,3 4,2 4,3 3,7 3,7 4,1 3,8 4,5 3,9 4,3

Veličina poslodavca Mikro - do 9 zaposlenih Mali - 10 do 49 zaposlenih Srednji - 50 do 249 zaposlenih

Veliki - 250 i više zaposlenih

3,3 3,4 3,8 1,7

4,2 4,4 4,3 3,3

4,1 4,3 4,3 2,7

4,2 4,3 4,7 4,0

3,8 3,6 3,8 1,7

3,6 3,7 4,1 3,0

4,1 4,0 4,4 2,7

3,9 3,9 3,8 1,3

4,5 4,7 4,5 4,3

3,9 4,0 4,1 3,0

4,2 4,3 4,7 4,0

Sektor vlasništva Privatno ili pretežno privatno Državno ili javno Ostalo

3,3 3,3 3,4

4,2 4,4 4,5

4,1 4,3 3,8

4,3 4,4 3,5

3,8 3,4 4,0

3,6 3,9 4,2

4,0 4,3 3,8

3,8 3,8 3,8

4,4 4,8 4,5

3,8 4,2 4,8

4,2 4,5 4,7

1 - minimalno potrebno; 2 - potrebno u manjoj mjeri; 3 - potrebno u srednjoj mjeri; 4 - potrebno u velikoj mjeri; 5 - izrazito potrebno

Izvor: Anketa poslodavaca 2014., HZZ

Potrebe za pojedinim kompetencijama razlikuju se među rodovima zanimanja tako da su tražene visoke razine socijalnih kompetencija kod zaposlenih u službeničkim i uslužnim zanimanjima, a manje kod zaposlenih u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji. Daleko niže kompetencije iz svih ispitivanih područja traže se od zaposlenih u poljoprivrednim te posebno jednostavnim zanimanjima.

Stipendiranje

Temeljem Uredbe Vlade Republike Hrvatske o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku (NN 93/10), Hrvatski zavod za zapošljavanje izrađuje analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama, o čemu ovisi i stipendiranje određenih srednjoškolskih programa i studija. Analiza se provodi na osnovi relevantnih statističkih podataka i pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema programu obrazovanja, podataka iz Ankete poslodavaca te se uzimaju u obzir strategije i planovi gospodarskog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini. S obzirom da je uredba donesena u srpnju 2010. godine, prve preporuke su izrađene za 2011. godinu.

29

Tablica 24. Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata

Gradovi Požega, Pleternica i Kutjevo te općine Brestovac, Jakšić, Čaglin, Kaptol i Velika

2011. 2012. 2013.

Trogodišnji

Frizer Elektroinstalater Kuhar Autolimar Strojobravar Bravar Zidar Tesar Armirač Krovopokrivač Fasader Vozač motornog vozila Konobar

Elektroinstalater/ elektroinstalaterka Autolimar/autolimarica Strojobravar/strojobravarica Bravar/bravarica Zidar/zidarica Tesar/tesarica Armirač/armiračica Krovopokrivač/ krovopokrivačica Fasader/fasaderka Vozač/vozačica motornog vozila Konobar/konobarica

Bravar/bravarica Zidar/zidarica Tesar/tesarica Armirač/armiračica Krovopokrivač/ krovopokrivačica Fasader/fasaderka

Četverogodišnji - - -

Stručni studij Predškolski odgoj Elektrotehnika

Sestrinstvo Fizioterapija

Sveučilišni studij

Hrvatski jezik i književnost Veterinarska medicina Medicina Stomatologija Farmacija Engleski jezik i književnost Njemački jezik i književnost Glazbeni odgoj Glazbeni instrumenti Matematika i informatika – nastavnički smjer Socijalni rad Rehabilitacija Strojarstvo Arhitektura Građevinarstvo Elektrotehnika Računarstvo

Gradovi Pakrac i Lipik

2011. 2012. 2013.

Trogodišnji - - -

Četverogodišnji - - -

Stručni studij - - Sestrinstvo Fizioterapija

Sveučilišni studij

Engleski jezik i književnost Njemački jezik i književnost Psihologija Logopedija Rehabilitacija Medicina Farmacija

Engleski jezik i književnost Njemački jezik i književnost Psihologija Logopedija Rehabilitacija Medicina Farmacija

Engleski jezik i književnost Njemački jezik i književnost Psihologija Logopedija Rehabilitacija Medicina Farmacija Kemijska tehnologija

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega

30

Tablica 25. Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata

Gradovi Požega, Pleternica i Kutjevo te općine Brestovac, Jakšić, Čaglin, Kaptol i Velika

2011. 2012. 2013.

Trogodišnji Šivač odjeće Elektromehaničar Autoelektričar

Šivač/šivačica odjeće Elektromehaničar/ elektromehaničarka Autoelektričar/autoelektričarka

Prodavač/prodavačica Pekar/pekarica Pomoćni cvjećar/cvjećarica Krojač/krojačica Kuhar/kuharica Mehaničar/mehaničarka poljoprivredne mehanizacije Konobar/konobarica

Četverogodišnji

Ekonomist Poslovni tajnik Računalni tehničar za strojarstvo Elektrotehničar Strojarski tehničar Tehničar za telekomunikacije Tehničar za vozila i vozna sredstva Tehničar za mehatroniku Poljoprivredni tehničar opći Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut Prehrambeni tehničar Odjevni tehničar

Ekonomist/ekonomistica Poslovni tajnik /poslovna tajnica Računalni tehničar/računalna tehničarka za strojarstvo Elektrotehničar/elektrotehničarka Tehničar/tehničarka za telekomunikacije Tehničar/tehničarka za vozila i vozna sredstva Tehničar/tehničarka za mehatroniku Poljoprivredni tehničar opći/poljoprivredna tehničarka opća Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut/poljoprivredna tehničarka fitofarmaceutkinja Prehrambeni tehničar/prehrambena tehničarka Odjevni tehničar/odjevna tehničarka

Ekonomist/ekonomistica Poslovni tajnik/poslovna tajnica Računalni tehničar/računalna tehničarka za strojarstvo Elektrotehničar/elektrotehničarka Tehničar/tehničarka za telekomunikacije Tehničar/tehničarka za vozila i vozna sredstva Tehničar/tehničarka za mehatroniku Poljoprivredni tehničar opći/poljoprivredna tehničarka opća Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut/poljoprivredna tehničarka fitofarmaceutkinja Prehrambeni tehničar/prehrambena tehničarka Odjevni tehničar/odjevna tehničarka Arhitektonski tehničar/tehničarka Komercijalist/komercijalistica

Stručni studij Upravno pravno Trgovina Računovodstvo

Upravno pravno Trgovina Računovodstvo

Upravno pravno/javna uprava Trgovina Računovodstvo Ekonomija Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo

Sveučilišni studij

Pravo Ekonomija

Pravo Ekonomija

Pravo Ekonomija

Gradovi Pakrac i Lipik

2011. 2012. 2013.

Trogodišnji Prodavač Prodavač/prodavačica Prodavač/prodavačica

Četverogodišnji

Medicinska sestra Ekonomist Komercijalist Fizioterapeutski tehničar Građevinski tehničar

Medicinska sestra/tehničar opće zdravstvene njege Ekonomist/ekonomistica Komercijalist/komercijalistica Fizioterapeutski tehničar/fizioterapeutska tehničarka Građevinski tehničar/građevinska tehničarka

Stručni studij - - -

Sveučilišni studij

Ekonomija

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega

31

Grafikon 5. Stipendisti prema smjeru obrazovanja

Izvor: Istraživanje u sklopu projekta LPE vs. LPE

Broj stipendista i izdvajanja za stipendije

Tablica 26. Broj stipendista prema davatelju stipendija

Broj stipendista

Davatelj stipendije 2010. 2011. 2012. 2013. Ukupno

Učenici Studenti Učenici Studenti Učenici Studenti Učenici Studenti Učenici Studenti

GRAD POŽEGA 28 20 18 17 0 83

PSŽ 32 43 51 62 0 188

GRAD LIPIK 3 9 4 12 5 25 0 30 12 76

GRAD PAKRAC 61 69 68 72 0 270

UKUPNO 3 130 4 144 5 162 0 181 12 617

Izvor: Istraživanje u sklopu projekta LPE vs. LPE Tablica 27. Izdvajanja za stipendije u HRK

2010. 2011. 2012. 2013. Ukupno

Davatelj stipendije Učenici Studenti Učenici Studenti Učenici Studenti Učenici Studenti Učenici Studenti

GRAD POŽEGA 210.000 150.000 135.000 225.000 720.000

PSŽ 392.000 470.000 492.000 528.000 1.882.000

GRAD LIPIK 9.000 72.000 12.000 96.000 15.000 200.000 240.000 608.000

GRAD PAKRAC 488.000 552.000 544.000 576.000 2.160.000

UKUPNO 9.000 1.162.000 12.000 1.268.000 15.000 1.371.000 0 1.569.000 0 5.370.000

Izvor: Istraživanje u sklopu projekta LPE vs. LPE

Ekonomija 18%

Obrazovne znanosti

12%

Elektrotehnika 8%

Medicina 8%

Informatika 7%

Umjetnost 6%

Strojarstvo 5%

Agronomija 5%

Kemija 5%

Pravo 4%

Ostali 22%

Struktura stipendija u PSŽ prema smjeru

32

Gospodarska kretanja

Ovaj segment analize daje uvid u kretanja u gospodarstvu za 2012. i 2013. godinu kako bi se dobio dojam o dinamici dijela tržišta rada koji treba apsorbirati ponudu ljudskih resursa i time povećati zapošljavanje. Kretanja se pokazuju po nizu pokazatelja, prema glavnim kategorijama djelatnosti tvrtki.

