Financijska tržišta - poslovnaskola.hr · Analiza financijskih tržišta(2) Fundamentalna analiza (eng.Fundamental Analysis) Fundamentalna analiza predstavlja rezultate čitavih

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Financijska tržišta

Zagreb, travanj 2019.

2

Sadržaj dvodnevnog modula

1 • UVOD

2 • UPRAVLJANJE FINANCIJAMA I PLANIRANJE

3 • EKONOMSKI POJMOVI I MEĐUOVISNOSTI VARIJABLI

4 • FINANCIJSKO TRŽIŠTE, REGULACIJA I PLAĆANJA

5 • FINANCIRANJE

6 • JAVNE FINANCIJE I MEĐUOVISNOSTI S BANKAMA

7 • ANALIZA I POKAZATELJI POSLOVANJA BANKE

8 • ANALIZA I POKAZATELJI POSLOVANJA KOMPANIJA

9 • REKAPITULACIJA

10 • ISPITNA PITANJA

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Financijski instrumenti

4


Koje instrumente/proizvode financijskih tržišta poznajete?

Uloga financijskog tržišta

Zašto su financijska tržišta važna za nacionalnu ekonomiju?

Zašto se i građani /tvrtke uključuju na financijska tržišta?

Koje vrste rizika postoje (poznajete) na financijskim tržištima?

Boniteti sudionika na tržištu

5

Koje financijske instrumente poznajete?

6

Koje financijske instrumente poznajete?

Trezorski zapisi

Blagajnički zapisi

Komercijalni zapisi

Obveznice

Dionice

Izvedenice (Forward, Swap, Opcije )

Repo ugovori

Depoziti

Fondovi

7

Koje proizvode financijskih tržišta poznajete?

8

Koje proizvode financijskih tržišta poznajete?

Depozit / Kredit

Stambena štednja

Polica životnog osiguranja

Životno osiguranje sa ulogom u investicijske fondove (UL –unit linked)

Dobrovoljni i obvezni mirovinski fondovi

Investicijski fondovi

Nekretninski fondovi

Certifikati

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Uloga financ. tržišta


POJEDINCI (STANOVNIŠTVO)

KOMPANIJE

DRŽAVA / JEDINICE

SAMOUPRAVE

VIŠAK / PONUDA

LIKVIDNOST

SREDSTVA

KAPITAL



KOMPANIJE

DRŽAVA / JEDINICE

SAMOUPRAVE



KOMPANIJE

DRŽAVA / JEDINICE

LS

BANKE

ŠTEDIONICE

OSIGURANJE IMOVINE I ŽIVOTA

MIROVINSKI FONDOVI

INVESTICIJSKI FONDOVI

LEASING FACTORING

FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA

OSTALE FINANCIJSKE INSTITUCIJE



KOMPANIJE

DRŽAVA / JEDINICE

LS

BANKE

ŠTEDIONICE


MIROVINSKI FONDOVI


LEASING FACTORING



MANJAK /POTRAŽNJA

LIKVIDNOST

SREDSTVA

KAPITAL



KOMPANIJE

DRŽAVA / JEDINICE

LS

BANKE

ŠTEDIONICE


MIROVINSKI FONDOVI


LEASING FACTORING




KOMPANIJE

DRŽAVA / JLS



KOMPANIJE

DRŽAVA / JEDINICE

LS

BANKE

ŠTEDIONICE


MIROVINSKI FONDOVI


LEASING FACTORING




KOMPANIJE

DRŽAVA / JLS


VIŠAK / PONUDA

LIKVIDNOST

SREDSTVA

KAPITAL

MANJAK /POTRAŽNJA

LIKVIDNOST

SREDSTVA

KAPITAL<

Što se događa kad je veća potražnja ?


VIŠAK / PONUDA

LIKVIDNOST

SREDSTVA

KAPITAL

MANJAK

/POTRAŽNJA

LIKVIDNOST

SREDSTVA

KAPITAL

>

Što se događa kad je veća ponuda ?


VIŠAK / PONUDA

LIKVIDNOST

SREDSTVA

KAPITAL

MANJAK /POTRAŽNJA

LIKVIDNOST

SREDSTVA

KAPITAL

=

Dovesti u ravnotežu ponudu i potražnju putem kamatne stope.

RAZVIJEN FINANCIJSKI

SUSTAV,

BOLJA REGULATIVA

Zašto su financijska tržišta važna za ekonomiju?


