ADVENTISTI»KI Broj 1 • 2011. PREGLEDDjetinjstvo pokazuje Łovjeka, kao „to se dan po jutru poznaje. John Milton ¨ovjek je ono „to od njega uŁini odgoj. Jean-Jacques Rousseau

ADVENTISTI»KI PREGLED • 1

ADVENTISTI»KI

PREGLEDBroj 1 • 2011.

Uzgajati Boæju ljubavu naπoj djeci©to djeca æele znati o Bogu?

PREGLED

2 • ADVENTISTI»KI PREGLED

Misli o djeci, obitelji i odgoju

U djeci se obnavlja i čisti rijekačovječanstva.

Ivo Andrić

Majka rađa dijete, a odgoj čini čovjeka.Živan Bezić

Kuhajte brzo, da biste što više vremenaproveli s djetetom prije nego što odraste.

Peg Bracken

Žene nas čine pjesnicima, a djecafilozofima.

Malcom de Chazal

Temelj svake države jest odgoj mladih.Diogen Laerćanin

Jedni zbog nesređenih prilika nemajudjece, a drugi u sređenim prilikama imajunesređenu djecu.

Zvonimir Drvar

Odgajaj svoju djecu da zarana stvaraju istvoreno čuvaju.

Ante Dukić

Riječ “napredak” neće imati nikakvogsmisla sve dok na svijetu bude nesretnedjece.

Albert Einstein

Život mora biti neprestano odgajanje.Gustave Flaubert

Pametni roditelji dopuštaju svojoj djeci daponekad i pogriješe.

Mahatma Gandhi

Djeca su naši sutrašnji suci.Maksim Gorki

Žalostan je čovjek u kojemu nije ostaloništa djetinjeg.

Arturo Graf

Čovjek se postaje odgojem, a značajančovjek samoodgojem.

Ivo Gugić

Dva prva službenika države suodgajateljica i učitelj.

Victor Hugo

Odgoj je najveći i najteži problem koji semože zadati čovjeku.

Immanuel Kant

Prema roditeljima ponašaj se upravoonako kako bi htio da se tvoja djecaponašaju prema tebi.

Giacomo Leopardi

Djeca su najljupkiji zalog braka; ona vežui održavaju vezu ljubavi.

Martin Luther

Jedine čiste radosti koje su,nepomiješane sa žalostima, dane čovjekuda uživa na zemlji jesu radosti obitelji.

Giuseppe Mazzini

Obitelj je jedino mjesto gdje se stvaračovjek.

Margaret Mead

Djetinjstvo pokazuje čovjeka, kao što sedan po jutru poznaje.

John Milton

Čovjek je ono što od njega učini odgoj.Jean-Jacques Rousseau

Najsigurniji način kojim možete gurnutisvoje dijete u nesreću jest da mudopustite činiti sve što zaželi.

Jean Jacques Rousseau

Nemojte nikada učiti djecu nešto o čemuvi niste sami potpuno sigurni. Bolje da neznaju tisuću istina, nego da im stavite usrce jednu laž.

John Ruskin

Dječja neharnost oštrija je od zmijinazuba.

William Shakespeare

Cilj je odgoja oblikovanje karaktera.Herbert Spencer

Kod odgajanja djece glavna je stvar daim se srce oplemeni, da se zadojeljubavlju svojega naroda, svoje domovine,ljubavlju svega što je dobro i plemenito.

Ante Starčević

Usnulo dijete je nešto najljepše nasvijetu; to je najnježniji prizor što gamogu ugledati ljudske oči.

Stijn Streuvels

Gdje nema djece, nema sreće.Algernon Charles Swinburne

Djeca su opijena bez prestanka, opijenaod života.

Paul-Jean Toulet

Velik sam bio dok sam bio dijete.Tin Ujević

Odgoj razvija sposobnosti, ali ih ne stvara.François Marie Arouet Voltaire

Glavne odgojne vrijednosti su zdravlje,istina, dobrota, ljepota i stvaralaštvo.

Ante Vukasović

Kad majka zavoli Isusa, odmah ćepoželjeti odgojiti svoju djecu za Njega.

Ellen G. White

Naučite mlade vitice da se za potporuobavijaju oko Boga.

Ellen G. White

Djeca započinju s ljubavlju premaroditeljima. Nakon nekog vremena imsude. Rijetko ili nikada im ne praštaju.

