1/18

Bilten br. 5, travanj - lipanj 2007. http://www.tisup.mps.hr/veletrznice_cijenevip

Pojmovi ruralnog razvoja Jan Robbrecht, Voditelj projektnog tima

→ 1. Pojam ruralnog

Ideja ruralnog razvoja potječe iz samog poljoprivrednog sektora, kada su, tijekom pedesetih i šezdesetih godina, promjene prema raznovrsnijem pristupu poljoprivrednim zajednicama postale očigledne.

Rimski ugovor (1957.) kojeg je slijedila nova Zajednička poljoprivredna politika 2000. (CAP 2000) čiji su ciljevi jasno bili modernizacija poljoprivrednog sektora kroz strukturna poboljšanja, također je promijenila izgled poljoprivrednih zajednica. Poljoprivreda je nudila manje prilika za zapošljavanje i bila je suočena s novim i raznolikijim rasponom aktivnosti, izravno ili neizravno povezanim sa sektorom. Poljoprivredne zajednice morale su ponovo razmisliti o svojoj ulozi i nositi se s promjenama u svom djelovanju, uključujući i djelovanje povezano s područjem na kojem se nalaze:

Podizala se svjesnost o specifičnosti i vrijednosti društvene i kulturne baštine ruralnih područja u usporedbi s društvenim i kulturnim okruženjem industrijskih i urbanih društava.

Počela se oblikovati ideja da poljoprivreda igra ulogu ne samo u korištenju zemlje, nego i u stvaranju i očuvanju krajolika. Važnost poljoprivrednog društva kao izvora zdravlja, rekreacije i sigurnosti postala je očigledna.

U kontekstu industrijalizacije i urbanizacije u zlatnim šezdesetima, «ruralno» se lako shvaćalo kao suprotnost «industrijaliziranom» ili «urbaniziranom».

Ruralno se u današnjoj Europi smatra sljedećim:

«Ruralna Europa, kako se općenito podrazumijeva, širi se regijama, krajolicima prirodnog okoliša, farmama, šumama, selima, mjestima, područjima industrijalizacije i regionalnim središtima. Ona obuhvaća raznovrsnu i kompleksnu gospodarsku i socijalnu građu: farme, male trgovine i firme, trgovinu i usluge, male i srednje industrije. Dom je velikim bogatstvima prirodnih resursa, obitavalište kulturne tradicije, koje zauzima sve važniju ulogu u aktivnostima namijenjenima odmoru i slobodnom vremenu.»

Poboljšanje institucionalne i komercijalne snage hrvatskog sektora voća

Primatelj: HVZ, Hrvatska voćarska zajednica

Partner: Ministarstvo polj., šumarstva i vodnog gospodarstva RH

2/18

→ 2. Ruralni razvoj Ruralna područja.

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) nedavno je razvila jednostavnu definiciju ruralnih područja u svrhu izrade međunarodnih usporedbi ruralnih uvjeta i trendova, koja se pokazala korisnom, bez obzira na velike razlike u ruralnim problemima, pogledima i politikama na nacionalnoj razini. Na razini lokalne zajednice (sela) (NUTS 5)1, OECD prepoznaje ruralna područja kao zajednice s gustoćom stanovništva manjom od 150 stanovnika po m2. (1)

Gustoća stanovništva je još uvijek najčešće korišten kriterij za definiranje granice između ruralnih i urbanih područja.

EU je izradila karte na temelju pragova u raznolikosti gustoće stanovništva: - 8 stanovnika/km², 50 stanovnika/km², 100 stanovnika/km², i 150 stanovnika/km². Karte označavaju različite razine gustoće stanovništva u regijama i depopulaciju na razini lokalne zajednice. EU je usvojila OECD razinu snižavajući je sa 150 stanovnika/km² na 100 stanovnika/km².

Ruralni razvoj. Gustoća stanovništva se često smatra nečim po čemu se može definirati ruralno područje. Ona je sigurno neprikladna kao definicija politike ruralnog razvoja..

Gustoća stanovništva i kvalitativni parametri uvedeni su u svrhu opisivanja stupnja ruralnog razvoja i sukladnih problema. Često spomenuti kvalitativni parametri su: prosječan dohodak, stopa nezaposlenosti, prosječna starost stanovništva, promjene u broju stanovnika (migracija), ovisnost o poljoprivredi, gospodarske aktivnosti, udaljenost od urbanih centara, kulturna baština, infrastruktura, itd. Ruralni razvoj se često krivo shvaća u svom odnosu prema poljoprivrednom razvoju. Oba su isprepletena na neraspletiv način.

→ Ruralni razvoj je ključan za poljoprivredu

Poljoprivrednici često smatraju ruralni razvoj prijetnjom, više nego prilikom. Unatoč tome, opće je prihvaćeno da je potreban multidisciplinaran i integriran pristup problemima poljoprivrednog sektora. Na drugu stranu, neophodno je da politika ruralnog razvoja prepozna više-funkcionalnu ulogu poljoprivrede od samog početka i u načelu. (2)

«Pametna politika ruralnog razvoja neophodna je kao podrška tekućem razvoju zdravog poljoprivrednog sektora da bi odgovorila na mnoge nove zahtjeve u područjima zdravlja i kvalitete, očuvanja okoliša, zahtjeva potrošača … . Poljoprivrednici se moraju moći pouzdati u živuće selo, gdje lokalna zajednica može pružiti infrastrukturu i usluge koje oni trebaju. Njima na raspolaganju mora biti širi raspon izlaza, zajedno s prilikama za diversifikaciju svojih aktivnosti.» (1)

Iz tog razloga, ruralni razvoj je postao ključan dio poljoprivredne politike koja razbija tradicionalnu razliku između politike ruralnog razvoja i sektorske poljoprivredne politike.

U hrvatskoj situaciji, mora se stvoriti jasna veza između ruralnog razvoja i poljoprivrednog razvoja. Ta veza bi trebala tvoriti temelj za hrvatski koncept ruralnog razvoja. → Poljoprivreda je neophodna za ruralni razvoj

«Ruralni razvoj mora biti multidisciplinaran u svom poimanju i višesektorski u svojoj primjeni, s jasnom teritorijalnom dimenzijom». Bila bi greška graditelja politike podcijeniti ulogu poljoprivrede u kontekstu ruralnog razvoja. Iako se diversifikacija ruralne gospodarske aktivnosti smatra ključnim dijelom politike ruralnog razvoja, «značajna većina ruralnih siromašnih ljudi ovisi o poljoprivredi tijekom većeg dijela svog oskudnog života». (4).

1 NUTS je (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) sustav nomenklature prostornih jedinica EU-a nužan za provođenje regionalne politike EU-a. Uveden je kako bi se olakšalo prikupljanje, analiziranje, usporedba i usklađivanje statističkih podataka o regijama EU-a.

3/18

U zemljama u razvoju, poljoprivreda je važan dio za postavljanje temelja za održiv gospodarski rast. «Poljoprivredni rast potiče gospodarski rast u ne-poljoprivrednim sektorima, koji rezultira povećanjem zapošljavanja i smanjenju siromaštva.» (4).

