Upload
others
View
12
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
______________________________________________________________________________
ANALIZA STANJA I POTENCIJALA KORIŠĆENJA BIOMASE
U GRADU BORU
Pripremljeno za:
RARIS - Regionalnu agencija za razvoj istočne Srbije,
Trg oslobođenja bb, 19000 Zaječar
Pripremio:
Jul, 2020
Vojislav Milijić, Foragrobio cc doo
Šumska 9-III/1, Subotica
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 2 of 30
Sadržaj
Lista tabela
Lista slika
Lista grafikona
Lista skraćenica
1. Sažetak .................................................................................................................................................................... 4
2. Definisani zadaci ..................................................................................................................................................... 6
3. Metodologija ........................................................................................................................................................... 7
4. Pozadina ................................................................................................................................................................ 11
5. Raspoloživost biomase .......................................................................................................................................... 11
5.1. Raspoloživost ogrevnog drveta, šumskih ostataka, pilanskih ostataka .............................................................. 12
5.2. Raspoloživost drvenaste vegetacije iz čišćenja ivica puteva i obala reka ............................................................ 14
5.3. Raspoloživost drvenaste vegetacije iz orezivanja i čišćenja voćnjaka.................................................................. 15
5.4. Raspoloživost poljoprivredne biomase ............................................................................................................... 15
6. Logistički model snabdevanja drvnom sečkom ...................................................................................................... 16
6.1. Koncept snabdevanja ......................................................................................................................................... 16
6.2. Snabdevači drveta i drvne sečke ......................................................................................................................... 20
6.2.1. Javno preduzeće za gazdovanje šumama – JP Srbijašume ............................................................................... 20
6.2.2. Mali Vlasnici privatnih šuma ........................................................................................................................... 20
6.2.3. Srednji vlasnici šuma ....................................................................................................................................... 20
6.2.3.1. Eparhija Timočka .......................................................................................................................................... 20
6.2.4. Ostali korisnici šuma ........................................................................................................................................ 21
6.2.5. Proizvođači drvne sečke ................................................................................................................................... 21
6.3. Snabdevanje biomasom i ugovaranje snabdevanja drvnom sečkom .................................................................. 21
8. Zaključci i preporuke donosiocima odluka ............................................................................................................. 26
9. Literatura i izvori ................................................................................................................................................... 28
10. Prilozi .................................................................................................................................................................. 29
10.1. Putna mreža Bora i susednih opština ................................................................................................................ 29
10.2. Mreža reka i šumska područja u Boru i susednim opštinama ............................................................................ 30
Lista tabela
T-1: Osnovne informacije o Gradu Boru ............................................................................................................................ 11 T-2: Raspoloživost drvne biomase na teritoriji Grada Bora ............................................................................................... 12 T-3: Raspoloživost drvne biomase sa ivica lokalnih puteva u Boru i susednim opštinama ............................................... 14 T-4: Raspoloživost drvne biomase sa obala vodotoka u Boru i susednim opštinama ....................................................... 14 T-5: Učenici u lancu snabdevanja drvnom sečkom za Bor ................................................................................................. 19 T-6: Drvna biomasa: jedinice, konverzioni faktori i cene u okruženju Bora ....................................................................... 23 T-7: Drvna sečka: jedinice, konverzioni faktori i preporučene cene .................................................................................. 25
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 3 of 30
Lista slika F-1: Pozicija Grada Bora .................................................................................................................................................... 11 F-2: Zona snabdevanja: radijus od 20km od Bora ............................................................................................................. 12 F-3: Vegetacija sa ivica puteva .......................................................................................................................................... 15 F-4: Model snabdevanja drvnom sečkom .......................................................................................................................... 17 F-5: Primenljiv materijal za drvnu sečku i primenljiv kvalitet drvne sečke: zeleni i sveži šumski i ostali ostaci, zelena sečka skladištena na otvorenom ....................................................................................................................................... 18 F-6: Kapaciteti potrebni za skladištenje, proizvodnju i transport sirovina i drvne sečke – iverači, samo-istovarne prikolice i vozila, telehendleri ili frontalni utovarivači ..................................................................................................................... 18
Lista skraćenica
BMZ Nemačko federalno Ministarstvo za ekonomsku saradnju
BLTC Logistički i trgovinski centar za biomasu
KOGP Kogenerativno postrojenje za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije
SDG Sistem daljinskog grejanja
DKTI Nemačka inicijativa za klimu
EUR, € Euro
JP Javno preduzeće
GIZ DeutscheGesellschaftfürInternationaleZusammenarbeit (GIZ) GmbH
GIZ-DKTI Program razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji
ha hektar
kg kilogram
mm millimetar
m³ kubni metar
MW Megavat
prm Prostorni metar
ŠG Šumsko gazdinstvo
Ton, t tona
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 4 of 30
1. Sažetak
Projekti vezani za korišćenje biomasu u Gradu Boru do sada nisu razvijani, iako je bilo ideja i inicijativa za
planiranjem kotlarnica drvnu sečku u okviru gradske bolnice. Ove godine pokrenuta je ideja da se deo sistema
daljnskog grejanja u južnom delu Grada odvoji od centralnog sistema i da se napravi nova kotlarnica na drvnu
biomasu koja će proizvoditi toplotnu energiju za ovaj deo grada.
Glavni nalazi o raspoloživosti biomase su sledeći:
• Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u ovoj zoni je 35,000ha, od čega je 70% u privatnom, a
30% u državnom vlasništvu;
• Ukupan planirani prinos je oko 49.000 m3i to 29.000 m3 ogrevnog i celuloznog drveta, uz 15.000 m3
tehničkog drveta;
• U proizvodnji ostane oko 5.000 m3 šumskog ostatka, od čega je 2.500 m3 iskoristivo ili 2.700tona
šumskog ostatka godišnje, mahom tvrdih lišćara.
• Obzirom da nema razvijenih drvno-prerađivačkih kapaciteta i da se tehničko drvo uglavnom
transportuje i prerađuje u zapadnoj Srbiji, raspložive količine pilanskih ostataka nisu računate.
• Količine ogrevnog drveta koje se proizvedu kako na teritoriji Grada Bora tako i susednih opština jesu
raspložive ali se za njih treba izboriti na tržišti. Za šumskim ostacima gotovo da i ne postoji tražnja, a
ukoliko se kapacitet budućih projekata bude oslanjao na loklane šumske ostatke, uz dopunu
ogrevnim drvetom ili drvetom iz drugih izvora, može se izgraditi toplana kapaciteta 3-4MW. Ovakav
kapacitet omogućuje korišćenje drvne sečke lošijeg kvaliteta;
• Ukupna količina raspoložive drvne biomase iz čišćenja ivica lokalnih puteva na teritoriji Bora je 500
tona godišnje. Ukupna količina raspoložive drvne biomase koja se može sakupiti čišćenjem vegetacije
sa obala vodotoka drugog reda na teritoriji opštine Bor je do 350 tona godišnje, plus oko 400 tona
godišnje sa obala Timoka kojima upravljaju JP Srbijavode. Količine raspoložive biomase sa obala reka
i ivica puteva, se mogu uzeti u obzir uz velike rezerve i to samo kao dopunske količine u slučaju da
razmera kotlarnice omogućava korišćenje drvne sečke lošeg kvaliteta;
• Bor ima deficit od 200tona slame godišnje, što znači da za potrebe stočarske proizvodnje farmeri
moraju da dopremaju slamu iz susednih opština. Zato se korišćenje poljoprivredne biomase za
proizvodnju toplotne energije u Boru može eliminisati kao opcija.
Imajući u vidu da Bor ima razvijen sistem daljinskog grejanja i da je optimalan kapacitet kotlarnica na drvnu
sečku od 3-4MW, shodno rasploživoj sirovini, i mogućnostima za toleranciju sečke lošijeg kvalteta. U ovom
slučaju potrebne količine drvne sečke bi bile na nivou od 2.000-3.000tona godišnje. Obzirom na raspložive
količine ogrevnog drveta ali i šumskog ostatka, kao i drveta koje se može obezbediti sa ivica puteva i obala
reka na teritoriji Grad Bora možemo da zaključimo da obezbeđenje ovih količina ne bi trebalo da predstavlja
izazov. Specijalizovani proizvođači u okruženju postoje, a imajući u vidu zahtevani kvalitet drvne sečke u
smislu sadržaja pepela, sirovine koje mogu da se koriste za proizvodnju su: ogrevno drvo, pilanski ostaci,
šumski ostaci, kao i drvni ostaci sa ivica puteva i obala reka. Samo na teritoriji grada se proizvede preko
29,000 m³ ogrevnog drveta koje se i pored visoke tražnje, može obezbediti za lokalnu proizvodnju drvne
sečke, uz 2.700 tona šumskog ostatka i 1.200 tona drveta koje se može obezbediti održavanje ivica puteva
i obala reka za koje u ovom trenutku ne postoji tražnja. Kotlarnica kapaciteta 3-4MW se može snabdevati
sečkom iz lokalnih šumskih i drugih drvnih ostataka, za kojima ne postoji tražnja na tržištu, uz povremene
dopune sa sečkom iz ogrevnog drveta.
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 5 of 30
Imajući u vidu traženi sadržaj vode, ogrevno drvo ne mora da se suši pre iveranja. Imajući u vidu potrebne
sirovine i logistiku, cene sečke za ovakav kvalitet, koje mogu da se očekuju su u rasponu od 15-20€/nasipnom
m³, sa mogućnošću da se smanje u slučaju pojave konkurencije ili povećaju u slučaju rasta cena drveta usled
povećane tražnje.
