Energija biomase – prezentacija

Energija biomaseEnergija biomaseKorištenje energije biomase za proizvodnju el. energije (topline i goriva)P f d Zd k Ši ićProf.dr.sc. Zdenko ŠimićFER [email protected]

SadržajSadržajSadržajSadržaj• Uvod

• Izvor

U t b• Upotreba

• Obrada

• Energetske ijednostivrijednosti

i specifičnosti

• Primjeri korištenja

Ukratko

Energijske tehnologijeZdenko Šimić - Energija biomase2

• Ukratko

Uvod: Što je biomasaUvod: Što je biomasaUvod: Što je biomasa Uvod: Što je biomasa • Sve organsko. • Toplina se može koristiti

za proizvodnju el en• Organski materijal s energetskom vrijednosti podložan pretvorbi u

za proizvodnju el. en.• Gorivo može biti kruto,

t k ć ili li itpodložan pretvorbi u gorivo ili direktno u toplinu.

tekuće ili plinovito:– kruto gorivo: drvo i peleti,– tekuće gorivo: bioetanolp

• Prvobitni izvor energije.

tekuće gorivo: bioetanol, biodizel i bioulja,

– plinovito gorivo: bioplin i dik

• Danas se u svijetu još uvijek biomasa

vodik.

• Ostale primjene za industrijske materijale idominantno koristi na

tradicionalan način (izravno izgaranje a ne prerada u

industrijske materijale i kemikalije te druge praktične namjene

Energijske tehnologijeZdenko Šimić - Energija biomase 3

(izravno izgaranje a ne prerada u tekuća ili plinovita goriva).

praktične namjene.

Neto primarna proizvodnja biomase 2002- ugljik pohranjen u biljkama po m2Neto primarna proizvodnja biomase 2002- ugljik pohranjen u biljkama po m2

(http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NPP/npp.html)


Fotosinteza i prinos po haFotosinteza i prinos po haFotosinteza i prinos po haFotosinteza i prinos po ha• Samo svjetlost se koristi

– 43% od ukupnePrinos biogoriva po hektaru:

bi di l– 43% od ukupne• biljka troši 30%

– iskor. maks. ef. 10%

• biodizela– 1,5 t iz uljane repice

• bioetanola• Stvarno srednje iskorištenje

~0,15%d ž d

• bioetanola– 3,0 t iz kukuruza (ili žitarica)– 5,0 t iz šećerne repice

• Uzgajane vrste dostižu 1 do 3% (6%)

• Europa za 6 % goriva u biogorivu (12 Mt etanola i 6 bi di l ) j6 Mt biodizela) uzgaja:– 40 Mt kukuruza ili žitarica– 15 Mt uljane repice15 Mt uljane repice– na 10 Mha obradiva tla– od ukupno 75 Mha obradive

zemlje u EU


zemlje u EU

Godišnje

stvaranje Svjetska proizvodnja biomase

i korištenje energijeResursiResursi

4545±±10 EJ10 EJ

biomasei korištenje energije

1 EJ (Exa J) = 1e18 J 1 EJ 26,2e9 L ili

ResursiResursi

4545±±10 EJ10 EJ--za 2002. za 2002. ukljuuključčujuujuććii iitradicionalnutradicionalnu upotrebuupotrebu

,223 Mb sirove nafte

--to je 14% ukupne potrošnjeto je 14% ukupne potrošnje--samo samo ~~3% u razvijenih3% u razvijenih--i do 90% kod nerazvijenihi do 90% kod nerazvijenihi do 90% kod nerazvijenihi do 90% kod nerazvijenih

Svjetsko

Korištenje biomase:

Svjetsko korištenje energije Svjetsko

korištenje ft

Energijske tehnologije45±10 EJ

biomase: Svijet SAD

nafte

Udio biomase u potrošnji energije –primjeri za 2001Udio biomase u potrošnji energije –primjeri za 2001primjeri za 2001.primjeri za 2001.

Relativni udio korištenja ij bi

Zemlja U primarnoj

en

U el. en.

energije biomase

en.

Austrija 10,0% 2,8%

Danska 8,5% 4,7%

E i ij 93 0% 0 0%Etiopija 93,0% 0,0%

Finska 19,0% 11,2%

Indija 35,0% 0,0%

Sudjelovanje u ukupnoj proizvodnji energije biomase dijelova svijeta.