U razvijenijim gospodarstvima, poljoprivreda nastavlja biti neophodna za ruralna područja: «Nastavak poljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima je od izuzetne važnosti, .., poljoprivreda ostaje glavni korisnik raspoložive zemlje u ruralnim područjima. Stoga, poljoprivreda vrši dominantnu ulogu u upravljanju selom, u očuvanju biološke raznolikosti i zaštiti okoliša» (1).

→ Neophodan je integrirani pristup

«Politika ruralnog razvoja mora biti multidisciplinarna u svom poimanju i višesektorska u svojoj primjeni, s jasnom teritorijalnom dimenzijom … Mora se temeljiti na integriranom pristupu, obuhvaćajući u istom zakonskom i političkom okviru: prilagodbu i razvoj poljoprivrede, gospodarsku diversifikaciju – posebno male i srednje industrije i ruralne usluge – upravljanje prirodnim resursima i poboljšanje prirodnih funkcija te promicanje kulture, turizma i rekreacije.» (3).

«Uz središnja ministarstva, moraju se uključiti mnoge ustanove, uključujući skupine s razine zajednice, uprave i samouprave s nižih razina. Projekti se moraju decentralizirati i biti izrađeni i provedeni s visokim stupnjem utjecaja i sudjelovanja zajednica, udruga i lokalne uprave i samouprave.» (4).

«Programi ruralnog razvoja mobiliziraju vještine, talente i rad ruralnog stanovništva kroz upravne, fiskalne i upravljačke sustave koji su decentralizirani i sudionički, te kroz privatno uključivanje.» (4).

U hrvatskoj situaciji, ruralni se razvoj može vidjeti kao jedan od glavnih političkih i gospodarskih izazova sljedećeg desetljeća, te će rezultat njenog gospodarskog i političkog razvoja uvelike ovisiti o njenoj sposobnosti upravljanja svojim ruralnim resursima – ljudskim, kulturnim kao i prirodnim.

U aktualnoj strategiji ruralnog razvoja EU-a, integrirani pristup je uključen kao jedna od glavnih osi u Uredbi Vijeća (EK) broj 1698/2005 koja govori o Podršci ruralnom razvoju kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD).

Ovaj sudionički pristup u kontekstu EU-a naziva se “LEADER” i kolegica, gđa. Valerija Golubić Woudstra objasnit će taj pristup u sljedećem članku. (1) EU, DG 6, CAP 2000 radni dokument “Situacija i izgledi: Ruralni razvoji (Situation and Outlook: Rural developments)”, srpanj 1997.

(2) EU, DG 6, Činjenice o ruralnom razvoju (Fact sheets, Rural development).

(3) EU, Deklaracija iz Corka – živo selo (The Cork Declaration – A living countryside)

(4) “Ruralni razvoj. Od vizije do akcije (Rural Development: From Vision to Action)”, Svjetska banka, Washington D.C., 1997.

Regionalni razvoj i LEADER-ov pristup Valerija Golubić Woudstra, lokalni koordinator projekta

U Hrvatskoj se o ruralnom razvoju puno priča i često podrazumijevamo da se on odnosi samo na poljoprivrednu proizvodnju ili infrastrukturu u ruralnim krajevima. Ruralni razvoj je puno više od toga – on, u konačnici, omogućava normalan život i ostanak stanovništva u seoskim prostorima. Pristup ruralnom razvoju, koji se uspješno primjenjuje u zemljama EU-a već 16 godina, primijenit će se i u Hrvatskoj kao jedna od mjera iz 5. komponente programa IPA-e (Instrumenta za pretpristupnu pomoć). Saznajmo nešto više o tom pristupu, da bi se mogli što bolje pripremiti za ono što je pred nama.

4/18

→ 1. Što je LEADER? LEADER (skraćenica od 'Liaison entre actions de développement rural', ili 'veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva') je metoda mobiliziranja lokalnih ruralnih zajednica u izradi i sudjelovanju u strategijama ruralnog razvoja. LEADER se po prvi put počeo provoditi 1991. godine, i od tada se razvio u integralni dio politike ruralnog razvoja.

Glavna ideja iza LEADER-ovog pristupa je da, uzevši u obzir raznolikosti ruralnih područja, najučinkovitije strategije za njihov razvoj su one o kojima se odlučuje na lokalnoj razini i koje provode lokalni sudionici. LEADER ima nekoliko osobina koje jedna drugu nadopunjuju i koje su međusobno u interakciji. Ključne osobine LEADER-ovog pristupa su:

1. Lokalne razvojne strategije za određeno područje

Podrazumijeva određivanje ciljnog područja koje je homogeno, socijalno povezano, kojeg karakterizira zajednička tradicija, lokalni identitet, osjećaj pripadnosti ili zajedničke potrebe i očekivanja. Ovaj pristup omogućuje bolje određivanje snaga i slabosti, prijetnji i šansi, stvarnih potreba te potencijala i lokalnih konkurentnih prednosti. To područje ne mora odgovarati administrativnim granicama, ali mora posjedovati dovoljnu kritičnu masu ljudskih, financijskih i gospodarskih resursa da bi se održiva razvojna strategija mogla provesti.

2. Pristup odozdo prema gore

Čest je problem da su oni koji su odgovorni za politiku podrške ruralnom razvoju značajno udaljeni od korisnika te politike (centralizirano donošenje odluka, daleko od onih kojima su namijenjene). Pristup odozdo prema gore nastoji to promijeniti, a znači da lokalni dionici2 sudjeluju u odlučivanju o strategiji i odabiru prioriteta za svoje lokalno područje. Politike ruralnog razvoja koje proizlaze iz ovog pristupa trebaju biti izrađene i provedene na način koji je najbolje prilagođen potrebama ciljnog područja.

3. Javno – privatno partnerstvo: Lokalne akcijske skupine (LAS)

Uspostava lokalnog partnerstva, tzv. lokalne akcijske skupine (LAS), je vrlo važan čimbenik u LEADER-ovom pristupu. LAS-ovi identificiraju i provode lokalnu razvojnu strategiju. One okupljaju sve relevantne interesne skupine na jednom području oko zajedničkog projekta; one su autonomne u donošenju odluka i imaju sposobnost novog sagledavanja raspoloživih lokalnih resursa; one povezuju različite mjere, iskorištavaju mogućnosti koje lokalna mješavina resursa pruža, otvorene su prema inovacijama te povezuju i integriraju odvojene sektorske pristupe. LAS-ovi se sastoje od predstavnika sva tri sektora: javnog, privatnog i civilnog, te tako lakše akumuliraju i kombiniraju raspoložive resurse - bili oni financijski ili ljudski, zajednički stvaraju sinergiju i osjećaj vlasništva nad aktivnostima koje poduzimaju da bi se poboljšala situacija na ciljnom području, stvaraju dijalog između različitih sektora i tako olakšavaju provedbu strategija ruralnog razvoja. Članovi i članice LAS-a mogu biti:

predstavnici strukovnih organizacija i saveza (koji predstavljaju poljoprivrednike, stručnjake iz ostalih gospodarskih grana te poduzeća);

predstavnici trgovačkih udruženja;

građani i njihove lokalne organizacije;

predstavnici lokalne samouprave, javne uprave ili javnih službi;

predstavnici ustanova koje pružaju uslužne djelatnosti zajednici, kao što su mediji ili pučka učilišta.