Ukoliko bi Grad Bor odlučio da razmotri izgradnju kotlarnice na drvnu sečku kao deo gradskog SDG, trebao bi
da preuzme sledeće korake:
• Formiranje radne grupe za razvoj projekta zamene fosilnih goriva biomasom u delu SDG i izgradnju
kapaciteta iste;
• Jačanje kapaciteta za projekte vezane za drvnu biomasu (obučavanje za snebdevanje drvnom sečkom
i za utvrđivanje kvaliteta drvne sečke; učešće u regionalnim grupama vezanim za drvnu biomasu i
studijskim putovanjima itd)
• Upoznavanje sa primerima dobre prakse i obilazak postojećih kotlarnica na drvnu sečku, u zemlji i
inostranstvu;
• Izradu Studije izvodljivosti izgradnje kotlarnice na drvnu sečku sa detaljnom finansijskom analizom;
• Priprema projekta i definisanje izovra finansiranja
• Obučavanje budućih zaposlenih za snabdevanje drvnom sečkom i za utvrđivanje kvaliteta drvne
sečke;
• Organizacija snabdevanja drvnom sečkom, praćenje i razvoj kontrolnih mehanizama.
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 6 of 30
2. Definisani zadaci
Analiza stanja i projekcije korišćenja biomase u Gradu Boru je aktivnost u okviru projekta RARIS-a, Regionalne
agencije za razvoj istočne Srbije koji se sprovodi u saradnji sa programom “Razvoj održivog tržišta bioenergije
u Srbiji”, koji sprovode KfW (komponenta finansiranja) i GIZ (komponenta tehničke pomoći) i finansira ih
Nemačko Federalno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u okviru Nemačke klimatske i
tehnološke inicijative (DKTI). Angažovanje konsultanta za sprovođenje Studije imalo je za cilj:
- Analizu dostupnih potencijala drvne i poljoprivredne biomase za razvoj budućih eventualnih
projekata u opštini Bor, vezanih za zamenu fosilnih goriva biomasom;
- Analizu situacije na tržištu biomase u okolini Bora uz identifikaciju potencijalnih dobavljača i
projekcije korišćenja od strane postojećih i budućih korisnika;
- Analizu očekivanih cena biomase i proizvoda na bazi biomase;
- Pregled načina skladištenja i tehnologija koje se mogu koristiti u snabdevanju biomasom;
- Pregled načina upravljanja lancem snabdevanja i načina ugovaranja snabdevanja biomasom;
- Davanje preporuka donosiocima odluka vezano za identifikaciju projekata koji podrazumevaju
snabdevanje biomasom.
Zadaci konsultanta sastojali su se od:
- Zadatak 1: Identifikacija i pregled relevantnih izvora podataka vezanih za Grad Bor i potencijale
biomase:
o Definisanje i primena adekvatne metodologije za kalkulaciju i analizu dostupnih potencijala
biomase;
o Identifikacija i intervjuisanje najvažnijih potencijalnih učesnika na tržištu biomase u okolini
Bora uz analizu tržišta, korisnika biomase i dobavljača biomase;
o Analiza cena proizvoda na bazi biomase.
- Zadatak 2:
o Analiza modela snabdevanja biomasom uz pregled aktivnosti u okviru lanca snabdevanja;
o Davanje zaključaka vezanih za optimalan model snabdevanja kao i preporuka i uputstava
donosiocima odluka o tome kako da definišu kapacitete eventualnih projekata zamene
fosilnih goriva biomasom i kako da obezbede bolji, jeftiniji i pouzdaniji logistički koncept;
o Davanje preporuka i uputstava vezanih za identifikaciju i pripremu eventualnih projekata i
modele ugovaranja snabdevanja između potencijalnih snabdevača i opštine.
- Zadatak 3: Predstavljanje rezultata analiza što uključuje:
o Sažetak rezultata na Srpskom jeziku u pisanom izveštaju kao i elektronska verzija Studije
(WORD, PDF);
o Obezbeđenje PPT prezentacije;
o Priprema ostalih traženih rezultata.
Izveštaj je pripremljen od strane Foragrobio CC doo u predat u Julu 2020.
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 7 of 30
3. Metodologija
Primenjena metodologija u pripremi Analize se sastojala od sledećih koraka:
- Pregled literature, regulative i ostalih izvora vezanih za biomasu, opremu, logistiku,
opštinu/područje;
- Analiziranje i prilagođavanje definisanih metodologija za procenu dostupnih količina biomase i
primena prilagođene metodologije;
- Identifikacija relevantnih predstavnika zainteresovanih strana i intervjui sa zainteresovanim
stranama;
- Obrade podataka, izveštavanje, zaključivanje i davanje preporuka;
Pregled literature i izvora bio je fokusiran na obezbeđenje informacija o opštini i okruženju, uključujući
njihove aktivnosti vezane za sprovođenje projekta sistema daljinskog grejanja na biomasu. Takođe,
relevantna regulativa vezana za šumarstvo, drvnu industriju, životnu sredinu, transport, izgradnju i lokalnu
administraciju je analizirana kako bi se definisale potencijalne prepreke u snabdevanju biomasom. Studije i
logistički koncepti za snabdevanje biomasom za opštine ili gradove u okruženju Bora i pregledane, takođe.
Pregledana je i literatura vezana za logističke koncepte i ostale relevantne studije vezane za raspoloživost
biomase. Identifikovane su zainteresovane strane i njihovi predstavnici i to sledeće grupe:
- Lokalna administracija (Opština) – donosioci odluka kao potencijalni potrošači biomase;
- Javno preduzeće koje gazduje državnim šumama – snabdevanje, ugovaranje drvne biomase kao i
informacije o proizvodnji drveta u državnim i privatnim šumama, šumska infrastruktura i potencijalni
snabdevači;
- Postojeći proizvođači ili prerađivači drveta i drvne biomase – snabdevanje i ugovaranje, kao i
informacije o stanju na tržištu
- Ostali vlasnici i korisnici šuma – šumarska i vodoprivredna preduzeća, kao i preduzeća kao
potencijalni snabdevači biomasom.
Intervjui su održani u junu i julu 2020.
Metodologija za utvrđivanje raspoloživih količina drvne biomase razvijena je od strane konsultanta tokom
izrade Studija predizvodljivosti za prelazak 15 toplana1 u Srbiji sa fosilnih goriva na biomasu za potrebe
Nemačke razvojne banke KfW tokom 2014.god. Metodologija podrazumeva kalkulaciju raspoloživih količina
drvne biomase na osnovu važećih planova gazdovanja šumama (posebnih osnova gazdovanja šumama,
planova razvoja šumskih područja i oblasti). Obzirom da se privatnim šumama gazduje na osnovu privremenih
godišnjih planova gazdovanja, koji su zasnovani na procenama, izvršena je korekcija prinosa do
konzervativnog nivoa od 60% od prirasta, time je količina planirana za seču uvećana. Metodologija je
podrazumevala da se od planiranih količina oduzmu količine koje su posečene, na osnovu podataka zavoda
za statistiku2, pod pretpostavkom da se sve što je posečeno i iskoristi.
12014. Studije Predizvodljivosti za 15 toplana na biomasu u Srbiji u gradovima/opštinama: Bajina Bašta, Čačak, Jagodina,
Kikinda, Kladovo, Knjaževac, Kosjerić, Negotin, Nova Varoš, Novi Pazar, Priboj, Šabac, Trstenik, Velika Plana, Zrenjanin. iC Consulenten for KfW.
2Publikacija Opštine u Srbiji
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 8 of 30
Ipak, statistički podaci vezani za privatne šume, nisu ni približno precizni, a obzirom da se prema njima na
teritoriji cele Srbije u privatnim šumama poseče nešto ispod 900,000m3,3 što je nerealno malo i značajno
umanjuje količine korišćenog drveta. Tako da je metodologija modifikovana na način da su uračunate količine
planirane za seču. Što se tiče prostora i površina pri ranijoj primeni metodologije u obzir su uzimane
raspoložive količine drvne biomase na distanci do 50km od mesta potencijalne potrošnje. Iako se u praksi
drvna biomasa može prevoziti i na veće distance, navedenih 50km se uzima kao granična vrednost za
isplativost transporta biomase. Obzirom na već pomenut značajan porast tražnje za ogrevnim i celuloznim
drvetom te na činjenicu da je mobilizacija šumskih ostataka isplativa samo uz transport na kraće distance i uz
visoku gustinu mreže šumskih puteva, za potrebe ove Studije metodologija je modifikovana na način, da je
radijus potencijalnog snabdevanja smanjen na 20km. Svi drvni sortimenti se klasifikuju u sledeće kategorije:
neiskoristivi šumski ostatak, tehničko drvo, ogrevno i celulozno drvo i iskoristivi šumski ostatak. Neiskoristivi
šumski ostatak je onaj deo šumskog ostatka koji se iz tehničkih razloga ne može izvući iz šuma i njegovo
učešće je procenjeno na 5% ukupnog prinosa. Učešće ostalih kategorija se definiše na osnovu postojeće
sortimentne strukture, i ono iznosi od 15-30% za tehničko drvo lišćara do 60% za tehničko drvo četinara; 60%
za ogrevno i celulozno drvo lišćara ili 40% za ogrevno i celulozno drvo četinara; 5% za šumski ostatak lišćara i
5% za šumski ostatak četinara. Pilanski ostatak se kalkuliše na osnovu količine proizvedenog tehničkog drveta
u iznosu od 40% od kojih se uzima jedna polovina kao potencijalno raspoloživa, obzirom da pilane troše
pilanski ostatak i za sopstvene potrebe (sušare, parionice). Međutim, količine pilanskog ostatka računate na
ovaj način mogu biti relevantne za delove Srbije sa razvijenom primarnom preradom drveta, što nije slučaj sa
istočnom Srbijom, iz koje većina tehničkog drveta odlazi na pilane u drugim mestima potrošnje.