Kongo 8,3% 3,5%

Švedska 16,0% 2,1%

Korištenje energije biomase i siromaštvoKorištenje energije biomase i siromaštvosiromaštvosiromaštvo


% stanovništva s prihodima ispod 2$/dan

Korištenje energije biomase u svijetuKorištenje energije biomase u svijetu

Ugljen26% Nuk.

6%Svjetska potrošnja primarne energije za 2006. godinu

P. plin21%

Obnovljivi13%

Biomasa i gradski otpad

10%

energije za 2006. godinu11700 MToe

Ostalo

Hidro2%Nafta

34%

Nuk.14,7%

Biomasa i otpad1,3%

Ostalo1%

Hidro15,9%

Ugljen41%

Obnovljivi18 3%

Ostalo1 1%

,

P. plin20 2%

Nafta5 8%

18,3%

Svjetska potrošnja električne

Energijske tehnologije

1,1%20,2% 5,8%

9

j p jenergije za 2006. godinu 18900 TWh

Proizvodnja biogoriva - prijeProizvodnja biogoriva - prijeProizvodnja bioetanola, 1975-2003 (ML/god.)

Proizvodnja biodizela, j ,1991 – 2003 (ML/god.)

P t š j ft 2003Potrošnja nafte za 2003.•~30000 Mb (b=barrel)/god – proizvodnja nafte (3500000 ML/god)

• 80 Mb/dan – proizvodnja nafte (9400 ML/dan)80 b/da p o od ja a (9 00 /da )•~1000x proizvodnje biogoriva!• Brazil svojim uzgojem šećerne trske i proizvodnje bioetanola osigurava

k i i l

Energijske tehnologijeZdenko Šimić - Energija biomase

energetsku neovisnost i zaposlenost.• Europa biodizel proizvodi iz uljane repice

Proizvodnja biogoriva – sada i ubudućeProizvodnja biogoriva – sada i ubudućeProizvodnja biogoriva sada i ubudućeProizvodnja biogoriva sada i ubuduće

Mtoe

biodizel% ukupnog

goriva za etanol transport


World Energy Outlook 2008, IEA

Najvažnije vrste izvora biomaseNajvažnije vrste izvora biomaseNajvažnije vrste izvora biomaseNajvažnije vrste izvora biomaseUzgoj

ć ć

Ostatci i otpadD i t d• Brzorastuće drveće

– vrba– topola

• Drvni otpad– održavanje šuma– obrada drvnih proizvoda

– Eukaliptus

• Šećerne vrste– šećerna repica,

– građevinski i drugi ostatci

• Poljoprivredni ostatcii otpadšećerna repica,

trska i proso– slatki sirak

• Škrobne vrste

i otpad– slama– gnoj

• Škrobne vrste– kukuruz– žitarice (pšenica, ječam)

Ulj t

• Organski dio javnog krutog otpada

• Kanalizacijski talog• Uljne vrste– uljana repica– suncokret

• Kanalizacijski talog• Industrijski ostatci

– prerada hrane


p– prerada papira i sl.

Porijeklo biomase korištene kao izvor energijuPorijeklo biomase korištene kao izvor energijukorištene kao izvor energijukorištene kao izvor energiju

Energijske tehnologijeIzvor: IEA Bioenergy, Annual Report 2010, EXCO:2010:01 (podaci IPCC, 2007.)

MSW – Municipal Solid Waste (čvrsti komunalni otpad)Black Liquor – by-product from paper pulp production (lignin, hemicelluloses, inorganic chemicals)

13

Pojednostavljeni ciklus biomase. Za razliku od fosilnih goriva biomasa uklanja znatan dio CO2


Za razliku od fosilnih goriva biomasa uklanja znatan dio CO2emitiranog u atmosferu kod upotrebe (obrada i izgaranje). Ali…

Stanje i perspektive korištenja biomaseStanje i perspektive korištenja biomaseStanje i perspektive korištenja biomaseStanje i perspektive korištenja biomasePREDNOSTI• nerazvijeni

NEDOSTATCI• mala energetska• nerazvijeni

– značajan izvor energije– potencijal za unapređivanje

k lit t ži t

• mala energetska vrijednost i gustoća– prikupljanje i korištenje

kvalitete života• razvoj, okoliš i održivost

• razvijeni

• mali kapaciteti– ovisnost o izvoru biomase

• skupo korištenjej– energetska sigurnost– globalno zagrijavanje

• decentraliziran izvor

• skupo korištenje– zahtjeva poticaje– poremećaji proizvodnje hrane

• decentraliziran izvor• dodatna društvena korist• lokalni okoliš (otpad)