Oscar Wilde

Osjećaji i običaji koji sačinjavaju javnusreću ostvaruju se u obitelji.

Honoré Mirabeaux

Naši se roditelji zauzimaju samo da namnapune glavu sa znanošću; a orasuđivanju i kreposti se uopće ne brinu.

Michel Eyquem de Montaigne

Dijete smijehom tka ljepotu jutra.Vesna Parun

Karijera tvojih djelatnosti počinje u obitelji:prva vježbaonica vrlina je obiteljska kuća.

Silvio Pellicco

Odgojna pitanja su za suvremeno društvopitanja života ili smrti, pitanja o kojimaovisi sva ljudska budućnost.

Joseph-Ernest Renan


ADVENTISTI»KI PREGLEDGLASILO KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE

AdventistiËki pregled je dvomjeseËnik Jadranske unijekonferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Cilj mu jeprenositi vijesti iz Crkve i iz religijskog svijeta, kao inapise duhovne naravi koji su u skladu s naukom Biblijei kojima je cilj pridonijeti Ëitateljevom duhovnom rastu.

Naπe je poslanje uzdiÊi Isusa Krista donoπenjem izvjeπÊao Njegovoj neusporedivoj ljubavi i djelovanju udanaπnjici, pruæanje pomoÊi da Ga ljudi bolje upoznajui prenoπenje nade u Njegov skori dolazak.

RijeË izvrπnog urednika

Djeca æele biti uIsusovoj prisutnosti

Ovaj broj posveÊujemo naπim najmilijima — a to su

naπa djeca. Stoga donosimo obilje Ëlanaka i ideja

koje mogu pospjeπiti naπu sluæbu djeci u obiteljima

i crkvama u kojima æivimo i radimo.

Ponekad u mnoπtvu zadaÊa i poslova koje kao vjernici i

propovjednici obavljamo u crkvi, zanemarujemo male,

nezamjetne ali vesele Ëlanove naπe crkvene obitelji. Vjerujemo

da Êe nam prouËavanje i prihvaÊanje mnoπtva predloæenih

savjeta pomoÊi da posvetimo djeci viπe paænje i brige. Dakako,

uz srediπnju temu donosimo i druge korisne Ëlanke te vijesti i

osvrte iz crkava s podruËja Jadranske unije konferencija.

Tijekom svoje sluæbe na Zemlji Isus si je uzeo vrijeme da

bi bio propovjednik i djeci. Biblija i Duh proroπtva viπe puta

naglaπavaju Isusove izjave o vaænosti djece i vrijednosti djeËjeg

naËina razmiπljanja i ponaπanja kao poæeljnog ponaπanja onih

koji oËekuju kraljevstvo nebesko. Kad Ëitamo Evanelja,

gledamo Isusa kako se moli za djecu, grli ih i blagoslivlja.

Vidimo majke kako svoje malene donose Isusu, jer maliπani

æele biti u Njegovoj prisutnosti. Istodobno se Ëudimo Isusovoj

pratnji, Njegovim uËenicima, πto æele otjerati djecu da puste

UËitelja i odrasle na miru. Ova zabrinjavajuÊa slika se nerjetko

dogaa i u danaπnje vrijeme u modernom uËeniπtvu. Ali Isus

nam nije pokazao takav primjer. Isus kori svoje uËenike πto to

Ëine, i izgovara neprolazne i iznimno vaæne rijeËi: “Pustite

djeËicu i nemojte im prijeËiti da dou k meni, jer takvima

pripada kraljevstvo nebesko.” (Matej 19,14)

Kada se obraÊa odraslima i æeli im pokazati kakvi bi oni

karakterno i u praktiËnoj poboænosti trebali biti, On koristi

primjer djeËjeg ponaπanja i nastupanja. Nije ni Ëudo da u

jednom od kljuËnih tekstova s ovog podruËja kaæe: “Zaista,

kaæem vam, tko ne primi kraljevstva Boæjega kao malo dijete,

taj sigurno neÊe uÊi u nj.” (Marko 10,15) Ovim Isus u srediπte

stavlja djecu i time joπ jednom podcrtava i naglaπava vaænost

uËenja od djece. Kad u Mateju 18,3 spominje djecu, On

potvruje: “Zaista, kaæem vam, ako ponovo ne postanete kao

mala djeca, sigurno neÊete uÊi u kraljevstvo nebesko.”