Šifre djelatnosti

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

B Rudarstvo i vađenje

C Prerađivačka industrija

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

E Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

F Građevinarstvo

G Trgovina na veliko i malo; Popravak motornih vozila i motocikala

H Prijevoz i skladištenje

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane

J Informacije i komunikacije

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

L Poslovanje nekretninama

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

O Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje

P Obrazovanje

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

R Umjetnost, zabava i rekreacija

S Ostale uslužne djelatnosti

T Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela

OSTALO Nema podataka

Osnovi pokazatelji gospodarskih kretanja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2011. godini Požeško-slavonska županija ostvarila je bruto domaći proizvod (BDP) u iznosu od 3.633 milijuna kuna odnosno 489 milijun EUR-a, što je oko 1,3% ukupno ostvarenog BDP-a RH.

Za 2011. godinu, bruto domaći proizvod po stanovniku Požeško-slavonske županije iznosi 6.281 EUR-a što je samo 60,8% prosjeka RH.

Najznačajniji sektori gospodarstva u Požeško-slavonskoj županiji su: prerađivačka industrija (32%), trgovina (28%) i poljoprivreda (15%).

Ukupan izvoz županije u 2013. godini ostvaren je u iznosu 653.903.813 kuna i manji je za 2,6% u odnosu na 2012. godinu.

Prerađivačka industrija glavni je izvoznik, a ujedno i uvoznik. Najveći izvoznici s područja Županije su Plamen d.o.o. Požega, D.E.M. d.o.o. Pakrac, Lipik-Glas d.o.o. Lipik, Zvečevo d.d. Požega, Color Emajl

33

d.o.o. Požega, Spin Valis d.o.o.Požega, Kutjevo d.d. Kutjevo, Orljava d.o.o. Požega, Valis Fagus d.o.o. Požega, Gamauf d.o.o. Poljana, Sloga IMK d.d. Požega. Izvozni proizvodi: peći i kotlovi, proizvodi od metala (37%), drveni namještaj i proizvodi od drveta (19%), sigurnosno staklo i staklo za auto industriju (8%), kakao proizvodi (8%), žitarice (8%), metalne konstrukcije (7%), vino (6%). Glavna izvozna tržišta su: Italija (36%), Njemačka (19%), BiH (9%).

Produktivnost rada u našoj županiji iznosi 439 tisuća kuna po zaposlenoj osobi (ukupni prihodi po zaposlenoj osobi). Ovaj pokazatelj nas stavlja na predzadnje mjesto u odnosu na produktivnost rada drugih županija, tj. samo ispred Ličko-senjske županije. Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenom neto dobiti (neto dobit ili gubitak po zaposlenoj osobi) Požeško-slavonska županija je na 11. mjestu u Republici Hrvatskoj .

Prema pokazatelju ukupne ekonomičnosti, prihodi su veći od rashoda pa je bilo na 100 kuna rashoda 101,6 kuna prihoda.

Tablica 28. Broj trgovačkih društava DJELATNOST Broj tvrtki

2012 2013

Šifra MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO

A 28 0 1 29 32 0 1 33

B 2 1 0 3 3 1 0 4

C 102 5 2 109 112 5 2 119

D 4 0 0 4 8 0 0 8

E 9 1 0 10 9 1 0 10

F 56 1 0 57 63 1 0 64

G 129 3 0 132 140 3 0 143

H 29 3 0 32 23 3 0 26

I 23 0 0 23 32 0 0 32

J 29 0 0 29 24 0 0 24

K 1 0 0 1

L 3 0 0 3 6 0 0 6

M 60 0 0 60 65 0 0 65

N 8 0 0 8 10 0 0 10

P 12 0 0 12 13 0 0 13

Q 5 0 0 5 6 0 0 6

R 3 0 0 3 4 0 0 4

S 12 0 0 12 16 0 0 16

Izvor: HGK ŽK Požega Tablica 29. Neto plaće i nadnice trgovačkih društava

DJELATNOST Neto plaće i nadnice

2012 2013

Šifra MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO

A 11.749.627 0 39.162.991 50.912.618 9.819.120 0 37.569.767 47.388.887

B 180.992 2.843.072 0 3.024.064 207.379 5.386.899 0 5.594.278

C 38.751.163 47.034.325 41.283.797 127.069.285 43.289.679 49.388.774 39.118.690 131.797.143

D 310.306 0 0 310.306 921.241 0 0 921.241

E 11.336.607 11.029.941 0 22.366.548 11.674.960 11.160.438 0 22.835.398

F 9.734.489 3.983.281 0 13.717.770 9.136.365 5.273.542 0 14.409.907

G 25.720.307 13.224.123 0 38.944.430 25.037.273 14.165.110 0 39.202.383

H 5.424.702 25.467.086 0 30.891.788 5.725.232 27.617.102 0 33.342.334

I 2.860.625 0 0 2.860.625 3.039.691 0 0 3.039.691

J 3.742.810 0 0 3.742.810 2.571.523 0 0 2.571.523

K 38.131 0 0 38.131

L 59.975 0 0 59.975 156.046 0 0 156.046

M 10.377.297 0 0 10.377.297 11.090.594 0 0 11.090.594

N 1.517.637 0 0 1.517.637 2.082.690 0 0 2.082.690

P 2.191.049 0 0 2.191.049 2.864.736 0 0 2.864.736

Q 2.117.275 0 0 2.117.275 2.367.369 0 0 2.367.369

R 102.445 0 0 102.445 160.588 0 0 160.588

S 1.248.579 0 0 1.248.579 1.256.571 0 0 1.256.571

Izvor: HGK ŽK Požega

34

Tablica 30. Ukupni prihodi trgovačkih društava DJELATNOST UKUPNI PRIHODI

2012 2013

Šifra MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO

A 127.235.601 0 398.530.198 525.765.799 128.669.250 0 344.164.025 472.833.275

B 1.855.504 43.069.129 0 44.924.633 5.083.970 43.236.535 0 48.320.505

C 209.232.953 365.011.224 384.400.967 958.645.144 234.978.684 370.216.100 354.187.586 959.382.370

D 3.214.219 0 0 3.214.219 31.971.033 0 0 31.971.033

E 81.749.838 44.438.895 0 126.188.733 75.353.716 48.578.344 0 123.932.060

F 60.690.278 40.617.869 0 101.308.147 71.718.613 58.983.561 0 130.702.174

G 383.700.335 410.258.395 0 793.958.730 379.315.378 399.772.920 0 779.088.298

H 61.051.978 290.109.517 0 351.161.495 69.727.448 309.363.527 0 379.090.975

I 9.605.770 0 0 9.605.770 14.628.029 0 0 14.628.029

J 23.562.469 0 0 23.562.469 12.180.350 0 0 12.180.350

K 550.644 0 0 550.644

L 369.126 0 0 369.126 1.626.306 0 0 1.626.306

M 43.057.318 0 0 43.057.318 51.853.885 0 0 51.853.885

N 6.872.343 0 0 6.872.343 12.114.506 0 0 12.114.506

P 6.140.483 0 0 6.140.483 23.005.949 0 0 23.005.949

Q 7.577.703 0 0 7.577.703 7.970.857 0 0 7.970.857

R 469.649 0 0 469.649 715.556 0 0 715.556

S 7.772.778 0 0 7.772.778 6.567.256 0 0 6.567.256

Izvor: HGK ŽK Požega Tablica 31. Izdaci za razvoj trgovačkih društava

DJELATNOST Izdaci za razvoj

2012 2013

Šifra MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO

A 0 0 0 0 0 0 0 0

B 0 0 0 0 0 0 0 0

C 59.858 43.022.023 0 43.081.881 49.986 43.022.023 0 43.072.009

D 0 0 0 0 0 0 0 0

E 0 3.362.943 0 3.362.943 0 3.362.943 0 3.362.943

F 0 0 0 0 0 0 0 0

G 0 0 0 0 0 0 0 0

H 0 0 0 0 0 0 0 0

I 0 0 0 0 0 0 0 0

J 0 0 0 0 0 0 0 0

K 0 0 0 0

L 0 0 0 0 0 0 0 0

M 0 0 0 0 0 0 0 0

N 0 0 0 0 0 0 0 0

P 0 0 0 0 0 0 0 0

Q 0 0 0 0 0 0 0 0

R 0 0 0 0 0 0 0 0

S 0 0 0 0 0 0 0 0

Izvor: HGK ŽK Požega

35

Tablica 32. Broj zaposlenih krajem razdoblja trgovačkih društava DJELATNOST Broj zaposlenih (krajem razdoblja)