• održivost – upitna bez organizacije i

tehnologije• lokalni okoliš (otpad)• mala cijena goriva• stalniji obnovljivi izvor

tehnologije


stalniji obnovljivi izvor

Energija iz biomase – putovi i mogućnostiGORIVA

MEĐUPRODUKTI/SEKUNDARNI NOSIOCI ENERGIJEFINALNI PRODUKTI

Vodik (H2)

l

biološkiprocesi

Sintetski plin(CO + H2) stroj/turbina

metanol

Fisher Tropsch-

stroj

rasplinjavanjesinteza reformiranje

Fisher Tropschtekućine

nadomještajprirodnom plinu

biomasa

&

mehanički rad

stroj

stroj/turbinahidrogasif. ili probava

etanol

ulje

organskiotpad

&

stroj

stroj

fermentacija

pirolizagorivnaćelija

biodizelenerg‐etskekulture

stroj

iz r nj + R nkin

ekstrakcija

generator


električna energijaizgaranje + Rankineili Stirling kružni proces

Pretvorbe biomasePretvorbe biomasePretvorbe biomasePretvorbe biomase• Pretvorba biomase se dijeli na primarnu i sekundarnu

P i t f i č t bi bi i• Primarna transformira početnu biomasu u biogorivo(dijagram dolje)

• Sekundarna služi pridobivanju korisne energije:• Sekundarna služi pridobivanju korisne energije: – peć, turbine plinske i parne, motori s unutrašnjim izgaranjem,

mikroturbine i gorivne ćelije

Termičke Biološke Fizikalne/kem.

bez

Izgaranje rasplinjavanje Piroliza

PripremaHidroliza

(Toplina & tlak)

bez zrakamalo zrakaUz puno zraka A/D

Toplina Plin(CO )

Tekućine

Fermentacija + Fermentacija


Toplina (CO, H2 ...) Etanol Tekuće gorivoCH4H2A/D – anaeorobna digest.

Drvna biomasa za ogrjevDrvna biomasa za ogrjevg jg j• Drvna industrija

– ostatci kod obrade • Uzgoj biomase za energiju

– Prinos suhe tvari po ha(piljenje, blanjanje i brušenje)

– otpadci iz drvne industrije jeftiniji i kvalitetniji

Gospodarenje šumama

p• vrbe i topole 10 do 12 t/god. • brzorastuće trave ~16 t/god. • eukaliptus 35 t/god.

Dodatne prednosti• Gospodarenje šumama– održivo – međunarodni konsenzus– HR ima 44% površine pod

šumama sa 9 6 Mm3 god prirasta

– Dodatne prednosti• korištenje otpadnih voda,

gnojiva i taloga (vegetacijski filtri) bi lik t išumama sa 9,6 Mm god. prirasta

• Poljoprivredni ostatci – heterogeno i različitih svojstava

(slama, kukurozovina, oklasak,

• bioraznolikost i • rješavanje problema viškova

poljoprivredne proizvodnje• Korištenje kao(slama, kukurozovina, oklasak,

stabljike, koštice, ljuske, …)– niska ogrjevna vrijednost (vlažno)

j– gorivo za direktno spaljivanje ili

obradu• Kompaktiranje:

b li j š j i• baliranjem, prešanjem i peletiranjem za automatsko loženje

– Potrošnja u srednjoj Europi


• 2001. 0,12 Mt; 2002. 0,20 Mt• 2010. 1,00 Mt

Izgaranje drvne biomaseIzgaranje drvne biomase

• Karakteristika goriva– promjenjiva i velika vlažnostpromjenjiva i velika vlažnost

(svježe drvo preko 50%)• veće emisije zbog lošijeg

izgaranjag j– vrlo velik udio hlapljivih

sastojaka (80%)

• Posebna konstrukcija peći• Posebna konstrukcija peći• Manji sustavi

– nepomična i pomična rešetka– pouzdana i poznata

tehnologija

• Veći sustaviPotrošnja drva prema snazie sus a

– cirkulirajući i mjehurićasti fluidizirani sloj

• Manja efikasnost

Snaga(kW)

