A. Osnovna shema plaćanja u poljoprivredi.- U većini EU-12 zemalja (zemalja članca EU od 2004. godine) do 2013. Godine primjenjivat će se novi Basic Payment Scheme, odnosno Osnovni model plaćanja.Ovaj model prati zahtjev višestruke usklađenosti (Cross compliance) koji podrazumijeva obavezno uvažavanje određenih pravila vezanih za a/ očuvanje okoliša, b/ dobrobit životinja i c/ drugih sličnih pravila kao i do sada, ali uz značajna pojednostavljenjaCilj prelaska na novi model direktnih plaćanja jeste smanjenje velikih razlika u iznosima plaćanjaIzmeđu a/ farmera, b/ regiona i c/ zemalja članica konstatiranih nakon potpune implementacije aktualne regulative.B. Ozelenjavanje.Pored plaćanja po modelu Basic Payment, svako poljoprivredno gazdinstvo će uživati dodatne podsticaje po hektaru, ukoliko primjenjuje poljoprivredne prakse od koristi za klimu i okoliš (održavanje trajnih pašnjaka, diverzifikacija usjeva i održavanje najmanje 7% površine gazdinstva u stanju tzv. "ekološki fokusiranog terena"). Zemlje članice će koristiti 30% iznosa iz nacionalne omotnice za ove vrste podsticajaC. Manje pogodna područja.Zemlje članice ili njihovi regioni mogu osigurati dodatna plaćanja za manje pogodna područja, kako su ona definirana pravilima ruralnog razvoja.Ovi iznosi mogu ići do najviše 5% iznosa nacionalne omotnice.Ovo je opcionalna mjera i ne utiče na plaćanja koje se za manje pogodna područja vrše kroz programe ruralnog razvoja. Nova regulativa, uvažavajući kritike Suda revizora, donosi popravljenu definiciju manje pogodnog područja na osnovu objektivnih kriterija.D. Mladi farmeri.Maksimalan iznos kojeg mladi farmeri (mlađi od 40 godina) mogu primati po ovom osnovu ne mogu prelaziti 25% podsticaja koji se u zemlji članici isplaćuju za gazdinstvo prosječne veličine.U zemljama sa gazdinstvima male površine, kao osnovica za ovaj obračun se uzima gazdinstvo površine 25 ha.Iznosi podsticaja za mlade farmere ne mogu preći 5% iznosa nacionalne omotnice.E. Mali poljoprivredni proizvođači.Svi poljoprivrednici koji budu u sistemu podsticaja u 2014. godini, mogu se do 15. oktobra te godine odlučiti za učešće u Modelu plaćanja Small Farmers Scheme.F. Plaćanja vezana za proizvodnju. Zemlje članice će imati mogućnost da obezbijede podsticaje za određeni, manji broj, poljoprivrednih proizvodnji. Iznosi podsticaja po ovom osnovu ne mogu prelaziti 5% iznosa nacionalne omotnice u zemljama članicama u kojima se po postojećim shemama za podrške proizvodnjama isplaćuje 0 – 5% iznosa ukupnih podsticaja, odnosno 10% u zemljama u kojima su iznosi podsticaja proizvodnjama preko 5% iznosa ukupnih podsticaja. Komisija može odobriti povećanje iznosa za podrške proizvodnjama na argumentiran zahtjev zemlje članice.G. Transfer fondova između stubova poljoprivredne politike. Zemlje članice će imati mogućnost prenijeti do 10% iznosa nacionalne omotnice za direktna plaćanja (1. stub) na njihov fond, odnosno omotnicu, za ruralni razvoj. Za zemlje članice koje primaju manje od 90% prosječne podrške kroz direktna plaćanja, postoji mogućnost da do 5% fonda za ruralni razvoj prenesu u fond za direktna plaćanja.H. Višestruka usklađenost. Sva plaćanja iz nacionalne omotnice za direktna plaćanja i dalje će biti vezanasa

poštovanjem standarda očuvanja okoliša, dobrobiti životinja, zdravlja životinja i zdravlja biljaka. Pojednostavljenje, to predstavlja smanjenje broja obaveznih mjera upravljanja gazdinstvom i zemljištem, odnosno uklanjanje mjera koje nisu od važnosti za poljoprivrednika. Najavljuju se, međutim, dodatni zahtjevi koji proističu iz odredbi direktiva o vodama i održivoj upotrebi pesticida.I. Maksimalni iznos podsticaja. Maksimalan iznos podsticaja za pojedino gazdinstvo ograničen je na 300.000 EUR godišnje.U primjeni će biti smanjenja za 70% za dio iznosa podsticaja između 250.000 i 300.000 EUR, za 40% za dio iznosa podsticaja između 200.000 i 250.000 EUR i za 20% za dio iznosa podsticaja između 150.000 i 200.000 EUR. U cilju podrške zapošljavanju, gazdinstvo može odbiti troškove plata (uključujući poreze i doprinose) isplaćene u prethodnoj godini prije primjene stopa smanjenja ukupnog godišnjeg podsticaja.Sredstva do kojih dođu primjenom stopa smanjenja velikih novčanih podsticaja, zemlje članice će prenijeti u omotnicu za ruralni razvoj odakle se mogu koristiti za mjere tehnoloških inovacija i investicionih podrški farmerima.J. Aktivni farmeri. U cilju prevazilaženja određenih zloupotreba, Komisija je pooštrila definiciju aktivnog poljoprivrednog proizvođača - farmera. Predviđeno je isključivanje iz sistema podsticaja aplikanatakod kojih sredstva podsticaja kroz direktna plaćanja čine manje od 5% prihoda od svih njihovih nepoljoprivrednih djelatnosti. Također se predviđa isključivanje iz sistema podsticaja aplikanata koji svoje zemljišne površine drže u stanju pogodnom za obradu ili pašnjake, ali ne provode minimum aktivnosti koje utvrđuju zemlje članice. Od ovih isključenja iz sistema podsticaja izuzeti su farmeri koji su u prethodnoj godini na ime podsticaja primili manje od 5.000 EUR.K. Zemljišna površina – prihvatljivi hektari. Godina 2014. će se uzeti kao referentnau pogledu zemljišnih površina kojima raspolažu gazdinstva. Pri ovom će se, radi izbjegavanja zloupotreba, imati u vidu kapaciteti korisnika direktnih plaćanja u 2011. godini.