Specijalna metodologija je razvijena od strane konsultanta i za utvrđivanje količina drvne biomase koje se
mogu obezbediti planskim čišćenjem ivica puteva i obala reka4. Metodologija se sastoji od mapiranja područja
uz korišćenje shape fajlova i topografskih mapa kako bi se definisao raspored i dužine reka i puteva, kao i
granice opština i šumskih područja. Za mapiranje korišćen je otvoreni softver Quantum GIS5. U narednom
koraku, kada su dužine reka i puteva identifikovane, određene su površine na kojima raste vegetacija u
širinama od 2 do 5 metara. Takođe, procenjena je pokrivenost drvenaste vegetacije po jedinici površine i
procenjen je očekivan prirast vegetacije uz pretpostavku da se seča vrši svakih pet godina. Osnovna
pretpostavka vezana za raspoloživost drvne biomase sa ivica puteva i obala reka je da se područje treba
ravnomernim zahvatima očistiti u narednih pet godina i da se naredna čišćenja vrše u istim intervalima. Pri
prvim sečama količina raspoložive biomase može biti i veća, jer ovakva čišćenja nisu obavljana redovno. Što
se tiče ivica puteva, sledeće pretpostavke su promenjene: 25 tona/ha kao petogodišnji prirast odnosno
proizvodnja sveže drvne biomase, 2 metara prosečna širina pojasa ivice puta na po 2 strane, kao bufer između
puta i ostalog zemljišta koje se čisti. U praksi bufer zona između putnog i drugog zemljišta zavisi od katastarske
i vlasničke situacije, ali je prosek od 2 metara na 2 strane ili ukupno 4 metara uzet za kalkulaciju. Uzeta je i
prosečna pokrivenost putnog pojasa drvenastom vegetacijom od 70%. Što se tiče raspoloživosti biomase,
kalkulacija je vršena samo za lokalne puteva koje održava Grad Bor. Državni putevi nisu uzeti u obzir, jer se
oni redovno održavaju i vegetacija je već očišćena, a i njihovo održavanje nije u nadležnosti lokalnih
samouprava.
3https://publikacije.stat.gov.rs/G2020/Pdf/G20201127.pdf 4Milijić, V. Studija snabdevanja drvnom sečkom za grad Zaječar. GIZ DKTI 2018. 5https://qgis.org/en/site/
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 9 of 30
Što se tiče obala reka, sledeće pretpostavke su usvojene: 35 tona po ha kao petogodišnja proizvodnja sveže
drvne biomase; 3 metara sa obe stane ili 6 metara ukupno kao zona obale - između reke i susednog zemljišta
koja se treba čistiti od vegetacije u slučaju vodotoka drugog reda kojima upravljaju lokalne samouprave i 5
metara sa obe strane ili 10 metara ukupno kao zona obale – između reke i susednog zemljišta koja se treba
čistiti od vegetacije u slučaju Timoka kojim upravljaju JP Srbijavode. U praksi širina ove zone zavisi od
katastarske situacije i vlasništva ali je ovaj prosek uzet za kalkulacije. Prosečna pokrivenost obale vegetacijom
od 70%. Samo su uzete u obzir obale reka van šumskih područja. Obale reka u šumskih područjima nisu uzete
u obzir jer su one ili deo gazdinskih jedinica u državnim šumama ili deo privatnih šuma, tako da nadležnost
lokalnih samouprava i vodoprivrednih preduzeća u čišćenju ovih obala ne postoji.
Specijalna metodologija je razvijena od strane konsultanata i za utvrđivanje rasploživih količina
poljoprivredne biomase6. Ova metodologija podrazumeva kalkulaciju raspoloživih količina iskoristivih
žetvenih ostataka, tj slamu: ječma, raži, ovsa, pšenice, ostalih žitarica, kukuruza, soje i suncokreta, koje se
mogu prikupiti u formatu velikih bala, a koji podrazumevaju stopu iskorišćenja slame od 60% na posedima
većim od 50 ha uz umanjenje za količine slame koje koriste stočarski proizvođači na farmama većim od 50
ha. S bzirom na to da svi veći sistemi KOGP ili SDG na slamu koriste velike bale, procenjuju se potencijali
prikupljanja na imanjima većim od 50ha. Ovo ograničenje od 50ha utvrđeno je kao minimalna površina
zemljišta na kojoj je moguće sinhronizovati prikupljanje i baliranje useva, uzimajući u obzir radne kapacitete
balirke kao osnovne mašine uključene u proces. Na kraju, ukupan potencijal prikupljanja smanjen je za
količinu slame potrebne za razvijenu stočarsku proizvodnju. U prvom koraku procenjen je odnos zrna i
ostataka za useve koji su razmatrani. U slučaju pšenice,ovsa, spelte, ječma i ostalih žitarica sličnih pšenici,
primenjuje se odnos 1:1. Za raž se primenjuje odnos 1:1,12. Za kukuruz se primenjuje odnos 1:1,2, dok je u
slučaju soje taj odnos 1:0,6. Za suncokret se primenjuje odnos 1:2.Kao drugi korak, detaljno prikazane
površine zasađene odgovarajućim usevima (ječam, raž, zob, pšenica i pirinač, ostale žitarice slične pšenici,
kukuruz, soja i suncokret) u svakoj opštini u Srbiji, prema klasama zemljišta (ukupno, ispod 0,5ha, od 0,5ha
do 1ha, od 1ha do 2ha, od 2ha do 5ha, od 5ha do 10ha, od 10ha do 20ha, od 20ha do 30ha, od 30ha do 50ha,
od 50ha do 100ha i više od 100ha) unete su u obračunski list. Izvor podataka je bio popis poljoprivrede Srbije.
Kao treći korak, izračunat je prosečan prinos pojedinačnih useva (ječam, raž, ovas, pšenica i pirinač, ostale
žitarice slične pšenici, kukuruz, soja i suncokret), na osnovu zvaničnih podataka o poljoprivrednoj statistici.
Kao četvrti korak, izračunata je ukupna proizvodnja žitarica za svaki pojedinačni usev, svaku klasu zemljišta
prema površini, svaku opštinu u Srbiji. Kao peti korak, radi izračunavanja potencijala prikupljanja, stopa
iskorišćenja utvrđena je na 60% - počevši od pretpostavke da postoje poljoprivredni proizvođači koji veruju
da zaoravanjem ostataka unapređuju kvalitet zemljišta. U slučaju potencijala prikupljanja na zemljišnim
posedima većim od 50ha, utvrđena je stopa iskorišćenja od 60%; takođe je utvrđena opšta stopa prikupljanja
od 30%. Kao šesti korak, izračunat je potencijal biomase bez obzira na veličinu zemljišta i primenom opšte
stope. Takođe je izračunat potencijal velikih bala na zemljištu iznad 50ha. Kao sedmi korak, u obračunski list
je uneta struktura podataka o stočarskim gazdinstvima. Podaci obuhvataju broj grla stoke (koja daju mleko,
meso, ostali) s obzirom na strukturu poljoprivrednog zemljišta prema klasama (ukupno, ispod 0,5ha, 0,5ha
do 1ha, 1ha do 2ha,2ha do 5ha, 5ha do 10ha, 10ha do 20ha, 20ha do 30ha, 30ha do 50ha, 50ha do 100ha i
više od 100ha). Kao osmi korak, utvrđen je faktor količine slame od 8 kg koja se koristi po grlu stoke. Kao
deveti korak, izračunata je ukupna količina slame koja se upotrebljava kao prostirka za stoku i količina slame
kao prostirka za stoku na gazdinstvima većim od 50ha. Logika kojom se rukovodilo je da će poljoprivrednici
6Dostupnost poljoprivrdne biomase u Srbiji. Wieser, H. Milijic, V. za GIZ DKTI. http://www.bioenergy-
serbia.rs/images/documents/studies/20171028_Agrobiomass_Study_RS.pdf
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 10 of 30
koji uzgajaju stoku na zemljištu većem od 50ha slamu prvenstveno upotrebljavati kao prostirku za stoku, a
tek ostatak za energiju. Na kraju, kao deseti korak, zbir ukupne količine slame koja se koristi za prostirku i
količine slame koja se koristi za prostirku na gazdinstvima većim od 50ha oduzima se od prethodno
izračunatog potencijala poljoprivredne biomase, što ostavlja količinu slame koju je moguće prikupiti (na svim
klasama zemljišta) i količinu slame koju je moguće prikupiti u balama velikih dimenzija (na gazdinstvima većim
od 50ha).
Projekcije korišćenja i preporuke za snabdevanje biomasom su koncipirane na osnovu pregleda literature,
lokalnih uslova, inputa zainteresovanih strana, logističkih studija i dostupnih primera najbolje prakse.
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 11 of 30
4. Pozadina
Grad Bor nalazi se u istočnoj Srbiji i sedište je Borskog okruga. Mapa Grada je prikazana ispod.
F-1: Pozicija Grada Bora
Osnovne informacije o Gradu prikazane u tabeli ispod:
Info/Grad Bor
Površina km2 856
Broj naselja 1 urbano+13 ruralnih
Ukupna pop.7 48.615 (34.160 u urbanim naseljima)
T-1: Osnovne informacije o Gradu Boru
Projekti vezani za korišćenje biomasu u Gradu Boru do sada nisu razvijani, iako je bilo ideja i inicijativa za
planiranjem kotlarnica drvnu sečku u okviru gradske bolnice. Godina 2020. pokrenuta je ideja da se deo
sistema daljnskog grejanja u južnom delu Grada odvoji od centralnog sistema i da se napravi nova kotlarnica
na drvnu biomasu koja će proizvoditi toplotnu energiju zakorisnike iz ovog dela grada.
5. Raspoloživost biomase Raspoloživost biomase za grad Bor, računata je kao rasploživost drveta iz šuma u krugu od 20km od Bora tj.
u okviru tritorije Grada uz procenu rasploživosti potencijalno rasploživih količina drveta sa vodotoka i ivica
7 Prema Censusu od 2011 - http://popis2011.stat.rs/?page_id=2162
Map data © 2020 Google
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 12 of 30
puteva na teritoriji grada, a na osnovu opisanih metodologija. Takođe, predstavljena je i potencijalno
raspoloživa količina poljoprivrednih ostataka na osnovu opisane metodologije.