4. Inovacije

LEADER potiče inovativne pristupe ruralnom razvoju. On pruža mogućnost i slobodu za provođenje novih, neispitanih aktivnosti. Inovacija može značiti uvođenje novog proizvoda, novog procesa, nove organizacije

2 Dionik (engl. stakeholder) – svaki pojedinac, organizacija, ustanova koja može utjecati na provedbu strategije ili na koje aktivnosti unutar strategije mogu utjecati, bilo pozitivno ili negativno (Izvor: Gordana Forčić i Slađana Novota: Uokvirite svoju ideju).

5/18

ili novog tržišta, ili primjena i prilagodba inovacija razvijenih negdje drugdje, iznalaženje novih rješenja za ruralne probleme ili primjena novog pristupa pronalaženju rješenja.

5. Integrirane i višesektorske aktivnosti

LEADER nije program razvoja jednog sektora – on je višesektorski pristup, jer se jedino tako može izraditi i provesti učinkovita strategija ruralnog razvoja. Integracija se može ogledati u povezivanju aktivnosti unutar jednog sektora ili, još bolje, u vezama između različitih gospodarskih, socijalnih, kulturnih i ekoloških sudionika i sektora.

6. Umrežavanje

Umrežavanje podrazumijeva razmjenu primjera dobre prakse, znanja, inovacija i pouka između različitih LAS-ova, različitih ruralnih područja i između organizacija uključenih u ruralni razvoj. LEADER potiče umrežavanje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

7. Suradnja

Suradnja ide još dalje od umrežavanja. Ona znači iniciranje zajedničkih projekata s drugim skupinama u drugim regijama ili zemljama. Primjer takve suradnje može biti organizacija zajedničkog marketinga proizvoda između dvije regije s istom specijalizacijom ili zajednička turistička ponuda područja sa sličnim kulturnim nasljedstvom.

→ 2. Koraci u provedbi LEADER-ovog pristupa U idealnom slučaju, na području gdje se LEADER-ov pristup po prvi put primjenjuje, trebaju se provesti sljedeći koraci:

1. Izgradnja sposobnosti – omogućuje lokalnim sudionicima stjecanje sposobnosti u smislu izrade projektnih ideja, znanja o provedbi određenih projekata te financijskih vještina za njihovo vođenje. To je kolektivna aktivnost tijekom koje različiti dionici iz ruralnog područja osvještavaju ovaj pristup i način njegove provedbe.

2. Okupljanje lokalnih sudionika – organizacija sastanaka, seminara, radionica ili sajmova koji će okupiti ključne zainteresirane aktere, gdje će oni raspraviti o svojim potrebama, pitanjima od zajedničkog interesa, gdje će osvijestiti različita mišljenja i rješenja te dati ideje o projektima za poboljšanje situacije na tom području.

3. Analiza područja – treba definirati 'kapital područja', odnosno njegove ljude, postojeće aktivnosti, krajolik, nasljedstvo, znanje, sa stajališta jedinstvenih osobina koje se mogu razviti. Analiza se izrađuje u suradnji s cjelokupnom zajednicom i aktivnim skupinama koje vode taj proces. Ta analiza vodi identifikaciji mogućih lokalnih strategija ruralnog razvoja karakterističnih samo za to područje.

4. Identifikacija postojećih aktivnosti i inicijativa – kad znamo koje inicijative već postoje na području, onda možemo odlučiti želimo li ih nadograđivati ili ih zamijeniti nekim drugim. Ovaj korak također smanjuje rizik od dupliciranja nečega što već postoji.

5. Stvaranje partnerstva – stvaranje partnerstva između predstavnika identificiranih tijekom procesa analize kao onih koji moraju biti uključeni u javno-privatno partnerstvo i voditi provedbu. LAS-ovi su partnerstva koja učinkovito provode pristup lokalnom razvoju usuglašen u zajednici.

6. Priprema lokalne razvojne strategije – usuglašen pristup lokalnom razvoju formalizira se u dokumentu lokalne razvojne strategije. Strategija definira ciljeve, strateške prioritete i rangirane aktivnosti koje treba poduzeti. Ta strategija je temelj za traženje sredstava za provedbu predviđenih aktivnosti, a samim time i strategije.

→ 3. Što pristup LEADER znači za nas? Uvođenje LEADER pristupa donest će mnoge promjene u dosadašnji način rada.

Promjene će se morati dogoditi na lokalnim razinama, gdje će se od dionika tražiti da pronađu zajednički interes, da surađuju i da se udruže u partnerstvo, da pokažu inicijativu prema gore, odnosno prema lokalnim, regionalnim i državnim tijelima koja izrađuju politiku ruralnog razvoja, te da jasno artikuliraju

6/18

svoje potrebe i prijedloge za akcije koje će doprinijeti ruralnom razvoju njihovog kraja. Ovaj pristup će od lokalnih dionika zahtijevati proaktivan pristup rješavanju njihovih problema.

Na državnoj razini, predstavnici relevantnih ministarstava morat će sjesti zajedno i u partnerstvu s ljudima s terena razraditi politiku ruralnog razvoja. Također, međuministarska suradnja morat će se pojačati, ne samo zbog izrade politike koja ne obuhvaća jedino poljoprivredu, nego i druge sektore, već i zbog dogovora oko financiranja lokalnih inicijativa za ruralni razvoj, koje spajaju djelokrug rada različitih sektora. Izvori: The Leader Approach, A Basic Guide; European Commission; Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities LEADER: Od inicijative do metode – Vodič za poduku o LEADER-ovu pristupu, ZOE – Centar za održivi razvoj ruralnih krajeva, www.zoe-centar.hr Web stranica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, www.mps.hr

Drugi krug natječaja za Sapard program Tatjana Borbaš, dipl ing. agr.

Pretpristupna pomoć, instrument Europske unije, namijenjen je lakšoj prilagodbi i pripremi država kandidatkinja za stjecanje punopravnog članstva u Europskoj Uniji.

SAPARD je poseban pretpristupni program za poljoprivredu i ruralni razvitak, sa dva osnovna cilja:

- Unaprjeđenje poljoprivrednog sektora kroz povećanje konkurentnosti i održivosti poljoprivredne proizvodnje te

- Pomoć pri uvođenju pravne stečevine EU na području zajedničke poljoprivredne politike, te drugih potrebnih intervencija i mjera za razvoj ruralnih područja

Kao što smo već pisali, SAPARD program dostupan je u Hrvatskoj i provodi se putem dviju akreditiranih mjera:

- Mjera 1: Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

- Mjera 2: Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda

Sredstva potpore dodjeljuju se putem javnog natječaja kojeg raspisuje SAPARD agencija, Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Prvi javni natječaj za dvije navedene akreditirane mjere SAPARD programa bio je otvoren je od 26. srpnja do 31. listopada 2006. Od ukupno zaprimljene 51 prijave, zaključeno je 5 ugovora za dodjelu SAPARD sredstava, ukupne vrijednosti ugovorenih projekata 25.143.843,70 kn, te ukupno ugovorenog iznosa potpore od 12.571.921,84 kn.

Potencijalnim korisnicima ponovo je otvorena mogućnost ostvarivanja nepovratnih sredstava iz SAPARD programa.