(kg /hr)

(m3 / sezoni)

18 4 10

prema snazi


• Manja efikasnost 18 4 10

Biokemijske pretvorbe - biogorivaBiokemijske pretvorbe - biogorivabiogorivabiogoriva

Bioetanol (C2H5OH) Biodizeloeta o (C2 5O )

• Biomasa - sirovina– šećerna trska – šećer

od e• Esterifikacija

– biljnih ulja s metanolom – kukuruz – škrob– drvo – celuloza

• Fermentacija (vrenje)

j j(uljana repica, suncokret, soja, otpadno jestivo ulje, loj)

• Svojstva slična dizelu• Fermentacija (vrenje) – biokemijsko razlaganje

složenih organskih molekula u jednostavnije molekule (npr

Svojstva slična dizelu– miješana ili čista potrošnja– gustoća i energetska

vrijednostjednostavnije molekule (npr. raspad šećera u alkohol i CO2) - enzimi kataliziraju

• Zamjena za benzin

vrijednost– bolja mazivost– manje ili nema sumpora– novi automobili• Zamjena za benzin

– mješavina - udio do 20% etanola bez potrebe za preinakama motora

novi automobili prilagođeni (cijevi i brtve za gorivo)


preinakama motora

Životinjski ostatci i otpadŽivotinjski ostatci i otpadŽivotinjski ostatci i otpadŽivotinjski ostatci i otpad• Lešine i stelja

Spaljivanje•• Porijeklo otpadaPorijeklo otpada

biljni ostatci i drugo izbiljni ostatci i drugo iz– Spaljivanje

• Izmet i zelena masa– anaerobna fermentacija za

–– biljni ostatci i drugo izbiljni ostatci i drugo izgradskog otpada

– održavanje parkova i vrtovaanaerobna fermentacija za bioplin

• 60% metan, 35% CO2 i 5% ostalo (vodik dušik

– mulj iz otpadnih voda

• Primarno je zbrinjavanje otpada5% ostalo (vodik, dušik,

amonijak, sumporovodik, CO, kisik i vodena para)

• krava ili dvije svinje

otpada– Velike investicije

(4000 US$/kW)j j1,5 m3 plina na dan (26 MJ/Nm3)



Rasplinjavanje – nepotpuno izgaranjeRasplinjavanje – nepotpuno izgaranjeRasplinjavanje – nepotpuno izgaranjeRasplinjavanje – nepotpuno izgaranje

• Termokemijski procesna visokim temperaturama

• Svojstva plina određuje:izvedba postrojenja– na visokim temperaturama

(i do 1400°C)– uz ograničen dovod kisika

– izvedba postrojenja • protustrujno, istostrujno, s

fluidiziranim slojem

• Proizvodnja el. en. je efikasnija u plinskoj turbini

– biomasa• temperatura, vlažnost i

sastavturbini – termički stupanj 45%– parni kotao na drva oko 20%

– sredstvo rasplinjavanja• zrak

– energetska vrijednost plina p

• Problem– osjetljivost plinskih turbina na č ti i

g j pod 4 do 6 MJ/Nm3

• kisik – energetska vrijednost plina

čestice i paru– pročišćavanje skupo

• Glavni sastojci plina:

od 15 do 20 MJ/Nm3


Glavni sastojci plina: – CH4, CO2, H2O

Energetska vrijednost goriva iz biomaseEnergetska vrijednost goriva iz biomase

GORIVO Sadržaj ode % MJ/kg

Energetska vrijednost goriva iz biomaseEnergetska vrijednost goriva iz biomaseGorivo MJ/ Nm3

Deponijski plin 16 0vode % g

Hrast 20 14,1Bor 20 13,8

Deponijski plin 16,0

Plin iz drva 7,0Bioplin iz živ 22 0,

Slama 15 14,0Sjemenje 15 14,2

Bioplin iz živ. ostataka 22,0

Prirodni plin 31,7

Repičino ulje - 37,1

Kameni 4 30 35 Gorivo En vrijednost

Vodik 10,8

Kameni ugljen 4 30-35

Smeđi ugljen 20 10-20

Gorivo En. vrijednostBiljni ostatci 6 ÷ 17 MJ/kgDrvo 8 ÷ 19 MJ/kgugljen

Lož ulje - 42,7Bioetanol - 25,5

Drvo 8 ÷ 19 MJ/kgEtanol 26,8 MJ/LBiodizel 37,2 MJ/L


, ,Nafta 42 MJ/L

Proizvodnja el. en. iz biogorivaProizvodnja el. en. iz biogorivaProizvodnja el. en. iz biogorivaProizvodnja el. en. iz biogoriva• Velika sličnost fosilnim

gorivima• Plinska turbina

– Pouzdana i poznata rješenjagorivima• Parna turbina

– Pouzdana i poznata t h l ij

p j j– Efikasnost oko 45%– Kombinirani proces s parnom i do

55%tehnologija

– Pregrijana para na 5 do 10 MPa

• Stirling motor– Zatvoreni ciklus (zrak, H, He)– Efikasniji proces od parnog

– Rasponi snaga od 500 kW do 500 MWel

– Manje snage pogodnije za

– Još se razvija• Budućnost u gorivnim ćelijama(!?)

biomasu• Troškovi transporta

– Niža efikasnost:Niža efikasnost:• 5 MWel do 20%, a

500 MWe do 40%

Energijske tehnologije25

Elektrane na biomasuElektrane na biomasu

20 MW, Švedska

50 MW SAD50 MW, SAD

3,5 MW, Brazil

3x30 kW, SAD(mikroturbina – samostalnoi na mreži)


, ,(samostalani rad)

i na mreži)49 MW, Finska

Konverzija energijeKonverzija energijeKonverzija energijeKonverzija energijeTablica navodi nekoliko primjera korištenja biomase u elektranama/toplanama različitih primarnih procesa.

Vrsta Efikasnost Ulaz Izlaz Drvo

elektranama/toplanama različitih primarnih procesa.

Vrsta Efikasnost Ulaz Izlaz Drvo

% (MW) Toplina (MWt)

El. en. (MWe)

Ukupno (MW) odt/y

Samo toplina 75 1,3 1 0 1 4056 Parni kombinirani

ikl80 53 30 12 42 170333

ciklusrasplinjavanje/ piroliza 75 1,3 0,7 0,3 1 4056

rasplinjavanje/ piroliza

80 49 29 10 39 158167

odt O D i d T T d 0 % l ž ti


odt: Oven Dried Ton. Tona drva sa 0 % vlažnosti.Za 10 t suhog drveta treba 1 ha zemljišta.

Potrebe biomase za energijuPotrebe biomase za energijuPotrebe biomase za energijuPotrebe biomase za energiju

Potreban broj kamiona volumena 120 m3jsvaki dan u elektranama za primjer:

Elektrana Drvena sječka Bale sijena Bale trske

Izgaranje (30MWe) 21 28 17

Rasplinjavanje (30MWe) 17 23 13

Korištene gustoće:- 0.15 m3/t za drvne sječke (Suurs, 2002),0.15 m /t za drvne sječke (Suurs, 2002),- 0.11 m3/t za slamu i - 0.19 m3/t za trsku (Bullard, 1999).


KogeneracijaKogeneracijaKogeneracijaKogeneracija• Kombinirana proizvodnja

č– Električne i toplinske energije

• Veća efikasnost i manji investicijski troškovi u d d j i dodnosu na odvojeni rad– Uz kontinuiranu potrebu za toplinom

V i bi i t š č– Vezano za izvor biomase i potrošača

• Trigeneracija (i hlađenje)P h b i d t ij i t liji k j i– Prehrambena industrija i topliji krajevi


Usporedba energetske učinkovitostiUsporedba energetske učinkovitosti

Odvojena proizvodnja: kondenzacijska TE + toplana (TO)

Kogeneracija: termoelektrana – toplana (TE-TO)

η = 50 % η = 80 %Gubici TE i distribucije

j p ( ) p ( )

TermoelektranaGorivo

TE 100

70 E – električna energijaT – toplinska energija

Termoelektranaza TE 100

Gorivo za 30

Potrošač

EE

ToplanaGorivoza TO 80

kogeneraciju

11360

Potrošač

TT

Gubici TO 20 Gubici kogeneracije 23


Gubici: 90 Gubici: 23Gorivo: 180 Gorivo: 11390

Održivost korištenja biomaseOdrživost korištenja biomaseOdrživost korištenja biomaseOdrživost korištenja biomase• Korištenje < prirasta • Energetski nasadi i šume