5.1. Raspoloživost ogrevnog drveta, šumskih ostataka, pilanskih ostataka Bor je lociran u nekadašnjem timočkom šumskom području, koje pokriva delove Zaječarskog i Borskog
okruga. Zona od 20km oko sedišta grada, podrazumeva grad Bor i manje delove grada Zaječara i opština
Negotin, Majdanpek, Žagubice i Boljevac, tako da ćemo da uzmemo u obzir samo teritoriju Grada Bora.
F-2: Zona snabdevanja: radijus od 20km od Bora
Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u ovoj zoni je 35,000ha, od čega je 70% u privatnom, a 30% u
državnom vlasništvu.
Informacija Količina Jedinica
Površina pod šumom 35.000 ha
Državno: Privatno 30:70 %
Prinos 49.000 m3
Ogreno i celulozno drvo 29.000 m3
Tehnično drvo 15.000 m3
Iskoristivi šumski ostatak 2.5000 m3
T-2: Raspoloživost drvne biomase na teritoriji Grada Bora
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 13 of 30
Ukupan planirani prinos u ovoj zoni je oko 49.000 m3, mahom drveta tvrdih lišćara. Na osnovu podataka o
sortimentnoj strukturi u ovoj oblasti se proizvede preko 29.000 m3 ogrevnog i celuloznog drveta tvrdih lišćara,
uz 15.000 m3 tehničkog drveta drveta tvrdih lišćara, a u proizvodnji ostane oko 2.500 m3 iskoristivog šumskog
ostatka drveta tvrdih lišćara. Kada se ove količine preračunaju na težinske mere sa sadržajem vode od 50%
dobija se oko 2.700tona šumskog ostatka godišnje, mahom tvrdih lišćara. Obzirom da nema razvijenih
pilanskih kapaciteta i da se tehničko drvo uglavnom transportuje i prerađuje u zapadnoj Srbiji, raspložive
količine pilanskih ostataka nisu računate.
Ipak, i pored toga što je proizvodnja drveta povećana, tražnja za drvetom je povećana još više što značajno
utiče i na cene. Najznačajniji potrošači drveta u Srbiji kao što su Kronospan8, fabrika iverice, Sparrow9 i Eko
Steppellet10proizvođači peleta, se snabdevaju iz regiona. Dodatno, Bioenergypoint11 jedan od najvećih
proizvođača peleta i potrođača drveta u Srbiji se nalazi na 35km od Bora i veći deo od svojih zahteva za
100,000tona/godišnje drveta pokriva iz Timočkog područja. Ovo preduzeća upravo je 2019.god. pustilo u rad
kogenerativno postrojenje za proizvodnju toplotne i električne energije (KOGP) kapaciteta 2.4MWel12koje
troši više od 30.000tona drvne sečke godišnje. Pomenuta preduzeća se nadmeću u kupovini drveta drvetom,
pokušavajući da obezbede količine iz državnih i privatnih šuma. One su razvile i kapacitete za seču, izvlačenje
i transport drveta i nadmeću se i za kupovinu drveta na panju iz šuma oštećenih ledolomima. Dodatno, u
regionu postoji tradicionalna proizvodnja ogrevnog drveta kako za potrebe lokalnih sredina tako i
snabdevanje gradova u Vojvodini. Uz to, tražnja za trupcima raste značajno, zahvaljujući porastu tražnje za
tehničkim drvetom u Kini i u domaćoj drvnoj industriji. Ovo je uzrokovalo značajan skok cena ogrevnog drveta
od 20% krajem 2017.god. i sličan skok cena tehničkog drveta. Cena drveta se stabilizovala tokom 2018. i
2019.godine. Efekti Covid19 na proizvodnju drveta još uvek se ne mogu definisati, jer iako tražnja za
tehničkim drvetom i prerađenim drvnim proizvodima za izvoz pada, tražnja za ogrevnim drvetom je na istom
nivou kao prethodnih godina. U okruženju postoji nekoliko projekata kotlarnica na drvnu sečku koji se
razvijaju uz podršku Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije, od kojih će
kotlarnica u Despotovcu, biti operativna već na jesen 2020.god. Pored Despotovca, kotlarnice na drvnu sečku
se očekuju i u Majdanpeku i Kladovu, a u Knjaževcu se uz podršku KfW radi projekat toplane na drvnu sečku.
Grad Zaječar je takođe iskazao interesovanja za ovakvim projektima. Svi ovi projekti uticaće na povećanje
tražnje za drvnom sečkom i sirovinom za istu. U okruženju Bora, postoji jedno specijalizovano preduzeća za
drvnu sečku Wood Chips doo, koji razvija logistički centar u selu Klokočevac, između Bora i Majdanpeka.
Sadašnja tražnja za sečkom je niska, ali će se povećati sa razvojem postojećih projekata koji podrazumevaju
promenu goriva u toplanama i javnim objektima, koji su u toku u nekoliko opštinau Timočkom regionu.
Tražnja se već povaćala sa KOGP projektima koji su razvijeni. Pored drveta koje potiče iz šuma, drvenasta
vegetacija koje potiče iz drugih izvora se treba uzeti u obzir za proizvodnju drvne sečke. Kako bi se omogućilo
korišćenje sirovina za drvnu sečku, za kojima ne postoji izražena tražnja, i kako bi se smanjili troškovi nabavke
sirovina, postrojenja treba projektovati tako da se kvalitet drvne sečke umanji do mere da se omogući sadržaj
vode do 55% i sadržaj pepela do 5%.
8https://rs.kronospan-express.com/sr 9http://sparrow.rs/kontakt/ 10http://www.ekostep-pellet.rs/en/about-us 11http://www.bioenergy-point.rs/ 12http://www.mre.gov.rs/doc/registar230818.html#Sec_Biomasa
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 14 of 30
5.2. Raspoloživost drvenaste vegetacije iz čišćenja ivica puteva i obala reka Ukupna količina raspoložive drvne biomase iz čišćenja ivica lokalnih puteva na teritoriji Bora je 500 tona
godišnje (prilog 10.1.). Ukupna količina raspoložive drvne biomase koja se može sakupiti čišćenjem vegetacije
sa obala vodotoka drugog reda na teritoriji Grada Bora je do 350 tona godišnje, plus oko 400 tona godišnje
sa obala Timoka kojima upravljaju JP Srbijavode (prilog 10.2.). Količine raspoložive biomase sa obala reka i
ivica puteva, se mogu uzeti u obzir uz velike rezerve i to samo kao dopunske količine u slučaju da razmera
kotlarnice omogućava korišćenje drvne sečke lošeg kvaliteta – sadržaj vode preko 45% i sadržaj pepela preko
3%.
Grad/Opština držina (m) Površina (ha) Masa
(tona na 55% sadržaja vode)
Godišnji prinos (tona na 55% sadržaja
vode)
Bor 366.642 147 2.566 513
Boljevac 249.736 100 1.748 350
Knjaževac 446.232 178 3.124 625
Negotin 317.132 127 2.220 444
Zaječar 249.104 100 1.744 349
Ukupno 1.628.844 652 11.402 2.280
T-3: Raspoloživost drvne biomase sa ivica lokalnih puteva u Boru i susednim opštinama
Grad/Opš. Dužina
vodotoka (m)
Dužina vodotoka
u šumama
(m)
Dužina vodotoka
van šuma (m)
JP Srbijavode
dužina vodotoka
(m)
P (ha)
Drvna biomasa (tona na 55%sv)
Prinos (t/god na 55% sv)
Lok su. dužina
vodotoka (m)
P (ha)
Drvna biomasa (tona na 55%sv)
Prinos (t/god na 55%
sv)
Bor 295.123 157.533 137.590 16.417 16 402 80 121.173 73 1.781 356
Boljevac 228.292 104.356 123.937 45.014 45 1.103 221 78.922 47 1.160 232
Knjaževac 194.733 20.239 174.494 79.612 80 1.951 390 94.882 57 1.395 279
Negotin 354.016 136.787 217.230 48.754 49 1.194 239 136.453 82 2.006 401
Zaječar 438.588 116.864 321.724 106.343 106 2.605 521 215.382 129 3.166 633
Ukupno 1.510.753 535.778 974.975 328.162 296 7.255 1.451 646.812 388 9.508 1.902
T-4: Raspoloživost drvne biomase sa obala vodotoka u Boru i susednim opštinama
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 15 of 30
F-3: Vegetacija sa ivica puteva
5.3. Raspoloživost drvenaste vegetacije iz orezivanja i čišćenja voćnjaka Analize ostataka iz orezivnja voća do sada nisu rađene. Imajući u vidu postojanje starih voćnjaka u vlasništvu
malih poljoprivrednika, kao i razvoj novih zasada, količine drvnog materijala koje će se u budućnosti moći
sakupiti iz voćnjaka mogu biti relevantne za snabdevanje drvnom sečkom pri čemo mora da se uzme u obzir
visok sadržaj pepela goriva obzirom na veliko učešće kore.
5.4. Raspoloživost poljoprivredne biomase Raspoloživost poljoprivredne biomase je analizirana do detalja u 2017. Dostupnost poljoprivredne biomase
u Srbiji Wieser, H. Milijic, V. za GIZ DKTI13. Ako imamo u vidu potencijale opisane u pomenutoj studiji kao
potencijale koje se mogu prikupiti u formatu velikih bala, a koji podrazumevaju stopu iskorišćenja slame od
60% na posedima većim od 50ha uz umanjenje za količine slame koje koriste stočarski proizvođači na
farmama većim od 50ha, kako objašnjava metodologija iz Studije do detalja, ukupan potencijal poljoprivredne
biomase koja podrazumeva slamu ječma, raži, ovsa, pšenice, ostalih žitarica, kukuruza, soje i suncokreta, i
imajući u vidu korišćenje slame u stočarskoj proizvodnju, teritorija grada Bora ima deficit od 200tona
godišnje, što znači da za potrebe stočarske proizvodnje farmeri moraju da dopremaju slamu iz susednih
opština. Zato se korišćenje poljoprivredne biomase za proizvodnju toplotne energije u Boru može eliminisati
kao opcija.