Drugi javni natječaj za dvije navedene mjere je otvoren od 28. ožujka do 28. srpnja 2007., a objavljen je u Narodnim novinama br. 33/07, na web stranici MPŠVG-a te HZPSS-a. Na web stranici MPŠVG-a također su objavljene izmjene Vodiča za korisnike te izmjene i dopune Pravilnika o provedbi SAPARD programa (NN br. 32/07).

Temeljem iskustva iz prvog kruga natječaja i u želji da se olakša pristup sredstvima iz SAPARD programa, napravljene su određene promjene, kako u dokumentima, tako i u uvjetima kojima je potrebno udovoljiti (smanjen broj potrebnih dokumenata prilikom podnošenja prijave, sniženi ekonomski pokazatelji ulaganja i dr.) za drugi krug natječaja.

U okviru navedenih mjera potporu i ovaj put mogu ostvariti i proizvođači voća i to:

7/18

- u Mjeri 1 za: izgradnju i/ili opremanje objekata za skladištenje voća, opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća na poljoprivrednom gospodarstvu, opremu za sustav navodnjavanja na poljoprivrednom gospodarstvu (uključujući računalnu opremu i programe). Korisnici ove mjere su poljoprivredna gospodarstva, uz uvjet da su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, da su u sustavu PDV-a te da nemaju nepodmirenih financijskih obveza prema državnom proračunu.

- u Mjeri 2 za: izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje objekata za preradu voća. Korisnici ove mjere su pravne osobe i obrtnici u rangu malih i srednjih poduzetnika, uz uvjet da su u sustavu PDV-a, da nemaju nepodmirenih financijskih obveza prema državnom proračunu, da su registrirani za obavljanje djelatnosti za koju podnose prijavu, da udjeli države, lokalnih vlasti ili tvrtki u vlasništvu države zajedno ili pojedinačno u ukupnom vlasništvu tvrtke podnositelja ne prelaze 25%.

Moguće je ostvariti potporu u iznosu do 50% od ukupnog iznosa dozvoljenih ulaganja, odnosno najviše 2,5 mln kn za projekte u Mjeri 1 i najviše 10 mln kn za projekte u Mjeri 2.

Prijave za SAPARD program podnose se samo na propisanom obrascu (SSP-1 ili SSP-2, ovisno o mjeri), isključivo preporučenom pošiljkom (na kojoj je vidljiv datum i vrijeme: sat, minuta, sekunda) na adresu Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi (Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb, uz napomenu: prijava ZA SAPARD – ne otvaraj).

Ostali uvjeti za ostvarivanje potpore, kao i potrebna dokumentacija, propisani su Pravilnikom o provedbi SAPARD programa koji potencijalni korisnici svakako trebaju proučiti.

Prezentacija Projekta hrvatskog sektora voća Mr. sc. Đorđe Vezmar, tajnik HVZ-a

Na seminaru «KAKO OBLIKOVATI BUDUĆNOST HRVATSKOG VOĆARSKOG SEKTORA» 05. lipnja 2007. godine u hotelu International u Zagrebu, u organizaciji Ambasade Kraljevine Nizozemske, uz nazočnost 60- tak voćara, predstavnici konzultantske tvrtke «Agriplan» (gosp. Robbrecht i gosp. Dreschler) i Sektora za poljoprivredu Ambasade (gosp. Meuffels), uz nazočnost predstavnika MPŠVG, održano je predstavljanje Voćarskog projekta, s naglaskom

na analizu i dijagnozu u sektoru voća, te prijedloge za poboljšanja.

Prijedlozi se uglavnom odnose na proizvodni aspekt (kvaliteta i standardi prilagođeni EU), tržišni aspekt (analiza tržišta i organizacija proizvođača), te transformaciju HVZ s naglaskom na mrežu organiziranosti i izvedenicama po predstavničkom sustavu na razini regija i države, uz razvijenu komunikaciju i pomoć od

profesionalnog poslovnog tajnika iz ureda HVZ.

Bilo je govora i o EU i pretpristupnom razdoblju, kao i suštini ruralnog razvitka, te praktičnim nizozemskim iskustvima o organizacijama proizvođača.

Glavna zapažanja i konstatacije glede proizvodnje i tržišta u sektoru voća mogu se svesti na nekoliko konstatacija:

- sektor voća je vrlo šarolik i obuhvaća veliki broj zainteresiranih, ali s neusuglašenim interesima

- sektor se razvija spontano, nedovoljno se

8/18

usmjerava i sporo razvija

- organizacija tržišta je nejasna i s mnogo subjekata različitih konkurentskih interesa

- organizacije proizvođača ne postoje (osim novijih voćarskih zadruga)

- nove sorte, asortiman, nove tehnologije i tehnike, nisu uočljive niti određuju smjer - trend u voćarstvu

- mnogo je nedovoljno koordiniranih i usuglašenih čimbenika iz znanosti, struke, asocijacija, zajednica i institucija vlasti koje se «motaju» oko voćarstva, ali ne baš u unaprijed definiranom strateškom smjeru

- neki pozitivni pravci razvoja potaknuti naporima posebnih grupa, struke i lokalnih zajednica, nisu dovoljan prostor za potreban prepoznatljiv smjer kretanja u voćarstvu

- sve prepoznatljive i poželjne pomake treba podržati, ali i promatrati u kontekstu usklađivanja sa EU.

Pored ovih konstatacija HVZ je ocijenjena kao poluga i integrativna točka voćarstva Hrvatske, koja uz sve slabosti, mora i može uz rekonstruiranje preuzeti usmjeravanje i koordiniranje aktivnosti u razvitku voćarstva Hrvatske.

Stoga bolja organiziranost HVZ i voćara u udruge, zadruge i druge organizacije proizvodnje i tržišta voćem, kroz suradnju sa svim drugim institucijama, zajednicama i organizacijama ostaje temeljna odrednica za usmjeravanje svih na suvremenom razvoju voćarstva

U HVZ predstoji velika aktivnost na tom planu, ali i svestrana suradnja sa drugima, posebno sa MPŠVG.

Očekujemo da će ta aktivnost krenuti intenzivnije kroz akcijski plan koji će HVZ, dopuniti aktualizirati i operacionalizirati u potrebnoj dinamici ka strateškim točkama razvitka voćarstva, a na temelju programa HVZ.

Naravno, da sve ideje i rješenja u Voćarskom projektu treba uvažavati i selektivno prilagoditi našim uvjetima, koristeći iskustva i pomoć Sektora za poljoprivredu Nizozemske ambasade.

Na kraju seminara u završnoj riječi gosp. Oskar B.M. Meuffelsa je s pozivom suradnju ponudio pomoć, a gosp. Ivković se zahvalio u ime HVZ na realno prikazanoj slici stanja u našem voćarstvu i sa zadovoljstvom prihvatio suradnju i pomoć, odnosno izrazio potrebu većeg angažiranja na realizaciji Voćarskog projekta.