2012 2013

Šifra MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO

A 209 0 729 938 170 0 693 863

B 6 63 0 69 7 113 0 120

C 1.241 1.128 865 3.234 1.299 1.116 815 3.230

D 7 0 0 7 29 0 0 29

E 162 176 0 338 175 184 0 359

F 251 105 0 356 260 120 0 380

G 573 339 0 912 591 303 0 894

H 149 583 0 732 150 646 0 796

I 77 0 0 77 85 0 0 85

J 98 0 0 98 47 0 0 47

K 1 0 0 1

L 1 0 0 1 4 0 0 4

M 206 0 0 206 216 0 0 216

N 32 0 0 32 29 0 0 29

P 40 0 0 40 62 0 0 62

Q 59 0 0 59 60 0 0 60

R 3 0 0 3 5 0 0 5

S 33 0 0 33 43 0 0 43

Izvor: HGK ŽK Požega

Najznačajnije gospodarske grane u Požeško slavonskoj županiji su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te građevinarstvo. Prerađivačka industrija zapošljava najveći broj ljudi i to u proizvodnji hrane i pića, tekstilnih proizvoda, preradi drveta i proizvodnji namještaja, proizvodnji stakla, metala i proizvoda od metala i drugih. Najveća trgovačka društva koja zapošljavaju najveći broj zaposlenih u županiji upravo su iz prerađivačkih djelatnosti.

Ovdje valja izdvojiti pet najznačajniji tvrtki naše županije, a prema ukupnom prihodu to su: Kutjevo d.d. Kutjevo, Agronom d.o.o. Požega, Plamen d.o.o. Požega, Zvečevo d.d. Požega, Metalija-Trans d.o.o. Požega. Pet tvrtki prema veličini dobiti su: Color emajl d.o.o. Požega, Plamen d.o.o. Požega, Lipik Glas d.o.o. Lipik, Autoprometno poduzeće d.d. Požega i Agronom d.o.o. Požega.

Stanje obrtništva

Obrtništvo omogućava samozapošljavanje i zapošljavanje velikom dijelu radne snage. Obrtništvo Požeško-slavonske županije, kao tradicionalna gospodarska djelatnost, najbrojniji je oblik poduzetničkog organiziranja s tendencijom rasta broja otvorenih obrta. Također, obrt pruža egzistenciju mnogima izvan urbanih sredina, poput naše županije koju karakteriziraju ruralna i manja urbana područja.

Tablica 33. Pregled otvorenih i zatvorenih obrta Djelatnost: 2010. 2011. 2012. 2013. 2011-2013

O Z O Z O Z O Z O Z Indeks O/Z

A 1 5 1 5 11 5 21 6 3,50

C 3 2 9 2 7 3 7 2 23 7 3,29

D 2 0 2 0,00

F 12 1 15 3 9 8 14 8 38 19 2,00

G 11 1 10 3 14 12 13 4 37 19 1,95

H 1 2 3 2 3 7 3 2,33

I 8 1 4 3 13 5 16 8 33 16 2,06

J 4 1 4 3 1 1 2 8 3 2,67

L 1 2 1 3 1 3,00

M 1 5 1 2 2 8 1 15 4 3,75

N 3 1 1 3 1 6 2 9 4 2,25

Q 1 1 0 -

R 1 0 0 0,00

S 4 5 1 5 3 8 3 18 7 2,57

UKUPNO: 48 8 60 15 67 36 86 40 213 91 2,34

Izvor: HOK

36

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Poljoprivreda čini jednu od sastavnih gospodarskih grana Požeško-slavonske županije. Zbog svog geografskog položaja, sastava tla, blage kontinentalne klime i povoljnog godišnjeg rasporeda oborina ovo podneblje omogućava kvalitetnu ratarsku i stočarsku proizvodnju. Sadašnja veličina i rascjepkanost posjeda je ograničavajući čimbenik razvoja poljoprivrede, stoga je potrebno omogućiti okrupnjavanje zemljišnih čestica te uređivanje vlasničkih odnosa i sređivanje katastra.

Vinogradarstvo i voćarstvo na području Požeško-slavonske županije imaju velik razvojni potencijal obzirom na prirodne pogodnosti. Pod vinovom lozom nalazi se oko 1.300 ha površina smještenih na kutjevačkom, požeško-pleterničkom i pakračkom vinogorju s kvalitetnim nasadima vinove loze i dugogodišnjom podrumarskom i vinogradarskom tradicijom.

Tablica 34. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Požeško-slavonskoj županiji

GODINA BROJ OPG-a BROJ

ČLANOVA NA OPG-u

PROSJEČNA VELIČINA POSJEDA

(u ha)

2010. 5.787 7.249 5,42

2011. 5.628 6.138 5,44

2012. 5.582 5.838 5,57

2013. 5.540 5.634 5,99

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Udio od samo 3,2% zaposlenih poljoprivrednika u 2014. godini (izvor Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) je vrlo mali ako se uzme u obzir da je u Požeško-slavonskoj županiji visok udio poljoprivrednog zemljišta uz tradicionalnu usmjerenost stanovništva prema poljoprivredi. Također zabrinjava podatak kako se broj zaposlenih u poljoprivredi kontinuirano smanjuje.

Stanje zadrugarstva

Još jedan segment zapošljavanja jest onaj u zadrugarstvu, posebice zbog potencijala koji ima za socijalno zapošljavanje. Stoga je ovdje pružen uvid u stanje zadrugarstva na području županije te dan uvid u stanje socijalnog poduzetništva.

Tablica 35. Broj zadruga, zadrugara, zaposlenih i godišnji prihod 31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 30.6.2014.

ZADRUGE 25 11 12 13

ZADRUGARI 807 91 99 106

ZAPOSLENI 24 11 13 13

PRIHOD 8.478.990,00 kn 7.801.049,00 kn 11.357.654 kn nema podataka

Izvor: Analiza zadružnog sustava, Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo Tablica 36. Djelatnost zadruga u 2013. godini

DJELATNOST BROJ ZADRUGA BROJ ZADRUGARA BROJ

ZAPOSLENIH PRIHOD 2013

POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO 4 32 8 6.237.100,00 kn

RIBARSTVO 0 0 0 0,00 kn

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 1 7 1 43.105,00 kn

GRAĐEVINARSTVO 1 7 0 0,00 kn

TRGOVINA 3 30 2 3.948.640,00 kn

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO 1 9 0 765.598,00 kn

USLUGE* 3 21 2 363.211,00 kn

UKUPNO 13 106 13 11.357.654,00 kn

Izvor: Analiza zadružnog sustava, Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo

37

Grafikon 6. Djelatnost zadruga u 2013. godini

Izvor: Analiza zadružnog sustava, Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo

U Požeško-slavonskoj županiji broj zadruga je nizak, gdje je zaključno s 2013. godinom bilo registrirano 12 zadruga. Taj broj kao i iznos ostvarenih prihoda stavlja Požeško-slavonsku županiji na zadnje mjesto u državi. Iz grafičkih prikaza može se vidjeti da je broj zadruga naglo pao u 2012. godini što je izravna posljedica promjene Zakona o zadrugama. Novi zakon zahtjeva da zadruga ima minimalno 7 članova, minimalni ulog od 7.000,00 kuna i slične uvjete što je smanjilo broj zadruga u evidenciji za pola. S novim Zakonom o zadrugama nisu se uskladile male zadruge i one neaktivne. Glavna djelatnost u kojoj se registriraju zadruge u našoj županiji je poljoprivreda a isti trend je i u cijeloj Hrvatskoj nakon čega slijedi prerađivačka industrija pa onda ostale.

Razvoj socijalnog poduzetništva

Niti jedna zadruga nije osnovana s ciljem rješavanja socijalnih pitanja ugroženih skupina tj. zadruga za socijalno poduzetništvo. Istraživanje u sklopu evaluacijskog procesa je pokazalo da ne postoji niti jedno socijalno poduzeće u županiji. HZZ je u 2014. godini kreirao posebnu mjeru za poticanje zapošljavanja pod nazivom Zapošljavanje u socijalnom poduzetništvu no nitko do sada nije postao korisnik ovih sredstava. Riječ je o inicijativi znanoj kao javni rad kojom bi se pomoglo zapošljavanje osoba u trgovačkim društvima koja su osnovana od strane udruga.

POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO

31%

RIBARSTVO 0%

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

7% GRAĐEVINARSTV

O 8%

TRGOVINA 23%

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

8%

USLUGE* 23%

Zadruge po djelatnosti - Požeško-slavonska županija

38

Stanje na tržištu rada

Ovaj segment analize pruža uvid u glavne pokazatelje kretanja na tržištu rada županije od 2010. godine kako bi se mogli vidjeti trendovi pojedinih kretanja. Pri tome se daje uvid u kretanje zapošljavanja i nezaposlenost, mobilnosti radne snage, provođenje mjera HZZ-a, te posebice potrebe poslodavaca koje su istaknuli u provedenoj anketi poslodavaca.

Kretanja na tržištu rada

Slijede statistički podaci o broju nezaposlenih, broju zaposlenih, migraciji zbog zaposlenja, mjerama aktivne politike zapošljavanja te glavni rezultati Ankete poslodavaca.

Broj nezaposlenih osoba

U razdoblju od 2010. do 2013. godine, nastavljen je trend porasta broja nezaposlenih što je započeo još 2009. godine, i to za 1158 osoba, odnosno za 19,99%. Ovaj porast posljedica je gospodarske krize, strukturnih promjena gospodarstva na razini Republike Hrvatske, pa tako i naše županije, likvidacija i stečaja poduzeća, zatvaranje obrta, otpuštanja zaposlenih, razmjerno smanjenih mogućnosti zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali i prostorne i profesionalne neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.

Tablica 37. Broj nezaposlenih po mjesecima

2010. 2011. 2012. 2013.

M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno

Siječanj 2710 3249 5959 3144 3319 6463 3104 3439 6543 3518 3896 7414

Veljača 2810 3260 6070 3221 3351 6572 3184 3540 6724 3597 3954 7551

Ožujak 2821 3256 6077 3048 3393 6441 3180 3546 6726 3533 3867 7400

Travanj 2790 3168 5958 2865 3112 5977 3026 3432 6458 3423 3775 7198

Svibanj 2648 3032 5680 2814 3074 5888 2866 3231 6097 3191 3457 6648

Lipanj 2551 2943 5494 2734 3015 5749 2771 3101 5872 3124 3297 6421

Srpanj 2585 2892 5477 2752 3019 5771 2798 3172 5970 3097 3299 6396

Kolovoz 2602 2945 5547 2668 2990 5658 2816 3212 6028 3113 3263 6376

Rujan 2638 3026 5664 2636 2998 5634 2915 3311 6226 3208 3454 6662

Listopad 2688 3048 5736 2658 3091 5749 3078 3526 6604 3321 3616 6937

Studeni 2701 3083 5784 2697 3172 5869 3168 3617 6785 3426 3727 7153

Prosinac 2921 3171 6092 2885 3298 6183 3329 3858 7187 3525 3757 7282

Prosjek 2705 3089 5795 2844 3153 5996 3020 3415 6435 3340 3614 6953

% žena u broju nezaposlenih

53,31% 52,58% 53,08% 51,97%

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega Grafikon 7. Kretanje broja nezaposlenih od 2010. do 2013. godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega

4000

4500

5000

5500

6000

6500

7000

7500

8000

sije

čan

j

velja

ča

ožu

jak

trav

anj

svib

anj

lipan

j

srp

anj

kolo

voz

ruja

n

listo

pad

stu

den

i

pro

sin

ac

2010

2011

2012

2013

39

Tablica 38. Indeks broja nezaposlenih u odnosu na baznu godinu 2010.

2011 2012 2013

M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno

Siječanj 116,01 102,15 108,46 114,54 105,85 109,80 129,82 119,91 124,42

Veljača 114,63 102,79 108,27 113,31 108,59 110,77 128,01 121,29 124,40

Ožujak 108,05 104,21 105,99 112,73 108,91 110,68 125,24 118,77 121,77

Travanj 102,69 98,23 100,32 108,46 108,33 108,39 122,69 119,16 120,81

Svibanj 106,27 101,39 103,66 108,23 106,56 107,34 120,51 114,02 117,04

Lipanj 107,17 102,45 104,64 108,62 105,37 106,88 122,46 112,03 116,87

Srpanj 106,46 104,39 105,37 108,24 109,68 109,00 119,81 114,07 116,78

Kolovoz 102,54 101,53 102,00 108,22 109,07 108,67 119,64 110,80 114,95

Rujan 99,92 99,07 99,47 110,50 109,42 109,92 121,61 114,14 117,62

Listopad 98,88 101,41 100,23 114,51 115,68 115,13 123,55 118,64 120,94

Studeni 99,85 102,89 101,47 117,29 117,32 117,31 126,84 120,89 123,67

Prosinac 98,77 104,01 101,49 113,97 121,67 117,97 120,68 118,48 119,53

Prosjek 105,10 102,05 103,47 111,61 110,55 111,05 123,44 116,96 119,99

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega

Zainteresiranost zaposlenih za zaposlenje van mjesta boravka

Povećanjem nezaposlenosti i nedostatkom radnih mjesta, raste interes i zapošljavanje izvan granica županije.

Tablica 39. Broj osoba u sezonskom zapošljavanju, zapošljavanju izvan županije i u inozemstvu

Godina Ukupno

zaposleni Sezonski radnici

na moru Izvan

županije Inozemstvo

% izvan županije

2010. 3095 385 886 24 29,40

2011. 3543 628 1147 37 33,42

2012. 3836 733 1247 38 33,50

2013. 4030 841 1418 39 36,15

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega

Grafikon 8. Osobe u sezonskom zapošljavanju, zapošljavanju izvan županije i u inozemstvu po mjesecima

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega

0

100

200

300

400

500

600

700

Sije

čan

j

Ožu

jak

Svib

anj

Srp

anj

Ru

jan

Stu

den

i

Sije

čan

j

Ožu

jak

Svib

anj

Srp

anj

Ru

jan

Stu

den

i

Sije

čan

j

Ožu

jak

Svib

anj

Srp

anj

Ru

jan

Stu

den

i

Sije

čan

j

Ožu

jak

Svib

anj

Srp

anj

Ru

jan

Stu

den

i

2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupno zaposleni

Sezonski radnici na moru

Izvan županije

Inozemstvo

40

Zainteresiranost nezaposlenih osoba za zaposlenje izvan mjesta boravka se evidentira u sklopu profesionalnog plana traženja posla te je na dan 02.07.2014. godine njih 43,71% istaknulo kako su spremni prihvatiti posao izvan mjesta boravka. (Evidencija ove informacije u HZZ-u moguća je samo na određeni dan, tj. nije moguće dobiti uvid u kretanje ovog podatka kroz prethodne periode.)

Uključivanje nezaposlenih osoba u mjere aktivne politike zapošljavanja

Broj osoba uključenih u mjere aktivne politike zapošljavanja promjenljiv je u promatranom razdoblju i premda je u 2013. godini veći broj uključenih u odnosu na 2010. i to za 529 osoba, rezultat nije usporediv iz više razloga. Osnovni je visina raspoloživih financijskih sredstava za provedbu mjera, koji nije svake godine bio isti. Zatim su tu i sredstva europskih fondova, koja su uglavnom bila u ovom segmentu korištena za obrazovanje nezaposlenih, te je ovisno o raspoloživosti tih sredstava ovisio broj uključenih osoba po mjerama. Pored toga, došlo je i do promjena uvjeta i kriterija za korištenje mjera, posebno u mjeri Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa koja je tim izmjenama postala dostupnija većem broju nezaposlenih osoba odnosno poslodavaca te u mjeri Javni radovi koja je s jedne strane unaprijeđena uvođenjem novih, raznovrsnijih programa, a s druge strane je smanjen udio Zavoda u sufinanciranju što je znatno utjecalo na broj osoba uključenih u mjeru.

Tablica 40. Broj osoba ukupno i izdvojeno žena, korisnika mjera HZZ-a u evidenciji po godinama

Mjera 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

Potpore za zapošljavanje 53 27 45 16 56 19 150 59

Obrazovanje za poznatog poslodavca 13 5 0 0 0 0 0 0

Obrazovanje za tržište rada 98 28 238 102 50 16 25 4

Javni radovi 107 71 146 65 277 129 268 174

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

36 31 206 149 141 91 377 261

Projekti 0 0 169 150 0 0 16 9

UKUPNO 307 162 804 482 524 255 836 507

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega

Osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada i njihova uključenost u mjere aktivne politike zapošljavanja

U osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada su uključene osobe kojima je zbog različitih razloga otežano zapošljavanje. To su sljedeće skupine korisnika: branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih branitelja, roditelji sa 4 i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, samohrani roditelji, povratnici s odsluženja zatvorske kazne, osobe na uvjetnoj kazni, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, žrtve obiteljskog nasilja, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, pripadnici romske nacionalne manjine te osobe starije od 50 godina kao i mlade osobe od 15 do 29 godina.