13http://www.bioenergy-serbia.rs/images/documents/studies/20171028_Agrobiomass_Study_RS.pdf
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 16 of 30
6. Logistički model snabdevanja drvnom sečkom
Zahtevi za kvalitetom drvne sečke određuju primenljiv logistički koncept mnogo više nego potrebne količine
– količine određuju razmeru primenjenog koncepta, ali ne i model. Sa druge strane, kvalitet posredno utiče i
na razmeru jer što je kotlarnica veća to je veća i njena tolerancija na loš kvalitet drvne sečke. A tražnja za
biomasom lošeg kvaliteta ne postoji. Osnovni problem raspoloživosti drvne biomase je to što postoji visoka
tražnja za biomasom dobrog kvaliteta – ogrevnim drvetom, jer i pored visoke proizvodnje ogrevnog drveta,
isto traže i fabrike peleta, iverice, a i proizvođači drvne sečke koji snabdevaju manje kotlarnice. Ukoliko ima
mesta za kotlarnice većeg obima preko 3-4MW, istima treba dati prednost. Ove kotlarnice se mogu primeniti
ili u industriji ili kao kotlarnice u sistemu daljinskog grejanja. Obzirom da Bor ima veoma razvijen sistem
daljinskog grejanja, trebalo bi izabrati opciju koja podrazumeva razvoj projekta srednje ili veće kotlarnice, za
koju se može obezbediti snabdevanje iz kruga od 20-30km. U tom slučaju adekvatan kapacitet je 3-4MW,
zahtevi za količinom drvne sečke će u zavnisnosti od izabrane tehnologije biti od 2.000-3.000tona i to prema
SRPS EN ISO 17225-4 je: sadržaj vode preko M40 %; veličina čestica: P16-P45S; sadržaj pepela A3.0 i više;
Klase kvaliteta A1, A2; Nasipna gustina: BD 160-250 kg/nasipnih m³; donja toplotna moć: 11,17 MJ/kg. Ovakve
kotlarnice pored sečke dobrog kvaliteta, koja se proizvodi od ogrevnog drveta i pilanskih ostataka, mogu
koristiti i sečku lošijeg kvaliteta koja se može proizvesti od šumskog ostatka ili drveta sa ivica puteva ili obala
reka. Sirovina za sečku sa sadržajem vode preko 40% se ne mora sušiti u logističkim centrima za biomasu.
Iako je nekoliko gradova u Srbiji izrazilo interesovanje da sami proizvode drvnu sečku za svoje potrebe, ovaj
posao najbolje funkcioniše ako se prepusti privatnom sektoru i ako se drvna sečka kupuje kroz javne nabavke.
Ipak, posao lokalne samouprave kao kupca jeste da ugovori i kontroliše snabdevanje potrebnih količina drvne
sečke adekvatnog kvaliteta.
6.1. Koncept snabdevanja
Primenljiv model lanca snabdevanja je predstavljen na ilustraciji ispod. Sledeće operacije su prisutne u ovom
modelu:
1. Proizvodnja i prikupljanje drvne biomase, što sadrži:
a. Seču drveta i biomase;
b. Izvlačenje drveta i biomase na šumski put ili na šumsko stovarište;
c. Preradu drveta uz proizvodnju drvnog ostatka u primarnoj preradi – u slučaju korišćenja
drvne biomase iz prerade drveta;
d. Transport drvne biomase do centralnog stovarišta;
2. Operacije u BLTC, uključujući:
a. Skladištenje drvne biomase;
b. Iveranje;
c. Skladištenje drvne sečke;
d. Manipulaciju biomasom i drvnom sečkom;
3. Transport drvne sečke;
4. Potrošnju drvne sečke u SDG, uključujući:
a. Skladištenje u skladištu kotlarnice;
b. Manipulaciju drvnom sečkom;
c. Potrošnju drvne sečke.
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 17 of 30
F-4: Model snabdevanja drvnom sečkom
Proizvodnju i sakupljanje drveta i drvne biomase organizuju vlasnici ili korisnici šuma. U planinskim
područjima Istočne Srbije, seča se vrši motornim testerama dok se izvlačenje drveta vrši skiderima ili
adaptiranim poljoprivrednim traktorima. Ova praksa postoji i u državnim i u privatnim šumama, sa razlikom
da je mreža puteva razvijenija u državnim šumama kao i razmere operacija. Individualni vlasnici privatnih
šuma operacije izvode na manjim površinama – na jednoj ili više parcela, dok korisnici državnih šuma
operacije izvode u jednom ili više odeljenja u okviru gazdinskih jedinica. Drvna biomasa se može proizvoditi i
čišćenjem vegetacije sa obala reka i ivica puteva. U ovom slučaju specijalne mašine koje seku automatski ili
ručna seča se može primeniti. Drvna biomasa se potom treba transportovati na centralno stovarište – BLTC
što podrazumeva operacije utovara na transportno sredstvo na šumskom putu ili stovarištu ili na pilani ako
se radi o pilanskim ostacima. Drvna sečka se takođe može proizvoditi direktno na šumskom ili asfaltnom putu.
Centralno stovarište za biomasu jeste mesto sa dovoljno prostora za neprerađenu biomasu, za skladištenje
drvne sečke i za manipulaciju angažovanim mašinama. Na tom stovarištu drvna biomasa se pomoću iverača
prerađuje u drvnu sečku. Drvna sečka se može skladištiti na istom mestu pod nadstrešnicama kako bi se
obezbedilo dodatno sušenje i zaštita od atmosferskih padavina. Manipulacija drvnom biomasom se obavlja
telehendlerima ili frontalnim utovarivačima, a moguća je i primena traktora sa utovarnom kašikama. Iverači
mogu biti mobilni i stacionarni a praktičnija je upotreba mobilnih mašina.
Transport sečke do toplane se izvodi vozilima koja imaju mogućnost samo-istovara. Ovakva vozila moraju biti
usklađena sa transportnim propisima, naročito ako se kotlarnica nalazi u gradu gde je pristup kamionima
ograničen ili zabranjen. Za duže distance na lokacijama gde je moguć pristup teških vozila, obično se koriste
kamioni sa prikolicama sa pokretnim podom kapaciteta od 90-100m³. Ipak na manje distance mogu se
upotrebiti i kiperi ili kamioni sa kontejnerima. Isto tako traktori sa samo-istovarnim prikolicama se mogu
koristiti za veoma male distance.
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 18 of 30
F-5: Primenljiv materijal za drvnu sečku i primenljiv kvalitet drvne sečke: zeleni i sveži šumski i ostali ostaci, zelena sečka skladištena na otvorenom
F-6: Kapaciteti potrebni za skladištenje, proizvodnju i transport sirovina i drvne sečke – iverači, samo-istovarne
prikolice i vozila, telehendleri ili frontalni utovarivači
Skladište sečke u kotlarnici obično zahteva prostor za sečku potrebnu za par dana do jedne nedelje sa
rezervama predviđenim za zimski period veće potrošnje ili nepredviđenih blokada saobraćaja. U projektima
često bi trebalo predvideti podzemno skladište sa pokretnim podom koje je povezano sa kotlom sa
hidrauličnim transporterima, tako da dodatna manipulacija nije potrebna.
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 19 of 30
Proizvodnju drvne biomase organizuju vlasnici i korisnici šuma. U državnim šumama seču i izvlačenje vrše
privatne firme za usluge seče i izvlačenja. U slučaju prodaje na panju, privatne firme kupuju drvo i vrše ili pod
ugovaraju seču i izvlačenje. Oni mogu vršiti i dostavu do stovarišta na kome se proizvodi drvna sečka. U
privatnim šumama vlasnici privatnih šuma ili firme koje kupuju drvo na panju vrše seču i izvlačenje i mogu da
vrše transport do BLTCa ili da isti vrše uslužna preduzeća. Transport drvne sečke iz državnih šuma sa šumskog
puta ili stovarišta može organizovati proizvođač sečke. Iz privatnih šuma transport se može organizovati na
isti način, a mogu i sami prodavci dovoziti drvo do skladišta proizvođača sečke. Sve operacije u BLTCu
uključujući skladištenje sirovine, iveranje, skladištenje sečke i manipulaciju, treba da budu organizovane od
strane snabdevača drvnom sečkom. Iveranje može biti rađeno samostalno ili uslužno. Transport sečke do
toplane treba biti organizovan od strane snabdevača ili podugovoren. Na kraju samo skladištenje u kotlarnici,
treba da organizuje Grad. Da sumiramo, uloge i odgovornosti snabdevača sečkom počinju planiranjem
dostave drvne sečke u SDG, ugovaranjem i kupovinom ne prerađene sveže biomase. Obaveze se nastavljaju
proizvodnjom biomase, preuzimanjem biomase (uključujući merenje količina i kontrolu kvaliteta) na
šumskom putu, šumskom stovarištu ili pilani i transportom neprerađene biomase do centralnog stovarišta –
BLTC, u zavisnosti od dogovora. Glavna odgovornost leži u upravljanjem svim operacijama (skladištenje,
iveranje, manipulacija) u BLTCu i dostavi sečke potrošaču.