Isus je u druæenju s djecom sâm primao radost i razliËite

blagoslove, i uæivao je u svakom trenutku s njima. Ne samo da

ih je promatrao, nego ih je uËio, druæio se s njima i sudjelovao

u njihovim aktivnostima. Ellen G. White je zapisala: “Krist je

promatrao djecu u igri, i nerijetko odobravao kad su pobijedila

u odreenim zadaÊama koje su bile pred njima. On je pjevao

ISSN 1331-9272

Godina XIX. (LXIII) • Broj 1 — 2011.

NakladnikKrπÊanska adventistiËka crkva, Jadranska unijakonferencija, RakovËeva 26, 10000 Zagreb

Glavni i odgovorni urednikmr. Branko BistroviÊ

Izvrπni urednikNeven KlaË[email protected]

UredniπtvoBranko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ, Neven KlaËmer,SreÊko KuburiÊ, Kristina Laco, Marija Skobe,Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ

Telefon 01/3764-533 • Telefaks 01/2361-901

Lektura i oblikovanje Miroslav VukmaniÊ

Korektura Brankica VukmaniÊ

Cijena ovog broja: 15 kn

Tisak TIPOMAT, 2011.

djeci lijepim i blagoslovljenim rijeËima. Djeca su znala da ih

On voli. Nikada prema njima nije bio namrπten. On je s njima

dijelio njihove djeËje radosti i tuge. Brao bi cvijeÊe, pokazivao

djeci njegovu ljepotu i darivao im ga. On je stvorio to cvijeÊe i

uæivao je u isticanju njegove ljepote.” (Upward Look, str. 57)

KrπÊanima je Isus Krist najveÊi Uzor, i prema tom Uzoru

æelimo ohrabriti sve Ëitatelje — majke i oËeve, bake i djedove,

odgajatelje i uËitelje kao i sve sluæbenike zaduæene za rad s

djecom u naπim crkvama, koji imaju svetu zadaÊu brinuti se o

djeci — da viπe kvalitetnog, duhovnog i blagoslovljenog

vremena posvete djeci. Ostvarimo to prije svega u naπim

obiteljima, a potom na naπim bogosluæjima i programima u

crkvi te u naπim πkolama. Uloæeni trud bit Êe od iznimne

koristi za naπu djecu, ali i nama samima na blagoslov, jer

spaπavajuÊi druge spaπavamo i same sebe i unapreujemo svoj

duhovni æivot.

Neven KlaËmer



Uzgajati Boæju ljubavu naπoj djeci

Tema broja

Mi adventisti sedmog dana

vjerujemo da je naπe

Bogom dano pravo i

roditeljska duænost prenijeti

svoju krπÊansku vjeru

svojoj djeci: “A vi, oËevi, ne ogorËujte

djece svoje, veÊ ih odgajajte stegom i

opomenom Gospodnjom!” (Efeæanima 6,4)

Ova odgovornost se neprestano naglaπava

u cijelom Svetom pismu. Od Mojsijevog

naloga o Boæjim zapovijedima: “Napominji

ih svojim sinovima.” (Ponovljeni zakon

6,7), do Pavlove upute iz Efeæanima 6,4,

Biblija je jasna po tom pitanju.

Odgajati djecu kako bi razvila iskrenu

i osobnu vjeru u Isusa Krista, opremiti ih

da prepoznaju i slave prisutnost Boga u

svojim æivotima te oblikuju æivot zahvalnog

odaziva Boæjoj ljubavi i milosti — to

zahtijeva svjesno i smisleno pouËavanje i

odgoj. Poznavati Boga viπe je od redovitog

odlaska u subotnju πkolu, pamÊenja

najpoznatijih biblijskih redaka, pa Ëak i

pohaanja crkvenih πkola. Djeca moraju

upoznati Boga koji voli i shvatiti posljedice

grijeha, kao i ostala temeljna vjerovanja

Biblije. Meutim, djeca mogu krivo shvatiti

teoloπke pojmove. KrπÊanski autori Donna

Habenicht i Larry Burton smatraju da su

uzroci takvom nerazumijevanju sljedeÊi:

1. Teoloπki pojmovi su Ëesto

apstraktni i simboliËki te stoga teπko

razumljivi. Ako upitate djecu vrtiÊkog ili

predπkolskog uzrasta da vam opiπu kako je

to Isus “sjajna zvijezda danica”, ili πto to

znaËi kad “Isus æeli da odsjajujem Njegovu

svjetlost”, mogli biste biti iznenaeni.