Bakterijska palež Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al. Mr. sc. Lada Bičak Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (prezentacija sa seminara «Kako oblikovati budućnost hrvatskog voćarskog sektora»)

→ Podaci o domaćinima bakterijske paleži jabuka

Jabuka (Malus domestica Borkh.) je jedan od domaćina bakterijske paleži. Gospodarski je važna i najbrojnija voćna vrsta u Republici Hrvatskoj. Zbog mjesta koje jabuka zauzima među voćnim vrstama kao

9/18

„kraljica voća“ i zastupljenosti u našoj proizvodnji, bakterijska palež može nanijeti velike gospodarske štete. Osim jabuka E. amylovora parazitira na više od 160 biljnih vrsta iz oko 30 rodova. Dobri domaćini su biljke iz porodice Rosaceae (npr. jabuka, kruška dunja, glog, vatreni grm i dr.). Najčešće dolazi na navedenim biljnim vrstama, međutim krug domaćina joj je puno širi. Najviše vrsta na kojima parazitira E. amylovora pripada rodovima: Pyrus, Malus, Cydonia, Crataegus, Cotoneaster, Pyrachantha, Amygdalus, Prunus, Sorbus, Mespilus, Amelanchier, Spirea, Rosa, Rubus, Eriobotrya itd. (Van der Zwet i Keil, 1979).

Između sorata jabuka postoji razlika u osjetljivosti na bakterijsku palež (tablica 1.). Smith navodi i kao vrlo osjetljive podloge M9, M26, O3 i MM106 (http:// www. ncw. wsu.edu/treefruit/fireblight/principles.htm).

Tablica 1. Osjetljivost sorata jabuka na bakterijsku palež Jako osjetljive sorte Osjetljive sorte Relativno otporne sorte Braeburn Fuji Gala Jonathan Lodi Rome Beauty Yellow Transparent

Early McIntosh Granny Smith Grims Golden Golden Delicious Jonafree Jonagold Missouri Pippin Sharon

Red Delicious Winesap Haralson Liberty Prima Priscilla Redfree

(Boyd i Jacobi, 2005)

→ Podaci o uzročniku bakterijske paleži jabuka

Bakterijska palež jedna je od novijih bolesti jabuka u Europi donesena iz Amerike. U Republici Hrvatskoj proširena je u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Varaždinskoj županiji logično je očekivati u idućim godinama širenje zaraze. U praksi je neophodno provoditi prognozu pojave bakterijske paleži kako bi se obavilo pravovremeno preventivno suzbijanje i usporilo njeno širenje izvan karantenskog područja te smanjile štete u voćnjacima.

Bakterijska palež je uz krastavost najvažnija biljna bolest jabuka u svijetu. Optimalna temperatura za rast E. amylovora u laboratorijskim uvjetima je 28 - 30 ºC, minimalna temperatura 0,5 - 3 ºC, a maksimalna oko 35 ºC. Letalna temperatura je 43,7 - 50 ºC. Zaraza cvijeta je moguća kod temperatura 21 - 30 ºC, kada su insekti koji su potencijalni vektori aktivni (Kudela, 1989).

→ Štete od bakterijske paleži jabuka

Stupanj zaraze bakterijskom paleži u voćnjacima SAD-a početkom 20. stoljeća kretao se u rasponu 20 - 90 % (Van der Zwet i Keil, 1979). Velike štete pretrpjele su i Velika Britanija (naročito na jabukama na kojima su u nekim sezonama zabilježeni 100 %-tni gubici uroda zbog potpunog uništenja cvjetova) te Novi Zeland i Nizozemska. Nakon pojave bolesti u Republici Hrvatskoj 1995. poduzete su sve mjere propisane za karantenske bolesti. Zaražena stabla su krčena i spaljivana. U toj akciji je iskrčeno 199.432 stabla jabuka, 142.479 krušaka, 148 dunja i 152 mušmule. Bolest nije iskorijenjena unatoč uloženim naporima (Cvjetković i Edyta Halupecki 1999).

→ Znakovi bakterijske paleži jabuka

Bolest je nazvana „palež“ jer se zahvaćena stabla doimaju kao opaljena vatrom, s osušenim granama i tamnim listovima (slika 1.).

10/18

Slika 1 Izbojak jabuke zaražen bakterijskom paleži

Bakterija zarazi sve biljne dijelove. Najčešće su to cvjetovi, listovi, izbojci, grane (slika 2.), deblo, a iznimno i korijen. Na cvjetovima su znakovi zaraze prepoznatljivi, a opažaju se po promjeni boje cvijeta od smeđe do crne. Na kraju se cvjetovi osuše. Zaraza se dalje širi preko cvjetnih stapki do listova i izbojaka. Zaraženi izbojci posmeđe, lišće nekrotizira i izgleda kao spaljeno. Bakterija se dalje širi tkivom i zarazi sve organe, pa se znakovi zaraze mogu naći i na debljim granama i deblu. Mladi plodovi se smežuraju, suše i pocrne, ali ne otpadaju, već ostaju visjeti na granama, kao i osušeni listovi. Na kori debla i grana nastaju rak rane, koje pucaju i kora se ljušti. U povoljnim uvjetima, na tim mjestima i plodovima nastaju tipične kapljice iscjetka (slika 3.) (Van der Zwet i Keil, 1979).

Slika 2. Zaražena grana jabuke bakterijskom paleži

Slika 3. Iscjedak na stapci ploda jabuke

11/18

Jednom tjedno potrebno je pregledati nasade jabuka na pojavu prvih znakova zaraze. Pri pregledu nasada potrebno je posebno pozorno pratiti stadije razvoja jabuka od otvaranja središnjeg cvijeta preko pune cvatnje do završetka opadanja latica. Jabuka je tada u najosjetljivijem stadiju na zarazu bakterijskom paleži. Praćenje je potrebno nastaviti i kasnije jer do zaraze vrlo često u našim klimatskim uvjetima dolazi tijekom sekundarne cvatnje i nakon jačih nevremena posebno ako su ona praćena tučom. Nakon pojave prvih znakova zaraze razvoj bolesti je brz i zaraza se širi na skeletne grane i sve ostale nadzemne biljne dijelove, uključujući i plodove (slika 4.).

Slika 4. Zaraženi plod jabuke bakterijskom paleži

→ Mjere zaštite od bakterijske paleži

Najbolji pristup u sprječavanju širenja bolesti jabuka pa tako i bakterijske paleži je integrirana zaštita i proizvodnja. Danas su nam na raspolaganju isključivo preventivne mjere zaštite od bakterijske paleži.

Sadnja otpornih sorata na bakterijsku palež jedna je od preventivnih agrotehničkih mjere zaštite jabuka.

Od preventivnih mehaničkih mjera zaštitile najvažnije je odstranjivanje zaraženih izboja i to rezom 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo tkivo kod jabuke, odnosno 50 cm kod kruške. Orezane dijelove biljaka potrebno je bacati u plastične vreće ili na prikolice prekrivene plastičnom folijom. Pri rezidbi nakon svakog reza potrebno je dezinficirati alat, kao i rane učinjene rezidbom. Rane nastale pri rezidbi premazati 3 %-tnom otopinom pripravaka na osnovi bakra. Orezane dijelove nikako ne bacati na tlo i naknadno sakupljati. Orezane zaražene dijelove iznijeti iz voćnjaka i zajedno sa plastičnim vrećama i folijom spaliti. Dobro je postaviti dezinfekcijsku barijeru na ulazu u voćnjak kako osobe i vozila koja ulaze u voćnjak ne bi prenijeli zarazu. Sredstva za dezinfekciju alata i strojeva koja su nam pri tome na raspolaganju su: etilni alkohol (70 %), varikina (sa 12 % slobodnog klora), Menno Florades, formaldehid (38 %) i dr.