Info/Model – uloge Grad ugovara snabdevanje potrebnih količina drvne sečke adekvatnog kvaliteta
Proizvodnja
i sakupljanje
drvne
biomase
Sečka drveta Državne šume – drvo i biomasa na putu ili centralnom stovarištu ili na mestu seče ili na panju –
firme koje pružaju uslugu seče i izvlačenja za JP Srbijašume, ŠG Timočke šume – Boljevac
Mali vlasnici šuma – mali vlasnici šuma ili podugovarači ili kupci drveta na panju
Srednji vlasnici šuma – Eparhija Timočka SPC – firma koja gazduje šumama Forestingdoo,
Izvlačenje
drveta
Državne šume – drvo i biomasa na putu ili centralnom stovarištu ili na mestu seče ili na panju –
firme koje pružaju uslugu seče i izvlačenja za JP Srbijašume, ŠG Timočke šume – Boljevac
Mali vlasnici šuma – mali vlasnici šuma ili podugovarači ili kupci drveta na panju
Srednji vlasnici šuma – Eparhija Timočka SPC – firma koja gazduje šumama Forestingdoo,
Transport drvne biomase do
centralnog stovarišta
Privatna firma snabdevač ili uslužni prevoz
Operacije
na
centralnog
stovarištu
Skladištenje
biomase
Privatna firma snabdevač
Iveranje Privatna firma snabdevač ili uslužno iveranje
Skladištenje
drvne sečke
Privatna firma snabdevač
Transport sečke do toplane Privatna firma snabdevač
Potrošnja
drvne sečke
Skladištenje
sečke u DSG
Opština
Potrošnja
drvne sečke
Opština
T-5: Učenici u lancu snabdevanja drvnom sečkom za Bor
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 20 of 30
6.2. Snabdevači drveta i drvne sečke
Identifikovani su najvažniji potencijalni snabdevači drvetom i drvnom sečkom u okolini Bora.
6.2.1. Javno preduzeće za gazdovanje šumama – JP Srbijašume
Državnim šumama u zoni snabdevanja Bora gazduju JP Srbijašume, Šumsko gazdinstvo Timočke šume –
Boljevac. Kao preduzeće koje gazduje državnim šumama JP Srbijašume je nadležno za sve operacije vezane
za šumarstvo u skladu sa Zakonom o šumama, od planiranja gazdovanja i implementacije planova, preko
čuvanja šuma, zaštite šuma, doznake stabala za seču, žigosanja posečenog drveta do organizovanja
proizvodnje drvnih sortimenata i prodaje. Seču organizuje JP ali je izvode privatne firme specijalizovane za
usluge seče i izvlačenja drveta. Prodaja drveta vrši se na panju, pored panja, na šumskom putu ili na stovarištu
i ona je u nadležnosti Generalne Direkcije JP Srbijašume a ne šumskih gazdinstava ili uprava. Postoji propisana
procedura ugovaranja drveta, ali zbog velike potražnje, sistem dodeljivanja traženih količina drveta kupcima
favorizuje kupce koji imaju viši stepen finalizacije proizvoda. Što se ogrevnog i celuloznog drveta tiče
najznačajniji kupci su fabrike peleta i iverice.
6.2.2. Mali Vlasnici privatnih šuma
Privatne šume su značajna vlasnička kategorija u definisanoj zoni snabdevanja. Privatnim šumama gazduju
sami vlasnici ali ŠG Timočke šume pruža stručno tehničke poslove, što uključuje: doznaku stabala za seču,
žigosanje posečenog drveta i savetodavne usluge. Vlasnici šuma organizuju pošumljavanje, seču i prodaju
drveta. Privatne šume u okruženju su fragmentirane ali su posedi veći u poređenju sa drugim delovima Srbije.
Postoji i nekoliko lokalnih udruženja vlasnika šuma čije su aktivnosti uglavnom usmerene na izgradnju
šumskih puteva. Iako privatnim šumama gazduju sami vlasnici, koji su ranijih godina sprovodili i seču, zbog
povećane tražnje za drvetom seča privatnih šuma je postala biznis za lokalne i regionalne firme. Uobičajena
praksa je da se drvo iz privatnih šuma prodaje na panju i da kupci vrše seču. Takođe, postoji i prodaja šumskih
parcela od strane odsutnih vlasnika. Kupci na panju, organizuju seču, izvlačenje i prodaju trupaca i ogrevnog
drveta. Krajnji kupci su potrošači ogrevnog drveta kao što su pilane, stanovništvo, fabrike peleta i iverice.
6.2.3. Srednji vlasnici šuma
U okolini Bora postoje šume u vlasništvu Eparhije Timočke.
6.2.3.1. Eparhija Timočka
Eparhija Timočka, Srpske Pravoslavne Crkve je vlasnik oko 1.000ha šuma crkava i manastira. Njihovo najveće
imanje je Manastir Suvodol, sa oko 300ha. Drugi manastiri su Bukovo, Vratna, Manastirica, a imaju i više
manjih parcela crkvenih šuma. Gazdovanje ovim šumama je povereno preduzeću Forestingdoo14, privatnoj
konsultantskoj firmi iz Beograda. Ovo preduzeće organizuje sve aktivnosti vezane za gazdovanje šumama u
Eparhiji Timočkoj, dok Eparhija dobija godišnju naknadu i snabdevanje ogrevnim drvetom. Pored Eparhije
Timočke, Forestingdoo gazduje i šumama Žičke Eparhije. U Timočkoj Eparhiji godišnja seča iznosi 2.500m³od
čega je 800m³godišnje u Manastiru Suvodol. Kvalitativna struktura posečenog drveta obuhvata oko 70%
14https://sites.google.com/view/forestingdoo/%D0%BF%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 21 of 30
ili1.800m³ogreva i do 10% šumskog ostatka, od čega je 50% iskoristivo ili oko 150tona. Glavne vrste drveća
su tvrdi lišćari – bukva i hrast, a imaju i manje površine plantaža četinara. Seču je podugovorena od strane
firmi za seču. Ogrevno drvo se koristi za snabdevanje manastira ili se prodaje trgovcima ogrevnim drvetom ili
proizvođačima iverice, dok se šumski ostaci koriste kao ogrev gde je moguće.
6.2.4. Ostali korisnici šuma
Rudarsko topioničarski basen Bor 15u vlasništu kompanije Zijin vlasnik je ili korisnik oko 1.000ha šuma. RTB
Bor16 nekada državni rudarsko topioničarski bazen, pored zemljišta koje se koristi za rudnike i industrijsku
proizvodnju, preduzeće gazdovao je i sa oko 800 ha šuma. Šume su raštrkane između rudnika i još uvek za
njih ne postoje planovi gazdovanja. Godišnje od 200-500 m³ bagrema se poseče, a vrše se i povremena
proširenja kopova na račun šuma. Firma Rakita Exploration17 koja je razvijala rudnik bakra u okolini Bora je
otkupila više od 150 ha šumskog zemljišta i šuma u atarima sela Slatina, Brestovac i Metovnica na teritoriji
Grada Bora. Firma Rakita Exploration je kupljena od strane Zijin-a nakon privatizacije RTB Bor. Imajući u vidu
objavljen pravac razvoja RTBa sa novim vlasnikom, može se očekivati da će više površina pod šumom biti
iskrčeno za potrebe razvoja rudnika, što će rezultovati značajnim količinama tehničkog drveta, ogrevnog
drveta i drvnih ostataka. Ukoliko je prosečna zapremina šuma oko 100 m³/ha, oko 15.000 m³ ogreva i
šumskog zemljišta može biti dostupno tržištu. Šumski ostaci mogu biti potencijalni izvor snabdevanja za
korisnike drvne sečke.
6.2.5. Proizvođači drvne sečke U okolini Bora identifikovano je jedno preduzeće koje se bavi proizvodnjom drvne sečke: Wood Chips doo iz
Beograda, sa logističkim centrom u Klokočevcu, kod Majdanpeka. Ovo preduzeće je već razvilo logistički
centar za drvnu sečku u Šapcu, a od ove godine razvija i logistički centrar u Klokočevcu kod Majdanpeka gde
skladišti i suši sirovinu za proizvodnju drvne sečke.
6.3. Snabdevanje biomasom i ugovaranje snabdevanja drvnom sečkom
Cena drvnih proizvoda se obično izražava u zapreminskim merama – kubni metar (m³) ili prostorni metar
(prm). Ipak, drvo i drvna biomasa posebno se mogu prodavati i u masenim jedinicama – tonama. Pri kupovini
drveta u tonama, značajno je pitanje niske nasipne gustine biomase u poređenju sa trupcima i ogrevnim
drvetom. Dodatno, sadržaj vode svežeg drveta i biomase je konstantan i iznosi do 45-55%, dok nasipna
gustina varira, pa se energetska vrednost drvne biomase mora izračunati posredno na osnovu težine. Tabela
ispod prikazuje osnovne osobine drvnih proizvoda, jedinice koje se koriste u trgovini, faktore konverzije i
cene.
Sa JP Srbijašume, ugovore o kupovini drveta moguće je ispregovarati samo sa Generalnom direkcijom za
količine preko 50 m³. Uobičajena praksa JP je da zaključuju godišnje ugovore, gde stalni kupci imaju prednost.
JP Srbijašume u nekim slučajevima, kao što su fabrike iverice ili peleta imaju praksu zaključivanja
desetogodišnjih ugovora, ali nakon probnog perioda od nekoliko godina sa godišnjim ugovorima. Postoji i
15 http://rtb.rs/
17 http://www.rakita.net/en/home/
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 22 of 30
slučaj vezan za KOGP postrojenja na drvnu biomasu gde su JP Srbijašume zaključile dvanaestogodišnje
ugovore o snabdevanju bez probnog perioda. Preuzimanje drveta može biti: Na panju;Pored panja;Na
šumskom putu ili centralnom stovarištu.