SUSTAV,

BOLJA REGULATIVA

EFIKASNA ALOKACIJAKAPITALA,

BOLJA ZAŠTITA

SUDIONIKANA

TRŽIŠTU



SUSTAV,

BOLJA REGULATIVA

EFIKASNA ALOKACIJAKAPITALA,

BOLJA ZAŠTITA

SUDIONIKANA

TRŽIŠTU

RAZVIJENIJEGOSPODARSTVO,

VEĆI BDP,

RAZVIJENA NACIJA


22


Koje proizvode financijskih tržišta postoje (poznajete)?



Zašto se i građani i tvrtke uključuju na financijska tržišta?



23

Ciljevi građana na financijskim tržištima

Efikasna alokacija viška sredstava

Jednostavnost pristupa domaćim i svjetskim tržištima

Jednostavnost i brzina upravljanja sredstvima

Kratkoročno upravljanje tekućom likvidnošću

Dugoročno upravljanje viškom sredstava

Stvaranje bogatstva

Zaštita od inflacije

Sredstva za školovanje

Sredstva za mirovinu

Potreba za raznim vrstama ulaganja - diversifkacija

24

Ciljevi tvrtki na financijskim tržištima

Efikasna alokacija viška sredstava

Jednostavnost i brzina upravljanja sredstvima

Kratkoročno upravljanje tekućom likvidnošću

Povećanje vrijednosti tvrtke

Mogućnost jeftinijeg financiranja

Mogućnost razvoja kroz povećanje kapitala

Zaštita od valutnog rizika

Stocks Commodities

Bonds Money

Market

Inflation upInflation down

GD

P s

low

do

wn

GD

P u

p

Inflation increaseInflation decrease

GD

P g

row

thG

DP

slo

wdow

nProizvodi za sve cikluse u gospodarstvu

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Vrste tržišta

Financijsko tržište – općenito

FINANCIJSKO TRŽIŠTE

ORGANIZIRANA I SPONTANA

PRIMARNA I SEKUNDARNA

TRŽIŠTA NOVCA I KAPITALA


TRŽIŠTE DEVIZATRŽIŠTE NOVCA I

KAPITALATRŽIŠTE

KRIPTOVALUTA


TRŽIŠTE NOVCA< 1 godine

TRŽIŠTE KAPITALA> 1 godine

Financijsko tržište - prema roku dospijeća


TRŽIŠTE DUGA

KRATKOROČNEOBVEZNICE

DUGOROČNEOBVEZNICE

TRŽIŠTE VLASNIČKOG

KAPITALA

Financijsko tržište - prema vrsti kapitala

Benchmark – referentni pokazatelji(1)

Referentni pokazatelj (engl. Benchmark) je referentni pokazatelj uspješnosti, mjerilo vrijednosti ili standard prema kojem se mjeri uspješnost ulaganja i kvaliteta upravljanja imovinom . Najčešći takvi indeksi su tržišni indeksi npr. MSCI (skr. Morgan Stanley Composite Index) s kojima se uspoređuje povrat neke investcije.

OBVEZNICE

DIONICE

KAMATNE STOPE

INDEKSI

OSTALI POKAZATELJI

Sirovine

Valutni parovi

Indeks straha

Benchmark – dionički indeksi(2)

Burzovni indeksi su prosjek cijena vrijednosnih papira izražen u odnosu na ranije utvrđenu bazičnu tržišnu vrijednost.

Indeks se koristi za analizu funkcioniranja burze i predstavljaju jedan od najznačajnijih pokazatelja razvoja financijskog tržišta, kao i gospodarstva u cjelini.

Benchmark – dionički indeksi(3)

CROBEX dionički indeks Zagrebačke burze u uporabi od 1. rujna 1997. godine. Započeo je s vrijednošću od 1000 bodova, a prema posljednjoj reviziji čine ga dionice 25 izdavatelja.. CROBEX© je indeks vagan na osnovi free float tržišne kapitalizacije, pri čemu je težina pojedine dionice ograničena na 15%.

Benchmark – referentne stope(4)

Fed Fund Rate – kamatna stopa po kojoj registrirane banke mogu pozajmiti novac od FED-a, ukazuje na pogled FED-a na ponudu novca.

LIBOR (London Interbank Offered Rate) je kamatna stopa koju velike banke u Londonu obračunavaju jedne drugima za posudbu novca.