Preventivne kemijske mjere zaštite provode se u početku vegetacije prema preporukama djelatnika Odjela za zaštitu bilja HZPSS primjenom pripravaka na osnovi bakra u normalnim dozama koje koristimo za suzbijanje krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) te u cvatnji primjenom manjih koncentracija (5 – 10 puta manje nego u vegetaciji). U cvatnji je također dozvoljena primjena sredstva na osnovi fosetila.

LITERATURA

Boyd, J. E., Jacobi, W. R. (2005): Fire Blight. http://www.ext.colostate.edu/pubs/ garden/02907.htlm, 10 rujna 2005.

Cvjetković, B, Edyta Halupecki (1999) . Experiences in controlling Fire Blight (Erwinia amylovora) in Croatia. Zbornik predavanj in referatov, 7. Slovensko posvettanje o varstvu rastlin, Ljubljana,197-200

12/18

Kudela, V. (1989): Erwinia amylovora – Casual agent of fire blight on Rosaceous Plant in Czechosltakia. Ochr. Rostl, 24 (3), 173-182

Smith, T. J.: Principles of Fire Blight Control In the Pacific Northwest USA. Internet site http://www.ncw.wsu.edu/treefruit/fireblight/principles.htm, 11. svibnja 2005.

Van der Zwet T, Keil H. L. (1979) Fire Blight a Bacterial Disease of Rosaceous Plants. Agriculture Handbook No. 510, U.S. Dept. Agr., Beltsville Agricultural Reserach Center, Beltsville, Maryland, USA.

Program rada na Projektu voća u drugoj polovici 2007. godine Mr. sc. Đorđe Vezmar, tajnik HVZ-a

Na sastanku predstavnika nositelja Programa «Agriplana» (gosp. Robbrechta i gđa Golubić Woudstra) i koordinatora projekta iz HVZ (gosp. Banjavčića, gosp.Vezmara, gđe Alić) uz nazočnost pravnika gosp. Skerleva (pravnika u Projektu ) i gosp .Čačića tajnika ZUHP održanom 28. lipnja ove godine utvrđeni su određeni stavovi i zaključci za aktivnosti do kraja 2007. godine.

Rad na projektu se nastavlja.

Pored nekih dijelova Projekta koji su bliže gotovosti ili operativno brže ostvarivi (standardi su dati u MPŠVG u proceduru, studijsko putovanje u Nizozemsku koncem kolovoza se koncipira, Savez udruga povrtlara i voćara treba dobiti pravni okvir kroz statut uz definiranje zajedničkih interesa i ciljeva), transformiranje HVZ zauzima glavno mjesto u zadaćama iz Projekta, a dionice koje govore o istraživanju tržišta i organizacijama proizvođača su više instruktivno- informativno-poticajnog karaktera.

Dakle, dogovoreno je i zaključeno sljedeće:

1. Rad na nacrtu statuta HVZ gosp. Skerlev započinje odmah uz kontakte sa gosp. Vezmarom, a na temelju ideja i rješenja iz Projekta i Statua HVZ, s tim da prva varijanta nacrta bude spremna za raspravu od 20. kolovoza ove godine.

2. Istovremeno gosp. Skerlev priprema do konca kolovoza nacrt statuta Saveza udruga voćara i povrtlara uz kontakte sa gosp. Čačićem i gosp. Vezmarom koristeći Projekt i statute HVZ i Zajednice udruga povrtlara.

Uporišne točke zajedništva kao npr. utjecaj na sustav gospodarenja, zajednički nastup prema inozemnim udrugama, pripremama za ulazak u EU, izgradnji sustava komuniciranja kroz zajednički bilten, organizaciji studijskih putovanja i sl. - bit će sadržaj rada i zajedničkog djelovanja novog Saveza.

3. U rujnu treba okupiti ciljne skupine voćara na tri do četiri mjesta sa po nekoliko susjednih županija s ciljem kratke prezentacije Projekta i namjerom da se pomogne Vijeću HVZ i lokalnim udrugama, da se lakše uvjere voćari da je u njihovom interesu bolja organiziranost u HVZ. Tu treba objasniti članstvo, prava i obveze, članarinu, iskaznice, upravljanje, komunikaciju, predstavljanje, stručnu pomoć članstvu (edukaciju, putovanja, radionice, angažiranje struke i znanosti , suradnja s inozemstvom i sl.), organizaciju proizvodnih prstenova (kao specifičan interes) itd.

4. Vijeće HVZ treba održati sastanak čim prije, te zauzeti konkretne stavove oko zajedničkih točaka organiziranja Saveza voćara i povrtlara, suštine transformacije HVZ (u smislu Projekta) i realnih očekivanja prvog vala transformacije, te operativnih zadataka u srpnju, kolovozu i rujnu - organiziranju konzultacija na terenu oko reorganizacije HVZ, s naglaskom na komunikaciju sa terenom i pomoć voćarima uključujući i profesionalizaciju poslovnog tajnika.

13/18

Aktivnosti Zajednice udruga hrvatskih povrćara u proteklom razdoblju Dražen Čačić, dipl ing. agr., tajnik ZUHP-a

U proteklom razdoblju zasigurno jedna od najvažnijih aktivnosti Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP) bila je provedba Operativnog programa za razvoj povrćarstva u čijoj izradi su predstavnici ZUHP-a bili aktivno angažirani više od dvije godine.

Prvi zahtjevi u okviru navedenog programa obrađeni su još početkom travnja i, nažalost, do danas nitko nije uspio realizirati kredit u okviru Operativnog programa za razvoj povrćarstva.

Stoga je ZUHP organizirala hitan sastanak s ministrom poljoprivrede, predstavnicima HBOR-a i HAMAG-a te predstavnicima 21 hrvatske banke koje surađuju s HBOR-om s ciljem konačne realizacije programa. Predstavnici banaka obećali su da će se aktivno uključiti u provedbu Operativnog programa kako bi naši članovi što brže i jednostavnije realizirali kredit.

Daljnja aktivnost ZUHP-a bila je usmjerena na izgradnju nove Zelene tržnice. Kao što je poznato ovakva Zelena tržnica kakvu imamo danas ne zadovoljava ni minimum uvjeta za rad naših proizvođača. Predstavnici ZUHP-a imali su 5. siječnja 2007. godine sastanak s gradonačelnikom g. Milanom Bandićem gdje su ga upoznali s dugogodišnjim problemima s kojima se susreću vezano uz Zelenu tržnicu. Na tom sastanku donesen je zaključak na osnovu kojega će se postojeća Zelena tržnica zatvoriti i u najkraćem roku pristupit će se izgradnji nove Zelene tržnice na površinama u vlasništvu grada Zagreba iza građevinskog centra „Bauhaus“. Takva nova tržnica trebala bi u potpunosti zadovoljiti uvjete za promet voća i povrća. Predstavnici ZUHP-a sudjelovali su na četiri sastanka na kojima se raspravljalo o idejnom projektu nove tržnice na kojima su dali svoj doprinos u vidu prijedloga konačnog idejnog rješenja. Na sastancima su bili prisutni i predstavnici Gradskog ureda grada Zagreba g. Darko Vuletić, Zagrebačke Veletržnice g. Ante Iličić, Zagrebačkog Holdinga g. Slobodan Ljubičić i predstavnik projektantske kuće.