• Važnost povratka tvari u tlo

– staništa za ptice i manje sisavce

Otklon od monokulturne– organske tvari

– minerali

• Otklon od monokulturne poljoprivrede

š– ostavljanje lišća i vraćanje pepela

• Smanjenje korištenja herbicida, pesticida i

• Planiranje rasta šuma

• Potrebna voda za uzgoj

umjetnih gnojiva

• Očuvanje tla i g jsprečavanje erozije


Isplativost korištenja biomaseIsplativost korištenja biomaseIsplativost korištenja biomaseIsplativost korištenja biomase• Investicijski troškovi• Vanjski troškovi nejasni

• Vlastiti izvor energije• Socijalno-ekonomski učinci• Vanjski troškovi nejasni

• Jeftina sirovina– niska ili zanemariva otkupnina

• Socijalno-ekonomski učinci– direktno zapošljavanje

• procjene za EU25 do 2010 oko 200000 radnih mjestap

– veliki utjecaj pripreme (skupljanje i transport)

• Konkurentnost

oko 200000 radnih mjesta

• Makroekonomske dimenzije– Više proizvoda i usluga (BNP)

l k l– drvna ekonomična– etanol blizu konkurentnosti– biodizel je najskuplji

– Velika zaposlenost– Stabilnost cijena (energije)– Smanjenje uvoza

• Izvori energije iz biomase imaju znatno veći potencijal uvažavanjem ukupnog utjecajaj p g j j


Utjecaj udaljenosti biomase na cijenu.

Međunarodna trgovina biomasom za energijuMeđunarodna trgovina biomasom za energijuza energijuza energiju

Energijske tehnologijeIzvor: IEA Bioenergy, Annual Report 2010, EXCO:2010:01 (podaci: Junginger and Faaij, 2008.)

UkratkoUkratkoUkratkoUkratko•• Opisani su izvori Opisani su izvori

biomase za energetskobiomase za energetsko•• Navedene su osnovne Navedene su osnovne

vrstevrste biogorivabiogorivabiomase za energetsko biomase za energetsko korištenjekorištenje

•• Opisani su primarni iOpisani su primarni i

vrste vrste biogorivabiogoriva•• Izneseni su primjeri Izneseni su primjeri

korištenja biomase ukorištenja biomase u•• Opisani su primarni i Opisani su primarni i sekundarni procesi sekundarni procesi transformacije transformacije

korištenja biomase u korištenja biomase u elektranama za elektranama za proizvodnju električne proizvodnju električne jj

biomase i gorivabiomase i goriva•• PrednostiPrednosti

p jp jenergije i topline ili energije i topline ili kombiniranokombinirano

–– povećavanje energetske povećavanje energetske neovisnostineovisnosti

–– smanjivanje ispuštanja smanjivanje ispuštanja

•• NedostatciNedostatci–– mala gustoća energijemala gustoća energije–– zahtjev za održivimzahtjev za održivimj j p jj j p j

stakleničkih plinovastakleničkih plinova–– brojni ekonomskobrojni ekonomsko--

društveni pozitivni učincidruštveni pozitivni učinci

–– zahtjev za održivim zahtjev za održivim načinom korištenjanačinom korištenja

–– ekonomičnostekonomičnostd ži td ži t


društveni pozitivni učinci društveni pozitivni učinci –– održivostodrživost

Korištenje bioenergije u HR 1965-1997Korištenje bioenergije u HR 1965-1997Korištenje bioenergije u HR 1965 1997Korištenje bioenergije u HR 1965 1997

O t lOstalo Drvni otpaci Ogjevnoddrvo

Udio u ukupnoj potrošnji energije


Postrojenje na Postrojenje na bioplinbioplin, , farma farma IvankovoIvankovo, , investitor P Zinvestitor P Z OsatinaOsatinainvestitor P.Z. investitor P.Z. OsatinaOsatina

KogeneracijaKogeneracija na na bioplinbioplin


FermenterFermenter

Energijske tehnologijeIzvor: Marko Vukobratović, ETF - Osijek

Pisani materijali:Pisani materijali:Pisani materijali:Pisani materijali:

http://www.ieabioenergy.com/MediaItem.aspx?id=6360

Energijske tehnologije38http://suma-ss.hr/assets/files/brosure/Biomasa.pdf

Documents

Energija biomase – prezentacija