EURIBOR (Euro Interbank Offered Rate) je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu za valutu euro (EUR). Utvrđuje se dnevno kao prosječna stopa po kojoj prvoklasne banke jedna drugoj u Eurozoni posuđuju neosigurana sredstva u EUR

ZIBOR

NKS

Benchmark – obveznice (5)

CROBIS je službeni obveznički indeks Zagrebačke burze koji se objavljuje od 1. listopada 2002. godine. Kao bazni datum utvrđen je 30. rujna 2002. godine, a bazna vrijednost postavljena je na 100 bodova. CROBIS je cjenovni indeks vagan na osnovu tržišne kapitalizacije, pri čemu težina pojedine obveznice u indeksu ne prelazi 35 posto

Benchmark – obveznice (6)

Razlika prinosa (engl. Spread) je razlika prinosa između obveznica s rizikom oglušenja plaćanja u odnosu na obveznice bez rizika uz uvjet istog roka dospijeća.

Oglušenje (engl. Default) je izostanak plaćanja obaveza prema vjerovnicima, neovisno radi li se o kamatnom kuponu ili vraćanju glavnice. Kako bi prihvatili rizik oglušenja, investitori zahtjevaju veći prinos u odnosu na npr. njemačku obveznicu. Ta razlika prinosa je premija rizika koja se u terminima naziva i CDS - Credit Default Spread.

DEUTSCHE BUND

2Y

10Y

US TREASURY

2Y

10Y

Benchmark – devizna tržišta(7)

Devizno tržište je velik dio ukupnog financijskog tržišta, a na njemu se razmjenjuju devize. Svjetsko devizno tržište nema određenu geografsku lokaciju, posebnu organizacijsku strukturu i radno vrijeme. Čini ga centralne i velike svjetske komercijalne banke koje međusobno trguju konvertibilnim devizama 24 sata dnevno.

Benchmark – različiti pokazatelji(8)

Benchmark – kriptovalute(9)

Bitcoin je vrsta kriptovalute, vrijednosti koja je dostupna isključivo u digitalnom formatu i koja radi na temelju tehnologije šifriranja. Bitcoin nije zakonsko sredstvo plaćanja i ne može ispuniti većinu monetarnih funkcija.Koncept Bitcoina prvi put je opisan 2008. godine. Cilj je bio stvoriti valutu koja je neovisna od državnih institucija i poslovnih banaka. Ovih dana, uglavnom se koristi za špekulacije.

Nekretnine

Stanovi, apartmani, kuće, stambeni projekti

Tržište sirovina ( Commodities)

Metali – zlato, srebro, platina, bakar, aluminij

Poljoprivredne kulture – pšenica, kukuruz, kako,kava

Tematsko investiranje

Demografski razvitak

Etičke investicije npr. obnovljivi izvori

Okoliš

Zemlja, sunce, voda,

Ostale mogućnosti investiranja

Luksuzna roba, nakit

Ulaganje u umjetnička djela npr. “stare majstore”

Old timer automobili

Vinske arhive

Alternativno tržište(10)

Tehnička analiza

Trend modeli

Analiza zemlje

Pojedinačni odabir

Fundamentalna analizaMakroekonomske procjene

Sektorska analiza

Sentiment

Domaći vs. međunarodni

Analiza novčanog tijeka

Osobni stav

Analiza financijskih tržišta(1)

Analiza financijskih tržišta(2)

Fundamentalna analiza (eng.Fundamental Analysis) Fundamentalna analiza predstavlja rezultate čitavih ekonomija, industrijskih grana i samih kompanija.

Tehnička analiza (eng.Technical analysis) Metoda procjene vrijednosnica procjenom povijesnih cijena i volumena. Analitičari vjeruju da su povjesni podaci dobri indikatori budućih kretanja.

Analiza raspoloženja tj.”sentimenta” – tržišni “momentum”

Makroekonomska analiza

Monetarna politika

Fiskalna politika

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Rizici financ. tržišta

43


Koje proizvode financijskih tržišta postoje (poznajete)?



Zašto se i građani i tvrtke uključuju na financijska tržišta?



Osnovne postavke rizika

Zarada / Prinos

Rizik gubitkaLikvidnost / Investicijski horizont

Svaki bi sudionik trebao za sebe odrediti svoje prioritete, vremenski rok kao i toleranciju prema riziku !

Zarada / Prinos

OMJER ZARADE / RIZIKA

RIZIK

ZARADA

Zarada/Rizik- je li omjer baš linearan?

46

Neki rizici na financijskim tržištima

47


Kreditni rizik

- da li će se preuzeta obveza uopće realizirati ?