41

Tablica 41. Broj osoba ukupno i izdvojeno osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada, korisnika mjera HZZ-a u evidenciji po godinama

Mjera

2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupno Posebne skupine

Ukupno Posebne skupine

Ukupno Posebne skupine

Ukupno Posebne skupine

Potpore za zapošljavanje 53 12 45 2 56 0 150 1

Obrazovanje za poznatog poslodavca

13 -

Obrazovanje za tržište rada 98 2 238 - 50 - 25 -

Javni radovi 107 - 146 - 277 26 268 2

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

36 - 206 - 141 - 377 -

Projekti

169

UKUPNO 307 14 804 2 524 26 820 3

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega

Zaposlenost

Broj zaposlenih kontinuirano pada, sa 18.915 zaposlenih u 2010., na 17.355 u 2013. godini, odnosno 1560 osoba manje je zaposleno.

Grafikon 9. Broj zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji od 2010. do 2013.

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Najveći broj zaposlenih je u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, trgovini te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Djelatnosti koje bilježe porast broja zaposlenih su: prijevoz i skladištenje, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, javna uprava i obrana te djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Pad broja zaposlenih zabilježen je u slijedećim djelatnostima: građevinarstvo, informacije i komunikacije te umjetnost, zabava i rekreacija.

16,500

17,000

17,500

18,000

18,500

19,000

19,500

2010. 2011. 2012. 2013.

.

Broj zaposlenih

42

2013.

2012.

2012.

2011.

2011.

2010.

2013.

2010.

Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene

(A) Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo2.075 1.549 526 2.306 1.714 592 2.459 1.797 662 2.414 1.776 638 90,0 90,4 88,9 93,8 95,4 89,4 101,9 101,2 103,8 86,0 87,2 82,4

(B) Rudarstvo i vađenje 145 134 11 70 62 8 67 60 7 162 143 19 207,1 216,1 137,5 104,5 103,3 114,3 41,4 42,0 36,8 89,5 93,7 57,9

(C) Prerađivačka industrija 3.623 2.268 1.355 3.686 2.283 1.403 4.222 2.413 1.809 4.442 2.523 1.919 98,3 99,3 96,6 87,3 94,6 77,6 95,0 95,6 94,3 81,6 89,9 70,6

(D) Opskrba električnom energijom,

plinom, parom i klimatizacija177 153 24 204 177 27 205 178 27 200 172 28 86,8 86,4 88,9 99,5 99,4 100,0 102,5 103,5 96,4 88,5 89,0 85,7

(E) Opskrba vodom; uklanjanje

otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

298 240 58 296 238 58 297 236 61 304 249 55 100,7 100,8 100,0 99,7 100,8 95,1 97,7 94,8 110,9 98,0 96,4 105,5

(F) Građevinarstvo 561 514 47 618 554 64 700 620 80 780 686 94 90,8 92,8 73,4 88,3 89,4 80,0 89,7 90,4 85,1 71,9 74,9 50,0

(G) Trgovina na veliko i na malo,

popravak motornih vozila i motocikala1.980 912 1.068 2.073 966 1.107 2.179 1.000 1.179 2.186 979 1.207 95,5 94,4 96,5 95,1 96,6 93,9 99,7 102,1 97,7 90,6 93,2 88,5

(H) Prijevoz i skladištenje 1.167 867 300 1.135 848 287 1.103 830 273 1.053 785 268 102,8 102,2 104,5 102,9 102,2 105,1 104,7 105,7 101,9 110,8 110,4 111,9

(I) Djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane521 276 245 523 276 247 533 292 241 547 293 254 99,6 100,0 99,2 98,1 94,5 102,5 97,4 99,7 94,9 95,2 94,2 96,5

(J) Informacije i komunikacije 115 82 33 150 103 47 198 124 74 245 146 99 76,7 79,6 70,2 75,8 83,1 63,5 80,8 84,9 74,7 46,9 56,2 33,3

(K) Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja317 115 202 326 107 219 313 110 203 317 109 208 97,2 107,5 92,2 104,2 97,3 107,9 98,7 100,9 97,6 100,0 105,5 97,1

(L) Poslovanje nekretninama 43 29 14 41 32 9 45 34 11 44 34 10 104,9 90,6 155,6 91,1 94,1 81,8 102,3 100,0 110,0 97,7 85,3 140,0

(M) Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti446 227 219 372 182 190 359 173 186 397 187 210 119,9 124,7 115,3 103,6 105,2 102,2 90,4 92,5 88,6 112,3 121,4 104,3

(N) Administrativne i pomoćne

uslužne djelatnosti117 59 58 127 68 59 134 74 60 130 63 67 92,1 86,8 98,3 94,8 91,9 98,3 103,1 117,5 89,6 90,0 93,7 86,6

(O) Javna uprava i obrana; obvezno

socijalno osiguranje1.633 716 917 1.612 726 886 1.537 680 857 1.548 657 891 101,3 98,6 103,5 104,9 106,8 103,4 99,3 103,5 96,2 105,5 109,0 102,9

(P) Obrazovanje 1.652 442 1.210 1.656 444 1.212 1.662 459 1.203 1.625 455 1.170 99,8 99,5 99,8 99,6 96,7 100,7 102,3 100,9 102,8 101,7 97,1 103,4

(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi1.924 453 1.471 1.783 414 1.369 1.883 443 1.440 1.823 425 1.398 107,9 109,4 107,5 94,7 93,5 95,1 103,3 104,2 103,0 105,5 106,6 105,2

(R) Umjetnost, zabava, i rekreacija 218 51 167 232 47 185 256 52 204 284 51 233 94,0 108,5 90,3 90,6 90,4 90,7 90,1 102,0 87,6 76,8 100,0 71,7

(S) Ostale uslužne djelatnosti 320 118 202 296 121 175 339 125 214 322 135 187 108,1 97,5 115,4 87,3 96,8 81,8 105,3 92,6 114,4 99,4 87,4 108,0

(T) Djelatnosti kućanstava kao

poslodavaca16 1 15 19 2 17 29 2 27 50 2 48 84,2 50,0 88,2 65,5 100,0 63,0 58,0 100,0 56,3 32,0 50,0 31,3

Nepoznata 7 1 6 37 23 14 40 24 16 42 26 16 18,9 4,3 42,9 92,5 95,8 87,5 95,2 92,3 100,0 16,7 3,8 37,5

Ukupno 17.355 9.207 8.148 17.562 9.387 8.175 18.560 9.726 8.834 18.915 9.896 9.019 98,8 98,1 99,7 94,6 96,5 92,5 98,1 98,3 97,9 91,8 93,0 90,3

izvor: HZMO

INDEKSI

Djelatnost (NKD 2007)

Zaposleni po djelatnostima

PSŽ

31.12.2013. 31.12.2011. 31.12.2010.31.12.2012.

Tablica 42. Zaposlenost po djelatnostima

43

Kretanje zapošljavanja u 2013. godini

Za detaljniji prikaz kretanja na tržištu rada korištena je Anketa poslodavaca provedena početkom 2014. godine, s podacima za 2013. godinu. To je sveobuhvatno istraživanje tržišta rada koje jednom godišnje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, sa svrhom uspješnijeg djelovanja na tržištu rada te usklađivanja ponude i potražnje radne snage u Hrvatskoj. Značajno obilježje ovog istraživanja je i reprezentativnost uzorka poslodavaca koja podrazumijeva uključenost poslodavaca svih veličina sukladno broju zaposlenih radnika te iz svih područja djelatnosti NKD-a (Nacionalna klasifikacija djelatnosti), proporcionalno njihovoj zastupljenosti na županijskoj razini. Zbog toga, dobiveni rezultati mogu dati jasnu sliku aktualnih zbivanja na hrvatskom tržištu rada, a budući da se anketa provodi već duži niz godina moguće je kroz seriju godišnjih rezultata sagledati i trendove na tržištu rada, kako na regionalnoj, tako i nacionalnoj razini.

U 2013. kod anketiranih poslodavaca obuhvaćenih Anketom poslodavaca HZZ-a zabilježen je porast broja zaposlenih za 4,1% u odnosu na kraj 2012. godine. Zaposleno je 1.408 novih radnika, a 1.093 radnika su prestala raditi. Veći rast zapošljavanja ostvarili su muškarci (5,7%) u odnosu na žene (2,5%). U odnosu na državni prosjek, u Požeško-slavonskoj županiji zabilježen je manji intenzitet zapošljavanja (PSŽ 18,4%; RH 21,9%) kao i manji intenzitet prestanka rada (PSŽ 14,3%; RH 20,8%), no značajno je veći pokazatelj porasta broja zaposlenih (PSŽ 4,1%; RH 1,1%).