ZUHP i dalje prati stanje vezano uz ilegalni uvoz povrća. Vrlo smo zadovoljni što možemo naglasiti kako je na inicijativu ZUHP-a a sukladno dogovoru s ministrom poljoprivrede i njegovim suradnicima, pojačan nadzor na graničnim prijelazima kao i na samom tržištu Republike Hrvatske.

U okviru sudjelovanja u POS-u koji se već četvrtu godinu uspješno odvija u suradnji s Agriplanom, ZUHP je odradila dio pripremnih radnji koje se odnose na osnivanje zajedničke udruge voćara i povrćara na nacionalnom nivou. U okviru navedenih radnji održano je nekoliko sastanaka te se u narednom razdoblju očekuje pozitivna odluka Hrvatske voćarske zajednice.

ZUHP vrlo aktivno surađuje s USAID-om na projektu certificiranja hrvatskih seljačkih tržnica. Do sada su certificirane četiri tržnice iz gradova Varaždina, Čakovca, Zagreba (Dolac) i Slavonskog Broda i očekuje se još certificiranje četiri nove tržnice.

Tržišne informacije Jan Robbrecht, Voditelj projektnog tima

EU, uskladištene jabuke i kruške na dan 1. svibnja 2007. godine

Izvor: VBT, Udruga prodajnih zadruga za voće i povrće, Belgija

Uskladištene jabuke (vidjeti tablicu 1) U usporedbi s prošlom godinom, ove godine je količina uskladištenih jabuka na europskoj razini oko 9% niža. Jedino se povećala količina uskladištenih jabuka u Belgiji i Njemačkoj. Količina uskladištenih

14/18

proizvoda u Belgiji je čak za 31% veća nego prošle godine, te se proizvođače poziva da ne čekaju predugo jer se ne očekuje porast cijena zbog uvoza iz južne hemisfere i očekivane raspoloživosti bobičastog i koštuničavog voća. Glavne uskladištene sorte su Jonagold (42.200 t) i Jonagored (18.550 t). U Njemačkoj, količina uskladištena je nešto veća nego prošle godine (+4%), a pošto je Njemačka jedan od glavnih izvoznih tržišta za belgijsko voće, mogućnosti prodaje u Njemačkoj zasigurno nisu briljantne.

Tablica 1 Europske zalihe jabuka 1. svibnja 2007. (u tonama) Jabuke ožujak

07. travanj 07.

svibanj 07.

svibanj 06.

svibanj 07./06.

svibanj/travanj 07.

Austrija 76.243 60.027 47.303 53.071 -11% -21% Belgija 135.400 112.600 91.500 70.100 31% -19% Francuska 370.957 271.135 177.450 226.280 -22% -35% Njemačka 178.575 121.361 78.127 74.988 4% -36% Italija 682.794 481.708 319.600 334.659 -4% -34% Nizozemska 141.000 105.000 78.000 82.000 -5% -26% Španjolska 161.135 64.969 40.135 72.926 -45% -38% Velika Britanija 39.000 25.000 20.000 20.500 -2% -20% Ukupno 1.785.104 1.241.800 852.115 934.524 -9% -31%

Uskladištene kruške (vidjeti tablicu 2) Na europskoj razini, opći porast u količini uskladištenih krušaka iznosi plus 9% u usporedbi s prošlom godinom. Taj rast je uzrokovan povećanjem u Belgiji (+88%), Francuskoj (+44%) i Nizozemskoj (+55%) te se definitivno dogodio zbog zalihe sorte Conference. Puno je već krušaka prodano, a u zadnjim mjesecima cijena krušaka, uključujući i Conference kruške, bila je razumna. Belgijanci imaju prosječnu cijenu Conference krušku za ovu sezonu (berba 2006. do 26. svibnja 2007.) od 0,464 €/kg za ukupnu količinu od 151.344 tona.

Tablica 2 Europske zalihe krušaka 1. svibnja 2007. (u tonama) Kruške ožujak 07. travanj

07. svibanj 07.

svibanj 06.

svibanj 07./06.

svibanj/travanj 07.

Belgija 90.000 68.200 47.000 25.000 88% -31% Francuska 6.761 3.551 1.957 1.359 44% -45% Njemačka 234 75 24 90 -73% -68% Italija 93.915 45.453 21.700 30.410 -29% -52% Nizozemska 65.000 47.000 34.000 22.000 55% -28% Španjolska 62.454 40.882 25.909 41.475 -38% -37% Velika Britanija 3.000 1.000 0 0 Ukupno 321.364 206.161 130.590 120.334 9% -37%

Proizvodne cijene jabuka Izvor: VBT, Udruga prodajnih zadruga za voće i povrće, Belgija

Belgija nije najvažniji proizvođač jabuka u Europi, ali su jedini za koje znamo koji redovno daju ovako detaljne informacije.

15/18

Prodaja jabuka od 14. do 24. svibnja 2007. u usporedbi s 2006. godinom U tablici 3 uspoređujemo cijene i količinu jabuka koje su sve belgijske zadruge prodale između 14. i 26. svibnja 2007. godine s prodajom u 18. i 19. tjednu 2006. godine. U usporedbi s 18. i 19. tjednom 2006. godine, cijena u 2007. godini je porasla za 0,01 € po kg. Također su i količine prodanih jabuka narasle u istom razdoblju do 8.458 tona. Jonagold i Jonagored se prodavao u tom razdoblju za 0,472 € po kg u količini od 2,7 milijuna kg i 1,9 milijuna kg za jednu i drugu sortu.

Tablica 3 Jabuke: Razvoj cijena i količina u dvije sezone, po sorti, ukupno u V.B.T-u Razdoblje od 14. – 26. svibnja 2007. u usporedbi s 2006. godinom 2006. 2007. Sorta Opskrba, tone Cijena (€/kg) Opskrba, tone Cijena (€/kg) Boskoop 2,6 0,800 € 26,2 0,462 € Cox's orange 0,0 - € 0,3 0,250 € Različite jabuke 1.767,5 0,569 € 966,5 0,523 € Gloster 19,0 0,330 € 1,2 0,380 € Golden Delicious(zlatni delišes) 486,8 0,476 € 685,3 0,442 € Granny Smith 15,6 0,992 € 9,9 0,989 € Jomured 93,4 0,509 € 181,3 0,396 € Jonagold 1.317,1 0,551 € 1.727,0 0,472 € Jonagold, za preradu (1) 161,9 0,278 € 332,2 0,472 € Jonagored 2.152,5 0,478 € 2.668,3 0,467 € King Jonagold 1.276,8 0,514 € 1.091,2 0,496 € Melrose 4,2 0,650 € 0,0 - € Mutsu 0,0 - € 4,2 0,360 € Različite jabuke za preradu (2) 306,3 0,147 € 359,5 0,225 € Različite jabuke za preradu (1) 165,4 0,238 € 402,9 0,286 € Tydeman's E.W. 0,0 - € 2,3 0,616 € Ukupno 7.769 0,489 € 8.458 0,449 €

Prodaja jabuka od 1. kolovoza 2006. do 24. svibnja 2007. godine U tablici 4 pratimo prodaju jabuka u 2006. godini. Brojke predstavljaju prodaju i cijene u razdoblju od 1. kolovoza 2006. do 24. svibnja 2007. godine. Količine i cijene uspoređene su s odgovarajućom sezonom berbe u 2005./2006. Prosječne cijene u 2006./2007. porasle su do 0,363 €/kg u usporedbi s 0,318 €/kg za sezonu berbe 2005./2006., dok je količina ostala manje-više ista. Iz tablice 1 smo vidjeli da je 1. svibnja 2007. godine još uvijek bilo značajnih količina u skladištima, ali proizvodi stavljeni na tržište u svibnju 2007. godine postigli su vrlo razumne cijene (vidjeti tablicu 3) u usporedbi sa sezonskim prosjekom (vidjeti tablicu 4).