- npr. odobreni krediti gospodarstvu ili građanstvu

- nemogućnost vraćanja oročenih depozita

48


Kreditni rizik

Reputacijski rizik

- npr. neka je financijska institucija financira subjekte koji su povezani s kriminalnim aktivnostima ili financiranjem terorizma, dječji rad, trgovinu oružjem ( HS produkt), zagađenje, sječu tropskih šuma, kockarnice, zaštita ozona

- (djelatnosti isključene za financiranje)

- malverzacije u poslovanju

- povjerenje u financijske institucije je ključno

- povjerenje u državne institucije

49


Kreditni rizik

Reputacijski rizik

Rizik likvidnosti

- nemogućnost prodaje nekog instrumenta / nekretnine / potraživanja

- nelikvidnost / insolventnost

50


Kreditni rizik

Reputacijski rizik

Rizik likvidnosti

Valutni rizik

- rizik promjene tečaja npr. krediti u CHF ili EUR

- imovina ili obveze u drugoj valuti

51


Kreditni rizik

Reputacijski rizik

Rizik likvidnosti

Valutni rizik

Rizik promjene propisa

- npr. administrativno fiksiranje tečaja CHF

- uvođenje poreza na kamatu na štednju

- uvođenje poreza na kapitalnu dobit

- ukidanje kredita s valutnom klauzulom

52


Kreditni rizik

Reputacijski rizik

Rizik likvidnosti

Valutni rizik


Rizik promjene cijene (klasični tržišni rizik)

- npr. vrednovanje imovine u aktivi banke

- stanovi u hipoteci,

- police životnog osiguranja uz vinkulaciju,

- kolaterali u VP ( margin krediti),

53


Kreditni rizik

Reputacijski rizik

Rizik likvidnosti

Valutni rizik


Rizik promjene cijene

Politički rizik

- izbori, promjena vlasti npr. Grčka, SAD

- ratno stanje npr. Ukrajina, Sirija

54


Kreditni rizik

Reputacijski rizik

Rizik likvidnosti

Valutni rizik



Politički rizik

Rizik vezan uz operativno poslovanje banke

- nemogućnost provođenja propisa

- neusklađenost s zbog organizacijskih / tehničkih / ljudskih manjkavosti

- neodgovarajuća praksa poslovanja

- procedure, pravilnici i upute

- nedovoljna kontrola / nadzor / revizija

55


Kreditni rizik

Reputacijski rizik

Rizik likvidnosti

Valutni rizik



Politički rizik

Rizik vezan uz operativno poslovanje banke

Sistemski rizik

- ECB definira sistemski rizik kao ‘rizik doživljaja snažnog šoka koji nepovoljno utječe na sistemski važne institucije ili tržišta’. Sistemski rizik predstavlja rizik nastanka situacije u kojoj problemi likvidnosti i loše poslovanje jedne kompanije ili banke mogu utjecati na propast cijele industrije ili ekonomije.

56

Kojim je sve rizicima izložena Vaša banka?(Bonitetno konsolidirnano izvješće )

Strateški rizik

Kreditni rizik (osnovni, rezidualni,migracijski, ..)

Rizik države

Koncentracijski rizik

Tržišni rizik (opći i specifičan pozicijski, robni rizik...)

Rizik likvidnosti (financiranja i tržišni rizik likvidnosti)

Rizik eksternalizacije

Valutni rizik (npr. Valutno inducirani kreditni rizik, ili rizik vlasničkih udjela banke vezano uz valutni rizik)

Rizik namire i Rizik druge ugovorne strane

Osiguravateljni rizik (smanjenje vrijednosti osigurane imovine)

Rizik nekretnina (smanjenje tržišne vrijednosti nekretnina u vlasništvu)

Upravljački rizik (organizacijska struktura banke)

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Financ. infrastruktura

58

Koliko vjerujemo bonitetu sudionika na financijskim tržištima?

kreditna institucija

dužnik / vjerovnik

izdavatelj vrijednosnog papira

regulator /država

infrastruktura:

tržište novca i kapitala

ZSE, HNB, HANFA, DAB,

državne agencije,

SKDD,

NKS – FINA,

HSVP - HNB

59

Boniteti sudionika na financijskim tržištima

HRVATSKA NARODNA BANKA (HNB) www.hnb.hr

HNB je centralna banka u RH nadležna za rad svih banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga u RH. U nadležnost HNB-a spada očuvanje stabilnosti financijskog sustava, stabilnost cijena i tečaja.

HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA (HANFA) www.hanfa.hr

HANFA je državna agencija koja nadzire poslovanje cjelokupnog nebankarskog financijskog sektora. U načelu, svakodnevno provjerava rade li svi sudionici na tržištima kapitala i novca (kao i sama tržišta) prema propisanim pravilima.

DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU BANAKA www.dab.hr

SREDIŠNJE KLIRINŠKO DEPOZITNO DRUŠTVO (SKDD) www.skdd.hr

SKDD je institucija nadležna prijeboj i namiru transakcija vrijednosnim papirima u RH te dodjeljivanje jedinstvenih ISIN oznaka.

http://www.hnb.hr/

http://www.hanfa.hr/

http://www.dab.hr/

http://www.skdd.hr/

60

Boniteti sudionika na financijskim tržištima

ZAGREBAČKA BURZA (ZSE) www.zse.hr

ZSE je središnje mjesto trgovanja vrijednosnim papirima u RH. Osim na ZSE, trgovanje se obavlja na Multilateralnim trgovinskim platformama i OTC.

TRŽIŠTE NOVCA www.trzistenovca.hr

Tržište novca je organizirano povezivanje ponude i potražnje instrumenata novčanog tržišta: novca (kuna i deviza), kratkoročnih vrijednosnih papira, dugoročnih vrijednosnih papira u posljednjoj godini dospijeća te ostalih instrumenata novčanog tržišta.

AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA www.aztn.hr

AGENCIJA ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA www.azop.hr

MINISTARSTVO FINANCIJA www.mfin.hr

http://www.zse.hr/

http://www.trzistenovca.hr/

http://www.aztn.hr/

http://www.azop.hr/

http://www.mfin.hr/

61

USLUGE SKDD

USLUGE

PORAVNANJA

I NAMIRE

USLUGE

DEPOZITORIJA

ČLANOVI IZDAVATELJI

ČLANOVI SUDIONICI

Na primjer: bonitet SKDD

62

Plaćanja (1)

Nacionalni klirinški sustav (NKS) je međubankovni platni sustav za multilateralni obračun po neto načelu većeg broja platnih transakcija u kunama koje glase na relativno male iznose.

Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP) platni je sustav u kojemu se platne transakcije u kunama namiruju u realnom vremenu na bruto načelu, a riječ je uglavnom o relativno velikim iznosima.

TARGET2 je platni sustav za namiru platnih transakcija u eurima u realnom vremenu na bruto načelu. TARGET2-HR nacionalna komponenta započela je s produkcijskim radom 1. veljače 2016.

EuroNKS platni je sustav koji obrađuje međubankovne platne transakcije SEPA kreditnih transfera u eurima. Platni sustav EuroNKS započeo je s radom 6. lipnja 2016.

SEPA (engl. Single Euro Payment Area) predstavlja jedinstveno područje platnog prometa u eurima na kojemu će potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti raditi plaćanja i primati uplate u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji. Cilj inicijative SEPA-e je uspostava jedinstvenog sustava platnog prometa. Područje SEPA-e obuhvaća 34 države: sve članice EU-a te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.

63

Plaćanja (2)

SEPA platni instrumenti:

Kreditni transferKreditni transfer jest nacionalna ili prekogranična platna usluga kojom se račun za plaćanje primatelja plaćanja odobrava za platnu transakciju ili niz platnih transakcija na teret platiteljeva računa za plaćanje od strane pružatelja platne usluge kod kojeg se vodi platiteljev račun za plaćanje, na osnovi instrukcije koju daje platitelj.

Izravno terećenjeIzravno terećenje jest nacionalna ili prekogranična platna usluga za terećenje platiteljeva računa za plaćanje, kada platnu transakciju inicira primatelj plaćanja na osnovi suglasnosti platitelja.

Stocks Commodities

Bonds Money

Market

Inflation upInflation down

GD

P s

low

do

wn

GD

P u

p

Inflation increaseInflation decrease

GD

P g

row

thG

DP

slo

wdow

nCiklusi u gospodarstvu

65

Ciklusi u gospodarstvu

Kako to izgleda u stvarnosti ?

Film: Margin Call – Fire sales(1) - 8 minuta

“Margin Call” (2011)

MOLIM VAS REZIMEZahvaljujem na pozornosti!

©Dr. Pendl & Dr. Piswanger


Documents

Financijska tržišta - poslovnaskola.hr · Analiza financijskih tržišta(2) Fundamentalna analiza (eng.Fundamental Analysis) Fundamentalna analiza predstavlja rezultate čitavih