Tablica 43. Promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca tijekom 2013. godine

Ukupno Muškarci Žene

Broj zaposlenih 31.12.2012. 7.668 3.871 3.797

Zaposleno tijekom 2013. 1.408 777 631

- udio zapošljavanja % 18,4 20,1 16,6

Prestalo raditi tijekom 2013. 1.093 557 536

- udio prestanka rada % 14,3 14,4 14,1

Broj zaposlenih 31.12.2013. 7.983 4.091 3.892

Promjena u zaposlenosti 2013./2012. - razlika + 315 + 220 + 95

Promjena u zaposlenosti 2012./2013. - % + 4,1 + 5,7 + 2,5

Izvor: Anketa poslodavaca 2014., HZZ

U većini djelatnosti u kojima je anketirani uzorak dovoljno reprezentativan za analizu (bilo obuhvatom poslodavaca ili zaposlenih), u 2013. je ostvareno povećanje zaposlenosti (11 područja djelatnosti), a u 3 područja djelatnosti je došlo do smanjenja broja radnika. Kako se ovo povećanje ostvarilo uglavnom u proizvodnom i uslužnom sektoru, nadamo se da ono ukazuje na oporavak gospodarstva županije za što ćemo potvrdu dobiti u naknadno objavljenim ekonomskim pokazateljima.

U narednoj tablici se može vidjeti fluktuacija radne snage koja je u većini djelatnosti bliska prosjeku osim u nekoliko u kojima je izrazito veća od prosjeka (pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, građevinarstvo, ostale uslužne djelatnosti). U nekoliko djelatnosti u kojima je vidljiva značajna fluktuacija radne snage podatak nije reprezentativan zbog malog obuhvata anketiranih poslodavaca ili zaposlenih.

44

Tablica 44. Udio zapošljavanja i prestanka rada u ukupnoj zaposlenosti anketiranih poslodavaca tijekom 2013. prema područjima djelatnosti

Područje djelatnosti Zaposleni

31.12.2012.

Zaposleno tijekom 2013.

Udio zapošljavanja

%

Prestalo raditi

tijekom 2013.

Udio prestanka

rada %

UKUPNO 7.668 1.408 18,4 1.093 14,3 A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 806 91 11,3 96 11,9

B - Rudarstvo i vađenje 65 82 126,2 5 7,7

C - Prerađivačka industrija 1.960 217 11,1 153 7,8

D - Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

7 0 0,0 0 0,0

E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

235 29 12,3 17 7,2

F - Građevinarstvo 142 49 34,5 32 22,5

G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

570 172 30,2 185 32,5

H - Prijevoz i skladištenje 573 197 34,4 139 24,3

I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

162 120 74,1 93 57,4

J - Informacije i komunikacije 14 6 42,9 9 64,3

L - Poslovanje nekretninama 5 1 20,0 0 0,0

M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 153 60 39,2 36 23,5

N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 9 9 100,0 5 55,6

O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 347 46 13,3 41 11,8

P - Obrazovanje 1.121 165 14,7 158 14,1

Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1.429 119 8,3 106 7,4

R - Umjetnost, zabava i rekreacija 31 4 12,9 3 9,7

S - Ostale uslužne djelatnosti 39 41 105,1 15 38,5

Izvor: Anketa poslodavaca 2014., HZZ

Najveći relativni porast zaposlenih ostvaren je kod mikro poslodavaca (15,4%) kod kojih je i najveća fluktuacija radne snage. S rastom veličine poslodavaca smanjuje se prosječan rast broja zaposlenih kao i fluktuacija radne snage.

Gledajući prema tipu poslodavca kod anketiranih obrtnika je zabilježen rast zaposlenih od 13,2%, a kod pravnih osoba 3,5%.

S obzirom na sektor vlasništva, poslodavci u privatnom sektoru iskazuju puno veću fluktuaciju ali i rast zaposlenih (6,4%), nego poslodavci u državnom ili javnom vlasništvu kod kojih je zabilježen rast zaposlenosti od 0,4%.

Prestanak rada radnika u 2013. godini

Tijekom 2013. kod anketiranih su poslodavaca prestala raditi ukupno 1.093 radnika što predstavlja 14,3% od ukupnoga broja zaposlenih na kraju 2012. godine.

Istek ugovora o radu na određeno vrijeme bio je najčešći oblik prestanka rada (u 58,3% slučajeva) bez obzira na veličinu poslodavca ili sektor vlasništva iako je nešto rjeđi u državnom sektoru i kod velikih poslodavaca. Otkazi od strane poslodavaca, ali i otkazi od strane radnika daleko su češći način prestanka radnog odnosa u privatnom sektoru nego u javnom sektoru, a nešto su češći kod mikro poslodavaca.

Grafikon 10. Struktura radnika koji su prestali raditi tijekom 2013. godine prema razlozima prestanka rada

Izvor: Anketa poslodavaca 2014., HZZ

45

Umirovljenje je vrlo rijetko razlog prestanka radnog odnosa kod mikro poslodavaca i poslodavaca u privatnom vlasništvu, a nešto učestaliji kod velikih poslodavaca te posebno u državnom odnosno javnom sektoru.

Tablica 45. Broj i struktura radnika koji su prestali raditi tijekom 2013. godine prema veličini i sektoru vlasništva poslodavaca (udio u %)

Broj radnika koji su prestali raditi

Otkaz od strane

poslodavca

Otkaz od strane

radnika

Sporazumni raskid

ugovora o radu

Istek ugovora o

radu na određeno vrijeme

Umirovljenje Neki drugi

razlog

UKUPNO 1.093 13,9 5,8 13,8 58,3 6,8 1,4

Veličina poslodavca Mikro – do 9 zaposlenih Mali – 10 do 49 zaposlenih Srednji – 50 do 249 zaposlenih Veliki – 250 i više zaposlenih

245 237 376 235

12,7 2,5

10,9 31,5

12,2 4,2 4,0 3,8

19,6 9,3

11,2 16,6

51,8 77,6 66,0 33,2

2,9 6,3 7,2

10,6

0,8 0,0 0,8 4,3

Sektor vlasništva Privatno ili pretežno privatno Državno ili javno Ostalo

738 320 35

18,0 5,9 0,0

8,1 0,9 2,9

16,3 9,7 0,0

53,7 64,7 97,1

2,6

17,2 0,0

1,4 1,6 0,0

Izvor: Anketa poslodavaca 2014., HZZ

Način traženja radnika za zapošljavanje

U 2013. godini, 78,8% anketiranih poslodavaca tražilo je radnike na jedan ili više načina prikazanih na Grafikonu 11. Najčešći način traženja radnika bio je putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čije je usluge posredovanja koristilo 59,1% anketiranih poslodavaca, a značajan udio predstavlja i traženje radnika putem osobnih poznanstava (40,9%). Poslodavci su rijetko koristili usluge posredovanja privatnih agencija za zapošljavanje (3,4%).

Grafikon 11. Struktura načina traženja radnika za zapošljavanje

Gledano prema veličini poslodavca, kod svih je najčešći oblik traženja radnika bilo posredovanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Veliki poslodavci su u jednakom postotku tražili radnike iz vlastite baze životopisa, a većim dijelom su potrebe oglašavali na Internetu. Srednje veliki poslodavci također su koristili Internet češće nego druge načine traženja radnika, a mali i mikro poslodavci više su se orijentirali na osobna poznanstva kod traženja radnika.

Poslodavci iz državnog i javnog sektora pri traženju radnika češće su koristili usluge posredovanja Zavoda i oglašavanja u medijima od poslodavaca iz privatnog sektora koji su osim usluga Zavoda orijentirani i na zapošljavanje putem osobnih poznanstava te uvidom u vlastitu bazu životopisa.

46

Poteškoće u pronalaženju potrebnih radnika

Poteškoće u pronalaženju potrebnih radnika imalo je 19,3% poslodavaca od onih koji su odgovorili na ovo pitanje. Učestalije od prosjeka poteškoće su imali veliki i mali poslodavci, a kod mikro i naročito srednje velikih poslodavaca poteškoće su bile manje. Također, poteškoće pri zapošljavanju imali su nešto učestalije poslodavci iz privatnog sektora nego oni u javnom sektoru.

Tablica 46. Struktura poslodavaca s poteškoćama pri zapošljavanju radnika tijekom 2013. godine prema veličini i sektoru vlasništva poslodavaca

Ukupno odgovora

Poslodavci s poteškoćama pri traženju radnika

Udio u %

UKUPNO 192 37 19,3

Veličina poslodavca Mikro – do 9 zaposlenih Mali – 10 do 49 zaposlenih Srednji – 50 do 249 zaposlenih Veliki – 250 i više zaposlenih

119 43 22 8

20 12 2 3

16,8 27,9 9,1 37,5

Sektor vlasništva Privatno ili pretežno privatno Državno ili javno Ostalo

137 44 11

31 6 0

22,6 13,6 0,0

Izvor: Anketa poslodavaca 2014., HZZ

Promatrajući po područjima djelatnosti, svaki treći poslodavac iz djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti kao i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, imao je poteškoće pri pronalaženju potrebnih radnika. Više od ostalih, poteškoće su imali i poslodavci iz djelatnosti prijevoza i skladištenja, ostalih uslužnih djelatnosti te umjetnosti, zabave i rekreacije, dok su se s problemima rijetko susretali poslodavci u komunalnim djelatnostima, građevinarstvu te javnoj upravi i obrani.