2. Djeca doæivljavaju pretjerano

duπevno naprezanje zato πto televizija i

drugi masovni mediji stvaraju u njihovim

umovima nered te im tako oteæavaju

pohranjivanje i usvajanje ideja.

3. UËitelji i roditelji ponekad stavljaju

preveliki naglasak na pamÊenje biblijskih

redaka i dogaaja, bez objaπnjavanja

pojmova i smisla koji stoje iza njih. Djeca

mogu ponavljati rijeËi mehaniËki, ali

nemaju pojma o tome πto ti retci znaËe.

4. Djeca takoer prikupe mnogo

pogreπnog znanja od svojih prijatelja koji

vjerojatno takoer ne razumiju duhovne

pojmove.

5. Djeca ponekad umetnu svoje rijeËi

na mjesto rijeËi u biblijskim tekstovima

koje ne razumiju, te ubrzo steknu krive

pojmove. Jedan mali djeËak se molio: “Daj

nam ovaj odrezak i kruh naπ svagdaπnji i

oprosti nam naπe madrace.”

Roditelji stoga imaju odgovornost da

pomognu svojoj djeci kako da shvate

temeljna vjerovanja svoje crkve i nauËe ih

kako ova vjerovanja mogu primijeniti u

svakodnevnom æivotu dok razvijaju prisniji

odnos s Isusom. To mora zapoËeti u

djetetovim ranim godinama, buduÊi da se

u tom razdoblju djeci moæe najlakπe

“utisnuti” slika Isusa kao njihovog

Prijatelja.

Ellen G. White je napisala: “Boæja je

namjera da Ëak i djeca i mladi inteligentno

razumiju ono πto Bog zahtijeva, kako bi

mogli razlikovati pravednost od grijeha i

posluπnost od neposluπnosti.” (Ellen G.

White, Child Guidance, str. 81)

Takoer je savjetovala: “Ove stvari bi

trebale biti objaπnjene djeci u

jednostavnom i lako shvatljivom jeziku; a

kako odrastaju, pouke koje im dajete

trebaju biti prikladne njihovim sve veÊim

sposobnostima, sve dok temelji istine ne

budu poloæeni u svojoj πirini i dubini.”

(Ellen G. White, SvjedoËanstva za

zajednicu, sv. 5, str. 330)

Da, dok mala djeca nemaju mentalnu

sposobnost shvaÊanja teoloπkih ideja i

doktrina kao πto imaju odrasli, postavljaju

se temelji za kasnije teoloπko

razumijevanje. Poboæni roditelji Êe uËiniti

sve πto mogu da pouËe, objasne i pruæe

zanimljiva iskustva koja Êe pomoÊi djeci da

shvate teoloπke pojmove i krπÊanske

doktrine.

Poznati evanelist Billy Graham rekao

je roditeljima da je “jedini naËin da svojoj

djeci pruæe ispravan dom taj da Gospodina

stave iznad njih i pouËavaju ih u punini

putovima Gospodnjim”.

PouËavanje temeljnihvjerovanja

Kako pouËavati temeljna vjerovanja?

Kako djeci moæemo pomoÊi da usvoje

ispravne teoloπke ideje? Evo nekoliko

prijedloga. Zapamtite, dobro pouËavanje

rabi raznovrsnost i interakciju.

1. PriËajte priËe i zanimljivedogaaje u svakoj prilici koju dobijete.Djeca vole priËe — priËe iz Biblije, priËe iz

povijesti AdventistiËke crkve, priËe o

misionarima i druge. Roditelji mogu

pomoÊi djeci da kroz priËe shvate doktrine

i vjerovanja crkve.

Jedan otac je pokuπavao dati pouku o

Boæjoj ljubavi i velikoj ærtvi Njegovog Sina

za sve nas, pa je ispriËao priËu o Ëovjeku

koji je bio zaduæen za podizanje i

spuπtanje æeljezniËkog mosta. Njegov sinËiÊ

je nogom promaπio prag i naπao se u

pogibeljnom poloæaju na mostu.