ZAKONICijela država BiH se sastoji Od 141+1 općina.Državni zakoni koji isključivo reguliraju sektor hrane

Drugu grupu zakona predstavljaju oni koji na direktan ili indirektan način a/ upravljaju cjelokupnom domaćom, bih. Ekonomijom pa tako b/ utiču na ukupan život i razvitak bh društva.

Uredba sa zakonskom snagom o carinskoj tarifi (sl. List RBiH)

5/1995

2 Zakon o carinskoj politici BiH 12/1997 57/2004

3 Zakon o carinskoj tarifi BiH 12/1997 1/1998 5/1981 7/1998 31/2002 32/2004 48/2005

4 Zakon o vanjsko-trgovinskoj politici (Sl. List BiH)

12/1997 7/1998

5 Zakon o centralnoj banci BiH 12/1997

6 Ispravke carinske tarife BiH 22/1998

7 Zakon o konkurenciji 30/2001 48/2005

8 Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH

3/2002

9 Zakon o zaštiti potrošača BiH 17/2002 i 44/2004 25/2006

10 Zakon o koncesijama BIH 32/2002

11 Zakon o nadzoru kvalitete određenih proizvoda pri uvozu i izvozu

13/2003

12Prijel. zakon o spajanju carin. uprava i osniv. uprave za ind. opor18/200313Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u BiH44/2003 52/200414Okvirni zakon o registraciji poslovnih subjekata BIH42/200415Zakon o osnivanju Instituta za standardizaciju BIH44/200416Zakon o tehnič. zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti45/200417Zakon o nadzoru nad tržištem u BIH45/200418Zakon o općoj sigurnosti proizvoda45/200419Zakon o Agenciji za unapređenje inozemnih investicija u BIH56/200424Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga62/2004

25Zakon o akcizama u BIH

Da bi se eliminirali narasli problemi, sa donijetim državnim - bh. Zakonom o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju učinjen je samo jedan – osnovni ali ne dovoljan napredak.

Zakonodavni segment u Federaciji BiH: 1 Zakoni FBiH su od izravnog značaj za poljoprivreduTakvih zakona koji se izravno dotiču proizvodnje hrane do danas je u FBiH doneseno sljedeća 33;

Federalni zakoni koji djeluju isključivo u sektoru hrane; Zakon o posebnoj pristojbi na uvezenu robu2/19952Zakon o poticajnim i zaštitnim mjerama domaće proizvodnje27/19973Zakon o zadrugama28/19974Zakon o poljoprivrednom zemljištu2/19985Zakon o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina6/19986Zakon o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu15/19987Zakon o mjerama za unapređivanje stočarstva23/19988Zakon o izmjenama zakona o posebnom porezu na kavu51/19999Zakon o izmjenama zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića51/199910Zakon o izmjenama zakona o posebnom porezu na alkohol51/199911Dopuna zakona o posebnom porezu na pivo51/199912

Zakon o vodama18/1998 70/200613

Zakon o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja

Za oblast poljoprivrede i proizvodnju hrane u cjelini pripremljeno je još nekoliko zakona čije navođenje slijedi (1-5); 1.Zakon o poljoprivrednim stručno-savjetodavnim službama,2.Zakon o veterinarstvu,3.Zakon o stočarstvu4.Zakon o zaštiti zdravlja biljakai5. Zakon o organskoj poljoprivredi.

Zakon o poljoprivrednim stručno-savjetodavnim službama mada jer u parlamentarnoj proceduri, faktično je zaustavljenjer se ne vide usuglašenosti u njegovoj institucionalnoj ustrojenosti poljoprivredni zavodi i njihovo mjesto u kantonalnom nivou službi.

Posljednji doneseni zakon omogućio je uspostavljene Razvojne banke (RB) Federacije BiH.Ona je nastala transformacijom njene prethodnice, Investicione banke (IB) Federacije BiH, štoJe zvanično i učinjeno sa 1. julom 2008. godine.