Kod poslodavaca koji su iskazali poteškoće kod pronalaženja radnika najčešći razlog je bio nedostatak osoba s traženom razinom obrazovanja (69,4%) i nedostatno radno iskustvo tražitelja zaposlenja (50,0%). Ove poteškoće su bile više izražene kod velikih, srednje velikih i malih poslodavaca, dok su mikro poslodavci u značajnom postotku naveli kao razlog nedostatak vještina kao što su komunikativnost, timski rad i slično (26,3%) te nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata (26,3%). Srednje veliki poslodavci su u velikom broju (50,0%) kao razlog naveli nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu plaću. Poslodavci iz privatnog sektora, osim nedostatka osoba s traženom razinom obrazovanja i nedostatnog radnog iskustva tražitelja zaposlenja, više od poslodavaca u javnom sektoru kao razlog su naveli i nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata te nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu plaću.

Grafikon 12. Struktura razloga poteškoća pri pronalaženju radnika

Izvor: Anketa poslodavaca 2014., HZZ

47

Najviše poteškoća anketirani poslodavci su imali s pronalaženjem radnika u zanimanjima: doktor/doktorica medicine, magistar/magistra farmacije, konobar/konobarica, kuhar/kuharica i frizer/frizerka.

Osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada

Donji podaci daju osnovni pregled stanja nezaposlenosti osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a u nastavku je vidljiva druga perspektiva, ona poslodavaca na temu zapošljavanja prvenstveno osoba s invaliditetom.

Tablica 47. Broj osoba u nepovoljnom položaju u ukupnom broju nezaposlenih

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega

Interes poslodavaca za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju

Tijekom istraživanja u sklopu provedbe analize poslodavcima su postavljana i pitanja koja se odnose na zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada. U istraživanju je sudjelovalo 12 poslodavaca s područja županije te su dali sljedeće odgovore:

Imate li zaposlene osobe s invaliditetom ili neku osobu iz posebno ugroženih skupina (liječeni ovisnici, bivši zatvorenici, žrtve obiteljskog nasilja i slično)?

Od 91,67% ispitanika koji su odgovorili, 45,46% je odgovorilo kako ima zaposlenu osobu iz navedenih skupina i to bivšeg zatvorenika te osobe s invaliditetom. 54,54% ispitanika odgovorilo je kako nema zaposlenu osobu iz navedenih skupina.

Koji su vaši razlozi za (ne)zapošljavanje takvih osoba?

75% ispitanika je odgovorilo na postavljeno pitanje. Ispitanici koji zapošljavaju osobe s invaliditetom kao razlog navode etičke norme poslovanja tvrtke kao dijela zajednice. 54,54% ispitanika odgovorilo je kako nema zaposlenu osobu iz navedenih skupina i to najčešće jer imaju loša prijašnja iskustva, zbog manjka stručnih znanja i vještina tih osoba ili zbog toga što se takve osobe nisu javljale na natječaje.

Osim u ovom namjenskom istraživanju za potrebe evaluacije, tijekom provedbe godišnje Ankete poslodavaca od strane HZZ-a postavljalo se pitanje o interesu poslodavaca za zapošljavanje osoba s invaliditetom (OSI). 2010. godine nitko nije pokazao spremnost za zapošljavanje OSI, 2011. godine poslodavci bili spremni prema planu zapošljavanja uposliti 5 osoba s invaliditetom, 2012. godine 2 osobe, 2013. godine 4 osobe, a u anketi 2014. godine nije tražen taj podatak.

Aktivnosti civilnog sektora na tržištu rada

Uloga civilnog sektora za razvoj tržišta rada raste s većom dostupnošću fondova EU koji tom sektoru daju značajna financijska sredstva upravo za projekte u tom području. Sagledavajući period od

Ukupan broj

nezaposlenih

Dugotrajno

nezaposleni

%

dugotrajno

nezaposlenih

Nezaposlene

osobe s

invaliditetom

(OSI)

%

nezaposlenih

OSI

Otežano

zapošljivi

%

otežano

zapošljivih

Nezaposleni

mladi 15-29

%

nezaposleni

mladi

2010. 6092 3495 57,37 126 2,07 193 3,17 2296 37,69

2011. 6183 3551 57,43 114 1,84 144 2,33 2329 37,67

2012. 7187 3902 54,29 123 1,71 103 1,43 2500 34,79

2013. 7282 4310 59,19 136 1,87 94 1,29 2711 37,23

48

protekle četiri godine, vidi se značajan porast projekata koji su provedeni upravo s ciljem razvoja tržišta rada kroz primarno uključivanje ranjivih skupina na tržištu rada.

Projekti usmjerenih na poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju

Tablica 48. Popis provedenih EU i drugih projekata usmjerenih na poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju

Godina Projekt Ciljna skupina

2010. Jačanje položaja žena na tržištu rada 152 žene

2011. Puni krug 111 dugotrajno nezaposlenih

2011. Djeluj za sebe 62 mladih osoba

2011. Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju OCD slijepe i slabovidne osobe

2011. Povećanje zapošljivosti radno sposobnih osoba u PSŽ i KKŽ 20 polaznika (ECDL…) + 24 PCM+ 20podrumar vinogradar

2011. Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju OCD slijepe i slabovidne osobe

2011. Mladi eko poljoprivredni poduzetnici 135 mladih nezaposlenih osoba s ruralnih područja

2011. Cvjetna budućnost 100 žena dugotrajno nezaposlenih s ruralnog područja

2011. Busy bees mladi i žene nezaposleni obrazovani za brigu o predškolskoj djeci

2012. Povezani cvijećem učenici srednje škole s lakšom mentalnom retardacijom

2012. Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju OCD slijepe i slabovidne osobe

2012. Imamo pravo ?! 4 radionica

2012. Praksa u Njemačkoj! - Posao u Hrvatskoj? 10 mladih nezaposlenih

2013. Moje irsko iskustvo 9 mladih nezaposlenih

2013. Menadžeri lokalnog razvoja 18 mlade VSS nezaposlene osobe

2013. I Cro ME 2 osobe nezaposlene i 1 zaposlena

2013. Pčelarski inkubator 20 polaznika nezaposlenih

2013-2015

Ljekoviti vrt 142 nezaposlenih osoba, nacionalne manjine

Izvor: PANORA – Regionalna razvojna agencija

49

Zaključci

Sagledavajući sve analizirane podatke možemo zaključiti kako će razina zaposlenosti u narednom razdoblju stagnirati, a zatim postepeno polako rasti poboljšanjem gospodarske situacije. Nezaposlenost će ostati visoka budući da ne postoje najave većih investicija u poslovni sektor1 a koje su radno intenzivne. Međutim sama kvaliteta i produktivnost rada će rasti budući da se ulaže u stjecanje novih znanja i kompetencija a i sami poslodavci su sve svjesniji važnosti razvoja ljudskih potencijala.

Trenutna situacija na tržištu rada posljedica je sveobuhvatnih gospodarskih, društvenih i političkih trendova u županiji i šire te ju treba tako i sagledati:

Obrazovni sektor naše županije se prilagođava potrebama tržišta rada te je visoka svijest o tome da će kvalitetnije obrazovanje rezultirati povećanjem tržišne konkurentnosti svojih učenika/studenata a tako i poslovnih subjekata u kojima će biti zaposleni. U prilogu tome govori broj novokreiranih obrazovnih programa bilo da su formalni ili neformalni u čemu prednjače ustanove za obrazovanje odraslih te veleučilište. Srednjoškolsko obrazovanje ulaže napore u opremanje svojih škola te stjecanju prvih projektnih iskustava kako bi učenicima pružili priliku za stjecanje znanja što bliža potrebama poslodavaca na tržištu rada.

Analiza je ukazala na pozitivan trend interesa odraslih osoba za obrazovanjem te da je većina obrazovnih programa financirana od strane pojedinaca koji vjeruju da će im nova znanja pomoći na tržištu rada. Nadalje je zamjetan trend financiranja obrazovanja odraslih kroz europske projekte što bi svakako u narednom razdoblju trebalo još više poticati. Upravo zbog toga je važno da obrazovne ustanove i drugi dionici na tržištu rada promoviraju koncept cjeloživotnog učenja i to kako na individualnoj razini tako i na razini organizacije. Za osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada potrebno je intenzivirati kreiranje i financiranje njima adekvatnih edukacija. Ponuđeni obrazovni programi svakako bi trebali biti rezultat provedene analize tržišta rada te odgovoriti na potrebe poslodavaca u regiji, na suvremene trendove i potrebu razvoja malog i srednjeg poduzetništva u županiji.

Obrazovanju za poduzetništvo je potrebno posvetiti veću pažnju, jer dugoročno gledano razvoj županije i poboljšanje situacije na tržištu rada ovisi ponajviše o uspješnosti novih poduzetnika i razvoju postojećih. Također je vidljivo da se dodatno treba promovirati pripravništvo i dosljednije organizirati učenička praksa.