Prodaja drveta na panju je opcija koju nude JP Srbijašume, naročito kad se radi o drvetu slabijeg kvaliteta u
izdanačkim šumama gde je ogrev dominantan proizvod. Ovo praksa se u okolini zadnjih godina dosta
primenjuje zbog potrebe sanacije ledoloma. Praksa JP-a je da šumsko gazdinstvo objavi javni poziv18 za
prodaju drveta na panju u određenim odeljenjima u okviru gazdinskih jedinica. Preduzeća zainteresovana za
kupovinu se nadmeću ponudama, tako se startna cena može uvećati i za 10% i više. U slučaju prodaje na
panju ugovori se baziraju na planiranim količinama za seču, dok se plaćanje vrši na osnovu izmerenih količina
posečenog i preuzetog drveta. Postoji cenovnik JP Srbijašume za prodaju drveta na panju19, gde cena zavisi
od pozicije šume, stanja puteva, a postoji i specijalna kategorija za drvo iz šuma oštećenih požarima,
snegolomima, vetrolomima ili ledolomima. U slučaju prodaje na panju, svi poslovi seče i izvlačenja se
sprovode od strane kupca, gde prodavac kontroliše i nadgleda seču i izvlačenje.
Proizvod/jedinica m³ Prostorni metar (prm) tona
Definicija Zapremina kocke
punog drveta stranice
1m
Zapremina kocke ispunjene
drvetom i prostorom izmeću
komada drveta stranice 1m
Težinska meta
Ogrev Mera koju koriste
preduzeća za
gazdovanje šumama
Mera koju koriste vlasnici privatnih
šuma i trgovci
Mera koju koriste kupci energetskog
drveta, peletare i proizvođači iverice
Ogrev u dugom Mera koju koriste
preduzeća za
gazdovanje šumama
Ne koristi se Mera koju koriste kupci energetskog
drveta, peletare i proizvođači iverice
Sečenice Mera koju koriste
preduzeća za
gazdovanje šumama
Mera koju koriste vlasnici privatnih
šuma i trgovci
Mera koju koriste kupci energetskog
drveta, peletare i proizvođači iverice
Šumski ostaci Mera koju koriste
preduzeća za
gazdovanje šumama
Mera koju koriste vlasnici privatnih
šuma i trgovci
Mera koju koriste kupci energetskog
drveta, peletare i proizvođači iverice
Pilanski ostaci Ne koristi se Mera koju koriste pilane i
prerađivači biomase
Mera koju koriste kupci energetskog
drveta, peletare i proizvođači iverice
Proizvod/Osobine
Sadržaj vode (%)
Gustina (t/m³)
Konverzioni
faktor prm u m3
Energetska
vrednost
(kWh/kg)
Četinari Lišćari
Definicija
Udeo mase vode u
masi svežeg drveta
Masa 1m³ drveta
Koliko m³ drveta
su potrebni za
1prm drvnih
proizvoda
Energetska
vrednost 1kg
drveta
Ogrev 45-55 760 1120 0,69 2,50
Ogrev u dugom 45-55 760 1120 / 2,50
Sečenice 45-55 760 1120 0,55 2,50
18http://www.srbijasume.rs/licitacija.html 19http://www.srbijasume.rs/pdf/cenovnikogr.pdf
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 23 of 30
Šumski ostaci 45-55 760 1120 0,40 2,50
Pilanski ostaci 30-45 540 800 0,60 3,20
Proizvodi/cene
Državne šume Privatne šume Pilane
Na panju Na
putu/stovarištu
Na panju Na putu Na pilani
Definicija Cena drveta na panju
– u šumi pre seče-
kupac snosi troškove
seče, izvlačenja,
utovara i transporta. U
slučaju šumskih
ostataka kupac snosi
troškove izvlačenje,
utovara i transporta
Cena drveta na
šumskom putu
ili stovarištu –
kupac snosi
troškove
utovara i
transporta
Cena drveta na
panju – u šumi
pre seče-kupac
snosi troškove
seče, izvlačenja,
utovara i
transporta.
Cena drveta na
šumskom putu ili
stovarištu – kupac
snosi troškove
utovara i
transporta
Cena drveta na
šumskom putu ili
stovarištu – kupac
snosi troškove
utovara i
transporta
Ogrev Čet: 4,20 – 15,50 €/m³
Liš: 6,20–23,50 €/m³
Čet:18-23 €/m³
Liš: 26-34€/m³
10-15 €/prm ili
15-20 €/m³
1/3 to 1/2
prodajne
vrednosti
Liš: 30 €/prm ili
40 €/m³
/
Ogrev u dugom Čet: 4,20 – 15,50 €/m³
Liš: 6,20–23,50 €/m³
Čet:18-23 €/m³
Liš: 26-34€/m³
10-15 €/prm ili
15-20 €/m³
1/3 to 1/2 of
prodajne
vrednosti
Liš: 33€/tona ili
40 €/m³
/
Sečenice Čet: 2,6-7,2 €/m³
Liš: 5,7– 15,7€/m³
Čet:11 €/m³
Liš: 23 €/m³
Kao ogrev Kao ogrev
/
Šumski ostaci Čet: 3,00 – 6,2 €/m³
Liš: 3,3 – 11,5 €/m³
/ 7 €/prm Kao ogrev
/
Pilanski ostaci / / / / 9-13 €/prm
T-6: Drvna biomasa: jedinice, konverzioni faktori i cene u okruženju Bora
Prodaja drveta pored panja je praksa koja se sprovodi za manje količine drveta. Na taj način se vrši prodaja
šumskih ostataka nakon seče lokalnom stanovništvu na malo. Šumski ostaci se sakupljaju i izvlače na šumski
put gde ih mere šumarski tehničari. Ovo je prodaja na malo gde šumske uprave ili gazdinstva vrše direktnu
prodaju. Druga mogućnost je da se naprave godišnji ili čak i dugoročni ugovori za sakupljanje i izvlačenje
šumskih ostataka. Ipak troškovi ovih aktivnosti mogu biti značajni naročito u slučaju prorednih seča na strmim
terenima i bez optimalne mreže šumskih puteva i vlaka. Ovakve operacije, takođe zahtevaju i značajnu radnu
snagu, jer je za sakupljanje biomase potreban i manuelan rad ukoliko se radi o, za mašine, nepristupačnim
mestima ili ako su ostaci rasuti neophodno ih je sakupiti na gomile pre sakupljanja.
Prodaja drveta na šumskom putu ili centralnom stovarištu je najčeša praksa JP Srbijašume, naročito kad se
radi o trupcima i ogrevnom drvetu. Pilane, fabrike iverice i peleta najčešće i kupuju drvo na ovaj način. Šumski
ostaci, se sa druge strane ne izvlače u slučaju primene sortimentne metode, koja je najznačajnija. Kupovina
šumskih ostataka na centralnom stovarištu je najisplativija, ipak ovo je moguće primeniti samo ako se
primenjuje deblovna metoda, gde se izvlače delovi stabala koji se na stovarištu kroje u sortimente.
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 24 of 30
Sa vlasnicima privatnih šuma, ili trgovcima drvetom mogu se napraviti ugovori za dostavljanje biomase do
centralnog stovarišta ili o kupovini drvne biomase na kamionskom putu. Važno je da se naglasi da je
ugovaranje sa velikim brojem individualnih vlasnika privatnih šuma komplikovano zbog njihove male
individualne proizvodnje i količina drveta za prodaju. Ipak, značajne količine drveta se mogu obezbediti iz
privatnih šuma ako se napravi mogućnost da vlasnici dostavljaju drvo u centralno stovarište gde bi ih lokalna
samouprava otkupljivala. Sa druge strane, postoje preduzeća koja trguju drvetom iz privatnih šuma i sa njima
je moguće napraviti ugovore o snabdevanju i dostavi drvne biomase na centralno stovarište ili za preuzimanje
drveta na stovarištu prodavca ili šumskom putu.
Opština bi trebalo da organizuje javnu nabavku za kupovinu i dostavu drvne sečke do toplane – mesta
potrošnje. Uslovi za kupovinu trebaju da sadrže obavezujuće elemente vezane za kvalitet, količine kao i
raspored i vreme dostave. Ugovor mora da odredi cenu, kvalitet, količinu, raspored dostave i zajedničke
obaveze. Cena drvne sečke može da se izrazi po jedinici sečke definisanog kvaliteta na referentni sadržaj
vode. Kvalitet sečke treba da bude utvrđen i proveravan na osnovu domaćih standarda za drvnu sečku20 u
skladu sa zahtevima tehnologije za sagorevanje koja će biti korišćena. Količina treba da bude određena na
osnovu potrošnje, dok raspored dostave treba biti određen na osnovu mesečnih potreba i kapaciteta
skladišta kotlarnice. Na kraju, zajedničke obaveze, uključujući plaćanje, penale, sporove i uslove raskida
Ugovora, treba da se definišu.
Drvna sečke se na tržištu Srbije i Zapadnog Balkana, prodaje prema težinskim i zapreminskim merama.
Transakcije na osnovu energetske vrednosti ne postoje. Tabela ispod predstavlja jedinice, konverzione
faktore i cene drvne sečke. Za ugovaranje možemo preporučiti prodaju po zapreminskoj jedinici sa kontrolom
kvaliteta, granulacije i sadržaja vode prema domaćim standardima21.
Obzirom da će sečka biti dostavljena sa mesta proizvodnje sirovine ili centralnog stovarišta, sadržaj vode
dostavljene sečke u kotlarnicu može biti i preko 40%. Tako cena može biti izražena u RSD/nasipnom m³ drvne
sečke. Ovaj sadržaj vode je primenljiv samo u slučaju da instalirani kotlovi mogu raditi na takvom režimu.