16/18

Tablica 4 Jabuke: Razvoj cijena i količina u dvije sezone, po sortama, ukupno u V.B.T-u Kumulativno, od 1. kolovoza 2006. do 26. svibnja 2007. 2005./2006. 2006./2007. Sorta Opskrba, tone Cijena (€/kg) Opskrba, tone Cijena (€/kg)Boskoop 11.107,7 0,380 € 12.854,9 0,365 € Cox's orange 2.356,8 0,441 € 1.800,3 0,515 € Delbarre Estivalle 1.135,5 0,306 € 1.056,3 0,434 € Različite jabuke 16.254,3 0,423 € 17.596,1 0,476 € Elstar 4.357,1 0,364 € 4.294,4 0,388 € Gala 345,1 0,417 € 964,4 0,575 € Gloster 632,4 0,242 € 493,9 0,269 € Golden Delicious (zlatni delišes) 13.662,7 0,375 € 15.042,3 0,369 € Granny Smith 1.272,4 0,438 € 1.258,1 0,511 € Idared 818,0 0,224 € 469,3 0,236 € James Grieves 164,4 0,407 € 158,8 0,503 € Jomured 1.362,0 0,382 € 1.366,2 0,466 € Jonagold 33.737,8 0,366 € 31.690,1 0,444 € Jonagold, za preradu (1) 12.846,8 0,179 € 14.951,3 0,203 € Jonagored 42.256,8 0,342 € 37.554,8 0,411 € Karmijn 107,1 0,304 € 8,9 0,203 € King Jonagold 25.854,5 0,391 € 24.166,7 0,458 € Melrose 49,5 0,468 € 8,7 0,336 € Mutsu 90,3 0,252 € 19,5 0,457 € Nico 1,7 0,605 € 8,0 0,617 € Različite jabuke za preradu (2) 29.672,9 0,115 € 25.636,7 0,134 € Različite jabuke za preradu (1) 7.840,4 0,246 € 12.953,3 0,225 € Summerred 17,4 0,275 € 15,6 0,414 € Suntan 11,3 0,347 € 28,6 0,366 € Tydeman's E.W. 0,0 - € 2,3 0,616 € 205.955 0,318 € 204.400 0,363 €

17/18

Mraz u svibnju poguban za poljske voćare Izvor: Fruitteeltniews (Novosti za voćare), Belgija, Br. 12, 2007. Poljsku je pogodilo vrlo kasan mraz u prvom tjednu svibnja. Takav mraz je stvarno izuzetak i slična situacija se nije dogodila u zadnjih 60 godina. Po navodima “Varšavske poslovne revije ”, procijenjeno je da su poljoprivrednici u sedam provincija izgubili oko 90% svoje ovogodišnje berbe. Ovim neočekivanim mrazom su posebno teško pogođene jabuke, kruške, višnje, šljive i marelice. Gubici uzgajivača mogu doseći čak 6 milijardi zlotija (1 zloti je oko 1,91 kune) te je ministar poljoprivrede, g. Andrzej Lepper, nazvao ovaj događaj pravom prirodnom katastrofom. Poljski potrošači će osobno iskusiti posljedice kad uvezeno voće na jesen dođe na tržište. Po nekim procjenama, potrošači mogu očekivati povećanje cijene od oko 60% za voće i proizvode od voća, kao što su sokovi i džemovi. Poljski proizvođači također riskiraju izgubiti neka inozemna tržišta gdje njihovi proizvodi imaju odličnu reputaciju. Poljska je jedan od lidera na europskom tržištu voća, ali mogu izgubiti dio svojeg položaja kojeg će preuzeti Kina i Latinska Amerika. Zbog mogućeg gubitka svojeg položaja na nekim tržištima, učinak ove nepogode mogao bi se osjetiti i u nadolazećim godinama. Poljska se vlada obvezala riješiti problem te je obećala rješenja kao što su poticaji, krediti i jamstva za kredite. Nadalje, poljska vlada će također zatražiti kompenzaciju od Europske unije. Predsjednik Poljskog saveza uzgajivača voća (ZSRP) Miroslaw Malezewski ukazao je da je Portugal dobio 230 milijuna € kao kompenzaciju za sušu u 2006. godini. Većina poljskih poljoprivrednika nije osigurana protiv štete nastale u urodu zbog vremenskih uvjeta, pa će sad morati progutati vrlo «gorku pilulu».

Poziv na studijsko putovanje hrvatskih voćara u Nizozemsku, 26. – 30. kolovoz Projekt hrvatskog sektora voća organizira studijsko putovanje u Nizozemsku. Plan putovanja je sljedeći:

Datum Plan posjeta Program 26/08/07 Dolazak u Nizozemsku

Fruitmasters Dick Heijmans

prezentacije 27/08/07

Voćari posjet 2 proizvođačima Van Rijn-de Bruyn prezentacija P.van Rijn

rasadničarstvo, tehnologija Van Lankveld Van Lankveld (jabuke)

08/08/07

Van de Elzen Van de Elzen (jagode) Vermeerderingstuin NAK Tuinbouw Jan Poels Hans Koning

Vermeerderingstuin NL (rasadničarstvo, matičnjak, multiplikacija) NAK Tuinbouw (Virus istraživanje/ virus free)

29/08/07

P.P.O. PPO 30/08/07 Povratak Zagreb

18/18

Prezentacije i posjete su u organizaciji Agriplana i Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske. Kvota za studijsko putovanje je minimalno 20, a maksimalno 25 sudionika. Troškovnik za putovanje

je u izradi. Sudionici će najvjerojatnije morati snositi samo dio troškova studijskog putovanja.

Pozivamo sve zainteresirane da se prijave za studijsko putovanje.

Rok za prijavu je 27. srpanj 2007. godine. Molimo vas da u svezi detalja o studijskom putovanju i prijave za sudjelovanje kontaktirate

g. Franu Ivkovića, dopredsjednika Hrvatske voćarske zajednice,

Voćarski centar Ivković, Savska cesta 183, Zagreb, na telefon: 01/3691-007,

faks: 01/3691-008, mobitel: 098/331-795 ili

e-mail: vocarski-centar@zg.t-com.hr Bilten uredjuje: Projekt “ Poboljšanje institucionalne i komercijalne snage hrvatskog sektora voća“, Agriplan B.V., Ljudevita Posavskog 48, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel/fax.: + 385 1 46 47 195; mobitel: + 385 99 676 22 01, e-mail: agriplan@hi.t-com.hr. Za sva mišljenja i ideje napisane u biltenu odgovoran je isključivo autor teksta. EVD, Nizozemska i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH ni pod kojim se uvjetima ne mogu smatrati odgovornima za sadržaj biltena.