Intenzivnija partnerska suradnja obrazovnog, javnog i privatnog sektora prilikom planiranja i analize obrazovnih potreba bi pridonijela smanjenju velikih razlika u potrebama i ponudi radne snage.

Gospodarstvo

Samo poboljšanje opće gospodarske klime može utjecati na povećanje stope zaposlenosti u našoj županiji. Očekuje se da će zapošljavanje u javnom sektoru stagnirati a jačati zapošljavanje u privatnim tvrtkama. Veliki napori se ulažu u obrazovanje za samozapošljavanje te u razvoj poduzetničkih inkubatora što bi u narednom promatranom razdoblju trebalo donijeti vidljive rezultate. Značajan trud je uložen i u popunjavanje osam industrijskih zona u županiji čijim osposobljavanjem su osigurani osnovni uvijeti za razvoj postojećih i otvaranje novih tvrtki.

Industrijski sektor naše županije se temelji na nekoliko jakih tvrtki koje nastoje učiniti pomak u svom poslovanju investirajući u korištenje modernih tehnologija. Dugoročno se može očekivati da će takva

1 Centar za investicije www.hgk.hr

50

poslovna politika dovesti do unapređenja obrazovne strukture zaposlenih kao i do pomaka u većem vrednovanju novih kompetencija djelatnika u odnosu na dosadašnje klasične radne vještine. Poljoprivreda kao tradicionalno jaka grana privrede ima potencijale za stvaranje novih radnih mjesta posebno mogućim okrupnjavanjem zemljišta te razvojem i boljom organizacijom tržišta za poljoprivredne proizvode. Turizam je u povojima no strateški je prepoznat kao grana gospodarstva u koju će se ulagati i koja može generirati nova radna mjesta.

Razlozi koji se generalno smatraju preprekom za neotvaranje ili sporo otvaranje radnih mjesta su visoki troškovi rada, preopterećenost propisanim davanjima, ograničavajuće zakonodavstvo, gubitak tržišta te slaba konkurentnost. Dodatno, globalizacija i tehnološki napredak brzo mijenjaju potrebe tvrtki. Tvrtke će morati sve brže prilagođavati svoje usluge i proizvode ako žele opstati na tržištu, a time i radnu snagu. Stoga će se tvrtke u skoroj budućnosti naći pred zadatkom da pomognu djelatnicima u stjecanju novih znanja i vještina dok će se djelatnici naći pred izazovom propitivanja prikladnosti njihovih kompetencija i spremnosti na promjenu.

Stanje na tržištu rada

Tržište rada Požeško-slavonske županije ima trend porasta broja nezaposlenih i pad broja zaposlenih, što je negativan pokazatelj i ukazuje da tržište nije dinamično. Raste udio dugotrajno nezaposlenih osoba u ukupnoj nezaposlenosti te udio mladih nezaposlenih osoba do 29 godina. Unatoč visokoj nezaposlenosti, poslodavci u anketi iskazuju poteškoće u pronalasku adekvatnih radnika, što ukazuje na strukturnu nezaposlenost i neusklađenost obrazovnog sektora s potrebama tržišta rada. Pozitivni trendovi vidljivi su u sve većem broju projekata financiranih sredstvima iz europskih fondova kojima su ciljane skupine upravo dugotrajno nezaposlene i teže zapošljive osobe te se sustavno radi na kreiranju novih obrazovnih programa i olakšanom pristupu obrazovanju tih osoba. Projekti civilnog sektora također se bave obrazovanjem i razvojem vještina osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada kao i na razvijanju svijesti poslodavaca o prednostima njihovog zapošljavanja. Također je pozitivan trend u korištenju Mjera aktivne politike zapošljavanja koje se svojim uvjetima i kriterijima za provedbu kontinuirano prilagođavanju potrebama poslodavaca, a povećava se i visina dostupnih financijskih sredstava.

51

POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA

Tablica 1. Broj stanovnika po dobi i spolu

Tablica 2. Škole, srednjoškolski programi i broj učenika koji su upisali i završili obrazovanje u šk. godini 2013./2014.

Tablica 3. Ukupno upisani studenti u akademskoj godini 2013./2014.

Tablica 4. Diplomirani studenti u akademskoj godini 2013.-2014. (stanje 1.9.2014.)

Tablica 5. Rezultati ankete studenata u 2013. godini

Tablica 6. Broj polaznika programa obrazovanja odraslih po pružatelju

Tablica 7. Broj programa, novih programa, polaznika i udjela nezaposlenih polaznika

Tablica 8. Izvori financiranja obrazovnih programa za odrasle u %

Tablica 9. Verificirani programi POU Obris

Tablica 10. Neformalni programi POU Obris

Tablica 11. Ponuda obrazovnih programa Učilišta Maestro

Tablica 12. Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega – financirani programi obrazovanja

Tablica 13. Broj polaznika edukacija za poduzetnike i poduzetništvo po pružatelju edukacije

Tablica 14. Poduzetnički centar Pleternica – broj pruženih usluga

Tablica 15. Poduzetnički centar Pakrac – broj polaznika i programi obrazovanja

Tablica 16. HGK Županijska komora Požega – broj polaznika i programi obrazovanja

Tablica 17. PANORA – Regionalna razvojna agencija – Broj polaznika i programi obrazovanja

Tablica 18. Broj provedenih edukacija od strane OCD

Tablica 19. Broj polaznika u edukacijama od strane OCD koje su odgovorile na upitnik (N=12)

Tablica 20. Karakteristike potencijalnih viškova radnika (udio u %)

Tablica 21. Usavršavanja radnika anketiranih poslodavaca

Tablica 22. Zanimanja za koja su anketirani poslodavci iskazali potrebe za zapošljavanjem u 2014. godini

Tablica 23. Iskazane potrebe za vještinama radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2014. godini prema veličini i sektoru vlasništva poslodavca, prosjek

Tablica 24. Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata

Tablica 25. Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata

Tablica 26. Broj stipendista prema davatelju stipendija

Tablica 27. Izdvajanja za stipendije u HRK

Tablica 28. Broj trgovačkih društava

Tablica 29. Neto plaće i nadnice trgovačkih društava

Tablica 30. Ukupni prihodi trgovačkih društava

52

Tablica 31. Izdaci za razvoj trgovačkih društava

Tablica 32. Broj zaposlenih krajem razdoblja trgovačkih društava

Tablica 33. Pregled otvorenih i zatvorenih obrta

Tablica 34. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Požeško-slavonskoj županiji

Tablica 35. Broj zadruga, zadrugara, zaposlenih i godišnji prihod

Tablica 36. Djelatnost zadruga u 2013. godini

Tablica 37. Broj nezaposlenih po mjesecima

Tablica 38. Indeks broja nezaposlenih u odnosu na baznu godinu 2010.

Tablica 39. Broj osoba u sezonskom zapošljavanju, zapošljavanju izvan županije i u inozemstvu

Tablica 40. Broj osoba ukupno i izdvojeno žena, korisnika mjera HZZ-a u evidenciji po godinama

Tablica 41. Broj osoba ukupno i izdvojeno osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada, korisnika mjera HZZ-a u evidenciji po godinama

Tablica 42. Zaposlenost po djelatnostima

Tablica 43. Promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca tijekom 2013. godine

Tablica 44. Udio zapošljavanja i prestanka rada u ukupnoj zaposlenosti anketiranih poslodavaca tijekom 2013. prema područjima djelatnosti

Tablica 45. Broj i struktura radnika koji su prestali raditi tijekom 2013. godine prema veličini i sektoru vlasništva poslodavaca

Tablica 46. Struktura poslodavaca s poteškoćama pri zapošljavanju radnika tijekom 2013. godine prema veličini i sektoru vlasništva poslodavaca

Tablica 47. Broj osoba u nepovoljnom položaju u ukupnom broju nezaposlenih

Tablica 48. Popis provedenih EU i drugih projekata usmjerenih na poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju

Grafikon 1. Prirodni prirast stanovništva u Požeško-slavonskoj županiji

Grafikon 2. Vanjska migracija stanovništva Požeško-slavonske županije 2011. godine

Grafikon 3. Doseljeno i odseljeno stanovnika u 2011. u Požeško-slavonskoj županiji

Grafikon 4. Radno sposobno stanovništvo po statusu aktivnosti

Grafikon 5. Stipendisti prema smjeru obrazovanja

Grafikon 6. Djelatnost zadruga u 2013. godini

Grafikon 7. Kretanje broja nezaposlenih od 2010. do 2013. godine

Grafikon 8. Osobe u sezonskom zapošljavanju, zapošljavanju izvan županije i u inozemstvu po mjesecima

Grafikon 9. Broj zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji od 2010. do 2013.

Grafikon 10. Struktura radnika koji su prestali raditi tijekom 2013. godine prema razlozima prestanka rada

Grafikon 11. Struktura načina traženja radnika za zapošljavanje

Grafikon 12. Struktura razloga poteškoća pri pronalaženju radnika