Prozivod/Jedinica Nasipni m³ tona
Definicija Zapremina kocke koji ispunjava nasuta drvna sečka sa prostorom
između komada drvne sečke stranice 1m
Mera mase
Drvna sečka Mera koju koriste peletari i fabrike iverice Mera koju koriste peletari i fabrike
iverice
Osobine drvne sečke
Sadržaj vode (%)
Gustina (t/nasipni m³)
Energetska vrednsot
(kWh/kg)
Četinari Lišćari
Definicija Sadržaj vode u
ukupnoj masi vlažne
sečke
masa 1 nasipnog m³ drvne sečke Energetska vrednost 1kg drvne
sečke
Drvna sečka 45 286 418 2,50
Cene drvne sečke
Dostavljena na skladište kupca
20 SRPS EN ISO 177225-1 and SRPS EN ISO 177225-4 21 SRPS EN ISO 18134-2, SRPS EN ISO 17827-1, SRPS EN ISO 18315, SRPS EN ISO 14780
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 25 of 30
Definicija Sečka dostavljena i istovarena na skladištu kupca
Miks lišćara i četinara 15-20 €/nasipni m³
T-7: Drvna sečka: jedinice, konverzioni faktori i preporučene cene
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 26 of 30
8. Zaključci i preporuke donosiocima odluka
Imajući u vidu da Bor ima daljinsko grejanje i da je optimalan kapacitet kotlarnica na drvnu sečku od 3-4MW,
potrebne količine drvne sečke bi bile na nivou od 2.000-3.000tona godišnje. Obzirom na raspložive količine
ogrevnog drveta ali i šumskog ostatka, kao i drveta koje se može obezbediti sa ivica puteva i obala reka na
teritoriji Grad Bora možemo da zaključimo da obezbeđenje ovih količina ne bi trebalo da predstavlja izazov.
Specijalizovani proizvođači u okruženju postoje, a imajući u vidu zahtevani kvalitet drvne sečke u smislu
sadržaja pepela, sirovine koje mogu da se koriste za proizvodnju su: ogrevno drvo, pilanski ostaci, šumski
ostaci, kao i drvni ostaci sa ivica puteva i obala reka. Samo na teritoriji grada se proizvede preko 29,000 m³
ogrevnog drveta koje se i pored visoke tražnje, može obezbediti za lokalnu proizvodnju drvne sečke, uz 2.700
tona šumskog ostatka i 1.200 tona drveta koje se može obezbediti održavanje ivica puteva i obala reka za
koje u ovom trenutku ne postoji tražnja. Imajući u vidu traženi sadržaj vode, ogrevno drvo ne mora da se suši
pre iveranja. Imajući u vidu potrebne sirovine i logistiku, cene sečke za ovakav kvalitet, koje mogu da se
očekuju su u rasponu od 15-20€/nasipnom m³, sa mogućnošću da se smanje u slučaju konkurencije ili
povećaju u slučaju rasta cena drveta usled povećane tražnje.
Ukoliko bi Grad Bor odlučio da razmotri izgradnju kotlarnice na drvnu sečku kao deo gradskog SDG, trebao bi
da preuzme sledeće korake:
• Formiranje radne grupe za razvoj projekta zamene fosilnih goriva biomasom u delu SDG i izgradnju
kapaciteta iste;
• Jačanje kapaciteta za projekte vezane za drvnu biomasu (obučavanje za snebdevanje drvnom sečkom
i za utvrđivanje kvaliteta drvne sečke; učešće u regionalnim grupama vezanim za drvnu biomasu i
studijskim putovanjima itd)
• Upoznavanje sa primerima dobre prakse i obilazak postojećih kotlarnica na drvnu sečku, u zemlji i
inostranstvu;
• Izradu Studije izvodljivosti izgradnje kotlarnice na drvnu sečku sa detaljnom finansijskom analizom;
• Priprema projekta i definisanje izovra finansiranja
• Obučavanje budućih zaposlenih za snabdevanje drvnom sečkom i za utvrđivanje kvaliteta drvne
sečke;
• Organizacija snabdevanja drvnom sečkom, praćenje i razvoj kontrolnih mehanizama.
Prvi neophodan korak Grada bi trebalo da bude formiranje radne grupe ili Jedinice za upravljanje projektom
koja bi se u načelu bavila biomasom i vodila ovaj projekat. Neophodno je da predstavnici radne grupe posete
neku od postojećih kotlarnica na drvnu sečku kapaciteta od 3 i više MW kako bi iz prve ruke saznali na koji
način ove kotlarnice funkcionišu, kakve su prednosti ovih kotlarnica, ali i sa kakvim se izazovima suočavaju
korisnici. Obzirom da operativnih kotlarnica ovog kapaciteta u Srbiji nema, preporučujemo obilazak kotlarnica
ovakvog tipa u Austriji i Sloveniji. Dalje, obzirom na kompleksnost projekta i visinu investicije radna grupa bi
trebala da naruči izradu detaljnih Studija izvodljivosti izgradnje kotlarnice na drvnu sečku sa detaljnom
finansijskom analizom sa Studijom snabdevanja kotlarnice na drvnu sečku. Ove Studije bi trebalo da daju
jasne tehničke pretpostavke za izgradnju kotlarnice uz ekonomske i finansijske indikatore i sveukupnu ocenu
izvodljivosti projekta uz jasne pokazatelje izvodljivosti i isplativosti budućeg snabdevanja drvnom sečkom.
Dalje, poželjno je da predstavnici radne grupe opštine nadležni za razvoj kotlarnice na drvnu sečku i kasnije
snabdevanje prisustvuju obukama vezanim za snabdevanje drvnom sečkom kao i za kontrolu kvaliteta drvne
sečke. Ove obuke daju mogućnost učesnicima da saznaju više o osobinama drvnih goriva, kao i mogućnositma
vezanim za snabdevanje. Uz to pružaju i jasne instrukcije vezane za utvrđivanje kvaliteta, pre svega drvne
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 27 of 30
sečke. Više ovakvih obuka je organizovano u prethodnom periodu od strane GIZ DKTI i Nacionalne Asocijacije
za biomasu SERBIO22. Takođe, poželjno je da predstavnici radne grupe uzmu učešće u regionalnim
inicijativama vezanim za drvnu biomasu i različitim edukacijama uključujući i studijska putovanja.
Nakon pripreme projekta, ključna uloga Grada biće i u organizaciji snabdevanja, ugovaranju, praćenju i
razvoju kontrolnih mehanizama koji će da osiguraju efikasno i pravovremeno snabdevanje potrebnih količina
drvne sečke adekvatnog kvaliteta. Najefikasniji mehanizam za obezbeđenje kvaliteta je i insistiranje opštine
kao kupca za kupovinom drvne sečke sertifikovanog kvaliteta. Jedina relevantna sertifikaciona šema jeste
GoodChips23, Evropske Asocijacije za bioenergiju BioenergyEurope24. Na ovaj način kupac teret dokazivanja,
provere i održavanja kvaliteta prebacuje na dobavljača, koji usled ne ispunjenosti zahteva kvaliteta za koji je
sertifikovan, može da izgubi sertifikat.
22https://www.serbio.rs/ 23https://goodchips.eu/ 24https://bioenergyeurope.org/
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 28 of 30
9. Literatura i izvori
Helbig, F. Market Assessment: WoodChips in SerbiaProduction, Consumption&Transportability. 2014. GIZ DKTI.
Milijic, V. Report on Designofwoodybiomasssupplychainclusterfordistrictheatingplants in municipalitiesof
Prijepolje, Priboj and Nova Varoš. 2015. GIZ DKTI http://www.bioenergy-
serbia.rs/images/documents/studies/Cluster_Supply_Study_20150906_final.pdf
Milijic, V. MionicaWoodChipsSupplyStudy. GIZ DKTI.2018
Milijic, V. DespotovacWoodChipsSupplyStudy. GIZ DKTI 2018
Djuric, A. Study on BiomassPotentialsandWaysofUtilizationofRoadsideBiomass (“Rastinje”) on theTeritoryof Bajina
Basta Municipality. GIZ DKTI 2016
Pre-FeasibilityStudies on 15 Biomass CHP-plantsforDistrictHeatingCompanies in
SerbiaforSerbiancities/municipalities: Bajina Bašta, Čačak, Jagodina, Kikinda, Kladovo, Knjaževac, Kosjerić,
Negotin, Nova Varoš, Novi Pazar, Priboj, Šabac, Trstenik, Velika Plana, Zrenjanin. iCConsulentenforKfW.
Wieser, H. Milijic, V. Study on Agro biomassAvailability in Serbia. GIZ DKTI 2017
http://www.bioenergy-point.rs/
http://www.mre.gov.rs/doc/registar230818.html#Sec_Biomasa
[https://sites.google.com/view/forestingdoo/%D0%BF%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0
http://bioresproject.eu/
http://popis2011.stat.rs/?page_id=2162
http://sparrow.rs/
http://www.ekostep-pellet.rs/
http://www.foragrobio.rs/
https://goodchips.eu/
http://www.iss.rs/rs/standard/?national_standard_id=58965
http://www.iss.rs/rs/standard/?national_standard_id=59631
http://www.iss.rs/rs/standard/?natstandard_document_id=53689
http://www.iss.rs/rs/standard/?natstandard_document_id=60409
http://www.iss.rs/rs/standard/?natstandard_document_id=61418
http://www.kmdcompany.com/pelet-pellet.html
http://www.metla.fi/julkaisut/workingpapers/2010/mwp186.pdf
http://www.srbijasume.rs/boljevac.html
http://www.srbijasume.rs/licitacija.html
http://www.srbijasume.rs/pdf/cenovnikogr.pdf
http://www.srbijavode.rs/
http://www.vodoprivreda.co.rs/sajt/index.html
https://rs.kronospan-express.com/sr/products
www.biomasstradecentre2.eu/scripts/download.php?file=/data/pdf_vsebine/Technical_backgrounds/XI.Technic
al_backgrounds.pdf
https://qgis.org/en/site/
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 29 of 30
10. Prilozi
10.1. Putna mreža Bora i susednih opština
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
Map by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
Analiza stanja i potencijala korišćenja biomase u Gradu Boru
______________________________________________________________________________________
Page 30 of 30
10.2. Mreža reka i šumska područja u Boru i susednim opštinama
Map by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI