118
Analiza institucio- nalne suradnje ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE IZME\U VLADINOG I NEVLADINOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI Ova publikacija je nastala uz financijsku podr{ku Europske unije. Kronauer Consulting je odgovoran za sadr`aj ove publikacije te stajali{ta iznesena u publikaciji ne odra`avaju nu`no stajali{ta Europske Unije.

ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

  • Upload
    others

  • View
    24

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Analizainstitucio-

nalnesuradnje

ANALIZAINSTITUCIONALNE

SURADNJEIZME\U VLADINOG

I NEVLADINOG SEKTORAU BOSNI I HERCEGOVINI

Ova publikacija je nastala uz financijsku podr{ku Europske unije. Kronauer Consulting jeodgovoran za sadr`aj ove publikacije te stajali{ta iznesena u publikaciji ne odra`avajunu`no stajali{ta Europske Unije.

Page 2: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Autor: Goran @erav~i} mr. Sci.

Naslov: Analiza institucionalne suradnje

izme|u vladinog i nevladinog sektora

u BiH

Izdava~: Kronauer Consulting

Sarajevo, Augusta Brauna 12

Telefon: +387 33 557 110

Telefaks: +387 33 557 111

E-po{ta: [email protected]

Internetska stranica: http://www.kronauer-consulting.com

Godina: 2008

Recenzent: Prof. Dr. Darko Petkovi}

Za izdava~a: Rasim Tulumovi} mr. Sci.

Lektura: Branka Petkovi}, prof. knji`evnosti

Naklada: 200 kom

Tisak: Amos-graf sarajevo

CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska

biblioteka BiH, Sarajevo

ISBN

2

U

Page 3: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Ova studija je rezultat inicijative DelegacijeEuropske komisije u Bosni i Hercegovini kojase zadnjih godina vrlo aktivno uklju~ila u po-tporu ja~anju civilnog sektora i promicanjuuspostave dijaloga i suradnje izme|u vladinogi nevladinog sektora u BiH. Cilj studije je dapomogne prvenstveno samoj Delegaciji Europ-ske komisije u BiH, ali i svim ostalim sudionici-ma u tom procesu, da dobiju potpuni uvid utrenutno stanje na terenu kada je u pitanju in-stitucionalna suradnja izme|u vladinog i nevla-dinog sektora, i da se na temelju analize trenu-tnog stanja i efekata dosada{nje potpore una-prijede budu}e inicijative i efekti podr{keEuropske komisije. Upravo zbog toga, cjelovitproces je fokusiran na u~enje.

Postoji nada da }e ve}ina klju~nih aktera ikorisnika na}i ovu studiju kao korisnu, te da }eim pomo}i da unaprijede osobno iskustvo, sciljem da krenu naprijed mnogo sna`nije, s vi-{e samopouzdanja i odlu~nosti, da se suo~esa novim izazovima koji se na|u ispred njih.

@eljeli bismo iskazati zahvalnost svim oso-bama i institucijama koje su aktivno sudjelova-le u ovom istra`ivanju, na njihovom gostoprim-stvu, ljubaznosti, pristupu informacijama, terazmijenjenom iskustvu. Njihova suradnja je bi-la korisna ne samo za ovo izvje{}e, nego i zabudu}i rad i aktivnosti.

Osobite zahvale se odnose na gospodinaD`emala Hod`i}a, koji je u svakom momentuuspijevao da izdvoji dragocjeno vrijeme, kako

3

0

Uvodnarije~

Page 4: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

bi pru`io informacije potrebne za razumijevanjecjelokupne slike programa Europske komisije,da pru`i odgovore na sva pitanja i pomogne upovezivanju s ljudima koje je bilo te{ko konta-ktirati. Tako|er zahvale idu i prof. Dr. DraganuGolubovi}u, koji je dao veliki doprinos da pre-poruke bude prakti~ne i primjenjive.

Tako|er, `elio bih izraziti specijalno prizna-nje svim kolegama iz KRONAUER Consultinga,bez ~ije organizacijske i logisti~ke potpore, ovoizvješ}e ne bi imalo ovakav oblik.

Sadr`aj studije ne odra`ava nu`no stajali{taDelegacije Europske komisije u BiH, nego jeza njega odgovoran isklju~ivo autor.

Goran @erav~i}Sarajevo, rujan, 2008.

4

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 5: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

1. Sa`etak .......................................................... 72. Uvod ............................................................ 112.1. Op}i i specifi~ni ciljevi studije ..................... 152.2. Metodologija ................................................ 162.3. Tijek aktivnosti ............................................. 253. Klju~ni nalazi................................................ 273.1. Institucionalna suradnja vladinog i

nevladinog sektora na op}inskoj razini ...... 273.2. Izdvajanja iz op}inskih prora~una za

nevladin sektor u BiH .................................. 353.3. Institucionalna suradnja vladinog i

nevladinog sektora na `upanijskoj, entitetskoj i dr`avnoj razini .......................... 45

3.4. Izdvajanja iz `upanijskih, entitetskih, idr`avnog prora~una za nevladin sektoru BiH ............................................................ 57

4. Generalni zaklju~ci i pouka ......................... 635. Preporuke .................................................... 735.1. Izmjena i dopuna Zakona o udru`enjima

gra|ana i fondacijama ................................ 745.2. Dono{enje zakona o financiranju nevladinih

organizacija ................................................. 755.3. Standardizacija i harmonizacija lokalnih

praksi kada su u pitanju procedure financiranja NVO i na~ini selekcijepredlo`enih projekata ................................. 77

5.4. Podr{kom uspostavi sektorskih mre`a ...... 785.5. Razvoj i ja~anje lokalnih resursnih centara

u BiH ............................................................ 795.6. Razvojem think tankova koji bi se bavili

istra`ivanjima i analizama javnih politika ipokretanjem bazi~nih istra`ivanja potrebagra|ana BiH ................................................ 80

5

e

s

Sadr`aj

Page 6: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

5.7. Definiranje odgovaraju}eg pravnog i institucionalnog okvira koji bi bio poticajan za razvoj civilnog dru{tva............................ 80

5.8. Izrada strategije stvaranja poticajnogokru`enja za razvoj civilnog dru{tva........... 82

5.9. Uspostava Dr`avnog ureda za suradnju sa civilnim dru{tvom i Savjeta za civilnodru{tvo ......................................................... 82

5.10. Uspostava instrumenata i mehanizama koordinacije izme|u Dr`avnog ureda zasuradnju sa civilnim dru{tvom sa ministarstvima unutar Vije}a ministara ali i sa entitetskih ministarstvima, kao i uspostava instrumenata i mehanizama koordinacije izme|u Dr`avnog ureda zasuradnju sa civilnim dru{tvom sa sektorskim mre`ama unutar civilnog dru{tva ........................................................ 83

5.11. Izgradnja kapaciteta Dr`avnog ureda zasuradnju sa civilnim dru{tvom da koordiniraprogramima vanjske pomo}i EU namijenjenim za razvoj civilnog dru{tva ..... 84

5.12. Uspostavljanje Zaklade za razvoj civilnogdru{tva u BiH ............................................... 84

6. Dodaci ......................................................... 876.1. Dodatak 1. – Sporazum Vije}a ministara sa

civilnim dru{tvom ....................................... 876.2. Dodatak 2. – Lista op}ina koje imaju

potpisan sporazum sa civilnim sektorom ................................................... 109

6.3. Dodatak 3. – Lista op}ina/vlada koje imajuformirano koordinaciono tijelo za suradnjuvladinog i nevladinog sektora ................... 111

7. Literatura ................................................... 113

6

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 7: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Sa`etak 7

Delegacija Europske komisije u BiH je inici-rala izradu ove studije s ciljem istra`ivanja gla-vnih karakteristika suradnje vladinog i nevladi-nog sektora u BiH i da se naprave odre|enepreporuke na koji na~in bi se ta suradnja mo-gla unaprijediti u budu}nosti. Specifi~ni ciljeviove studije su:

Analiza institucionalne povezanosti vladinogi nevladinog sektora u BiH;Dobijanje informacija od glavnih sudionikao stupnju zadovoljstva me|usobnom sura-dnjom i perspektivama za njeno unapre|e-nje;Mjerenje utjecaja nevladinih organizacija nadefiniranje razvojnih strategija i prioriteta nasvim razinama vlasti;Analiza na~ina i obima financiranja nevladi-nih organizacija iz lokalnih javnih fondova;Stvaranje preporuka za budu}e akcije Dele-gacije Europske komisije, u smislu potporeprocesu ja~anja civilnog dru{tva i usposta-ve institucionalne suradnje izme|u vladinogi nevladinog sektora u BiH.Temelj studije je bilo kvantitativno i kvalitati-

vno istra`ivanje ura|eno na uzorku od 142op}ine, 10 `upanijskih vlada, 2 entitetske, vla-de Distrikta Br~ko i Vije}a ministara BiH.

Istra`ivanje je nedvojbeno pokazalo da jesuradnja izme|u vladinog i nevladinog sektorau BiH na svim razinama u svom povoju. Takavzaklju~ak se izvodi iz sljede}ih ~injenica:

e

1

1. Sa`etak

Page 8: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

60 op}ina u Bosni i Hercegovini ima potpi-san sporazum/protokol o suradnji sa NVOkoje djeluju na podru~ju njihovih op}ina,{to je 42,25% od ukupnog broja op}ina uBiH.Ve}ina anketiranih predstavnika vladinogsektora i nevladinog sektora potpisani spo-razum promatra isklju~ivo kroz prizmu regu-liranja na~ina distribuiranja sredstava iz jav-nih fondova.Svega u 31. op}ini u BiH postoji formiranozajedni~ko tijelo, sastavljeno od predstavni-ka/ca op}ina i lokalnih NVO koje bi definira-lo prioritete koji bi se adresirali aktivnostimalokalnih NVO i koji bi bili podr`ani iz lokal-nih prora~una.Ukupno vladin sektor je iz javnih prora~unana svim razinama u 2007. godini za potrebefinanciranja civilnog dru{tva izdvojio110.473.802,47 KM.Najzna~ajnija sredstva se izdvajaju iz op}in-skih prora~una (64.559.458,52 KM ili58,44%), zatim iz entitetskih prora~una(22.667.702,00 KM ili 20,52%), odnosno `u-panijskih/kantonalnih (20.854.641,95 KM ili18,88%), dok je najmanje sredstava izdvoje-no iz dr`avnog prora~una (2.392.000,00 KMili 2,17%).Najvi{e sredstava se izdvaja za sportskadru{tva 40,76%, zatim za bora~ke organiza-cije 14,96%, socijalne 9,37% i kulturno-umjetni~ke organizacije 8,92%.

8

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 9: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Najmanje sredstava se izdvaja za ljudskaprava 0,02% i za{titu okoli{a 0,28%.Najvi{e sredstava se distribuira po modelu“direktno iz prora~una NVO od posebnoginteresa”, a najmanje kroz projektni pristup.Institucionalni dijalog na nacionalnoj i enti-

tetskoj razini prakti~ki i ne postoji jer niti jednastrana nema realnih kapaciteta da vodi djialog initi jedna strana ne pokazuje da u potpunostirazumije zna~enje i dru{tvenu korist od institu-cionalnog dijaloga.

Klju~ uspostave suradnje izme|u vladinog inevladinog sektora prije svega treba tra`iti upodizanju svijesti o zna~aju tog procesa, izgra-dnji njihovih kapaciteta za suradnju i stvaranjupravnog i institucionalnog okvira za razvoj civil-nog dru{tva i dijaloga izme|u vladinog i nevla-dinog sektora.

Stoga je preporuka da se pristupi realizira-nju sljede}ih mjera:

Definiranje odgovaraju}eg pravnog i institu-cionalnog okvira koji bi bio poticajan za ra-zvoj civilnog dru{tva;Izrada strategije uspostave poticajnog okru-`enja za razvoj civilnog dru{tva;Uspostava Dr`avnog ureda za suradnju sacivilnim dru{tvom i Savjeta za civilno dru{-tvo;Izgradnja kapaciteta Dr`avnog ureda za su-radnju sa civilnim dru{tvom u svrhu koordi-niranja programima vanjske pomo}i EU na-mijenjenim za razvoj civilnog dru{tva;

Sa`etak 9

e

Page 10: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Uspostava Zaklade za razvoj civilnog dru{-tva;Dono{enje zakona o financiranju nevladi-nog sektora, kojima }e se definirati na~ini ikriteriji za financiranje NVO iz javnih zakladau BiH;Standardiziranje i harmoniziranje lokalnihpraksi kada su u pitanju procedure financi-ranja NVO i na~ini odabira predlo`enih pro-jekata (nastaviti sa projektom Reinforce-ment of local democracy).Potpora uspostavi sektorskih mre`a (Grantshema “Potpora uspostavi policy dijaloga”namijenjena isklju~ivo sektorskim mre`amai isklju~ivo za analize i promjene politika);Razvoj i ja~anje lokalnih resursnih centara uBiH (Grant shema potpore uspostavi lokal-nih resursnih centara);Uklju~ivanje dr`avnih resursa u financiranjebazi~nih istra`ivanja potreba gra|ana BiH;Razvojem think tankova koji bi se baviliistra`ivanjima i analizama javnih politika.

10

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 11: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Nizom dokumenata i deklaracija Europskaunija je vrlo jasno ponudila zemljama Zapa-dnog Balkana perspektivu integriranja u stru-kturu Europske unije. Polaze}i od funkcionalis-ti~kog pristupa koji ve`e sigurnost uz suradnju,odnosno razvija tezu da se stvaranjem razli~itihoblika suradnje dolazi do boljih me|usobnihodnosa koji nu`no vode ja~oj sigurnosti, EU seopredijelila da kroz regionalni pristup stvoripretpostavke neophodne za pridru`ivanje ze-malja Zapadnog Balkana Europskoj uniji, naj-prije preko posebnih ugovora (Ugovora o sta-biliziranju i pridru`ivanju) a nakon toga i zapo-~injanjem pregovora o ulasku u punopravno~lanstvo. Sintagmom “suradnjom do sigurnos-ti” EU jasno postavlja svoj cilj i nudi nagradu.

Specifi~ni cilj procesa stabiliziranja i pridru-`ivanja je da pru`i pomo} zemljama ZapadnogBalkana kako bi dosegli punu stabilnost institu-cija koje jam~e razvoj demokracije, vladavinuzakona, za{titu ljudskih prava, po{tivanje i za-{titu manjina, postojanje i funkcioniranje tr`i-{nog gospodarstva kao i sposobnost da se no-se sa pritiskom konkurencije koju sa sobomnosi tr`i{na utakmica u EU (1).

U po~etku EU je putem razli~itih instrume-nata financirala uglavnom pojedina~ne proje-kte, {to je rezultiralo vrlo lo{om uskla|eno{}uizme|u aktivnosti koje su financirane iz prora-~una samih zemalja kandidatkinja za priklju~e-nje EU i aktivnosti koje su se financirale iz fon-dova EU. Uvi|aju}i nedostatke dotada{njeg (1) http://ec.europa.eu/

enlargement

Uvod 11

e

2

2. Uvod

Page 12: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

sustava za pru`anje predpristupne pomo}i kojinije davao `eljene rezultate, EU se odlu~uje nareformu na~ina pru`anja financijske pomo}i ze-mljama koje pretendiraju na punopravno ~lan-stvo u EU na bazi tzv. programskog pristupa.Svrha programskog pristupa je uspostava blis-ke suradnje izme|u nacionalnih, regionalnih ilokalnih institucija vlasti i Europske komisijekroz zajedni~ko utvr|ivanje ograni~enog brojaprioritetnih ciljeva i uskla|ivanje svih aktivnostiu pravcu ispunjenja tih ciljeva. Umjesto do tada~itavog spektra razli~itih programa vanjske po-mo}i zemljama u razvoju, u rujnu 2004. godineEuropska komisija uvodi potpuno novu arhite-kturu za programe vanjske pomo}i EU koja bitrebala doprinijeti postizanju boljih rezultata iostvarivanju znatne u~inkovitosti u odnosu naraspolo`iva sredstva. Umjesto dotada{njih 30-tak programa uvodi se {est programa koji }ebiti primjenjivani u razdoblju 2007.-2013 (2).

Uredbom Vije}a EU br. 1085/2006 kao je-dan od pomenutih 6 programa vanjske pomo}iuvodi se Instrument za predpristupnu pomo}zemljama Jugoisto~ne Europe (IPA program)~ija vrijednost za sedmogodi{nje razdobljeiznosi 11,467 milijardi EUR-a. Osnovni ciljeviIPA programa su pomo} dr`avama kandidatki-njama i potencijalnim kandidatkinjama iz Jugo-isto~ne Europe u uskla|ivanju nacionalnih za-konodavstava i provedbi pravne ste~evine EU,te priprema za kori{tenje sredstava iz struktur-nih fondova, fondova ruralnog razvoja i kohezi-

(2) Council Regulation (EC)No 1085/2006 o uspostavl-janju Instrumenta za pred-pristupnu pomo} (IPA).

12

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 13: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

onog fonda. IPA }e zamijeniti sve dotada{njeoblike pomo}i zemljama Jugoisto~ne Europe(3). Od dosada{njih predpristupnih instrume-nata pomo}i IPA se razlikuje po na~inu planira-nja i provedbe. Po{to je kori{tenje postpristu-pnih strukturnih i kohezionih fondova EU jedanod prioriteta IPA, od zemlje korisnice se zahtje-va znatno ve}e participiranje prilikom progra-miranja i predlaganja prioritetnih intervencija,kao i preuzimanje odgovornosti za upravljanjetim sredstvima, odnosno provedbu projekata.To podrazumijeva sudjelovanje zemalja korisni-ca u izradi vi{egodi{njeg indikativnog planskogdokumenta (4), zatim razvoju nacionalnog ra-zvojnog plana (5), {to podrazumijeva i postoja-nje sektorskih strategija, uspostavu decentrali-ziranog sustava za upravljanje sredstvimaEuropske Unije (6) i, kona~no, sufinanciranjeodabranih projekata. Stoga je neophodno uokviru programiranja IPA programa imati vrlojasno definirane sektorske prioritete, koji mora-ju biti uskla|eni sa prioritetima definiranim ustrate{kim dokumentima i sa prioritetima na lo-kalnoj razini.

Za ~itav taj proces od izuzetne va`nosti jeizgradnja apsorpcionih kapaciteta dr`ave kan-didatkinje za punopravno ~lanstvo u EU. Svakaod zemalja kandidatkinja je u obvezi da pripre-mi kako svoje institucije, tako i projekte za po-vla~enje novca iz razli~itih predpristupnih fon-dova koje EU iz svog prora~una stavlja na ra-spolaganje zemljama kandidatkinjama kako bi

(3) CARDS, PHARE, ISPA,SEPARD.

(4) Multi-annual IndicativePlanning Document MIPD.

(5) National DevelopmentPlan (NDP).

(6) DecentralisedImplementation System(DIS).

Uvod 13

e

Page 14: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

mogli prilagoditi svoje gospodarstvo, institucijei pravni sustav standardima EU.

Koliki je to zaista problem, koji ni na koji na-~in ne treba podcjenjivati ponajbolje govoreprocjene da Bugarska i Rumunjska nikada nisupovla~ile vi{e od 50% sredstava koja su im sta-jala na raspolaganju iz pred-pristupnih fondovaEU. Koliko ta nespremnost svaku od zemaljakandidatkinja ko{ta lako je izra~unati, ako sezna da je za Rumunjsku i Bugarsku u razdoblju2004.-2006. bilo planirano izdvojiti 4,5 milijardi€ kroz predpristupne fondove, a za Tursku 1,05milijardi € (7). Da je priprema institucija i njiho-vih kapaciteta, da proizvedu dovoljan broj kvali-tetnih projekata koji zadovoljavaju vrlo slo`enuproceduru financiranja, vrlo va`na stvar govori i~injenica da je Gr~koj, [panjolskoj i Portugalutrebalo ~ak {est godina da dovedu svoje institu-cije na takvu razinu da uspijevaju apsorbirati80% namijenjene im financijske pomo}i. Iskus-tva novih ~lanica EU pokazuju da je razvoj ap-sorpcijskih kapaciteta dugotrajan proces.

Apsorpcijska sposobnost jedne dr`ave jesposobnost njenih institucija da povuku i reali-ziraju financijska sredstva iz fondova EU, kojatoj dr`avi stoje na raspolaganju. Ne postojidr`avna administracija u svijetu koja bi samozahvaljuju}i vlastitim kapacitetima i resursima(ministarstva) mogla povu}i sva sredstva kojaEU stavlja na raspolaganje dr`avama kandida-tima za punopravno ~lanstvo. Jedan takav po-sao zahtijeva koordinaciju i sinergijsko djelova-

(7) http://ec.europa.eu/enlargement/fiche_projet/index.cfm?page=415392&c=TURKEY

14

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 15: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

nje svih dru{tvenih ~inilaca od razli~itih minis-tarstva do institucija kao {to su jedinice lokalnesamouprave, razvojne agencije, think thanks,sveu~ili{ta i generalno akademska zajednica,instituti, konsulting agencije, strukovne udrugei udruge civilnog dru{tva. Objedinjavanjem re-sursa svih ovih institucija i jasno usmjerenomkoordinacijom djelovanja izgra|uju se apsor-pcioni kapaciteti jedne dr`ave.

Kako bi se doprinijelo objedinjavanu svihresursa dr`ava kandidatkinja, ja~anje civilnogdru{tva i uspostava socijalnog i politi~kog dija-loga izme|u dr`ave i civilnog sektora identifici-rano je kao jedan od klju~nih prioriteta IPA pro-grama u Bosni i Hercegovini u narednom raz-doblju.

Za potrebe definiranja na~ina pru`anja po-tpore objedinjavanju svih resursa BiH, kao i ja-~anju civilnog dru{tva i uspostavi socijalnog ipoliti~kog dijaloga izme|u dr`ave i civilnog se-ktora Delegacije Europske Komisije u BiH po-krenula je inicijativu za izradu studije-analizesuradnje vladinog i nevladinog sektora i na~inafinanciranja rada nevladinih organizacija iz lo-kalnih javnih fondova (op}inskih, `upanijskih,entitetskih i dr`avnih prora~una).

2.1. Op}i i specifi~ni ciljevi studije

Krajnji cilj ove studije je da se uo~e sveobjektivne i subjektivne prepreke uspostavisna`nije institucionalne suradnje izme|u vladi-

Uvod 15

e

Page 16: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

nog i nevladinog sektora i otvaranju socijalnogi politi~kog dijaloga na svim razinama u BiH ucilju podizanja apsorpcijskih kapaciteta BiH.

Specifi~ni ciljevi studije su:Analiza institucionalne povezanosti vladinogi nevladinog sektora u BiH;Dobijanje informacije od glavnih aktera o stu-pnju zadovoljstva me|usobnom suradnjom iperspektivama za njeno unapre|enje;Mjerenje utjecaja nevladinih organizacija nadefiniranje razvojnih strategija i prioriteta nasvim razinama vlasti;Analiza na~ina i obima financiranja nevladi-nih organizacija iz lokalnih javnih fondova;Stvaranje preporuka za budu}e akcije Dele-gacije Europskog Povjerenstva u smislu po-tpore procesu ja~anja civilnog dru{tva iuspostave institucionalne suradnje izme|uvladinog i nevladinog sektora u BiH.

2.2. Metodologija

Studija “Analiza suradnje vladinog i nevladi-nog sektora u BiH” u metodolo{kom smislu sebazira na tri metodolo{ka pristupa:

Analizi sekundarnih izvora – dostupnim statis-ti~kim indikatorima, izvje{}ima me|unarodnihorganizacija i drugim dostupnim analizama istudijama o nevladinom sektoru u BiH;Kvalitativnom istra`ivanju stavova, mi{ljena ivi|enja suradnje vladinog i nevladinog se-ktora samih sudionika procesa;

16

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 17: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Kvantitativnom istra`ivanju o na~inu i visinisredstava koje se dodjeljuju nevladinim or-ganizacijama iz lokalnih javnih fondova/pro-ra~una;Na ovaj na~in se poku{alo unutar okvira ko-

ji je odre|ivao projektni zadatak do}i do {to jemogu}e vi{e ~injenica neophodnih za izvo|e-nje kvalitativnih zaklju~aka.

Razvoj metodologije za izradu studije jeobuhvatio kvalitativne i kvantitativne metode is-tra`ivanja koje se mogu kvalificirati u nekolikometodolo{kih formi:

Definiranje uzorka istra`ivanja;Pripremanje i dizajniranje upitnika za inter-vju i istra`ivanje stupnja suradnje izme|uvladinog i nevladinog sektora na razini op}i-ne, i visine i na~ina financiranja rada NVO izop}inskih prora~una;Pripremanje i dizajniranje upitnika za inter-vju i istra`ivanje stupnja suradnje izme|uvladinog i nevladinog sektora na razini `u-panija/kantona i visine i na~ina financiranjarada NVO iz `upanijskih/kantonalnih prora-~una;Pripremanje i dizajniranje upitnika za inter-vju i istra`ivanje stupnja suradnje izme|uvladinog i nevladinog sektora na razini enti-teta i visine i na~ina financiranja rada NVOiz entitetskih prora~una;Pripremanje i dizajniranje upitnika za inter-vju i istra`ivanje stupnja suradnje izme|uvladinog i nevladinog sektora na razini dr`a-

Uvod 17

e

Page 18: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

ve i visine i na~ina financiranja rada NVO izdr`avnog prora~una;Priprema i dizajniranje polustruktuiranog in-tervjua sa organizacijama civilnog dru{tvakoje se bave pitanjima suradnje vladinog inevladinog sektora;Pripremanje i dizajniranje metodologije sta-tisti~ke obrade ulaznih podataka.Kao uzorak istra`ivanja je identificirano 142

op}ine, 10 `upanija/kantona, Distrikt Br~ko, 2entiteta i dr`ava BiH. Upitnici su adresirani pre-ma uredima na~elnika op}ina, odnosno premavladama `upanija/entiteta/Vije}a ministara BiH.

Na `alost, moramo konstatirati da ovakavmetodolo{ki pristup definiranju uzorka kvantita-tivnog istra`ivanja nije se pokazao kao najkvali-tetnije metodolo{ko rje{enje. Adresiranje upi-tnika vladama `upanija/kantona/ entitetaumjesto na pojedina ministarstva pokazalo sekao potpuno pogre{an pristup, jer kada je u pi-tanju suradnja sa nevladinim sektorom koordi-nacija unutar, slobodno se mo`e re}i, gotovosvih vlada na svim razinama vlasti u BiH je jakolo{a, te je dobijanje tra`enih podataka pred-stavljalo gotovo nemogu}u misiju. VladamaPosavske `upanije i RS trebalo je vi{e od 6mjeseci da prikupe podatke iz ministarstava ida ih objedinjene dostave. Pokazalo se da nesamo da svaka pojedina `upanija ili entitet fun-kcionira kao dr`ava sama za sebe i gotovoizvan svake sub-ordinacije, nego da i svako inajmanje ministarstvo funkcionira kao potpuno

18

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 19: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

neovisna i samostalna jedinica izvan bilo ka-kvog zajedni~kog okvira kada je u pitanju sura-dnja sa nevladinim sektorom. Svako ministarst-vo potpuno samostalno vodi vlastitu politikusuradnje sa civilnim dru{tvom. Stoga bi svakobudu}e istra`ivanje vladinog sektora kao uzo-rak istra`ivanja trebalo identificirati ministarstvaumjesto vlada, ukoliko se `eli do}i do bilo ka-kvih podataka vezanih za suradnju sa nevladi-nim sektorom.

Zbog formalnih ograni~enja nije bilo mogu-}e terensko istra`ivanje u potpunosti realiziratimetodom licem u lice. Stoga smo se odlu~ilina kombiniranu metodu kvantitativnog istra`i-vanja: e-mail anketa i face to face anketa. Ta-mo gdje je postojala spremnost na suradnju igdje su mjerodavne osobe imale sposobnostda daju tra`ene odgovore kroz postavljena pi-tanja iz upitnika prikupljanje podataka se za-vr{avalo putem interneta, faxa ili po{te. Tamogdje nije bilo mogu}e dobiti podatke na takavna~in i{lo se na direktne posjete i intervjue li-cem u lice. U oba slu~aja se koristio isti upitnikkao metodolo{ka forma prikupljanja podataka.

Upitnik se sastojao od dva seta pitanja:Pitanja koja su vezana za suradnju vladinogi nevladinog sektora (13 pitanja);Pitanja koja su vezana za na~in i visinu sred-stava koja se dodjeljuje NVO (21 pitanje).Osim kvantitativnim metodama istra`ivanja

studija se u velikoj mjeri oslanjala i na kvalitati-vne metode istra`ivanja – nestruktuiranim i po-

Uvod 19

e

Page 20: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

lustruktuiranim intervjuima. Ovom istra`iva-~kom metodom bilo je obuhva}eno 32 pred-stavnika lokalne samouprave i mjerodavnih mi-nistarstava i 7 predstavnika NVO koje se baverazvojem institucionalne suradnje izme|u vladi-nog i nevladinog sektora.

Sa metodolo{kog aspekta najve}i izazov jebio prona}i adekvatan na~in provjere i obradepodataka vezanih za financijski aspekt sura-dnje vladinog i nevladinog sektora. U tom smi-slu smo se suo~avali sa dva problema:

Definiranjem pojma organizacije civilnogdru{tva;Standardiziranjem financijskih pokazatelja.Cilj ove studije nije bio da ulazi u teorijsku

debatu o genezi ideje civilnog dru{tva i defini-ranju pojma civilno dru{tvo. Stoga }emo se uovome dijelu studije ograni~iti samo na defini-ranje osnovnih pojmova, kako bismo olak{alinjeno razumijevanje.

U ovoj studiji se vrlo ~esto koriste pojmovikao {to su civilno dru{tvo (CD), organizacije ci-vilnog dru{tva (OCD), nevladin sektor (NVO se-ktor) i nevladine organizacije (NVO). Pod poj-mom civilnog dru{tva se podrazumijeva ustrojcjelokupnog dru{tva po idealnim na~elima plu-ralizma, demokrati~nosti i otvorenosti, u kojemsu organizacije civilnog dru{tva njegovi pojavnioblici, a njihov polo`aj, uloga i tretman jedno odmjerila stupnja konkretizacije idealnih na~ela.

Od pojma civilnog dru{tva svakako trebarazlikovati pojam nevladin sektor. Pod pojmom

20

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 21: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

nevladin sektor se podrazumijeva {iri dru{tveniprostor izvan kontrole dr`ave u kojemu postojiodre|eni oblici i odre|eni stupanj samoorgani-ziranosti, neovisnosti, privatnosti, samouprave idobrovoljnosti. Svakako treba razlikovati poj-move organizacije civilnog dru{tva od pojmovanevladine organizacije, odnosno neprofitne or-ganizacije (NPO). Pojam NVO koristi se uobi-~ajeno za ozna~avanje svih oblika dragovo-ljnog udru`ivanja, ali ne uklju~uje politi~kestranke, vjerske zajednice, sindikate i udrugeposlodavaca. Me|utim, civilno dru{tvo ozna~a-va mnogo {iri krug subjekata. Osim nevladinihorganizacija, ono obuhva}a i vjerske zajednice,politi~ke stranke, sindikate, razli~ite neformalneskupine i inicijative unutar dru{tva.

Pod pojmom suradnja izme|u vladinog inevladinog sektora, u ovoj studiji, podrazumije-vao se svaki oblik “aktivne” suradnje, tj. svevrste konsultacija oko definiranja politika ili za-konskih rje{enja, izravno financiranje iz dr`a-vnog, entitetskog ili lokalnog prora~una, ugo-varanje i prena{anje poslova iz tradicionalnodr`avnog djelokruga na nevladine organizacijete ostale oblike suradnje.

Pod pojmom institucionalne suradnje izme-|u vladinog i nevladinog sektora, podrazumije-vaju se svi oblici suradnje koji su normativnoregulirani i koji se odvijaju u okviru zvani~nihinstitucija ~ije postojanje je utvr|eno zakonom,uredbom sa zakonskom snagom ili ugovorom.Zna~i to su svi oni oblici suradnje koji su jasno

Uvod 21

e

Page 22: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

pravno/zakonski definirani i koji ne ovise o do-broj volji pojedinaca, bez obzira s koje stranedolazili i ma koju zna~ajnu funkciju obna{ali.

Za potrebe statisti~ke obrade podataka uokviru ovoga istra`ivanja pod pojmom nevladi-ne organizacije uzimali smo sve organizacije,udruge gra|ana i fondacije registrirane premaZakonu o udrugama gra|ana i zakladama nabilo kojoj razini. Takvo definiranje sredi{njegpojma istra`ivanja je bilo apsolutno opravdanosa prakti~nog aspekta, ali sa teorijskog je vrloupitno, jer je ostavilo sve gra|anske inicijative,vjerske zajednice, politi~ke stranke, sindikate, ineformalne skupine izvan dometa istra`ivanjaove studije.

Tijekom izrade studije zna~ajan problem jepredstavljala ~injenica da je lokalna praksa in-terpretacije pojma “nevladina organizacija”odnosno “organizacija civilnog dru{tva” veoma{arolika i da se znatno razlikuje od op}ine doop}ine i od institucije do institucije. U najve}ojmjeri interpretiranje termina NVO ovisi o razvije-nosti nevladinog sektora u odre|enoj op}ini ili`upaniji, senzibiliziranosti i upu}enosti lokalnih~elnika i djelatnika o va`nosti razvoja civilnogsektora za razvoj bilo koje dr`ave i dru{tva. Dokse u jednoj op}ini bora~ke organizacije nesmatraju NVO pa se financiraju izravno iz prora-~una tj. mimo konta namijenjenih za grantovenevladinim organizacijama u drugoj op}ini secentri za socijalni rad smatraju i financiraju izprora~unske stavke namijenjene za financiranje

22

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 23: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

projekata nevladinih organizacija. Ta {arolikapraksa primarno proisti~e iz razli~itih i neusa-gla{enih zakona o lokalnoj samoupravi i Zako-na o izvr{enju prora~una u Federaciji BiH i Re-publici Srpskoj. Razli~ita interpretiranja pojmo-va organizacija civilnog dru{tva i nevladina or-ganizacija zasigurno su imali utjecaj i na stan-dardizaciju prikupljenih financijskih podataka.

Financijski podaci o visini sredstava koja suu 2007 godini izdvojena iz javnih prora~una zarad nevladinog sektora su prikupljani na dvana~ina: i) izravno iz anketnih upitnika ii) iz iz-vje{}a o realiziranju prora~una za 2007, odno-sno usvojenih prora~una za 2007. godinu.

Financijski podaci prikupljeni putem upitni-ka, kao i razvrstavanje istih prema tipovima ne-vladinih organizacija koje su primile sredstva izlokalnih prora~una predstavljaju individualnuinterpretaciju dostavlja~a podataka i moraju seuzeti sa odre|enom znanstvenom rezervom.

Financijski podaci koji su prikupljani putemanaliza Izvje{}a o realiziranju prora~una tako-|er se moraju uzeti sa odre|enom znanstve-nom rezervom. Podaci iz prora~una su ugla-vnom uzimani prema kontu 6143 – grant nepro-fitnim organizacijama. U nekoliko slu~ajevazbog nepostojanja podataka na kontu 6143 po-daci su uzimani sa drugih konta. Zbog postoja-nja razli~ite prakse kod dodjele sredstava NVOkao i knji`enja razli~itih prora~unskih tro{kova,postoje znatna sredstva koja su na izravan ilineizravan na~in zavr{ila na ra~unima NVO, a

Uvod 23

e

Page 24: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

koja nisu evidentirana na{im istra`ivanjem. Re-cimo izdvajanja za izgradnju, rekonstrukciju iliodr`avanje sportskih objekata ili poslovnihprostora u vlasni{tvu op}ine ili grada koji se us-tupaju u cjelini ili djelomi~no na besplatno kori-{tenje NVO, se ni na koji na~in ne registrirajukao financijska pomo} NVO. Na ovaj se isti na-~in (rekonstrukcija i obnova vjerskih objekata)velika sredstva izdvajaju za vjerske zajednicekoje tako|er po svojoj strukturi i misiji pripadajucivilnom dru{tvu. Za potpuno precizno utvr|iva-nje koliko se sredstava iz javnih prora~una iz-dvaja iz javnih prora~una za financiranje nevla-dinog sektora bilo bi potrebno uraditi komple-tnu financijsku reviziju na~ina utro{ka javnih pri-hoda kompletnog vladinog sektora.

Provjere to~nosti prikupljenih financijskih po-dataka ra|ene su na dva na~ina: i) Pore|enjemdostavljenih financijskih pokazatelja putem upi-tnika sa financijskim indikatorima koji se nalazeu dostupnim izvje{}ima o realiziranju prora~unaza 2007 ii) Usporedbom prikupljenih financij-skih pokazatelja sa pokazateljima Neovisnogbiroa za humanitarna pitanja (IBHI). (8)

Provjere to~nosti prikupljenih podataka ododijeljenim sredstvima za rad ili projekte orga-nizacijama civilnog dru{tva pokazuju da posto-je odre|ena odstupanja, odnosno da ti podacinisu u potpunosti standardizirani. Razlog le`i unepostojanju standardizirane prakse kod knji-`enja tih sredstava, kao i nepostojanja standar-dizirane prakse analiti~kog izvje{tavanja. Naj-

(8) IBHI je u razdobljuprosinac 2007 – lipanj 2008tako|er prikupljao podatkevezane za sredstva koja sudodjeljivanje NVO iz lokal-nih prora~una u 2007.godini.

24

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 25: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

ve}a razlika se javlja kod sredstava izdvojenihza aktivnosti socijalne za{tite i kulturno-umje-tni~kih aktivnosti. Me|utim generalno gledaju}ita odstupanja se kre}u u omjeru izme|u 2-3%,{to ni u kom slu~aju ne mo`e dovesti u pitanjereferentnost prikupljenih podataka.

2.3. Tijek aktivnosti

Kako je nagla{eno u prethodnom poglavljunakon utvr|ivanja metodologije istra`ivanjapristupilo se izradi upitnika, {to je ra|eno u su-radnji sa odgovornim osobama za programepotpore razvoju civilnog dru{tva iz DelegacijeEuropske komisije u BiH.

Nakon {to su upitnici odobreni i nakon {toje napravljeno pilot istra`ivanje upitnici su urazdoblju od 15-21. travnja/aprila 2008. godineputem e-maila, faxa ili po{te dostavljeni na svih156 adresa, sa rokom za dostavljanje tra`enihpodataka od tri tjedna. U zadatom roku svega30-ak onih kojima je dostavljen upitnik je dos-tavilo nazad ispunjeni upitnik.

Nakon isteka zadatog roka u razdobljuizmedju 7. svibnja/maja 2008 i 2. lipnja/juna2008. svi adresanti koji do isteka roka nisudostavili ispunjene upitnike su u 3 navrata kon-taktirani, kako bi ih se podsjetilo da dostavetra`ene podatke.

Kako i nakon svih urgencija broj dostavlje-nih upitnika je jedva prelazio 50%, u dogovorusa Delegacijom EC u Bosni i Hercegovini je

Uvod 25

e

Page 26: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

ponovljeno distribuiranje zvani~nog zahtijevaza dostavu tra`enih financijskih podataka, ovajput uz pozivanje na Zakon o pravu pristupa in-formacijama.

Iako smo na sve na~ine poku{avali da do-|emo do tra`enih podataka (preko ureda za in-formiranje, kabineta premijera, itd.) od 14 vladakojima smo se obratili (10 `upanijskih/kanto-nalnih, 2 entitetske, Vlada Distrikta Br~ko, i Vi-je}e ministara) nakon vi{e od 6 mjeseci uspjelismo dobiti ispunjen upitnik samo iz 6 `upanija,Vlade Distrikta Br~kog i vlade RepublikeSrpske. Ve}ina `upanijskih/kantonalnih vladase pravdala godi{njim odmorima, komplicira-no{}u i sporo{}u dobijanja podataka iz pojedi-nih ministarstava, te odsustvom pojedinih oso-ba koje jedine mogu dati tra`ene podatke.

Od 142 op}ine u BiH njih 118 ili 83,10% jeuzelo u~e{}e u ovome istra`ivanju na na~in daje dostavilo ispunjen upitnik putem po{te, faxa,e-maila ili da je tra`ene informacije dostavilo uizravnom razgovoru tijekom posjeta ovim op}i-nama. Bez obzira na sva nastojanja (pismenizahtjevi za dostavljanje podataka su dostavljanitri puta i dodatno je napravljeno 4-5 telefonskihurgencija), ni nakon 6 mjeseci nismo uspjeli do-biti tra`ene informacije iz 24 op}ine (16,90%).Vr{en je poku{aj i preko Saveza op}ina i gra-dova FBiH i RS da se urgira kod tih op}ina danam dostave ispunjen upitnik ili da pristanu dau izravnom susretu sa na{im istra`iva~ima osi-guraju tra`ene podatke, ali bez velikog uspjeha.

26

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 27: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

3.1. Institucionalna suradnja vladinog i nevladinog sektora na op}inskoj razini

Generalno gledaju}i razvoj institucionalnesuradnje izme|u vladinog i nevladinog sektorana op}inskoj razini u BiH je jo{ uvijek u povoju.

Prema na{em istra`ivanju 67 op}ina u Bo-sni i Hercegovini ima potpisan sporazum/pro-tokol o suradnji sa NVO koje djeluju na podru-~ju njihovih op}ina, {to je 47,18% od ukupnogbroja op}ina u BiH.

Taj broj predstavlja izuzetan pomak uuspostavi institucionalne suradnje izme|u vla-dinog i nevladinog sektora u BiH, jer sama ~i-njenica da je gotovo polovina op}ina u BiH bezpritiska me|unarodne zajednice prihvatilo inici-jativu za uspostavu dijaloga i institucionalnihmehanizama suradnje sa NVO predstavlja vrloveliki napredak.

Od 67 op}ina koje su sporazum potpisalesa OCD/NVO njih 50 je to napravilo u okvirukampanje Centra za promociju civilnog dru{tva(CPCD). 17 anketiranih op}ina je izjavilo da jesporazum potpisalo na vlastitu inicijativu.

Klju~ni nalazi 27

e

3

3. Klju~ni nalazi

Page 28: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Uporedbom situacije u tom pogledu unazadsamo nekoliko godina mora se konstatirati dasu napravljeni zaista ogromni pomaci. Najve}ezasluge za postignuti napredak bez dvojbe semoraju pripisati Centru za promicanje civilnogdru{tva (CPCD) i koaliciji “@ivjeti i raditi zaje-dno” koji su bili glavni nositelji inicijative. Osim{to je zahvaljuju}i njihovoj inicijativi u 50 op}i-na u Bosni i Hercegovini uspostavljena formal-na suradnja izme|u institucija lokalne samou-prave i civilnog dru{tva (9), jo{ zna~ajniji rezul-tat te inicijative je da su 43 op}ine same ocije-nile posljedice uspostave suradnje sa civilnimdru{tvom izuzetno pozitivnim. Kao pozitivni pri-mjeri u~inka Sporazuma naj~e{}e se navode:unapre|enje suradnje i povjerenja izme|uop}ina i nevladinih organizacija, uvo|enje tran-sparentnijeg na~ina lociranja sredstava iz lokal-nih prora~una, transparentniji na~in odabiranevladinih organizacija i projekata koji }e biti fi-nancirani iz op}inskih prora~una, unapre|enjeu~inkovitosti projekata koji se financiraju izop}inskih prora~una, mogu}nosti zajedni~kog

(9) Preostalih 17 op}ina susporazum potpisali navlastitu inicijativu kao dioprocesa dobijanja ISOstandarda.

28

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 29: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

planiranja sufinanciranja me|unarodnih proje-kata, itd. Me|utim ono {to najvi{e ohrabruje je~injenica da su aktivnosti CPCD pokrenule pro-ces promjene svijesti kod op}inskih djelatnikao va`nosti uspostave dijaloga izme|u vladinogi nevladinog sektora. Izuzetno pozitivno je daje od 70 op}ina koje su sudjelovale u istra`iva-nju a nemaju potpisan sporazum/protokol osuradnji njih 38 (55%) izjavilo da njihove op}i-ne namjeravaju da sa organizacijama civilnogdru{tva koje djeluju na njihovom podru~jusklope sporazum/protokol o suradnji u nare-dnih 6 mjeseci.

Me|utim sve te nesporno ohrabruju}e ~inje-nice treba uzeti sa odre|enom dozom opreza.Evidentno je da je na lokalnoj razini jo{ uvijekdominiraju}i stav da uspostava dijaloga izme-|u sektora prvenstveno treba da do|e kao po-sljedica inicijative nevladinog sektora. Na upitkako unaprijediti suradnju izme|u vladinog inevladinog sektora i stvoriti bolje u~inke za `i-vot gra|ana od 118 anketiranih op}ina njih 63ili 54,00% je kao preduvjet istaklo ve}e anga`i-ranje NVO i njihovu sna`niju inicijativu premaop}inama, bolje koordiniranje me|u samimNVO ili profesionalizaciju i pove}anje transpa-rentnosti u radu NVO. Kada je u pitanju dopri-nos op}ina uspostavi suradnje s civilnim dru{-tvom me|u anketiranim op}inama u najve}ojmjeri dominira stav o potrebi pove}anja sred-stava namijenjenih za projekte NVO (49% an-ketiranih) kao najbitniji doprinos koji op}ine

Klju~ni nalazi 29

e

Page 30: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

mogu dati uspostavi bolje suradnje s civilnimsektorom. Ovi podaci jo{ jednom potvr|ujuono {to se i do sada moglo vrlo ~esto ~uti ukomuniciranju sa predstavnicima vladinog se-ktora i koji na tako plasti~an na~in odslikavanedostatak razumijevanja su{tine te suradnje ijo{ uvijek duboko ukorijenjenog nepovjerenjakoje postoji izme|u ova dva sektora. Taj stavse svodi na mi{ljenje da je novac, odnosno ra-spodjela novca u osnovi svih problema suvre-menog BiH dru{tva, pa i odnosa vladinog i ne-vladinog sektora, potpuno zanemaruju}i ostaleaspekte i koristi te suradnje. Takvo mi{ljenjevladinog sektora vrlo ~esto je i samo podgrija-vano od strane pojedinih NVO, naj~e{}e “op}eprakse”, i uglavnom “donor orijented (10)“ kojejedino interesira novac. Me|u ve}inom aktera isa jedne i sa druge strane razumijevanje potpi-sanog sporazuma i potrebe za suradnjom sesvodi na reguliranje na~ina distribuiranja sred-stava. Proces distribuiranja sredstava iz op}in-skih prora~una, niti u jednoj jedinoj op}ini, nesadr`ava stru~nu i transparentnu analizu/pro-cjenu potreba lokalnog stanovni{tva i lokalnihzajednica, dok se prioriteti odre|uju isklju~ivoprema politi~kim kriterijima. Istra`ivanje nijeidentificiralo postojanje svih instrumenata mo-nitoringa i evaluacije projekata (aktivnosti), kaoniti samog sporazuma niti u jednoj op}ini. 51op}ina je na anketno pitanje o monitoringu ievaluaciji izjavila da posjeduju mehanizme mo-nitoringa i evaluacije projekata. Me|utim ve} iz

(10) NVO koje svoju misijumijenjaju sa promjenamatrendova i potrebe donato-ra i koje imaju vrlo lo{upovezanost sa lokalnomzajednicom.

30

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 31: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

odgovora na sljede}e pitanja se dalo zaklju~itida ve}ina njih pod monitoringom isklju~ivo po-drazumijeva kontrolu na~ina utro{ka sredstavadobijenih iz op}inskog prora~una. Samo paranketiranih op}ina je bilo u mogu}nosti da na-vede indikatore po kojima je ra|en monitoring ievaluacija projekata koji su financirani iz op}in-skog prora~una.

Svega 6 op}ina ili 5,1% anketiranih je de-monstriralo sveobuhvatno razumijevanje proble-matike uspostave suradnje izme|u vladinog inevladinog sektora, i kao preporuku za unaprje-|enja suradnje dalo nekoliko veoma interesan-tnih prijedloga: potrebu za izmjenom zakona opripadnosti javnih prihoda, dono{enje zakona ovolontarizmu (u FBiH odnosno BiH), uspostavufinancijske odr`ivosti NVO-a kroz dono{enje za-kona o financiranju NVO, inicijativu da se sport-ske udruge i klubovi registriraju po drugomosnovu, te da se njihovo financiranje uredi nadruga~iji na~in od postoje}eg. Ve}ina ostalihprijedloga su bili uop}enog karaktera nagla{a-vaju}i potrebu za pobolj{anjem me|usobnogpovjerenja i suradnje, dono{enjem i usvajanjempisanih procedura i kriterija, pobolj{anjem kvali-tete projekata i boljim monitoringom.

Istra`ivanje je tako|er pokazalo da formali-zacija i institucionalizacija suradnje izme|u vla-dinog i nevladinog sektora tako|er, nailazi nazna~ajne probleme u praksi. Svega u 31 op}iniu BiH postoji formirano zajedni~ko tijelo (11)sastavljeno od predstavnika/ca op}ina i lokal-

(11) Ovaj podatak trebauzeti sa rezervom jer jedobijen anketiranjemop}ina, ali nije provjerenme|u NVO koje djeluju itim op}inama.

Klju~ni nalazi 31

e

Page 32: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

nih NVO koje bi definiralo prioritete koji bi seadresirali aktivnostima lokalnih NVO i koji bi bilipodr`ani iz lokalnih prora~una. Iznena|uju}e jeda su 10 op}ina koje nemaju potpisan spora-zum/protokol o suradnji sa NVO izjavile daimaju formirano zajedni~ko tijelo sastavljenood predstavnika/ca op}ina i lokalnih NVO za-du`eno za unapre|enje suradnje sa civilnimdru{tvom, {to bi zna~ilo da u 16 op}ina u BiHkoje imaju potpisan sporazum/protokol ne pos-toji formirano tijelo za koordiniranje sa NVO.

Niti u jednom trenutku se odgovornost za~injenicu da u vi{e op}ina ne postoji uspostav-ljen socijalni i politi~ki dijalog izme|u vladinog inevladinog sektora ne mo`e pripisati samonespremnosti op}ina da sudjeluju u formiranjuzajedni~kog koordinacionog tijela i prioritetakoji }e biti adresirani zajedni~kom akcijom.Dok u slu~aju sporazuma/protokola ve}u od-govornost, {to u ve}em broju op}ina nije do{lodo potpisivanja takvog dokumenta, snoseop}inske administracije u slu~aju stvaranja za-jedni~kog koordinacionog tijela ve}u odgovor-nost snose nevladine organizacije. Koliko jenama poznato samo u Tuzli postoji funkcional-na op}a mre`a lokalnih nevladinih organizaci-ja12 koja je sposobna da koliko toliko objedinirazli~ite interese, i da se kao takva nametne lo-kalnim vlastima kao partner u definiranju lokal-nih prioriteta koji }e se adresirati sredstvima izlokalnog (op}inskog) prora~una. Bilo je poku-{aja da se sli~ne referentne skupine organizira-(12) Referentna grupa

Tuzla.

32

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 33: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

ju i u drugim regijama BiH, ali postignuti rezul-tati nisu ni blizu rezultatima postignuti u Tuzlan-skoj regiji. Ostavljamo mogu}im da u nekimmanjim mjestima u BiH postoje lokalne mre`ekoje funkcioniraju na lokalnoj razini, ali to uosnovi ne mijenja ~injenicu da velika odgovor-nost za{to ne postoji ve}i broj zajedni~kih tijelana lokalnim razinama sastavljenih od predstav-nika lokalne samouprave i civilnog dru{tva le`ii na NVO (13).

Op}i dojam koji smo stekli u razgovorima isa zastupnicima op}ina i NVO je da je nezna-nje, odnosno nedovoljno poznavanje proble-matike razvoja dru{tva i njegovih mehanizama,kao i odsustvo jasne vizije kakvom dru{tvu uBiH te`imo na obje strane, odnosno koje su tovrijednosti za koje se zala`e BiH dru{tvo, uosnovi glavni uzrok {to uspostava dijaloga i su-radnje izme|u vladinog i nevladinog sektorana lokalnoj razini ne ide br`e. Mo`e se konsta-tirati da postoji politi~ka spremnost na lokalnojrazini da do tog dijaloga i suradnje do|e, alineznanje i odsustvo vo|stva, odnosno inicijati-ve umnogome sprje~ava uspostavu istog. Jedi-no se tako mo`e objasniti relativni uspjeh inici-jative i akcije CPCD. Svojom inicijativom CPCDje zapravo ponudilo viziju, instrumente za reali-zaciju te vizije i liderstvo, {to je prepoznato i odvladinog i nevladinog sektora na lokalnoj razinii {to je bilo sasvim dovoljno da se otvori pro-ces uspostave dijaloga i suradnje. Dosadapostignute rezultate ne treba ni glorificirati ni

(13) Ovdje ne trebamije{ati pojedine NVO isektorske mre`e koje nalokalnoj razini imaju razvi-jenu izuzetnu suradnjuju savladinim sektorom.

Klju~ni nalazi 33

e

Page 34: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

minimizirati. S obzirom na odsustvo demokrat-ske tradicije i konzervatizam koji vlada pogoto-vo u manjim lokalnim zajednicama svaki koraknaprijed u tom pravcu je velika stvar. Me|utimukoliko bi poku{ali ocijeniti koliko utjecaja lo-kalne nevladine organizacija imaju na definira-nje razvojnih strategija i prioriteta na op}inskojrazini, morali bi konstatirati da je taj utjecaj jo{uvijek gotovo zanemarljiv, osim mo`da u neko-liko op}ina (14).

Sklapanje sporazuma i uspostava koordina-cionih tijela su samo prva dva koraka ka punojuspostavi suradnje. Ovo istra`ivanje je nedvoj-beno pokazalo da inicijativa CPCD daje poziti-vne rezultate i da se taj proces treba nastaviti.Da li }e se taj proces uspje{no nastaviti prven-stveno ovisi o dvije stvari: Da li }e CPCD uspje-ti odr`ati, pa i oja~ati Koaliciju “@ivjeti i raditizajedno” izbjegavaju}i negativne tendencijemonopolizacije svoje pozicije u procesu razvo-ja civilnog dru{tva (15) i da li }e uspjeti izgradi-ti vlastite resurse (i resurse Koalicije) da se us-pje{no nosi sa izazovima koje sa sobom nosesljede}e faze: uspostava transparentnog susta-va distribucije sredstava iz op}inskih prora~u-na isklju~ivo na temelju unaprijed utvr|enimprioritetima, uspostavi zajedni~kog monitoringaprojekata i provedbe sporazuma, evaluaciji efe-kata projekata financiranih iz op}inskih prora-~una.

(14) Tuzla, Donji Vakuf,Zvornik.

(15) Me|u dijelom djelatni-ka CPCD postoji izra`enstav da samo inicijative iprojekti koji se realiziraju uokviru CPCD i koalicije“@ivjeti i raditi skupa” sulegitimni i da odra`avajustvarne interese civilnogdru{tva, ~ime se poku{avamonopolizirati pravo nainterpretaciju interesacivilnog dru{tva u BiH.

34

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 35: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

3.2. Izdvajanja iz op}inskih prora~una za nevladin sektor u BiH

Analiza na~ina izdvajanja sredstava izop}inskog prora~una i njihova visina je ra|enana temelju istra`ivanja koje je ura|eno u razdo-blju od o`ujka do rujna 2008. godine. Podaci ona~inu distribuiranja sredstava za nevladin se-ktor su dobijeni analizom upitnika, ali i anali-zom izvje{}a o realiziranju prora~una za 2007.godinu, odnosno analizom op}inskih prora~u-na za 2007. Ukupno su prikupljeni i obra|enipodaci za 134 op}ine od 142 op}ine u BiH ili94,37%. Podaci za 44 op}ine su dobijeni izra-vno od samih op}ina, dok su podaci za 90op}ina dobijeni analizom njihovih prora~una za2007, odnosno izvje{}a o realiziranju prora~u-na za 2007. godinu (16).

Prema na{em istra`ivanju iz 134 op}inskaprora~una za financiranje rada nevladinih orga-nizacija, odnosno njihovih programa i projeka-ta u 2007. godini je izdvojeno 64.559.458,52KM, {to navodi na zaklju~ak, s obzirom da sa-mo 8 op}ina nije obra|eno, da se godi{nje izop}inskih prora~una prema nevladinom sekto-ru usmjeri oko 65.000.000,00 KM. Na{u procje-nu potvr|uju i podaci do kojih je do{ao Nezavi-sni biro za humanitarna pitanja koji je na uzor-ku od 124 op}ine do{ao do iznosa od59.435.982,05 KM koji je iz op}inskih prora~u-na izdvojen za financiranje nevladinih organiza-cija u 2007. (17)

(16) Podaci za desetakop}ina su dobijeni od Biroaza humanitarna pitanja –IBHI koji su prikupljeni uokviru njihovog istra`ivanjaIzdvajanja vladinog sektoraza nevladin sektor u BiH za2007. godinu i ovim putemim se jo{ jednom najljuba-znije zahvaljujemo.

(17) IBHI – Izdvajanjavladinog sektora zanevladin sektor u BiH za2007, str. 8.

Klju~ni nalazi 35

e

Page 36: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Tabela 1. Struktura NVO koje su dobile sred-stva iz op}inskih prora~una u 2007.

Analiza profila nevladinih organizacija kojise financiraju iz op}inskih prora~una pokazujeda se najvi{e sredstava izdvaja za sportskadru{tva 40,76%, zatim za bora~ke organizacije14,96%, socijalne 9,37% i kulturno-umjetni~keorganizacije 8,92%. Najmanje sredstava se iz-dvaja za ljudska prava 0,02% i za{titu okoli{a0,28%. Dok za sportska dru{tva 124 op}ine iz-dvajaju sredstva iz svojih op}inskih prora~unaodnosno 122 op}ine za bora~ke organizacijeod 134 anketiranih, za organizacije koje se ba-ve za{titom ljudskih prava svega jedna op}ina

36

AnalizainstitucionalnsuradnjeBroj

op}inaIznos %

BORA^KE ORGANIZACIJE 122 9.656.246,79 KM 14,96%

EKOLO[KE ORGANIZACIJE 21 179.427,62 KM 0,28%

HUMANITARNE ORGANIZACIJE 72 1.812.326,25 KM 2,81%

INTERESNE ORGANIZACIJE 55 1.209.508,63 KM 1,87%

KULTURNO UMJETNI^KA DRU[TVA 92 5.756.727,60 KM 8,92%

ORGANIZACIJE ZA ZA[TITU LJUDSKIH PRAVA 1 11.000,00 KM 0,02%

LOBISTI^KE ORGANIZACIJE 55 642.288,40 KM 0,99%

OMLADINSKE ORGANIZACIJE 64 1.085.512,80 KM 1,68%

OSTALE ORGANIZACIJE 104 9.596.788,87 KM 14,87%

POLITI^KE ORGANIZACIJE 16 482.610,00 KM 0,75%

POVRATNI^KE ORGANIZACIJE 22 991.283,02 KM 1,54%

SOCIJALNE ORGANIZACIJE 61 6.049.677,15 KM 9,37%

SPORTSKA DRU[TVA 124 26.315.298,20 KM 40,76%

VJERSKE ZAJEDNICE 26 770.763,18 KM 1,19%

TOTAL 64.559.458,52 KM 100,00%

Page 37: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

izdvaja sredstva. Za ekolo{ke organizacijesredstva iz svojih prora~una izdvaja 21 op}inaa za povratni~ke organizacije tek 22 op}ine.

Ve} nakon povr{ne analize tipova organiza-cije koje se financiraju iz op}inskih prora~unaupada u o~i da prednost kod financiranja imajuorganizacije sa izra`enom nacionalno-etni~komkomponentom u odnosu na one koji promi~uneke univerzalne vrijednosti. Pa }e tako lokalnasportska dru{tva, bora~ke organizacije ili kultur-no-umjetni~ka dru{tva koja imaju izrazito nagla-{en nacionalni karakter biti financirana sa41.728.272,59 EUR odnosno 64,64% od ukup-nog iznosa sredstava koja se izdvajaju iz op}in-skih prora~una za nevladin (neprofitni sektor),dok za organizacije koje se bave ekologijom,ljudskim pravima, humanitarnim radom, iliomladinske organizacije se izdvaja svega3.088.266,67 EUR odnosno 4,78% od ukupnogiznosa sredstava koja se izdvajaju iz op}inskihprora~una. Tako|er je vrlo indikativno da, iakoje velika ve}ina op}ina izdvojila kao prioritetesuradnje sa nevladinim sektorom lokalni eko-nomski razvoj, zapo{ljavanje, turizam i obrazo-vanje, iznos sredstava koji se izdvaja za te se-gmente je gotovo zanemarljiv.

Sredstva iz op}inskih prora~una se u praksiizdvajaju na nekoliko na~ina.

Prvi na~in se svodi na progla{avanje odre-|enog broja NVO koje djeluju na podru~juop}ine za organizacije od posebnog interesaza op}inu. Onda se na temelju prijedloga po-

Klju~ni nalazi 37

e

Page 38: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

vjerenstva imenovanog od strane na~elnikaop}ine odlukom op}inskog vije}a prilikomusvajanja prora~una za narednu godinu aloci-raju odre|ena sredstva iz op}inskog prora~unaza financiranje takvih organizacija. Kako trenu-tno bosanskohercegova~ko zakonodavstvo nesadr`ava eksplicitnu pravnu definiciju nevladi-ne organizacije od posebnog javnog interesa,tj. koje su to nevladine organizacije koje obav-ljaju djelatnosti od javnog interesa, odnosnodjeluju za op}e (javno) dobro (Public Bene’itOrganizations), tako je zapravo u praksi samimop}inama prepu{teno da internim aktima regu-liraju na~ine i stimuliranje njihovog rada uodnosu na organizacije koje su osnovane s ci-ljem zadovoljavanja potreba svojih ~lanova(Mutual Bene’t Organizations). ^injenica da nepostoji pravna definicija nevladine organizacijeod posebnog javnog interesa ostavlja prostorza manipulaciju na lokalnoj razini.

U najve}em broju op}ina ne postoji ~ak nizvani~na odluka o progla{enju neke NVO zaorganizaciju od posebnog interesa za op}inu,niti postoje propisani kriteriji i procedure aplici-ranja za status organizacije od posebnog inte-resa za op}inu. Naj~e{}e status NVO od pose-bnog zna~aja za op}inu se utvr|uje samim pri-jedlogom prora~una za narednu godinu i ugla-vnom se temelji na nepisanoj tradiciji da se ne-ke organizacije financiraju izravno iz prora~unanaslije|enoj od prethodne administracije. Nitijedna od anketiranih op}ina nije navela da u

38

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 39: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

njihovoj op}ini postoje publicirani i javno dos-tupni propisani kriteriji i procedure apliciranjaza status organizacije od posebnog interesa zaop}inu. Organizacije koje dobiju sredstva poovom osnovu, osim mo`da na~elnog progra-ma rada, nisu obvezatne da definiraju cilje-ve/rezultate koje }e posti}i za dodijeljena sred-stava niti indikatore kojima }e se mjeriti njihovu~inak.

Prema provedenoj anketi od 118 anketira-nih op}ina u 71 op}ini (62%) se prema ovomemodelu dodjeljuju sredstva. Me|utim, od uku-pnog iznosa koji se iz op}inskih prora~una do-djeljuje NVO, na ovaj na~in se distribuira57.644.202,58 KM ili 89,29%. Samo u 23 op}i-ne (20,18%) postoji definiran maksimalni iznoskoji se na ovaj na~in mo`e izdvojiti iz prora~u-na, dok u preostalih 91 op}inu nije odre|enmaksimalni iznos sredstava koji se mo`e do-dijeliti NVO od posebnog interesa za op}inu.Na taj na~in je zapravo kreiran idealan sustavdodjele sredstava privilegiranim NVO, netrans-parentno, a istovremeno potpuno legalno.

Ovaj na~in dodjele sredstava iz op}inskihprora~una za financiranje rada NVO vrlo ~estose mije{a sa drugim modelom – financiranjeNVO na temelju ponu|enog programa rada.Ovaj model se u principu svodi na to da u tije-ku javne rasprave o prora~unu NVO na javnipoziv (ili bez njega) dostavljaju zahtijeve za fi-nanciranje sa godi{njim programom rada. Ovajmodel se primjenju u 61 od 118 anketiranih

Klju~ni nalazi 39

e

Page 40: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

op}ina (52%) i na ovaj na~in se dodjeli3.727.534,00 KM odnosno 5,77% od ukupnogiznosa sredstava koji se dodjeli NVO iz op}in-skih prora~una. U 49 op}ina nije odre|en ma-ksimalni iznos koji se mo`e dodijeliti NVO izop}inskog prora~una na temelju predlo`enogprograma. U najve}em broju op}ina maksimal-ni iznos se kre}e izme|u 10.000,00 i 30.000,00KM, ali postoje op}ine koje po ovome osnovudodjeljuju NVO i do 200.000,00 KM.

94 op}ine od 118 ili 80% anketiranih na pita-nje o postojanju pisanih kriterija za dodjelu sred-stava iz op}inskih prora~una za NVO po temeljuprograma rada dalo je negativan odgovor. Naj-~e{}e kao kriteriji za odabir NVO koje }e dobitifinancijska sredstva iz op}inskog prora~una natemelju programa su navo|eni: Javni interes, in-teres op}ine, zna~aj za lokalnu zajednicu, ma-sovnost, kompaktibilnost sa drugim op}inskimprogramima, zna~aj i uloga NVO, kontinuiranostrada, itd., a da pri tome ne postoji definirani kri-teriji kojima bi se koristili pri evaluaciji doprinosaprojekta javnom interesu, interesu op}ine, lokal-ne zajednice ili zna~aja NVO.

Tre}i model dodjele sredstava je po osnovujavnog natje~aja i podno{enih prijedloga proje-kata. Prema rezultatima ankete ovaj model seprovodi u 72 od 118 anketiranih op}ina (61%),ali se uprkos tome po ovome modelu raspodi-jeli najmanje sredstava. Po ovome modelu se u2007. godini dodijelilo 3.187.721,52 KM ili4,94% od ukupnog iznosa sredstava koji se

40

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 41: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

dodijelio NVO iz op}inskih prora~una u 2007.godini. Me|utim ove podatke o broju op}inakoje dodjeljuju sredstava na temelju javnog na-tje~aja i podnesenih prijedloga projekata trebauzeti sa ozbiljnom rezervom. U praksi se naj-~e{}e de{ava da ovaj model postoji samo for-malno kao pokri}e za sredstva koja se dodje-ljuju bez namjere da se procesom selekcije do-|e do takvih projekata koji }e svojim kvalitetomjam~iti da }e na adekvatan na~in adresiratipostavljene prioritete i ciljeve programa. Kaoopravdanje naj~e{}e }e se ~uti da je kvalitetpredlo`enih projekata jako lo{ i da nikakvaprocedura ne}e doprinjeti njihovom pobolj{a-nju. U ve}ini op}ina koje dodjeljuju sredstavana temelju prijedloga projekta to se radi na te-melju Odluka o kriterijumima, na~inu i postup-ku raspodjele sredstava kojime se samo na~el-no odre|uju kriteriji i na~in dodjele sredstava.Ti kriteriji se u principu svode na odre|ivanjeprocenata tipa: kvalitet do 30%; reference do20%; doprinos {iroj zajednici do 20%; vlastitou~e{}e do 30%, a da se nigdje ne ulazi u ra-zradu koji su to kriteriji za kvalitetu, reference ilidoprinos zajednici. Da ~itav proces bude jo{vi{e doveden do apsurda u ve}ini slu~ajeva teodluke o kriterijumima, na~inu i postupku ra-spodjele sredstava ne propisuju nikakvu apli-kacionu formu koja bi obvezivala NVO kojeapliciraju za sredstava iz op}inskog prora~unada dostave odre|ene informacije na temeljukojih bi se i mogli utvr|ivati reference, doprinos

Klju~ni nalazi 41

e

Page 42: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

{iroj zajednici ili odr`ivost. Stoga ~lanovi povje-renstva za selekciju projekata koji }e dobiti fi-nancijsku potporu iz op}inskog prora~una serukovode vlastitim uvjerenjima i vlastitim pro-cjenama kvalitete, doprinosu projekta interesi-ma op}ine ili {ire zajednice, broju ljudi koji }eimati koristi od projekta, itd.

Prema na{oj logi~koj analizi samo 5-6 op}i-na u BiH je u potpunosti razvilo kriterije i pro-cedure dodjele nepovratnih (grant) sredstavaza projekte NVO koji bi mogli dobiti prolaznuocjenu i koji bi mogli zadovoljiti standarde EU.To zna~i da su programski prioriteti i kriteriji zaodabir projekata koji }e dobiti financijsku po-tporu (18) precizirani javnim pozivom za dosta-vu prijedloga projekata, da je na~in bodovanjavrlo precizno definiran, da su utvr|ene potre-bne kvalifikacije, kompetentnost i iskustvo onihkoji ocjenjuju pristigle prijedloge projekata i daje javni natje~aj objavljen u medijima koji omo-gu}avaju da sve zainteresirane NVO do|u dojavnog poziva.

Od 72 op}ine koje su u anketi izjavile dadodjeljuju sredstva prema ovome modelu njih11 (15,27%) to ~ini bez javnog poziva, {to naj-vjerojatnije zna~i da se prijedlozi projekata mo-gu dostavljati tijekom ~itave godine a da seodluke o izboru projekta koji }e dobiti financij-sku potporu op}ine donosu ad hoc. U 2(2,78%) slu~aja poziv za dostavu prijedlogaprojekata se upu}uje pismenim putem izravnona adresu NVO koje djeluju na lokalnoj razini.

(18) Kriteriji za utvr|ivanjetehni~ke osposobljenosti,relevantnost za pro-gramske prioritete (oprav-danost, ciljne skupine,korisnici), metodologija,odr`ivost, prora~un.

42

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 43: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

U 29 op}ina (40%) javni poziv za dostavu prije-dloga projekata se objavljuje na oglasnoj plo-~i/ili lokalnim medijima, dok u 30 op}ina (42%)javni poziv se upu}uje putem op}inske web-stranice odnosno nacionalnih medija (DnevniAvaz, Oslobo|enje, Dnevne novine, Nezavisnenovine, Glas Srpske).

Da projektni pristup distribuciji sredstava izop}inskih prora~una nevladinom sektoru premami{ljenju op}inskih administracija nije najade-kvatniji na~in za ostvarivanje programskih cilje-va i prioriteta govori i ~injenica da se u velikombroju op}ina postoje}i pravilnici o selekciji pro-jekata, iako i postoje, ne po{tuju nego se plani-rana sredstva dijele u jednakom iznosu me|usvim organizacijama koje su dostavile prijedlogprojekta. To u principu zna~i da ako je nekaop}ina u prora~unu izdvojila 50.000 KM i zapri-milo 50 prijedloga projekata da }e ona za svakiod tih 50 projekata dodijeliti po 1.000,00 KM nevode}i uop}e ra~una o ciljevima ili u~inku kojibi projekti mogli imati na identificirane proble-me/potrebe. Po ovome principu “svima po ma-lo” se dodjeljuju sredstva u 46 od 72 (63,89%)op}ine koje koje su u anketi izjavile da dodjelju-

Klju~ni nalazi 43

e

Page 44: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

ju sredstva prema ovome modelu. Ako tomedodamo da jo{ u 21 op}ini (29,17%) je maksi-malni iznos sredstava koji se mo`e dodijeliti zaneki projekat limitiran na 5.000,00 KM onda do-lazimo do potvrde na{eg zaklju~ka da je samou 5-6 op}ina u BiH ovaj model razvijen sa stvar-nim ciljem da se aktivnostima NVO adresiraodre|eni problem ili potreba lokalne zajednice ida se postigne odre|eni rezultat/u~inak. ^ak i urazgovorima sa predstavnicima op}ina kojesmo intervjuirali stekao se dojam da oni (pred-stavnici op}ine) ne vide da bi lokalne NVO mo-gle na zna~ajniji na~in doprinijeti realizacijiop}inskih prioriteta i da je njihov najve}i interesda principom “svima po malo” amortiziraju priti-sak koji svakodnevno imaju od strane NVO ko-je tra`e sredstva. Sa njihove to~ke gledi{ta ova-kav pristup je sasvim logi~an i opravdan, i u ~i-njenici da se tim pristupom tro{e javna (op}in-ska) sredstva bez bilo kakvog u~inka na samegra|ane oni ne vide prevelik problem, jer nakraju krajeva, sva ta sredstva ostaju u lokalnojzajednici. Zapravo ovaj model “svima po malo”je idealan model za prelijevanje javnih sredsta-va iz op}inskih prora~una prema drugim javnimili dr`avnim institucijama ili privatnim d`epovi-ma, jer i onako 90% sredstava koje se dodjeleovim modelom NVO se koristi za zakup poslo-vnih prostora, pla}anje re`ijskih tro{kova i tro-{kova komuniciranja (telefona, interneta) ili na-knade uposlenim.

44

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 45: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

3.3. Institucionalna suradnja vladinog i nevladinog sektora na `upanijskoj, entitetskoj i dr`avnoj razini

U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji ja-sna predod`ba vladinog sektora o va`nosti ci-vilnog dru{tva i njegovog doprinosa op}emdobru. Vladin sektor ima vrlo malo sluha za pi-tanja civilnog dru{tva, tako da do danas jo{uvijek nije do{lo do normativnog reguliranja nitipojma javnog ili op}eg interesa, a kamoli da suse normativno utvrdile pogodnosti za organiza-cije koje ~esto preuzimaju obavljanje onih dje-latnosti koje bi, da nema tih NVO-a, moralavr{iti sredi{nja ili lokalna vlast.

Ustavom i Zakonom o udrugama gra|ana izakladama se jam~i pravo na slobodno udru`i-vanje, ali ne postoje odredbe koje bi upu}ivalena suradnju vladinog i nevladinog sektora u BiH.

Unutar oko{talog birokratskog aparata uBiH jo{ uvijek dobrim dijelom dominira konzer-vativno shvatanja uloge dr`ave, odnosno vladi-nog sektora u dru{tvenim odnosima. Prematim nepromijenjenim shvatanjima jo{ iz razdo-blja jednopartijskog sustava dr`avni (vladin)sektor je jedino mjesto unutar kojeg se kreirasvaka javna politika (policy) i administrativniaparat je tu da slu`i isklju~ivo interesima u to-me trenutku dominantne politi~ke ve}ine. Za-pravo radi se o zamjeni teza da je uloga vladi-nog sektora da vlada, a ne da slu`i gra|animakoji su im dali izborni mandat.

Klju~ni nalazi 45

e

Page 46: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Pobolj{anju trenutne situacije kada je u pi-tanju suradnja vladinog i nevladinog sektora nedoprinosi trenutno ni prevladavaju}e mi{ljenjeunutar nevladinog sektora koje primarno svojuulogu u dru{tvu vidi kao korektiva vlasti. Nesu-mnjivo da je watch dog funkcija civilnog dru{-tva veoma va`na, ali je potpuno pogre{no civil-no dru{tvo svoditi isklju~ivo na korektivu vlasti,~ija je jedina funkcija da ~eka da vladin sektorponudi rje{enja na sve dru{tvene izazove i dase nakon toga odre|uje prema njima.

Analizom dostavljenih upitnika o stupnju su-radnje vladinog i nevladinog sektora na `upa-nijskoj razini da se zaklju~iti da nikakav oblikinstitucionalne suradnje na `upanijskoj razinine postoji. Niti u jednoj `upaniji ne postoji po-tpisan protokol o suradnji sa nevladinim sekto-rom, niti postoji uspostavljeno bilo kakvo tijelosastavljeno od predstavnika vladinog i nevladi-nog sektora koje bi koordiniralo dijalog izme|udva sektora. Niti jedna od `upanija koja nam jedostavila upitnik nije navela razlog zbog ~egado sada nije do{lo do uspostave dijaloga i in-stitucionalne suradnje sa nevladinim sektorom,niti se i jedna `upanijska vlada izjasnila poziti-vno u smislu postojanja namjere da u sljede}ih6 mjeseci sklopi sporazum/protokol o suradnjisa nevladinim sektorom.

Na~in distribuiranja sredstava iz `upanijskihprora~una po svojoj metodologiji je gotovoidenti~an metodologiji koja se primjenjuje naop}inskoj razini. Kao i u slu~aju ve}ine op}ina,

46

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 47: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

i u slu~aju `upanija jedino NVO koje su registri-rane na podru~ju `upanije, koja dodjeljujesredstva su kvalificirane da apliciraju za tasredstva. Takav, iako potpuno legalan i legiti-man, pristup suradnji sa nevladinim sektoromvrlo slikovito pokazuju stupanj nerazumijevanjasu{tine postojanja civilnog dru{tva i suradnjeizme|u vladinog i nevladinog sektora. Uzrokovoj favorizaciji lokalnih nevladinih organizacijale`i u potpuno pogre{nom razumijevanju ulogenevladinog sektora. Smisao i svrha nevladinogsektora nije postojanje istog zbog samog se-be, nego prvenstveno zbog zadovoljavanja po-treba njihovog ~lanstva, odnosno artikulaciji {i-reg javnog interesa. Kao {to je osnovna svrhavladinog sektora da pru`a kvalitetan servis gra-|anima, tako je i svrha civilnog dru{tva da usuradnji sa vladinim sektorom artikulira, promi-~e i zadovoljava potrebe gra|ana u onim sfera-ma gdje se vladin sektor pokazao manje u~in-kovitim u zadovoljavanju potreba gra|ana. Usvakom slu~aju razlog postojanja i jednog idrugog sektora le`i u zadovoljavanju potreba ipru`anju odre|enih javnih usluga gra|anima,te smisao njihovog postojanja egzistira dok oniu~inkovito ispunjavaju svoju dru{tvenu ulogu.

Stoga je neophodno da do|e do promjenefokusa vladinog sektora sa samih NVO na po-trebe gra|ana, odnosno na servise koje NVOpru`aju. U praksi to bi zna~ilo da se mora na-praviti razlika izme|u NVO koje rade za op}edobro i onih organizacija koje rade isklju~ivo u

Klju~ni nalazi 47

e

Page 48: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

interesu svoga ~lanstva. Tako|er, neophodnoje da se pre|e sa financiranja administrativnihtro{kova NVO, {to trenutno dominira kada su upitanja sredstva iz lokalnih javnih prora~una,na financiranje aktivnosti NVO kojima se zado-voljavaju odre|ene potrebe gra|ana, pri ~emupostaje svejedno koja NVO pru`a uslugu. Klju~raspodjele sredstava iz lokalnih prora~una i te-meljni kriterij treba da bude kvaliteta usluge,u~inkovitost i efekat koju ona izaziva prema ci-ljanoj skupini korisnika/gra|ana, a nikakomjesto registracije ili sjedi{te organizacije. Uko-liko zaista posjeduju relevantnu lokalnu ek-spertizu (poznavanje lokalnih potreba) i zbogmanjih operativnih tro{kova zasigurno da bi lo-kalne NVO trebale biti u prednosti kada aplici-raju na manje projekte (kakvi se obi~no i finan-siraju iz op}inskih prora~una). Me|utim samaspoznaja da su izlo`eni kompeticiji sa drugimNVO mo`e ih samo natjerati da svoje kompara-tivne prednosti oja~avaju i da pru`aju kvalitetni-je usluge.

Takav pristup niti na bilo koji na~in ne negi-ra potrebu da vladin/javni sektor, kao i me|u-narodni faktor, sudjeluju u uspostavi poticajnogokru`enja neophodnog za razvoj civilnog dru{-tva u BiH i da pru`a potporu razvoju odr`ivogcivilnog dru{tva. Ovaj tzv. programsko/projek-tni pristup samo svoju potporu usmjerava naone NVO koje poka`u sposobnost da na u~in-kovit na~in sudjeluju u identificiranju potrebalokalne zajednice i gra|ana i da ponude zado-

48

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 49: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

voljavaju}i odgovor na njih. Taj pristup ni nakoji na~in ne}e voditi ka ukidanju lokalnihNVO, nego }e samo otvoriti proces profesiona-lizaciji i profiliranju lokalnih NVO prema potre-bama gra|ana, pri ~emu irelevantno postajemjesto registriranja ili gdje se nalazi sredi{teorganizacije.

Tako|er, kao i u slu~aju op}ina, i u slu~aju`upanija evidentno je da ne postoje jasne pro-cedure i kriteriji za odabir projekata koji }e dobitifinancijsku potporu iz `upanijskog prora~una. Unajboljem slu~aju kao pravna osnova se uzimaOdluka o utvr|ivanju kriterija sufinanciranja pro-grama i projekata udruge gra|ana kojom se sa-mo na~elno utvr|uju kriteriji i principi kojima setrebaju rukovoditi ~lanovi povjerenstva koje }evr{iti selekciju projekata koji }e biti preporu~eniza financiranje. U praksi ~lanovi povjerenstvaimenovani od strane ministara, zbog nedovoljnojasnih kriterija, odnosno programskih prioriteta,ocjenjuju relevantnost projekata ili doprinos pro-jekta interesima `upanije prema vlastitim uvjere-njima i kriterijima, {to potencijalno otvara velikiprostor za zlouporabe i korupciju.

Kada je u pitanju entitetska razina, zbog ~i-njenice da Vlada Federacije nije dostavila od-govore na dostavljeni upitnik, nismo bili u mo-gu}nosti da napravimo detaljniju analizu stu-pnja suradnje koja bi obuhvatila oba entiteta.

Kada je u pitanju Republika Srpska (RS) tre-nutno ne postoji nikakav sporazum koji bi re-gulirao pitanja suradnje izme|u Vlade RS i ne-

Klju~ni nalazi 49

e

Page 50: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

vladinog sektora, niti je Vlada RS izrazila na-mjeru da u narednih 6 mjeseci do|e do takvogsporazuma. Tako|er u RS, na razini entiteta nepostoji nikakvo tijelo sastavljeno od predstavni-ka/ca Vlade RS i nevladinog sektora koji bi ko-ordiniralo tu suradnju. Iz prora~una RS sred-stva se dodjeljuju isklju~ivo direktno iz prora~u-na bilo organizacijama koje su progla{ene zaorganizacije od posebnog interesa za RS, bilona temelju dostavljenog programa rada. Nepostoji jedinstvena metodologija koja se pri-mjenjuje kod dodjele sredstava NVO na raziniVlade RS. Svako ministarstvo samostalno odlu-~uje o na~inu dodjele sredstava na temeljuUredbe o postupku za dodjelu i prestanak sta-tusa udruge od javnog interesa i Pravila za do-djelu nov~ane pomo}i. Tako }e jedno ministar-stvo dodjeljivati sredstva samo onim NVO kojesu registrirane na podru~ju RS, dok }e drugoministarstvo sredstva dodjeljivati svim organi-zacijama koje djeluju na podru~ju RS. Iz prora-~una RS najvi{e se sredstava izdvaja za spor-tske organizacije (3.339.000,00 KM) pa za bo-ra~ke organizacije (608,532,00 KM). Za sve os-tale organizacije se izdvaja 2.459.323,00 KM.Na temelju javnog natje~aja i dostavljenih prije-dloga projekata iz prora~una RS u 2007 se ni-su dodjeljivala sredstva. I u slu~aju RS se pot-vrdila teza da unutar vladinog sektora postojijo{ uvijek duboko ukorijenjeno nepovjerenjeprema nevladinom sektoru. Vlada RS jo{ uvijeknije prepoznala koliki je dru{tveni zna~aj i do-

50

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 51: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

prinos organizacija koji rade za op}e dru{tve-no dobro, te stoga jo{ uvijek kada je u pitanjufinanciranje daje prednost organizacijama kojezastupaju interese svoga ~lanstva (sportske ibora~ke organizacije). Tu tezu dokazuje i iznosinov~anih sredstava koji se dodjeljuju nevladi-nim organizacijama iz prora~una RS. Dok jeminimalan iznos koji se dodjeljuju bora~kim isportskim organizacijama 10.000,00 KM, dotleprosje~ni iznosi koji se dodjeljuju recimo hu-manitarnim organizacijama i organizacijama ra-seljenih i povratnika kre}e oko 1.500,00 KM.Vrlo je te{ko zamisliti bilo kakav program rada,pa i projekat, koji se mo`e bazirati na 1.500 ili2.000 KM koliko se recimo izdvaja za “UdruguRoma Veseli Brijeg” ili “Dnevni centar za stareosobe Banja Luka”.

Prema izjavama na{ih sugovornika iz NVOsektora identi~an pristup je i kada je u pitanjuFBiH. U FBiH je praksa da se za jednogodi{njeprograme za koje je potrebno minimalno25.000-30.000 KM godi{nje odobri 1.000 –2.000 KM. To samo dokazuje tezu da generalnovladin sektor u BiH ne prepoznaje zna~aj nevla-dinog sektora za op}e dobro i da potrebu za in-stitucionalnom suradnjom vidi isklju~ivo iz potre-be da se regulira na~in distribucije sredstava izjavnih fondova kako bi se smanjio pritisak kojiNVO vr{e gotovo svakodnevno na vladin sektor.

Kada je u pitanju dr`avna razina tako|er semora istaknuti da Vije}e ministara BiH nije dos-tavilo odgovore na upitnik u zvani~noj formi, ali

Klju~ni nalazi 51

e

Page 52: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

u kontaktu sa pomo}nicom ministara u Minis-tarstvu pravosu|a BiH zadu`enom za suradnjusa NVO i u kontaktu sa predstavnicima Odboracivilnog dru{tva u BiH bili smo u mogu}nostida dobijemo potpuni uvid u suradnju vladinog inevladinog sektora na nacionalnoj razini.

Zahvaljuju}i ponovo inicijativi CPCD i koali-ciji “@ivjeti i raditi zajedno” u svibnju/maju2007. godine do{lo je do potpisivanja Sporazu-ma o suradnji izme|u Vije}a ministara BiH i ne-vladinog sektora u BiH. Sporazum sam po sebipredstavlja izuzetan uspjeh i ogroman korak kauspostavi institucionalnog i pravnog okvira zadijalog i suradnju vladinog i nevladinog sektorau BiH. Po svojoj sadr`ini i karakteru Sporazumpredstavlja memorandum o razumijevanju, za-konski neobvezuju}i (19), jer osim na~elne ideklarativne opredijeljenosti da oja~aju svojeobveze i odgovornosti u ispunjavanju svojihobveza u razvitku i pru`anju javne politike,Sporazum ne sadr`i bilo kakve obveze vladi-nog sektora koje bi izlazile izvan okvira mapeputa i obveza koje dr`ava BiH mora provesti uokviru procesa stabilizacije i pridru`ivanja.

Me|utim uprkos toj ~injenici Sporazum sva-kako treba pozdraviti kao prvi korak u definira-nju pravnog i institucionalnog okvira za sura-dnju vladinog i nevladinog sektora. U tom kon-tekstu obje strane su se obvezale da pristupeuspostavi tijela koji }e biti nositelji tog procesa.Tako se Vije}e ministara BiH obvezalo da }epristupiti uspostavi Dr`avnog ureda za sura-

(19) ^lan 2 Sporazumaizme|u Vije}a ministara inevladinog sektora u BiH.

52

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 53: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

dnju sa nevladinim sektorom i Vije}a za civilnodru{tvo, dok su se potpisnici sporazuma u imenevladinog sektora obvezali da }e do}i doosnivanja Odbora civilnog dru{tva kao osno-vnih poluga uspostavile institucionalne sura-dnje Vije}a ministara BiH sa civilnim dru{tvom.

U pogledu ispunjavanja preuzetih obvezaVije}a ministara gotovo da nije ni{ta poduzelokako bi pristupilo uspostavi Dr`avnog ureda zasuradnju sa civilnim dru{tvom. Uspostava odje-la za suradnju sa civilnim dru{tvom u okviruMinistarstva pravde BiH koja se sastoji od sa-mo jedne jedine osobe, bez obzira na njenekapacitete i izuzetan entuzijazam, te{ko da mo-`e ispuniti o~ekivanja i zahtjeve za uspostavuinstitucionalnog dijaloga, ne samo civilnogdru{tva BiH, nego i vrlo jasnih zahtijeva proce-sa europskih integracija. U tom pogledu IPAprogram kao klju~ni financijski instrumentpredpristupne pomo}i zemljama ZapadnogBalkana, vrlo je jasno razvoj civilnog dru{tva iuspostavu socijalnog dijaloga izme|u vladinogi nevladinog sektora, postavio kao jedan odprioritetnih ciljeva. Zbog ~injenice da jo{ uvijeknisu razvijeni lokalni kapaciteti da se na decen-tralizirani na~in upravlja programom vanjskepomo}i Europske unije (posebice administrira-nje grant shema), odnosno da ne postoji usvo-jena strategija za razvoj odr`ivog civilnog dru{-tva i da su apsorpcioni kapaciteti lokalnih NVOjo{ uvijek nedovoljno razvijeni, {to se mo`e do-vesti u svezu sa ~injenicom da jo{ uvijek nije

Klju~ni nalazi 53

e

Page 54: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

uspostavljen niti Dr`avni ured za suradnju sacivilnim dru{tvom, niti Zaklada (fond) za razvojcivilnog dru{tva koji bi sustavno radili na razvo-ju civilnog dru{tva u BiH, vrlo zna~ajna sred-stva iz europskih zaklada ostaju nedostupnalokalnim NVO iz BiH.

Sa druge strane civilno dru{tvo je pristupiloispunjavanju obveza preuzetih Sporazumomna na~in da je krajem 2007 godine do{lo douspostave Odbora civilnog dru{tva kao svogkonsultativnog tijela. Me|utim od svog osniva-nja Odbor se suo~ava sa problemom definira-nja svog mandata (misije) i instrumenata djelo-vanja. Problem definiranja mandata Odboraproistekao je iz o~ekivanja jednog dijela ~lano-va Odbora i NVO, ali i vladinog sektora, da seOdbor konstituira kao zastupni~ko tijelo koje biimalo mandat zastupanja interesa cjelokupnogcivilnog dru{tva u BiH. Konstituiranje Odborakao zastupni~kog tijela zahtijevalo bi usposta-vu izbornog procesa odnosno aktivne i pasivnelegitimacije izabranih predstavnika civilnogdru{tva. Koliko god u teorijskom smislu posto-jala mogu}nost za provedbu izbora predstavni-ka pojedinih sektora unutar civilnog dru{tva,prakti~no bi to bilo nemogu}e provesti, jer zato ne postoje ispunjene niti pravne, niti tehni-~ke, niti financijske pretpostavke. Osim toga bi-lo kakav poku{aj centralizacije ili institucionali-zacija predstavljanja i zastupanja interesa civil-nog dru{tva u cjelini bio bi u suprotnosti sa sa-mom prirodom civilnog dru{tva, ali bi zasigur-

54

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 55: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

no otvorio i u politi~kom smislu mnoga pitanjana koja civilno dru{tvo u ovome momentu ne-ma odgovora. Stoga unutar samog Odborapostupno prevladava stav da se Odbor moradefinirati kao forum/think tank/sektorska mre`aNVO i pojedinaca koji se bave razvojem civil-nog dru{tva kao sektora, odnosno uspostavipoticajnog okru`enja za razvoj civilnog dru{tva.

Odbor se zapravo treba konstituirati kaomjesto dijaloga gdje }e NVO i pojedinci mo}iraspravljati o svim onim pitanjima vezanim zarazvoj civilnog dru{tva u BiH, a za koja postojiop}i i zajedni~ki interes. To istovremeno podra-zumijeva da ~lanom Odbora mo`e postati svakizainteresirani pojedinac i NVO koji su spremnidati svoj doprinos razvoju civilnog dru{tva. Me-|utim ostaje otvoreno pitanje definiranja na~inai instrumenata djelovanja. Tijelo koje broji 30~lanova iz svih dijelova BiH (s perspektivomdaljnjeg pove}anja) bez formalne registracije iizvora financiranja nemogu}e je da bude u~in-kovito u operativnom smislu. Zahtjevi za ve}omoperativno{}u Odbora koji dolaze sa terena iod velikog broja NVO su zapravo posljedica na-rastaju}e potrebe NVO za resursnim centrimakoji bi pru`ili potporu razvoju civilnog dru{tva.Me|utim Odbor koliko god bio operativan ni nakoji na~in ne mo`e biti nadomjestak resursnimcentrima, posebice onim koji bi podr`avali se-ktorsko umre`avanje i sektorski dijalog.

U ovome trenutku, iako taj odnos nije defini-ran na normativnoj razini, prakti~no funkciju taj-

Klju~ni nalazi 55

e

Page 56: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

ni{tva odnosno operativnog organa Odbora vr{iCPCD. To sam Odbor stavlja u potpuno ovisanodnos prema CPCD. Me|utim, koliko god je ve-oma va`no normativno definirati ovaj aspektodnosa CPCD i Odbora, isto toliko je va`nouspostaviti zajedni~ku viziju razvoja resursnogcentra. Da bi se pro{irio broj pojedinaca i NVOkoje bi mogle dati odgovaraju}i doprinos u raduOdbora, samim time i na uspostavi suradnje savladinim sektorom, neophodno je da se i rad re-sursnog centra usmjeri u tom pravcu i da seuspostave mehanizmi koordiniranja.

U prakti~nom smislu institucionalna sura-dnja vladinog i nevladinog sektora na dr`avnojrazini ne postoji. Za gotovo 18 mjeseci od po-tpisivanja Sporazuma ni{ta nije napravljeno nanjegovoj operacionalizaciji, pro{irenju na ostalerazine vlasti ili unapre|enju. Do danas nijeodr`ana niti jedna godi{nja skup{tina Vije}aministara BiH i predstavnika nevladinog sekto-ra kako bi se analiziralo funkcioniranje Spora-zuma i njegov razvitak, niti postoji bilo kakavoperativni plan. Stoga se kao najve}i prioritet uovome trenutku name}e potreba da se pristupiuspostavi Dr`avnog ureda za suradnju sa civil-nim dru{tvom i osiguranje neophodnih tehni-~kih, ljudskih i financijskih pretpostavki za nje-gov uspje{an rad, kao i da se pristupi definira-nju pravnog i institucionalnog okvira za sura-dnju vladinog i nevladinog sektora u BiH, krozizradu Strategije uspostave poticajnog okru`e-nja za razvoj civilnog dru{tva u BiH.

56

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 57: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

3.4. Izdvajanja iz `upanijskih, entitetskih, idr`avnog prora~una za nevladin sektoru BiH

Iako ~etiri `upanijske vlade nisu dostavilepopunjeni upitnik financijski pokazatelji su pri-kupljeni za svih 10 `upanija. Financijski poka-zatelji su uzeti dijelom iz Izvje{}a o realiziranju`upanijskih/kantonalnih prora~una za 2007,odnosno `upanijskim/kantonalnim prora~uni-ma za 2007. i dijelom iz ranije pomenutog IB-HI-jevog istra`ivanja. Analiza prikupljenih finan-cijskih indikatora pokazala je da se iz `upanij-skih/kantonalnih prora~una u 2007. godini zafinanciranje NVO izdvojilo 20.854.641,95 KM.Kao i u slu~aju op}ina najve}a sredstva se iz-dvajaju za rad sportskih dru{tava i bora~kih or-ganizacija.

Klju~ni nalazi 57

e

Page 58: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Tabela 2. @upanije/kantoni

Iz entiteta i prora~una Distrikta Br~ko u2007. godini je izdvojeno 22.667.702,00 KM.

58

AnalizainstitucionalnsuradnjeBroj Iznos %

BORA^KE ORGANIZACIJE 9 3.769.173,11 KM 18,07%

EKOLO[KE ORGANIZACIJE 3 98.000,00 KM 0,47%

HUMANITARNE ORGANIZACIJE 3 123.000,00 KM 0,59%

INTERESNE ORGANIZACIJE 3 179.640,84 KM 0,86%

KULTURNO UMJETNI^KA DRU[TVA 5 531.935,00 KM 2,55%

ORGANIZACIJE ZA ZA[TITU LJUDSKIH PRAVA 1 11.000,00 KM 0,05%

LOBISTI^KE ORGANIZACIJE 3 401.500,00 KM 1,93%

OMLADINSKE ORGANIZACIJE 2 134.136,00 KM 0,64%

OSTALE ORGANIZACIJE 8 5.902.400,00 KM 28,30%

POLITI^KE ORGANIZACIJE 1 35.500,00 KM 0,17%

POVRATNI^KE ORGANIZACIJE 1 9.500,00 KM 0,05%

SOCIJALNE ORGANIZACIJE 6 564.852,00 KM 2,71%

SPORTSKA DRU[TVA 10 8.829.005,00 KM 42,34%

VJERSKE ZAJEDNICE 1 265.000,00 KM 1,27%

TOTAL 20.854.641,95 KM 100,00%

Page 59: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Tabela 3. Entiteti i Distrikt Br~ko

Iz dr`avnog prora~una u 2007. godini izdvo-jeno je 2.392.000,00 KM odnosno svega 2,17%od ukupno sredstava izdvojeno iz lokalnih ja-vnih prora~una za civilno dru{tvo.

Klju~ni nalazi 59

eBroj Iznos %

BORA^KE ORGANIZACIJE 3 2.467.332,00 KM 10,88%

EKOLO[KE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

HUMANITARNE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

INTERESNE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

KULTURNO UMJETNI^KA DRU[TVA 0 0,00 KM 0,00%

ORGANIZACIJE ZA ZA[TITU LJUDSKIH PRAVA 0 0,00 KM 0,00%

LOBISTI^KE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

OMLADINSKE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

OSTALE ORGANIZACIJE 3 14.432.570,00 KM 63,67%

POLITI^KE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

POVRATNI^KE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

SOCIJALNE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

SPORTSKA DRU[TVA 3 5.767.800,00 KM 25,45%

VJERSKE ZAJEDNICE 0 0,00 KM 0,00%

TOTAL 22.667.702,00 KM 100,00%

Page 60: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Tabela 4. Vije}e ministara

Ukupno, vladin sektor je iz javnih prora~unana svim razinama u 2007. godini izdvojio110.473.802,47 KM. Najzna~ajnija sredstva suizdvojena iz op}inskih prora~una(64.559.458,52 KM ili 58,44%), zatim iz entitet-skih prora~una (22.667.702,00 KM ili 20,52%),odnosno `upanijskih/ kantonalnih(20.854.641,95 KM ili 18,88%), dok je najmanjesredstava izdvojeno iz dr`avnog prora~una(2.392.000,00 KM ili 2,17%).

60

AnalizainstitucionalnsuradnjeBroj Iznos %

BORA^KE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

EKOLO[KE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

HUMANITARNE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

INTERESNE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

KULTURNO UMJETNI^KA DRU[TVA 0 0,00 KM 0,00%

ORGANIZACIJE ZA ZA[TITU LJUDSKIH PRAVA 0 0,00 KM 0,00%

LOBISTI^KE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

OMLADINSKE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

OSTALE ORGANIZACIJE 1 1.542.000,00 KM 64,46%

POLITI^KE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

POVRATNI^KE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

SOCIJALNE ORGANIZACIJE 0 0,00 KM 0,00%

SPORTSKA DRU[TVA 1 850.000,00 KM 35,54%

VJERSKE ZAJEDNICE 0 0,00 KM 0,00%

TOTAL 2.392.000,00KM 100,00%

Page 61: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Tabela 5. Ukupno izdvajanje iz javnih prora~una

Tabela 6. Izdvajanje iz javnih prora~una premarazinama vlasti izra`eno u %

Klju~ni nalazi 61

e

Page 62: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

62

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 63: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Pitanje uspostave institucionalnog dijaloga isuradnje izme|u vladinog i nevladinog sektorau BiH je vrlo slo`eno pitanje kako zbog ~injeni-ce da je javni sektor u BiH u tranziciji, tako izbog ~injenice da civilni sektor jo{ uvijek nijeizgradio svoje kapacitete koji su neophodni dabi u potpunosti preuzeo svoju dru{tvenu uloguu smislu vo|enja dru{tvenog i politi~kog dijalo-ga sa vladinim sektorom.

Iako su zahvaljuju}i prvenstveno naporimame|unarodne zajednice na razvalinama starihsocijalisti~kih dr`avnih institucija izgra|ene no-ve demokratske institucije one jo{ uvijek nisuprofunkcionirale u punom kapacitetu. Razlogemo`emo podijeliti na one politi~ke i na one te-hni~ke prirode. Politi~ki razlozi su prvenstvenou nepostojanju niti minimuma politi~kog kon-senzusa oko budu}nosti BiH, njezine ustavnestrukture i institucionalnih nadle`nosti. Tehni~kirazlozi le`e prvenstveno u ~injenici da je za-dr`ana stara ~inovni~ka struktura, odnosno daje stari birokratski aparat samo promijenio po-slodavca zadr`avaju}i stare navike i shvatanjauloge dr`ave, odnosno javnog sektora u dru{-tvenim odnosima. Prema tim nepromijenjenimshvatanjima dr`avni (vladin) sektor je jedinomjesto unutar kojeg se kreira svaka politika(policy) i administrativni aparat je tu da slu`i is-klju~ivo interesima, u tome trenutku dominan-tne politi~ke ve}ine. Stoga bilo koja promjenamo`e do}i isklju~ivo promjenom politike, odno-sno promjenom vladaju}e politi~ke ve}ine. Ka-

Generalni zaklju~ci i pouka 63

e

4

4. Generalni zaklju~cii pouka

Page 64: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

ko u ovome trenutku u BiH ne postoji stabilnapoliti~ka ve}ina, niti jasna vizija budu}nosti BiH(u perspektivi te{ko da }e je i biti), lojalnost bi-rokratskog aparata razbijena je na tisu}e malihtokova u ovisnosti o individualnim politi~kimpreferencijama, {to u mnogome doprinosi ne-u~inkovitosti dr`avne administracije (20). U ta-kvom ozra~ju, nevladin sektor se do`ivljava is-klju~ivo kao remetila~ki faktor, odnosno instru-ment pritiska razli~itih me|unarodnih ~imbeni-ka koji putem nevladinih organizacija `ele vr{itipritisak na lokalne politi~ke faktore. S obziromna veliki odlijev mla|eg obrazovanog kadra(izme|u 25-40 godina) tijekom i neposrednonakon rata, koji se {kolovao u doba relativnedemokratizacije u biv{oj Jugoslaviji osamdese-tih godina pro{log stolje}a, trenutno se u Bo-sni i Hercegovini osje}a znatna praznina u ljud-skom potencijalu koji bi mogao iznijeti demo-kratizaciju javnog sektora.

Razumijevanje procesa dijaloga pa i na na-cionalnoj razini je apsolutno zabrinjavaju}i. Akoizuzmemo senzibilizirane pojedince mo`e sezaklju~iti da javnim strukturama u potpunostidominira nezainteresiranost i nemotiviranost zabilo koji oblik suradnje sa civilnim dru{tvom.^itav odnos posebice komplicira politizacijasvake inicijative.

Jedino {to, u stvari, jo{ uvijek odr`ava real-nu mogu}nost uspostave dijaloga izme|u vladi-nog i nevladinog sektora, u bli`oj budu}nosti jeproces europskih integracija. Jedino pravno

(20) [to je za jedneopstrukcija dr`ave zadruge je borba protiv domi-nacije i majorizacije a {to jeza jedne kompromis u ciljuizgradnje zajedni~kedr`ave za druge je ucjena iisklju~ivost.

64

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 65: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

upori{te na koje se zagovornici suradnje izme-|u vladinog i nevladinog sektora mogu pozvatije nedavno potpisani Sporazum o stabilizaciji ipridru`ivanju kojime se BiH obvezala na uskla-|ivanje i harmonizaciju sa zakonodavstvom istandardima EU, te na uvo|enje institucional-nog okvira za politi~ki dijalog. Kako Sporazumo stabilizaciji i pridru`ivanju ima karakter me|u-narodnog ugovora, i u odnosu na zakonodav-stvo BiH, njegove se odredbe izravno primje-njuju i imaju izravan u~inak, obveza BiH, odno-sno svih institucija vlasti je da rade na razvojucivilnog dru{tva i uspostavi socijalnog dijaloga.

Me|utim evidentno je da se obveze proiste-kle iz Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanjuvrlo sporo preta~u u konkretne inicijative i za-konska rje{enja kada je u pitanju razvoj civil-nog dru{tva i uspostava socijalnog i politi~kogdijaloga.

[to se ide vi{e prema lokalnoj razini i kakorazumijevanje procesa stabilizacije i pridru`iva-nja slabi, tako slabi i razumijevanje potrebe zadijalogom izme|u vladinog i nevladinog sekto-ra. ^itav smisao suradnje sa nevladinim sekto-rom se svodi na reguliranje na~ina distribucijesredstava “svojim” organizacijama. Svi poziti-vni primjeri dobre prakse na svim razinama suisklju~ivo stvar senzibiliteta pojedinca.

Gotovo ni{ta bolja situacija nije ni u NVO se-ktoru. Zapravo vrlo te{ko da se mo`e govoriti opostojanju organiziranog nevladinog sektora uBiH. NVO koje se bave pru`anje odre|enih

Generalni zaklju~ci i pouka 65

e

Page 66: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

dru{tvenih servisa, odnosno koje se bave ne-posrednom demokratijom po~ele su se znatnijejavljati u BiH tijekom rata na inicijativu i uz finan-cijsku potporu me|unarodnih donatora, kaoservis izme|u donatora i krajnjih korisnika hu-manitarne pomo}i. Stoga od tih prvih dana lo-kalne NVO nisu predstavljale rezultat lokalnihinicijativa i autenti~ne artikulacije lokalnih potre-ba i interesa nego su zapravo bile vo|ene inte-resima i potrebama me|unarodne zajednice ipojedinih donatora, odnosno njihovom interpre-tacijom lokalnih potreba. Kroz ovih petnaestakgodina znatan broj lokalnih NVO je uspio izgra-diti respektabilne tehni~ke kapacitete za pru`a-nje odre|enih usluga, ali je zanemarljiv brojonih lokalnih NVO koje su se uspjele nametnutikao reprezenti odre|enih lokalnih interesa i ko-je razumiju ulogu civilnog dru{tva u demokrat-skom procesu. Sva dosada{nja istra`ivanja sta-vova gra|ana BiH kada su pitanju NVO poka-zuju da jako mali broj gra|ana BiH prepoznajeop}edru{tvenu korisnost od rada NVO (21).

Sposobnost lokalnih nevladinih organizacijada vode institucionalni dru{tveni i politi~ki dija-log je gotovo zanemarljiva. Gotovo da ne pos-toje lokalne nevladine organizacije koje imajuozbiljnije kapacitete ili koje su pokazale ambici-ju da se bave istra`ivanjima i analizama politikau BiH (22). Zaklju~ci do kojih se do{lo u studiji“Supporting Civil Society Engagment in the BiHState Ministries of Justice and Security”, a kojeje uradila grupa eksperata za civilno dru{tvo

(21) Ismet Sefija, “From theCivil sector to CivilSociety”, Berghof centar,Bern 2007.

(22) Bitno je napomenutida je do sada i me|unaro-dna zajednica pokazivalavrlo malo interesa dastrate{ki podr`i razvojkapaciteta LNVO da sebave policy istra`ivanjem ianalizom.

66

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 67: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Atos Consultinga, govore u prilog tome. Premami{ljenju autora studije samo nekoliko organi-zacije civilnog dru{tva djeluju u sektoru sigur-nosti i pravde i ve}ina njih posjeduju vrlo niskurazinu razumijevanja uloge i odgovornosti Mi-nistarstva sigurnosti i Ministarstva pravde BiH.Da bi se u~inkovito uklju~ivanje nevladinog se-ktora u rad ovih ministarstava zaista i desilo ne-ophodno je da postoje relevantne NVO, zato }ebiti potrebno da se pomogne postoje}im osigu-ravaju}i im financijsku odr`ivost ili da se pomo-gne uspostavljanju novih NVO (23).

Tako|er, je vrlo uo~ljivo odsustvo bilo kakvesuradnje lokalnih NVO sa Sveu~ili{tima, odno-sno sa njihovim istra`iva~kim centrima. Zapra-vo u filozofiji NVO se ni{ta nije promijenilo.NVO u formi udru`enja gra|ana su postojale iu doba Jugoslavije, ali su financijski u potpu-nosti ovisila o dr`avnim potporama. Sada sujednog gospodara (socijalisti~ka dr`ava) zami-jenili drugim (me|unarodni donatori) s tim daje lojalnost neupitna dok god priti~u financijskasredstva. Broj NVO u BiH koje snagu svojihideja i misije provjeravaju svakodnevno na“tr`i{tu” je zanemarljivo mali. Na dr`avni/javnisektor se isklju~ivo gleda kao na nekog s kimtreba komunicirati samo oko mogu}nosti da sedobije odre|ena financijska sredstva, ali bezda se dozvoli znatniji utjecaj dr`avnog sektorau na~in i formu rada. Razumijevanje potrebedijaloga, posebica sa aspekta mogu}nosti dasam civilni sektor ponudi odre|ena rje{enja

(23) ATOS Consulting -”Supporting Civil SocietyEngagment in the BiHState Ministries of Justiceand Security” – 2008;strana 102.

Generalni zaklju~ci i pouka 67

e

Page 68: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

problema gotovo da ne postoji, izuzev ako sene radi o inicijativi samog donatora.

Posebno zna~ajan faktor koji determinirasposobnost civilnog sektora za institucionalnidijalog na nacionalnoj razini je usitnjenost se-ktora. Svi poku{aji umre`avanja lokalnih NVO istvaranja odre|enih koalicija u zadnjih 10 godi-na su manje-vi{e propali. Jedini pozitivni pri-mjer je Referentna grupa Tuzla koja od 1996.godine okuplja 83 NVO u formi neformalnemre`e da bi se u velja~i 2000. godine i registri-rali na Kantonalnom sudu u Tuzli. Stoga je pita-nje uklju~ivanja NVO u institucionalni dijalog nanacionalnoj razini u velikoj mjeri i pitanje spo-sobnosti samog civilnog dru{tva da se pove`ei da artikulira svoje stavove i interese.

Sve navedeno nedvosmisleno navodi na za-klju~ak da institucionalni dijalog na nacionalnoji entitetskoj razini prakti~ki i ne postoji, jer nitijedna strana nema realnih kapaciteta da vodidijalog, niti jedna strana u nekoj ozbiljnijoj mjerine pokazuje da u potpunosti razumije zna~enjei dru{tvenu korist od institucionalnog dijaloga.

Situacija na lokalnoj razini je znatno slo`eni-ja. Sa jedne strane postoje odre|eni pozitivniprimjeri policy dijaloga izme|u pojedinih grad-skih uprava u RS odnosno pojedinih kantona uFBIH i lokalnih nevladinih organizacija, me|u-tim prvenstveno zahvaljuju}i privatnom odnosupojedinaca, a ne sustavnom opredjeljenju je-dne i druge strane. Sa druge strane, opredje-ljenje me|unarodne zajednice da lokalne javne

68

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 69: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

i dr`avne strukture budu isklju~ene iz sustavadonatorske pomo}i tijekom rata i neposrednonakon zavr{etka rata, (24) danas ima za poslje-dicu alarmantno nisku razinu tehni~kih kapaci-teta javnih institucija na lokalnoj razini. Sposo-bnost ovih institucija da programiraju svoj rad iotvore dijalog sa nevladinim i privatnim sekto-rom u cilju rje{avanja problema gra|ana je za-nemarljiva. Sada se ve} mo`e konstatirati dapostoji zna~ajna razlika u kapacitetima vode}ihlokalnih NVO i javnih institucija na lokalnoj(op}inskoj) razini na {tetu ovih zadnjih, {to pra-kti~no onemogu}ava otvaranje dijaloga. Zapra-vo, javne institucije se u znatnoj mjeri osje}ajuugro`ene od strane lokalnih NVO koje do`ivlja-vaju kao neposrednu i direktnu prijetnju samojnjihovoj egzistenciji {to ni najmanje ne dopri-nosi otpo~injanju dijaloga. Samo tamo gdje sulokalni NVO lideri imali liderske mudrosti da uprograme izgradnje vlastitih kapaciteta uklju~ei ljude iz javnih institucija (op}inske administra-cije, centara sa socijalni rad) kako bi se taj jazsmanjio uspostavljena je suradnja, ali na `alostvi{e na personalnoj nego na institucionalnojosnovi.

Klju~ uspostave suradnje izme|u vladinog inevladinog sektora prije svega treba tra`iti uuspjehu izgradnje razumijevanja zna~aja togprocesa i izgradnji njihovih kapaciteta. Tu sva-kako treba, pou~eni dosada{njim iskustvom,promijeniti pristup koji do sada nije dao `eljeneu~inke. Desetine i desetine miliona eura je do

(24) Za vrijeme rata gdjegod je bilo dopu{teno dalokalne institucije vlastidistribuiraju humanitarnupomo}, najve}i dio te hu-manitarne pomo} zavr{ioje u rukama vojnih vlasti ilokalnih vojnih jedinica.

Generalni zaklju~ci i pouka 69

e

Page 70: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

sada dato od strane me|unarodne zajednicena razli~ite programe educiranja i izgradnje ka-paciteta NVO i razli~itih mre`a. Gotovo da ne-ma izvje{}a ili analiti~ara koji nije konstatiraoda su u~inci takvih projekata do sada bili vrlomali. Razlog tome prvenstveno le`i u ~injenicida vrlo ~esto znanje koje su u nekom teorij-skom obliku NVO i dobivale kroz razli~ite radi-onice ili treninge, zbog postoje}e prakse po-tpore samo lokalnih NVO “od posebnog intere-sa” sa jedne strane, a zbog nedostupnosti me-|unarodne fondova (25) sa druge strane, se ni-je imalo gdje prakticirati. Stoga ja~anju kapaci-teta civilnog sektora treba po}i od novog fun-kcionalnog pristupa, kreiranjem potra`nje zauslugama civilnog dru{tva, odnosno financira-njem onih projekata/aktivnosti NVO koje suutemeljene na lokalnoj potrebi. Radi se zapra-vo o ideji da se otvori mogu}nost da se razli~i-te potrebe gra|ana BiH zadovoljavaju krozaktivnosti i usluge koje bi im pru`ale NVO {tobi djelomice bilo financirano od strane vladi-nog sektora, a djelomice i od samih korisnikatih usluga. Najbolji primjer iz prakse je distribu-cija lijekova, pri ~emu su u sustav distribucijelijekova uklju~ene i privatne ljekarne koje ispu-njavaju zakonom utvr|ene standarde i kriterijekao i dr`avne i pri ~emu gra|ani sami participi-raju u tro{kovima tih lijekova.

U BiH postoji jako puno primjera uspje{nihpilot projekata koji su prepoznati od javnog se-ktora i koji su na neki na~in apsorbirani od

(25) Najve}i broj bileteral-nih donatora ima svojestalne “lokalne partnere” ine pokre}u javne natje~aje.

70

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 71: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

strane dr`ave. Navest }emo samo neke inicija-tive koje su dokazale kako se odre|eni proble-mi od op}eg interesa suradnjom vladinog i ne-vladinog sektora mogu veoma uspje{no rje{a-vati: ambulante obiteljske medicine, step bystep vrti}i, skloni{ta za `rtve obiteljskog nasilja,poslovni inkubatori za mala i srednja poduze-}a, itd. Sve su to uspje{ne inicijative NVO kojesu zapo~ele kao pilot projekti lokalnih NVO fi-nancirani od strane me|unarodnih donatora,koje se danas uspje{no nastavljaju u suradnji iuz materijalnu i tehni~ku potporu vladinog se-ktora. Me|utim, postoji daleko vi{e inicijativakoje su se kroz pilot fazu pokazale tako|er izu-zetno uspje{nim i u~inkovitim, ali koje zbog ne-dostatka institucionalnih instrumenata suradnjenisu prepoznate od vladinog sektora, i koje suupravo zbog toga propale.

U praksi to bi zna~ilo da svih ovih evidenti-ranih 110.000.000 KM koliko godi{nje izdvajajavni/vladin sektor treba staviti u funkciju po-tpore ja~anju onih inicijativa NVO koje su sepokazale kao vrlo u~inkovite kroz pilot projekteili onih inicijativa koje }e donositi nove i u~in-kovitije na~ine zadovoljavanja potreba gra|anau BiH.

Za to je potrebno uspostaviti institucionalnusuradnju izme|u vladinog i nevladinog sektorau BiH.

Generalni zaklju~ci i pouka 71

e

Page 72: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

72

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 73: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Razvoj civilnog dru{tva i ja~anje dru{tvenogi politi~kog dijaloga u BiH se mora bazirati nadva stuba: i) izgradnji i ja~anju kapaciteta vladi-nog i nevladinog sektora da kontinuirano radina uspostavi me|usobne suradnje, i ii) stvara-nju adekvatnog pravnog i institucionalnog okvi-ra koji bi bio poticajan za razvoj civilnog dru{-tva i zajedni~ke suradnje.

Ja~anju kapaciteta vladinog i nevladinogsektora se mora pristupiti ispunjavanjem slje-de}ih prioriteta:

Pravljenjem distinkcije izme|u statusa i po-godnosti za organizacije koje se bave djela-tnostima od javnog (op}eg) interesa uodnosu na organizacije koje djeluju sa ci-ljem zadovoljavanja potreba svojih ~lanova;Reguliranjem na~ina i kriterija za financira-nje NVO iz javnih fondova u BiH;Standardizacijom i harmonizacijom lokalnihpraksi kada su u pitanju procedure financi-ranja NVO i na~ini selekcije predlo`enihprojekata;Potpora uspostavi sektorskih mre`a;Razvoj i ja~anje lokalnih resursnih centara uBiH, posebice sektorskih;Razvojem think tankova koji bi se baviliistra`ivanjima i analizama javnih politika ipokretanjem bazi~nih istra`ivanja potrebagra|ana BiH;U smislu razvoja pravnog i institucionalnog

okvira prioriteti u sljede}em razdoblju bi svaka-ko trebali biti:

Preporuke 73

e

5

5. Preporuke

Page 74: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Definiranje odgovaraju}eg pravnog i institu-cionalnog okvira koji bi bio poticajan za ra-zvoj civilnog dru{tva;Izrada strategije uspostave poticajnog okru-`enja za razvoj odr`ivog civilnog dru{tva;Uspostava Dr`avnog ureda za suradnju sacivilnim dru{tvom i Savjeta za civilno dru{tvo;Uspostava instrumenata i mehanizama ko-ordinacije izme|u Dr`avnog ureda za sura-dnju sa civilnim dru{tvom sa ministarstvimaunutar Vije}a ministara, ali i sa entitetskihministarstvima;Uspostava instrumenata i mehanizama ko-ordinacije izme|u Dr`avnog ureda za sura-dnju sa civilnim dru{tvom sa sektorskimmre`ama unutar civilnog dru{tva;Izgradnja kapaciteta Dr`avnog ureda za su-radnju sa civilnim dru{tvom da koordiniraprogramima vanjske pomo}i EU namijenje-nim za razvoj civilnog dru{tva;Uspostavljanje Zaklade za razvoj civilnogdru{tva;

5.1. Pravljenje distinkcije izme|u statusa ipogodnosti za organizacije koje se bavedjelatnostima od javnog (op}eg) interesa u odnosu na organizacije kojedjeluju sa ciljem zadovoljavanja potrebasvojih ~lanova

Trenutna praksa u BiH kada su u pitanju po-godnosti za poslovanje neprofitnih organizacija

74

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 75: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

ne pravi nikakvu razliku izme|u nevladinih orga-nizacija koje obavljaju djelatnosti od javnog inte-resa, tj. onih koji djeluju za op}e (javno) dobro(Public Benefit Organizations) i organizacija kojesu osnovane s ciljem zadovoljavanja potrebasvojih ~lanova (Mutual Benefit Organizations).Praksa ve}ine zemalja zapadne Europe je da sekroz zakon o porezu na dobiti, odnosno zakono prihodima gra|ana pogoduje aktivnostimaNVO-a koje djeluju za op}e dobro na na~in dastvaraju poreske olak{ice pravnim i fizi~kim lici-ma koja u~estvuju u finansiranju aktivnosti NVOod op}eg dobra. Iako odre|eni elementi takveprakse postoje i u BiH, definicija djelatnosti odop}eg interesa je krajnje restriktivna i obuhvatasamo nekoliko djelatnosti (humanitarna djela-tnost, sport, kultura, vjerske aktivnosti, itd.). Tre-nutna definicija djelatnosti od op}eg (javnog) in-teresa ne uklju~uje, na primjer, ljudska prava,za{titu potro{a~a, neformalno obrazovanje, za-{titu okoli{a, itd. Stoga bi bilo neophodno pro{i-riti definiciju djelatnosti od op}eg (javnog) inte-resa kao {to je to slu~aj u ve}ini EU zemalja (uMa|arskoj, na primjer, postoje 24 kategorije dje-latnosti koje se smatraju djelatnostima od op}eginteresa. Sli~no je i u Njema~koj, Engleskoj, itd)

5.2. Reguliranje na~ina i kriterija za financiranje NVO iz javnih fondova u BiH

Kako je konstatirano u ranijim poglavljima,sposobnost lokalnih nevladinih organizacija da

Preporuke 75

e

Page 76: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

vode institucionalni dru{tveni i politi~ki dijalog jegotovo zanemarljiva. Skoro da ne postoje lokal-ne nevladine organizacije koje imaju ozbiljnijekapacitete u tom smislu ili koje su pokazale am-biciju da se bave razvojem javnih politika u BiH.Razlog dobrim dijelom le`i u ~injenici da ve}inanevladinih organizacija u BiH nema reguliranopitanje svoga financiranja. Umjesto da se bavepitanjima od javnog interesa ili zadovoljavanjempotreba svojih ~lanova, lokalne NVO se bavesobom, odnosno pronala`enjem sredstava zasvoje pre`ivljavanje. Stoga je neophodno sis-temski rije{iti pitanje financiranja posebno onihorganizacija koje obavljaju djelatnosti koje bi, danjih nema, morala obavljati sredi{nja ili lokalnavlast. U tom smislu treba vrlo precizno reguliratikoje organizacije odnosno koje djelatnosti mo-gu biti finansirane direktno iz javnih prora~una,a koje kroz tzv. projektni pristup. Tako|er, ovominicijativom bi se trebalo ograni~iti i financiranjesportskih dru{tava, posebice onih sa profesi-onalnim pogonom. Vrlo ~esta praksa je da sepokrivanje tro{kova rada takvih sportskih orga-nizacija prebacuje na sredi{nju ili lokalnu vlast,dok se najve}i prihodi takvih organizacija (odprodaje profesionalnih sporta{a bogatijim klubo-vima) zavr{avaju u privatnim d`epovima razli~i-tih sportskih menad`era. Svakako da treba na}ina~ina da se financijski podr`e organizacije kojerade na promicanju i {irenju sportske kulture,posebno me|u mladima, ali treba napraviti razli-ku izme|u takvih sportskih organizacija i onih

76

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 77: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

koji imaju profesionalni pogon, koje se kao svu-gdje u demokratskom svijetu moraju registriratikao trgova~ka dru{tva.

5.3. Standardizacija i harmonizacija lokalnihpraksi kada su u pitanju procedure financiranja NVO i na~ini selekcije predlo`enih projekata

Ova studija je nedvosmisleno pokazala datek manji broj jedinica lokalne samouprave iuprave dodjeljuju sredstva na temelju unapri-jed utvr|enih prioriteta i ciljeva i javnog natje-~aja uz artikulaciju jasnih i op}epoznatih kriteri-ja. Tek nekoliko op}ina je u potpunosti razvilokriterije i procedure dodjele nepovratnih (grant)sredstava za projekte NVO koji bi mogli dobitiprolaznu ocjenu i koji bi mogli zadovoljiti stan-darde EU. To zna~i da su programski prioriteti ikriteriji za odabir projekata koji }e dobiti finan-cijsku potporu precizirani javnim pozivom zadostavu prijedloga projekata, da je na~in bo-dovanja vrlo precizno definiran, da su utvr|enepotrebne kvalifikacije, kompetentnost i iskustvoonih koji ocjenjuju pristigle prijedloge projekatai da je javni natje~aj objavljen u medijima kojiomogu}avaju da sve zainteresirane NVO do|udo javnog poziva. Na vi{im razinama vlastiovakav na~in distribuiranja sredstava uop}e ni-je poznat. Obvezu ure|enja na~ina raspodjelasredstava prema razvidnim i konzistentnim kri-terijima na sebe je preuzelo Vije}e ministara

Preporuke 77

e

Page 78: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Sporazumom sa nevladinim sektorom. Tako-|er, u suradnji sa nevladinim sektorom Vije}eministara se obvezalo da }e pokrenuti inicijati-vu da i ni`e institucije vlasti u~ine to isto. Stogaje na{a preporuka da se osim dono{enja iusvajanja Kodeksa dobre prakse nastavi sagrant projektom “Reinforcement of local demo-cracy – Odr`ivi razvoj nevladinog sektora uBiH” kojime bi se jo{ vi{e stimulirale jedinicelokalne samouprave i uprave da dodjeljujusredstva na temelju javnog natje~aja uz artiku-laciju jasnih i op}epoznatih kriterija.

5.4. Potpora uspostavi sektorskih mre`a

Jedini mogu}i na~in uspostave politi~kog(policy) dialoga i suradnje izme|u vladinog inevladinog sektora je na tzv. funkcionalnomprincipu kroz sektorsko povezivanje. Kako bise nametnuli kao odgovoran i kompetentan so-cijalni partner nevladine organizacije se morajuumre`avati na sektorskom principu i morajudalje izgra|ivati svoje kapacitete da sudjeluju udefiniranju sektorskih politika. Dosada{nji na~i-ni potpore umre`avanju kroz razli~ite edukati-vne radionice nije se pokazao kao najadekva-tniji. Stoga je prijedlog da se promjeni pristupiz teorijskog u~enja u u~enje kroz rad. Smatra-mo da bi se organizacije znatno br`e uvezivalei podizale kapacitete svojih mre`a ukoliko bipostojao vi{egodi{nji grant program namije-njen isklju~ivo sektorskim mre`ama i isklju~ivo

78

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 79: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

za projekte analize, monitoringa i unapre|enjasektorskih politika (Grant shema “Potporauspostavi politi~kog (policy) dijaloga”).

5.5. Razvoj i ja~anje lokalnih resursnih centara u BiH

Razvoj civilnog dru{tva u BiH se odvija ma-nje vi{e stihijski, neorganizirano i bez jasne vizi-je. Potporu razvoju civilnog dru{tva u BiH, odno-sno izgradnji kapaciteta NVO me|unarodna za-jednica daje kroz razli~ite programe koji su me-|usobno nepovezani i nekoordinirani. U BiHpostoji samo jedan funkcionalan resursni centarkoji ni izbliza ne mo`e da zadovolji potrebe ra-zvoja NVO sektora u BiH. Jedan resursni centarne mo`e istovremeno odgovoriti na kvalitetanna~in i potrebama malih grass-roots organizaci-ja, i velikih razvijenih organizacija (kao sto suCCI, Mozaik, Fondacija lokalne demokratije), ilispecijaliziranih (kao {to su Va{a prava, Na{adjeca, Transparency International). Trenutno nepostoji niti jedan specijalizirani resursni centarkoji bi pru`ao neophodnu potporu razvoju NVOspecijaliziranih za odre|ene sektore (recimo zaza{titu okoli{a ili razvoj malih i srednjih poduze-}a), kao i koji bi pru`ao potporu razvoju sektor-skih mre`a. Stoga je neophodna potporauspostavi novih resursnih centara specijalizira-nih za male lokalne organizacije ili specijalizira-ne organizacije kroz vi{egodi{nju grant shemupotpore uspostavi lokalnih resursnih centara.

Preporuke 79

e

Page 80: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

5.6. Razvojem think tankova koji bi se baviliistra`ivanjima i analizama javnih politika i pokretanjem bazi~nih istra`ivanja potreba gra|ana BiH

U razgovoru sa zastupnicima donatorskihorganizacija naj~e{}e se mo`e ~uti primjedbada kvaliteta zaprimljenih projekata NVO je izgodine u godinu sve lo{ija, odnosno da brojkvalitetnih prijedloga projekata koji se zaprimeje vrlo mali. Sa druge strane u razgovorima saNVO se naj~e{}e mo`e ~uti kako one zbog ne-rije{enog na~ina financiranja nisu u stanju daznatnije resurse ula`u u pripremu prijedlogaprojekata, tj. u analize javnih politika i provo|e-nje bazi~nih istra`ivanja potreba gra|ana BiH,bez ~ega nema kvalitetnih programa, niti prije-dloga projekata. Stoga se naj~e{}e izlaz tra`i uprojektima koji se svode na razli~ite op}e pro-grame educiranja, okrugle stolove, radionice~iji u~inak na stvarne potrebe gra|ana BiH jeizuzetno mali. Bez razvoja think tenkova, istra-`ivanja i analiza javnih politika i potreba gra|a-na nema niti watch-dog aktivnosti niti socijal-nog dijaloga.

5.7. Definiranje odgovaraju}eg pravnog i institucionalnog okvira koji bi bio poticajan za razvoj civilnog dru{tva

Ve} se nekoliko godina u BiH vodi raspravao ure|enju pravnog i institucionalnog okvira i

80

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 81: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

stvaranje poticajnog okru`enja za razvoj civil-nog dru{tva u BiH. Poseban poticaj rasprava jedobila potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji ipridru`ivanju i Ljubljanske deklaracije kojomEC vrlo jasno postavlja zemljama ZapadnogBalkana kao jedan od prioriteta usvajanjeeuropskih standarda kada je u pitanju razvojcivilnog dru{tva i kada je u pitanju socijalni di-jalog. Kako bi se stvorili uvjeti za uspostavu di-jaloga izme|u vladinog i nevladinog sektoraneophodno je stvoriti odgovaraju}i pravni i in-stitucionalni okvir koji bi bio poticajan za razvojcivilnog dru{tva. Stvaranje tog okvira u BiH jezapo~eto potpisivanjem Sporazuma izme|u Vi-je}a ministara i civilnog sektora u svibnju/maju2007. godine koji je dao odre|ene smjernice.Me|utim sporazum osim {to je predvidio osni-vanje odre|enih institucija nije dao jasnu vizijuodgovaraju}eg pravnog i institucionalnog okvi-ra koji bi bio poticajan za razvoj civilnog dru{-tva. Stoga je potrebno potaknuti izradu jednogdokumenta, deklaracije ili izjave koju bi po-dr`ao i vladin i nevladin sektor u BiH kojom bise jasno definirao pravni i institucionalni okvirkoji bi bio poticajan za razvoj civilnog dru{tva ikoji bi jasno utvrdio ciljeve suradnje vladinog inevladinog sektora. Najbolje bi bilo kada bi je-dna takva izjava ili deklaracija bila rezultatodre|ene konferencije kojom bi se tako|er nadeklarativan na~in podr`ala Ljubljanska dekla-racija i usvojio Zadarski akcioni plan.

Preporuke 81

e

Page 82: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

5.8. Izrada strategije stvaranja poticajnogokru`enja za razvoj civilnog dru{tva

U EU je ve} odavno preovladalo uvjerenje dademokracija nije samo pravo na izbor izme|u vi-{e politi~kih stranaka/opcija. Demokratsko dru{-tvo je onome u kojemu je gra|anima omogu}e-no da svakodnevno sudjeluju u procesu dono{e-nja odluka i da odlu~uju o svojoj budu}nosti,odnosno da je demokratsko dru{tvo ono dru{tvou kojemu postoje uvjeti za razvoj zajednice u ko-joj gra|ani i organizacije civilnoga dru{tva u si-nergiji s drugim sektorima, aktivno, ravnopravnoi odgovorno na na~elima odr`ivog razvoja i dje-lovanja za op}e dobro, sudjeluju u ostvarivanjudru{tva blagostanja i jednakih prilika za sve.

Stoga je izrada strategije stvaranja poticaj-nog okru`enja za razvoj civilnoga dru{tva ne-ophodna kako bi se utvrdile osnovne smjerniceza razvoj civilnog dru{tva i ciljevi koje se `eleposti}i u narednom razdoblju kako bi se una-prijedio postoje}i i stvorio novi pravni, financij-ski i institucionalni sustav potpore razvoju civil-noga dru{tva, te stvorilo poticajno okru`enje zadaljnji razvoj civilnoga dru{tva.

5.9. Uspostava Dr`avnog ureda za suradnjusa civilnim dru{tvom i Savjeta za civilnodru{tvo

Nizom dokumenata Vije}e ministara se ob-vezalo raditi na stvaranju uvjeta za razvoj civil-

82

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 83: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

nog dru{tva u BiH i uspostavu partnerskihodnosa i me|usektorske suradnje s nevladi-nim, neprofitnim sektorom u BiH. I samim Spo-razumom sa nevladinim sektorom Vije}e minis-tara se obvezalo na uspostavljanje Dr`avnogureda za suradnju sa nevladinim sektorom, ~iji}e osnovi zadatak biti da provodi, prati, analizi-ra i ocjenjuje provedbu Dr`avne strategije zarazvoj poticajnog okru`enja za razvoj civilnogdru{tva u BiH. Tako|er obveze Dr`avnog ureda}e biti kreiranje i predlaganje novih zakona ne-ophodnih za djelovanje nevladinog sektora,stvaranje i vo|enje baze podataka o programi-ma udruga i zaklada, izrada standarda za vi{e-godi{nje financiranje rada udruga iz javnih pro-ra~una, itd.

5.10. Uspostava instrumenata i mehanizamakoordiniranja izme|u Dr`avnog uredaza suradnju sa civilnim dru{tvom saministarstvima unutar Vije}a ministaraali i sa entitetskih ministarstvima, kaoi uspostava instrumenata i mehanizama koordiniranja izme|uDr`avnog ureda za suradnju sa civilnim dru{tvom i sektorskim mre`ama unutar civilnog dru{tva

Osim gore navedenih zadataka obvezaDr`avnog ureda bi trebala biti i koordiniranjerada ministarstava na dr`avnoj, entitetskoj i lo-kalnoj razini u svezi pra}enja i unaprje|enja

Preporuke 83

e

Page 84: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

suradnje sa nevladinim sektorom, kao i obav-ljanje razli~itih poslova u okviru me|unarodnesuradnje. Da bi Dr`avni ured uspje{no obna-{ao svoju zada}u neophodno je razviti odgova-raju}e instrumente i mehanizme koordiniranjasa ministarstvima na dr`avnoj i entitetskoj razi-ni, ali i sa jedinicama lokalne samouprave. Ta-ko|er, je neophodno razviti i odgovaraju}e me-hanizme i instrumente suradnje sa NVO i se-ktorskim mre`ama unutar civilnog dru{tva.

5.11. Izgradnja kapaciteta Dr`avnog uredaza suradnju sa civilnim dru{tvom dakoordinira programima vanjske pomo}i EU namijenjenim za razvoj civilnog dru{tva

Dr`avni ured za suradnju sa civilnim dru{-tvom bi trebao u budu}nosti da ima vrlo zna-~ajnu ulogu u koordiniranju programima vanj-ske pomo}i EU namijenjenim za razvoj civilnogdru{tva. Stoga }e biti neophodno u {to je mo-gu}e kra}em roku razviti kapacitete Dr`avnogureda kako bi na adekvatan na~in odgovoriosvim zahtjevima upravljanja projektima EU.

5.12. Uspostava Zaklade za razvoj civilnogdru{tva u BiH

Na kraju kao posljednju mjeru predla`emoosnivanje Zaklade za razvoj civilnog dru{tva uBiH kao sredi{nje institucija odgovorne za pro-

84

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 85: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

micanje razvoja civilnoga dru{tva. Njenim osni-vanje dr`ava BiH bi poslala vrlo jasnu politi~kuporuka da je spremna u potpunosti pristupitiprovedbi svih preuzetih me|unarodnih obvezakada je u pitanju potpora razvoju civilnog dru{-tva i razvoju socijalnog dijaloga u BiH. SvrhaZaklade je pru`anje stru~ne i financijske potpo-re programima koji poti~u odr`ivost neprofi-tnog sektora, me|usektorsku suradnju, gra-|anske inicijative, filantropiju, volonterstvo i kojiunapre|uju demokratske institucije dru{tva.

Me|utim prije nego {to se po~ne ozbiljnorazmi{ljati o osnivanju Zaklade za razvoj civil-nog dru{tva u BiH neophodno je ispuniti svepravne i institucionalne pretpostavke koje suiznesene u prethodnim poglavljima.

Preporuke 85

e

Page 86: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

86

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 87: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

6.1. Dodatak 1. – Sporazum Vije}a ministarasa civilnim dru{tvom

BOSNA I HERCEGOVINAVije}e ministara

Sporazum o suradnji izme|u Vije}a ministara BiH

i nevladinog sektora u BiH

Dodaci 87

e

6

6. Dodaci

Page 88: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Vije}e ministara Bosne i Hercegovine na 8. sje-dnici odr`anoj 26. 04. 2007. godine usvojilo je:

Sporazum o suradnji izme|u Vije}a ministara BiH i

nevladinog sektora u BiH

Sarajevo, travanj 2007. godine

88

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 89: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Uvod

Sporazum izme|u Vije}a ministara BiH i ne-vladinog sektora (u daljnjem tekstu: Sporazum)pru`a okvir koji }e pomo}i usmjeravanju na{egzajedni~kog odnosa na svim razinama vlasti uBiH, od lokalnih zajednica (op}ina) do razinedr`ave (BiH). Ovim Sporazumom se potvr|ujeopredijeljenost Vije}a ministara BiH i nevladi-nog sektora da oja~aju svoje obveze i odgo-vornosti u ispunjavaju preuzetih uloga u razvit-ku i pru`anju javne politike i da Vije}e minista-ra BiH preuzima obvezu i oja~a svoju ulogu upromoviranju dobrovoljnih i dru{tvenih akti-vnosti u svim oblastima na{eg dru{tvenog `i-vota.

Rad nevladinih organizacija, od razine dr`a-ve do lokalnih zajednica, zauzimat }e sredi{njemjesto u misiji Vije}a ministara BiH kako bi senaredne godine u~inile godinama davanja za-jednici, a ne o~ekivanjima od nje. Nevladine or-ganizacije osposobljavaju pojedince da dopri-nose razvitku svojih zajednica. ^ine}i to, onipromoviraju dr`avljanstvo, poma`u ponovnojuspostavi osje}aja zajednice i daju krucijalnidoprinos na{em zajedni~kom cilju pravednog iotvorenog dru{tva. Ovaj }e Sporazum oja~atiodnos izme|u Vije}a ministara BiH i nevladi-nog sektora i on predstavlja dokument prakti-~ne i simboli~ne vrijednosti.

Dodaci 89

e

Page 90: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Sporazum o suradnji izme|u Vije}a ministara BiH i nevladinog sektora

u Bosni i Hercegovini

Nevladin sektor ima klju~nu ulogu u dru{tvukao tre}i sektor, koji radi zajedno sa vladom ibiznis sektorom. Svojim anga`manom posred-stvom dobrovoljaca, uslugama koje pru`a i po-dr{kom koju daje pojedincima i skupinama,doprinos ovog sektora zajednici i civilnom `ivo-tu je neizmjeran, neprocjenjiv i nezamjenjiv.

Ovaj Sporazum ima za cilj stvaranje novogpristupa partnerstvu izme|u Vije}a ministaraBiH i nevladinog sektora u BiH. Njime se pru`amogu}nost da se ovi odnosi provode druk~ije ibolje nego do sada. Vije}e ministara BiH i ne-vladine organizacije dijele mnoge interese –te`nju otvorenosti, posve}enost javnom `ivotu ipodr{ku razvitku zdravih zajednica. Sporazumpredstavlja polaznu to~ku za razvitak na{egpartnerstva, a po~iva na zajedni~kim vrijednos-tima i uzajamnom po{tivanju.

Koalicija nevladinih organizacija provela jeglavne konzultacije za odre|ivanje stava ovogsektora o pitanju izrade Sporazuma. Mi smosretni zbog ~injenice da Sporazum utjelovljujeklju~na razmatranja koja su se pojavila i `eljelibismo se zahvaliti mnogim nevladinim organi-zacijama, od lokalne razine do razine dr`ave,koje su sudjelovale u procesu konzultiranja.Nadamo se da }e njih, i mnoge druge korisni-ke usluga dobrovoljnog i dru{tvenog sektora,

90

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 91: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Sporazum voditi efikasnijim i plodonosnijimodnosima sa Vije}em ministara BiH.

Mi }emo s tim nastaviti – pripremaju}i sli~neili iste aktivnosti da ove dobre prakse na raziniBiH u~inimo aplikativnim na ni`im razinama i iztih razloga }emo usko sura|ivati da se isti ilisli~ni sporazumi izme|u nevladinog sektora ientiteta, `upanija i lokalne samouprave, uspos-tave s ciljem ohrabrivanja i usvajanja njegovihprincipa djelovanja na lokalnoj razini. Raduje-mo se unaprijed postizanju velikog uspjehauspostavljanjem okvira za partnerstvo izme|unevladinih organizacija i Vije}a ministara BiH.

Status Sporazuma (26)

1. Sporazum je u BiH nastao u partnerstvukoje je uslijedilo nakon opse`nih konzul-tacija u okviru nevladinog sektora, a po-tom izme|u nevladinog sektora i Vije}aministara BiH. Sporazum je uzeo u obzirraznolikosti nevladinog sektora i njego-vih aktivnosti i zbog toga bi ga trebaloshvatiti kao op}i okvir i osposobljavaju}imehanizam za intenziviranje odnosaizme|u vlade i ovog sektora od lokalnihzajednica do razine dr`ave.

2. Sporazum predstavlja memorandum oodnosima izme|u Vije}a ministara BiH inevladinog sektora u Bosni i Hercegovi-ni. To nije zakonski obvezuju}i doku-ment. Njegova snaga po~iva na prihva-

(26) Ovaj je Sporazumuskla|en s “Osnovnimprincipima o statusu nevla-dinih organizacija u Europii Memorandumom obja{-njenja” Vije}a Europe.Sudionici multilateralnihsastanaka odr`anih uStrazburu 19. i 20. stude-noga 2001. godine, od 20.do 22. o`ujka 2002. i 5.srpnja 2002. godine, priz-naju}i da rad neprofitnihorganizacija iziskuje oba-veze kao i prava, usvojili sunavedeni dokument.

Dodaci 91

e

Page 92: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

}anju/suglasnosti Vije}a ministara BiH inevladinog sektora kroz njihovo me|u-sobno konzultiranje. Sporazum }e se upo~etku primjenjivati na Vije}e ministaraBiH i na njegova ministarstva i sredi{njeodjele. U praksi ovaj Sporazum }e va`ititamo gdje ova/ove vlada/vlade (entiteta,`upanija/op}ina) budu u odnosu s nevla-dinim sektorom. Sporazum }e se primje-njivati na niz organizacija iz nevladinogsektora. Zavr{ne odredbe opisuju nasta-nak Sporazuma.

3. Sporazum je inicirao nevladin sektor uBosni i Hercegovini. U sklopu procesaimplementacije bit }e pripremljenesmjernice koje }e se baviti konkretizaci-jom pojedinih pitanja koja proizlaze izSporazuma, a mogu biti dobra osnovaza implementaciju na ni`im razinamavlasti u Bosni i Hercegovini.

Zajedni~ka vizija

4. Sporazum je nastao kao izraz potrebenevladinih organizacija i Vije}a ministaraBiH da izgrade institucionalni okvir me-|usobne suradnje. @elimo da ovim Spo-razumom sna`no istaknemo zna~aj ne-vladinog sektora koji on ima u suvreme-nom demokratskom dru{tvu i afirmiramodru{tvene vrijednosti partnerskog odno-sa izme|u Vije}a ministara BiH i nevladi-

92

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 93: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

nih organizacija u rje{avanju velikog bro-ja pitanja i problema u mnogim oblasti-ma dru{tvenog `ivota koji za gra|aneBosne i Hercegovine imaju prvorazrednizna~aj. U ovom dokumentu `elimo ista-knuti/potvrditi da Vije}e ministara BiH ivlade na ni`im razinama vlasti i nevladinsektor imaju niz komplementarnih fun-kcija i zajedni~ke vrijednosti, te da }eSporazum dalje unaprijediti njihovo razu-mijevanje i razviti na{u me|usobnu sura-dnju na novim osnovama u budu}nosti.Sporazum je, zapravo, izraz opredijelje-nosti Vije}a ministara BiH i nevladinogsektora da rade u partnerstvu za boljitakdru{tva, podsti~u i podr`avaju dobrovo-ljne dru{tvene aktivnosti. Sporazumomisti~emo klju~ne principe i prihva}amoopredjeljenja na kojima }e se u~vrstitiodnos izme|u Vije}a ministara BiH i ne-vladinog sektora u Bosni i Hercegovini.

5. Filozofija koja je u pozadini Sporazumapodrazumijeva ~injenicu da su aktivnostinevladinih organizacija osnova za razvi-tak demokratskog i sveobuhvatnog civil-nog dru{tva. Nevladine organizacije igra|anske inicijative iz lokalnih zajedni-ca, kao neovisne organizacije, daju zna-~ajnu vrijednost dru{tvu i ispunjavajuulogu koja je druk~ija i od dr`ave i odtr`i{ta. One osposobljavaju pojedince dadoprinose javnom `ivotu i razvitku svojih

Dodaci 93

e

Page 94: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

zajednica tako {to stvaraju mogu}nostiza dobrovoljne aktivnosti. Rade}i to, oneuporabljuju svoju vje{tinu, interes, ubje-|enja i vrijednosti pojedinaca i skupinakoje predstavljaju. Vije}e ministara BiH inevladin sektor priznaju i cijene klju~nidoprinos dobrovoljnog/volonterskog ra-da u na{em dru{tvu, kao i va`nu ulogunevladinih organizacija koje im poma`uda pru`e/daju svoj doprinos.

6. Nevladine organizacije u zajednicamapru`aju najve}i i doslovce neizmjerandoprinos razvitku dru{tva, socijalnog,kulturnog, ekonomskog i politi~kog `ivo-ta dr`ave. One djeluju kao vodi~i za an-ga`man korisnika u kreiranju i pru`anjuusluga, a ~esto djeluju i kao zastupnicionih koji ina~e ne bi imali glasa. Postu-paju}i tako, oni promoviraju i jednakost iraznolikost. Oni poma`u da se ubla`i si-roma{tvo, popravi kvaliteta `ivota i anga-`iraju oni koji su dru{tveno isklju~eni.Nevladin sektor ~ini zna~ajan izravni do-prinos dr`avi upo{ljavanjem i anga`ira-njem velikog broja ljudi u ja~anju socijal-nog tkiva zajednice.

7. Sporazum priznaje da ova svojstva pred-stavljaju glavnu korist za dru{tvo i da Vije-}e ministara BiH mo`e igrati pozitivnuulogu kako u promoviranju nevladinog ivolonterskog rada, tako i u pru`anju po-dr{ke radu nevladinih organizacija. Op-

94

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 95: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

seg i vrsta aktivnosti nevladinih organiza-cija su takvi da Vije}e ministara BiH i ni`erazine vlasti u BiH, svakim dono{enjemzakona ili propisa, mogu utjecati na nji-hov rad, pozitivno ili negativno. Sporazum}e pomo}i da taj utjecaj bude pozitivan.

Principi/na~ela suradnje

8. Zajedni~ki principi koji u~vr{}uju Spo-razum:

8.1 Dobrovoljne aktivnosti su temeljna kom-ponenta demokratskog dru{tva.

8.2 Neovisan i raznolik nevladin sektor ~iniosnovu demokratskog i prosperitetnogdru{tva.

8.3 U procesu razvitka i pru`anja javnihusluga i politika Vije}e ministara BiH, ni-`e razine vlasti i nevladin sektor imaju ra-zli~ite uloge, ali uloge koje se nadopu-njuju.

8.4 Partnerski rad u pravcu zajedni~kih cilje-va ima dodatnu vrijednost. Svrsishodnimkonzultacijama gradit }emo partnerskiodnos kojim }emo unaprijediti razvitakpolitika i intenzivirati kreiranje i pru`anjeusluga gra|anima.

8.5 Vije}e ministara BiH, druge razine vlasti inevladin sektor imaju razli~ite oblike od-govornosti i odgovaraju razli~itom opse-gu nepristranih osoba. Ali su im zajedni-~ke potrebe za integritetom, objektivnos-

Dodaci 95

e

Page 96: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

ti, odgovornosti, otvorenosti, transparen-tnosti, ~estitosti i uloge liderstva.

8.6 Nevladine organizacije imaju pravo nakampanju u sklopu zakona kako bi una-prijedile svoje ciljeve.

8.7 Vije}e ministara BiH i drugi razine vlastiimaju svoju ulogu u dru{tvu koja je arbi-trarno ograni~ena Ustavom BiH i zakoni-ma.

8.8 Financiranje nevladinog sektora mo`epredstavljati vrlo bitan element odnosaizme|u Vije}a ministara BiH i ni`ih razinavlasti.

8.9 Vije}e ministara BiH, ni`e razine vlasti inevladin sektor uvi|aju zna~aj promovira-nja jednakih mogu}nosti za sve gra|ane.

Obveze Vije}a ministara BiH

9. Obveze Vije}a ministara BiH:

Neovisnost sektora

9.1 Vije}e ministara BiH priznaje i podr`avaneovisnost nevladinog sektora, uklju~u-ju}i njegovo zakonsko pravo na kampa-nje, na komentiranje vladine politike itest te politike, neovisno o bilo kakvojvrsti financijskog odnosa koji mo`e pos-tojati, kao i pravo na odre|ivanje i ruko-vo|enje svojih vlastitih poslova.

96

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 97: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Financiranje sektora

9.2 Vije}e ministara BiH }e uzeti u obzir pre-poruke iz Strategijski pravci razvitka nevla-dinog sektora BiH, pripremiti i usvojiti Stra-tegiju stvaranja poticajnog okru`enja za ra-zvoj civilnog dru{tva u BiH i usvojiti Pro-gram njene realizacije na godi{njoj bazi iunaprijediti bolje propise sukladno Stan-dardima kvalitete suradnje izme|u vlade inevladinog sektora u BiH (koji se odnosina potrebu za postojanjem bolje proporci-onalnosti, usmjerenosti, konzistentnosti itransparentnosti u okvirima financiranja odvladinih izvora na svim razinama) i posve-titi posebnu pozornost ideji strategijskogfinanciranja, osiguravaju}i pri tomu konti-nuiran kapacitet rada nevladinih organiza-cija koje }e reagirati na inicijative Vije}aministara BiH i ni`ih razina vlasti.

9.3 U suradnji sa ovim sektorom, Vije}e mi-nistara BiH }e razviti Kodeks (zakon) do-bre prakse i inicirati s nevladinim sekto-rom da ni`e razine vlasti u~ine to isto ka-ko bi se obradili principi dobrog financi-ranja. Ovim }e se unaprijediti:(a) raspodjela sredstava prema razvi-

dnim i konzistentnim kriterijima;(b) politike financiranja kojima se uzimaju

u obzir ciljevi nevladinih organizacija injihova potreba da funkcioniraju efi-kasno i valjano;

Dodaci 97

e

Page 98: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

(c) zajedni~ki, transparentni aran`maniza postizanje dogovora i procjenjiva-nje ciljeva, za indikatore uspjeha i nji-ma srodne ciljeve, za potpomaganjepravodobnog pla}anja, pregledanjefinancijske podr{ke, konzultiranje na-kon promjena na poziciji financiranja,i za informiranje nevladinih organiza-cija o budu}em financiranju {to jemogu}e prije, obi~no prije svr{etkateku}eg razdoblja granta; i

(d) vrijednost dugoro~nog, vi{egodi{njegfinanciranja, kada je to mogu}e, kakobi se pomoglo dugoro~no planiranje istabilnost nevladinog sektora.

9.4 Uvidjeti zna~aj infrastrukture nevladinogsektora i dobrovoljnog rada i, kada jepotrebno, podr`ati njezin razvitak nadr`avnoj, entitetskoj, `upanijskoj i lokal-noj razini.

Razvitak politike i konzultacije

9.5 Procijeniti nove politike i procedure, oso-bito u fazi razvitka, tako da se identifici-raju implikacije po ovaj sektor, za najdu-lju mogu}u vremensku distancu.

9.6 Podvrgnuti razmatranju u smislu `urnosti,osjetljivosti i povjerljivosti (primjerice, pri-likom pripreme prora~una za pojedinaministarstva) kako bi se konzultirao se-ktor o pitanjima koja }e najvjerojatnije

98

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 99: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

utjecati na njega, osobito kada Vije}e mi-nistara BiH predla`e nove uloge i odgo-vornosti za ovaj sektor, primjerice, pri do-no{enju novih zakonskih propisa. Vije}eministara BiH se obvezuje da ove konzul-tacije obavi pravodobno i osigura jednorazumno vremensko razdoblje tijekomkojeg bi se pru`io odgovor, uzimaju}i uobzir potrebu organizacija da konzultirajusvoje korisnike i neovisne strane.

9.7 Vije}e ministara BiH se obvezuje da }euzeti u obzir specijalne potrebe, interesei doprinose onih dijelova sektora kojizastupaju `ene, manjinske skupine i so-cijalno neanga`irane skupine i slojevestanovni{tva.

9.8 Vije}e ministara BiH }e po{tivati povjerlji-vi karakter informacija koje pru`a sektor,u okvirima zakona i pravilnog izvr{avanjajavnih obveza, kada im se, na toj osnovi,daje pristup.

9.9 Zajedno sa nevladinim sektorom Vije}eministara BiH }e pripremiti proceduru,pravilnik ili zakon dobre prakse koji }eobuhvatiti proceduru konzultiranja, ocje-nu politike, financiranje, implementiranje,evaluaciju i izvje{}ivanje. Ovim }e se pri-premiti glavne smjernice o utjecaju pro-cjene i savr{enosti pri konzultiranju kojenapravi ured zadu`en za suradnju s ne-vladinim sektorom.

Dodaci 99

e

Page 100: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

9.10 Vije}e ministara }e uspostaviti Ured zasuradnju sa nevladinim sektorom i Savjetza civilno dru{tvo.

Bolja vlada

9.11 Unaprijediti stvarne odnose, konzisten-tnost pristupa i dobru praksu izme|u Vi-je}a ministara BiH i nevladinog sektora,osobito kada je u pitanju problematikakoja se isprepli}e me|u njima.

9.12 Dr`ati se principa otvorene vlade (kojanastoji osigurati, kada god je to mogu}e,da odluke i nalazi budu objavljeni u ja-vnosti) i dobre regulative.

9.13 Godi{nji pregled/procjena primjene ioperacionaliziranja Sporazuma u svezi snevladinim sektorom.

9.14 Unaprijediti usvajanje Sporazuma od ni-`ih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.

Obveze nevladinog sektora

10. Obveze nevladinog sektora:

Financiranje i odgovornost

10.1 Odr`ati visoke standarde upravljanja,vr{iti i ispunjavati obveze izvje{}ivanja iodgovornosti prema osniva~ima i kori-snicima. Ispostavljati transparentna ra~u-novodstvena i financijska izvje{}a.

100

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 101: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

10.2 Po{tivati i biti odgovoran prema zakonu,a u pitanju aktivnosti u dobrotvornesvrhe po{tivati odgovaraju}e smjerniceiz Standarda kvalitete suradnje izme|uvlade i nevladinog sektora u BiH i Kode-ksa pona{anja za nevladin sektor u BiH.

10.3 Razviti standarde kvalitete odgovaraju}eza organizaciju sukladno me|unarodnimstandardima za nevladin sektor.

Razvitak politika i obveza konzultiranja

10.4 Osigurati da korisnici usluga, volonteri i~lanovi, kao i oni koji im pru`aju po-dr{ku, budu informirani i konzultirani oaktivnostima Vije}a ministara BiH koje ihse izravno ti~u. Vije}e ministara BiH seobvezuje da }e te dobivene prijedlogekoji mu se predo~e tijekom takvog zas-tupanja precizno razmotriti.

10.5 Po{tivati povjerljivi karakter informacijaVije}a ministara BiH, kada se na tojosnovi do|e do takvih informacija, sukla-dno Zakonu o pristupu informacijama.

10.6 Nevladin sektor }e uspostaviti Odbor zacivilno dru{tvo kao svoje konsultativno ti-jelo sastavljeno od razli~itih predstavnikacivilnog dru{tva.

Dodaci 101

e

Page 102: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Dobra praksa

10.7 Vije}e ministara BiH i nevladin sektor seobvezuju da }e unaprijediti stvarne me-|usobne odnose i suradnju koja }e bitipro{irena na ni`e razine vlasti zajedni-~kim anga`manom, bezuvjetno.

10.8 Anga`irati korisnike, kad god je to mo-gu}e, u razvitku i upravljanju aktivnosti-ma i uslugama.

10.9 Primijeniti politike za unapre|enje najbo-lje prakse i jednakih mogu}nosti u radu,pri upo{ljavanju, anga`manu dobrovolja-ca i pru`anju usluga.

10.10 Godi{nji pregled/evaluacija operacija/pri-mjene Sporazuma koji se odnose na Vi-je}e ministara BiH i nevladin sektor. Eva-luaciju Sporazuma radit }e Savjet za ci-vilno dru{tvo Vije}a ministara BiH sukla-dno ~lanku 2. Zavr{nih odredaba.

Rje{avanje nesporazuma

11. Sporazumom se daje op}i okvir za ja~a-nje odnosa izme|u Vije}a ministara BiH inevladinog sektora. Neslaganja u sveziprimjene tog okvira bi, {to je mogu}e vi-{e, trebala biti rje{avana me|u samimstranama. Da bi se potpomogao ovajproces, kada obje strane pristaju na to,mogu}e je uporabiti posredovanje kaosredstvo za postizanje sporazuma, uklju-

102

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 103: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

~uju}i nastojanje da se dobije stav po-srednika. Kada pona{anje opre~noovom okviru dovodi do lo{e uprave, Vije-}e ministara BiH i nevladin sektor moguulo`iti priziv Zastupni~kom domu Parla-mentarne skup{tine BiH, na uobi~ajenna~in. Zastupni~ki dom Parlamentarneskup{tine BiH }e, s obzirom na iskustvo,razmotriti postoji li potreba da se oja~apriziv i proces modificira u odnosu naSporazum.

Unapre|enje Sporazuma

12. Sporazum, kao okvirni dokument, pred-stavlja polaznu to~ku, a ne zaklju~ak. Vi-je}e ministara BiH i nevladin sektor suse opredijelili na zajedni~ki rad da bi ra-zvili svoju efikasnost. U sklopu procesa}e biti izra|en zakon o dobroj praksi uoblasti financiranja, konzultiranja i pro-cjene politike, dobrovoljnog rada, dru{-tvenih skupina, uklju~uju}i i one vjerske imanjinske etni~ke organizacije.

13. U sklopu procesa kojim }e se Sporazumu~initi operativnim, odr`avat }e se godi{-nje skup{tine Vije}a ministara BiH i pred-stavnika nevladinog sektora kako bi sepregledalo funkcioniranje Sporazuma injegov razvitak. Izvje{}e s te skup{tine}e biti javno objavljen.

Dodaci 103

e

Page 104: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

14. Kao {to je navedeno u Paragrafu 2, Spo-razum }e se u po~etku odnositi na Vije-}e ministara BiH i sredi{nje organe. Vije-}e ministara BiH namjerava aktivno po-dr`ati njegovo pro{irenje na ostale razi-ne vlasti, entitetsku, `upanijsku i lokalnusamoupravu, koji }e biti pozvani dausvoje i prilagode Sporazum kako bi onodgovarao njihovom odnosu s nevladi-nim sektorom.

Zavr{ne odredbe

Izgradnja Sporazuma

1. Impuls za Sporazum potje~e od inicijati-va nevladinog sektora koje su pokrenuteu okviru Koalicije “Raditi i uspjeti zaje-dno”. Koalicija nevladinih organizacija jezaklju~ila da Vije}e ministara BiH i ni`erazine vlasti trebaju priznati legitimnostraznih uloga nevladinog sektora kao isvoju vlastitu odgovornost da promovirazdrav nevladin sektor. Koalicija nevladi-nih organizacija je predlo`ila “dogovor”koji su pripremili predstavnici OdboraKoalicije i Vije}a ministara BiH, kojim sedaju temeljni principi budu}ih odnosa.Sporazum, koji je podr`ao skup princi-pa, bio je nu`an kao osnova za partner-stvo izme|u Vije}a ministara BiH i nevla-dinog sektora.

104

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 105: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

2. Ured za suradnju s nevladinim sektoromVije}a ministara BiH }e nadzirati primjenuSporazuma u Vije}u ministara BiH. Vije}eministara BiH }e formirati Savjet za civilnodru{tvo koji }e nadgledati i procjenjivatiprimjenu Sporazuma. Savjet za civilnodru{tvo }e pratiti implementaciju Sporazu-ma, ohrabriti njegovu primjenu na ni`imrazinama vlasti, promovirati konzistentnostunutar odjela Vije}a ministara BiH o pita-nju neprofitnog rada i dru{tvenih pitanja iunaprijediti dobru komunikaciju izme|uVije}a ministara BiH i nevladinog sektora.

3. Savjet za civilno dru{tvo je uspostavljen sciljem razmatranja na~ina za intenzivira-nje odnosa izme|u ovog sektora i Vije}aministara BiH u Bosni i Hercegovini. ^i-ne ga predstavnici koji su delegirani odstrane Odbora za civilno dru{tvo, uklju-~uju}i predstavnike iz raznih dru{tvenihskupina i organizacija, dobrovoljnih or-ganizacija, `enskih i manjinskih etni~kihorganizacija i Vije}a ministara BiH.

4. Savjet za civilno dru{tvo Vije}a ministaraBiH ima za cilj da svake godine detaljnopreispita narav realizacije Sporazuma ikonzultira se sa Odborom za civilnodru{tvo o sadr`aju Sporazuma i potreba-ma njegovog preispitivanja. Vije}e minis-tara BiH je obvezno osigurati financijskasredstva za konzultacije koje inicira Sa-vjet za civilno dru{tvo Vije}a ministara

Dodaci 105

e

Page 106: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

BiH. Vije}e ministara BiH i nevladin se-ktor smatraju da je ovaj proces konzulti-ranja od su{tinskog zna~aja za Spora-zum i njegovu prihvatljivost.

5. Dokument Sporazuma je podijeljen cije-lom nevladinom sektoru kako bi bio pro-komentiran, a Vije}e ministara BiH je, ta-ko|er, u sklopu ovog dvostrukog proce-sa za stvaranje Sporazuma, izvr{ilo svojevlastite konzultacije u nadle`nom minis-tarstvu. Struktura i sadr`aj ovog konzul-tativnog dokumenta ~ini osnovu Spora-zuma koji su sa~inili Vije}e ministara BiHi nevladin sektor u BiH.

Specifi~ne konzultacije

6. Procjenjujemo da je broj nevladinih or-ganizacija dostigao cifru od devet hilja-da. Tu spadaju razli~ite skupine udru`e-nja koje su u poziciji ponuditi svoje uslu-ge drugima, kao i udruge za kampanje,samopomo}, skupine za zabavu, sport iumjetnost. Koalicija nevladinih organiza-cija “Raditi i uspjeti zajedno” izvr{ila jeveliki broj konzultacija me|u predstavni-cima nevladinih organizacija u BiH ~imese pokazalo da ove nevladine organiza-cije, iako djeluju zasebno, imaju odre|e-ne zajedni~ke stavove o potrebi usposta-ve partnerstva izme|u nevladinog sekto-ra i vlade za demokratsko i slobodno

106

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 107: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

dru{tvo. Iako su uo~ene mnoge oblastiod zajedni~kog interesa i s tradicional-nim nevladinim sektorom, konzultacija-ma su identificirane mnoge oblasti u ko-jima se interesi razilaze uslijed razli~itihprioriteta, organizacije i etosa skupina lo-kalne zajednice.

7. Konsultacijama je ukazano na to da,iako se veliki dio nevladinih organizacijaanga`ira i svoje aktivnosti provodi na lo-kalnoj razini, odluka o uspostavi Spora-zuma na dr`avnoj razini je donesenazbog utjecaja na okru`enje u kojem radenevladine organizacije na razini lokalnezajednice. Konkretno, osjetilo se daodre|ene procedure i procesi konzultira-nja, koji su predmetom proporcionalnos-ti i razvijanja stru~nosti, kao i nestru~napriroda upravljanja dru{tvenim organiza-cijama, iziskuju odre|eno razumijevanjei priznanje u sklopu ovog Sporazuma, tepotrebu za odre|enim zakonom o do-broj praksi. Procesom konzultiranja je ot-kriveno da su mnoge nevladine organi-zacije u lokalnoj zajednici uvidjele da nji-hove odre|ene karakteristike i okolnostiiziskuju da ih se prizna kao poseban se-ktor na razini zemlje/dr`ave kako bi bilepriznate na razini lokalne zajednice. Pro-ces Evropskih integracija posebno jeuzet u obzir da se Sporazum uspostavina dr`avnom nivou.

Dodaci 107

e

Page 108: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Nikola [piri}

________________________________

Za Vije}e ministara BiHPredsjedavaju}i

Fadil [ero

________________________________

Za Nevladin sektor BiHPredstavnik NVO

Sarajevo, 07. 05. 2007. godine

108

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 109: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

6.2. Dodatak 2. – Lista op}ina koje imaju potpisan sporazum sa civilnim sektorom

Dodaci 109

e

Broj OP]INAU sklopukampanje

CPCDSamostalno

1 Op}ina Banja Luka X2 Op}ina Berkovi}i X3 Op}ina Bile}a X4 Op}ina Bosanski Petrovac X5 Op}ina Bosansko Grahovo X6 Op}ina Breza X7 Op}ina Bugojno X8 Op}ina ^elinac X9 Op}ina Doboj X

10 Op}ina Doboj Jug X11 Op}ina Donji Vakuf X12 Op}ina Drvar X13 Op}ina Fo~a X14 Op}ina Fo~a-Ustikolina X15 Op}ina Fojnica X16 Op}ina Glamo~ X17 Op}ina Gora`de X18 Op}ina Gra~anica X19 Op}ina Grada~ac X20 Op}ina Isto~na Ilid`a X21 Op}ina Isto~no Sarajevo X22 Op}ina Jablanica X23 Op}ina Jajce X24 Op}ina Kalinovik X25 Op}ina Klju~ X26 Op}ina Konjic X27 Op}ina Kostajnica X28 Op}ina Krupa na Uni X29 Op}ina Kupres X30 Op}ina Lukavac X31 Op}ina Mili}i X32 Op}ina Modri~a X33 Op}ina Mrkonji} Grad X

Page 110: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

110

AnalizainstitucionalnsuradnjeBroj OP]INA

U sklopukampanje

CPCDSamostalno

34 Op}ina Nevesinje X35 Op}ina Novi Grad Sarajevo X36 Op}ina Novi Travnik X37 Op}ina Novo Gora`de X38 Op}ina Osmaci X39 Op}ina Pale/Pra~a X40 Op}ina Pelagi}evo X41 Op}ina Petrovo X42 Op}ina Posu{je X43 Op}ina Prijedor X44 Op}ina Prnjavor X45 Op}ina Ribnik X46 Op}ina Rudo X47 Op}ina Sanski Most X48 Op}ina Sokolac X49 Op}ina Srebrenica X50 Op}ina [amac X51 Op}ina [ekovi}i X52 Op}ina Tomislavgrad X53 Op}ina Travnik X54 Op}ina Trebinje X55 Op}ina Trnovo RS X56 Op}ina Tuzla X57 Op}ina Ustikolina X58 Op}ina Ustipra~a X59 Op}ina Vare{ X60 Op}ina Velika Kladu{a X61 Op}ina Visoko X62 Op}ina Vi{egrad X63 Op}ina Vitez X64 Op}ina Vlasenica X65 Op}ina Zavidovi}i X66 Op}ina Zenica X67 Op}ina Zvornik X

Page 111: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

6.3. Dodatak 3. – Lista op}ina/vlada kojeimaju formirano koordinaciono tijelo zasuradnju vladinog i nevladinog sektora

1 Op}ina Berkovi}i2 Op}ina Bosanski Brod3 Op}ina Bosanski Petrovac4 Op}ina Bosansko Grahovo5 Op}ina Busova~a6 Op}ina ^itluk7 Op}ina Doboj8 Op}ina Donji Vakuf9 Op}ina Drvar10 Op}ina Fo~a11 Op}ina Fo~a-Ustikolina12 Op}ina Grad Banja Luka13 Op}ina Jajce14 Op}ina Kalesija15 Op}ina Kalinovik16 Op}ina Klju~17 Op}ina Konjic18 Op}ina Kozarska Dubica19 Op}ina Ljubu{ki20 Op}ina Lukavac21 Op}ina Novi Travnik22 Op}ina Novo Gora`de23 Op}ina Pale-Pra~a24 Op}ina Posu{je25 Op}ina Prijedor26 Op}ina Prnjavor27 Op}ina Ribnik28 Op}ina [amac

Dodaci 111

e

Page 112: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

29 Op}ina Sanski Most30 Op}ina [ekovi}i31 Op}ina Srebrenica32 Op}ina Travnik33 Op}ina Trnovo RS34 Op}ina Tuzla35 Op}ina Vi{egrad36 Op}ina Visoko37 Op}ina Vitez38 Op}ina Vlasenica39 Op}ina Vogo{}a40 Op}ina Zenica41 Op}ina Zvornik

112

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 113: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

Knjige1. Lester M. Salmon, Helmut K Anheier, Regi-

na List, Stefan Toepler, S. Wojciech Soko-lowski and Associates, “Global Civil Soci-ety-Dimension of the Nonprofit Sector”,John Hopkins University, Baltimor, 1999.

2. Marlies, Glasius, David Lewis, Hakan Secki-nelgin, “Exploring Civil Society”, Routledge,Oxon USA, 2004.

3. Lester M. Salamon, “Partners in Public Ser-vice”, John Hopkins University Press, Balti-more, 1995.

4. Virginia a. Hodgkinson, Michael W. Foley,“The Civil Society Reader”, University Pressof New England, 2003.

5. Mark Morje Howard, “Weakness of Civil So-ciety in Post-Communist Europe”, Cambrid-ge University Press, Cambridge UK, 2003.

6. Simone Chamber and Will Kymlicka, “Alter-native Conceptions of Civil Society, Prince-ton University Press, Princeton New Jersey,2002.

7. Hedieh Mirahmadi, “Islam and Civil Soci-ety”, Worde, Washington, 2005.

8. Mark M. Hauard,”Slabosti civilnog dru{tva upostkomunisti~koj Europi” Cambridge Uni-versity Press, Cambridge, 2004.

9. Rosenblum and Post, “Civil Society and Go-vernment”, Princeton University Press, Prin-ceton New Jersey, 2002.

10.Don Eberly, “The Rise of Global Civil Soci-ety”, Encounter books, New York, 2008.

Literatura 113

e

7

7. Literatura

Page 114: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

11.Peter F. Drucker, “Managing the Non-ProfitOrganization”, Hrper Collins Publisher, NewYork, 1990.

12.Trevor L Young, “The handbook of ProjectManagement”, Kogan Page Limited, Lon-don, 1998.

13.Group of Authors, “Civil Society” Cambrid-ge University Press, Cambridge UK, 2001.

14.Baker James, “The Politics of Diplomacy”,New York, 1995.

15.Dick Leonard, “Vodi~ kroz Europsku Uniju”,Narodna knjiga Alfa, Beograd, 2004.

16.Laura Cram “Developments in the EU”, Pal-grave Macmillan, London, 1999.

17.Leremy Rifkin, “Europski san”, [kolska knji-ga, Zagreb, 2006.

Publikacije1. Towards a Sustainable Europe – Wide Civil

Society, ECAS and UZVRH, Zagreb, 2008.2. Ismet Sejfija, “Povijesna predispozicija i

aktualni razvoj gra|anskih asocijacija uBiH”, Fridrich Ebert Stiftung, Sarajevo,2008.

3. Ismet Sejfija, “From the Civil sector to CivilSociety”, Berghof centar, Bern, 2007.

4. Ana Hromatko, Procjena stanja razvoja or-ganizacija civilnoga dru{tva u RepubliciHrvatskoj”, Nacionalna zaklada za razvoj ci-vilnog dru{tva, Zagreb, 2007.

5. Martina Fischer, “Peacebuilding and CivilSociety in BiH”, Munster, 2006.

114

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 115: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

6. Aida Ve`i}, “U~e{}e organizacija gra|an-skog dru{tva u procesu evropske integraci-je”, Sarajevo, 2007.

7. Dokument “Izvje{taj o stepenu razvijenostiBH civilnog dru{tva”, CPCD, Sarajevo,2008.

8. Fadil [ero i Milan Mr|a, “Nevladin sektor uBiH”, CPCD, Sarajevo.

9. Dokument, “Izvje{taj o stanju NVO sektorau BiH”, DFID-IBHI, Sarajevo, 2005.

10.Mladen Ivanovi}, “Pravni okvir za djelovanjenevladinih organizacija koje u RepubliciHrvatskoj obavljaju djelatnosti od javnog in-teresa”, Nacionalna zaklada za razvoj civil-nog dru{tva, Zagreb, 2005.

11.David Moore, “Status organizacija koje dje-luju za op}e/javno dobro: Me|unarodni pre-gled” Nacionalna zaklada za razvoj civilnogdru{tva, Zagreb, 2005.

12.Sanja Bari}, “Pravni sustav suradnje nepro-fitnih organizacija s Vladom i tijelima lokalnesamouprave i uprave u Republici Hrvat-skoj”, B.a.B.e., Zagreb, 2000.

13.Gojko Be`ovan, Sini{a Zrin{}ak, Marina Vu-gec, “Civilno dru{tvo u Hrvatskoj u procesustjecanja povjerenja i izgradnje partnerstvas dr`avom i drugim dionicima”, CARANEO– Centar za razvoj neprofitnih organizacija iCIVICUS – Svjetski savez za gra|ansku par-ticipaciju, Zagreb, 2005.

14.“NVO Sektor u Srbiji”, Mre`a posebno izda-nje, Gra|anske inicijative, Beograd.

Literatura 115

e

Page 116: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

15.Mapping Study of Non-State Actors (NSA)in Bosnia-Herzegovina, Sarajevo, 2005.

16.Komisija Europskih zajednica, Izvje{taj onapretku BiH u 2007, DEI, Sarajevo, 2007.

17.Commision of the European Communities,BiH Progress Report 2006, EC, Brussels,2006.

18.Commision of the European Communities,BiH Progress Report 2005, EC, Brussels,2005.

19.Direkcija za europske integracije BiH, “Stra-tegija uvo|enja decentraliziranog sustavaupravljanja programom omo}i EU, Saraje-vo, 2007.

20.Direkcija za europske integracije BiH,“Smjernice godi{njeg programiranja za2008. godinu IPA Komponenta I – Podr{katranziciji i institucionalnoj izgradnji”, Saraje-vo, 2007.

21.Commision of the European Communities,“Multi-annual Indicative Planning Document(MIPD) 2007-2009 for Bosnia and Herzego-vina”, Official Journal of the European Uni-on, Brussels, 2007.

22.Commision of the European Communities,“COUNCIL REGULATION on establishingan Instrument for Pre-Accession Assistance(IPA)”, Official Journal of the European Uni-on, Brussels, 2004.

23.Commision of the European Communities,“COUNCIL DECISION on the principles, pri-orities and conditions contained in the Euro-

116

Analizainstitucionalnsuradnje

Page 117: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

pean Partnership with BiH”, Official Journalof the European Union, Brussels, 2006.

24.Commision of the European Communities,“Regional Cooperation in the Western Bal-kan – A Policy Priorities for the EU”, Brus-sels, 2005.

25.Commision of the European Communities,“Report from the Commission to the Coun-cil on the preparedness of BiH to negotiatea SAA with the European Union”, Brussels,2003.

26.Commision of the European Communities,“BiH Country Stratigic Paper 2002-2006”,Brussels, 2002.

Web stranice1. www.civilnodrustvo.ba (Centar za promociju

civilnog dru{tva)2. http://www.cnvos.si (Centar za informiranje i

sudjelovanje u razvoju civilnog dru{tva Slo-venija)

3. www.mvp.gov.ba (Ministarstvo vanjski po-slova Bosne i Hercegovine)

4. www.dei.gov.ba (Direkcija za europske inte-gracije BiH)

5. www.mvp.hr (Ministarstvo vanjski poslovaRepublike Hrvatske)

6. http://www.uzuvrh.hr (Ured za udruge VladeRepublike Hrvatske)

7. http://zaklada.civilnodrustvo.hr (Nacionalnazaklada za razvoj civilnog dru{tva RepublikeHrvatske)

Literatura 117

e

Page 118: ANALIZA INSTITUCIONALNE SURADNJE Analiza institucio- nalne

8. http://www.gradjanske.org (Udru`enje gra-|ana za demokratiju i civilno obrazovanjeBeograd)

9. Zagreba~ka deklaracija http://ec.euro-pa.eu/enlargement/enlargement_pro-cess/accession_process/how_does_a_co-untry_join_the_eu/sap/zagreb_sum-mit_en.htm

10.Proces stabilizacije i pridru`ivanjahttp://ec.europa.eu/enlargement/enlarge-ment_process/accession_process/how_do-es_a_country_join_the_eu/sap/index_en.htm

11.Predpristupni fondovi http://ec.euro-pa.eu/enlargement/financial_assistance/in-dex_en.htm

12.IPA http://ec.europa.eu/enlargement/financi-al_assistance/index_en.htm

13.EU i BiH http://ec.europa.eu/enlarge-ment/bosnia_and-herzegovina/in-dex_en.htm

118

Analizainstitucionalnsuradnje