Odjednom, zaËuo se zvuk brzog vlaka koji

se pribliæavao mostu velikom brzinom.

Otac je trebao odluËiti hoÊe li otiÊi povuÊi

polugu i spustiti most kako bi spasio

æivote Ëetiri stotine putnika brzog vlaka, ili

otrËati kako bi spasio svojega sina. Na

kraju je sa suzama u oËima odluËio spustiti

most i tako je prepustio svog malenog sina

pogibelji od nadolazeÊeg vlaka.

Nakon tako snaæne priËe (koja nije

prikladna za sve uzraste), nemojte se tu

zaustaviti. Razgovarajte sa svojom djecom i

pouËite ih. Upitajte ih pitanja poput: “Je li

lako uËiniti takvu ærtvu?” “Bi li ti mogao

ærtvovati neπto πto toliko voliπ?” To je

Uzgajati Boæju ljubavu naπoj djeci

NaËini na koje moæemo prenijeti svoja temeljna vjerovanja djeci


sjajan trenutak za razgovor o Bogu koji je

ærtvovao svojega Sina i Njegovom planu

spasenja.

Roditelji mogu s djecom iskreno

podijeliti vlastita iskustva vjere. Zamislite

kakav utjecaj na dijete ima otac koji mu

objaπnjava kako je postao krπÊanin.

Osobno svjedoËanstvo daje neËijim

rijeËima veliku teæinu. Kad govorite o

svojemu putu k vjeri, vi pokazujete svojoj

djeci da Isus mijenja stvarne æivote

danaπnjih ljudi, a ne samo æivote ljudi iz

biblijskih vremena. Moæete iskoristiti ovu

priliku da biste razgovarali o grijehu i

velikoj borbi izmeu dobra i zla, izmeu

Isusa i Sotone. Ovo je takoer izvrstan

trenutak za oca da pojasni πto to znaËi biti

krπÊanin i potakne svoje dijete na odnos s

Isusom.

2. Koristite usporedbe isvakodnevne dogaaje kako bistepouËili biblijske istine. Isus je koristio

mnogo usporedbi i svakodnevnih dogaaja

koji su bili poznati ljudima kad je

objaπnjavao istine svojega Kraljevstva. Kada

koristimo usporedbe koje djeca mogu

razumjeti i ilustracije koje su im bliske, oni

se s njima mogu poistovjetiti i apstraktni

pojmovi im postaju konkretni, smisleni i

bolje ih shvaÊaju.

Ako pokuπavate objasniti doktrinu

Svetog Trojstva, pokaæite im jaje i zamolite

ih da ga razbiju i otvore kako bi pogledali

od Ëega se sastoji. Upitajte ih: “Koliko

dijelova saËinjava jaje?” Govorite o ljusci,

bjelanjku i æutanjku te kako svi dijelovi

Ëine jednu jedinicu.

Ili moæete dati djeci tri obojene vrpce

— crvenu, æutu i plavu. Zamolite ih da ih

meusobno isprepletu. Tri boje spojene

zajedno Ëine pletenicu. Objasnite da je

crvena vrpca poput Boga Oca, koji nas

voli i opraπta nam naπe grijehe; æuta je

poput Boga Sina koji je stvorio svijet i

umro na kriæu da spasi svakoga od nas; a

plava poput Boga Svetog Duha koji nas

tjeπi kad smo obeshrabreni i pomaæe nam

da æivimo sretan æivot tako πto nas

pouËava o tome πto je dobro, a πto loπe.

Tri razliËite vrpce, ali djeluju zajedno kao

jedna.

Ako voljeni Ëlan obitelji ili prijatelj

umre, iskoristite priliku da svom djetetu

objasnite dragocjeni biblijski nauk o smrti.

3. Koristite slikanje, glazbu iliigru uloga kako biste pouËili vjerskepojmove. Mala djeca mogu bolje

obuhvatiti pojmove preko crteæa, glazbe i

igre uloga, nego samo preko rijeËi.

Zamolite djecu da nacrtaju sliku biblijske

priËe, a nakon toga neka vam je opiπu.

Moæda Êete biti iznenaeni njihovim

shvaÊanjima. Iskoristite svaku priliku da

objasnite doktrine te ispravite kriva

shvaÊanja. Psihologinja Habenicht otkrila je

da je mnogo djece naslikalo odlazak

Adama i Eve tako da se voze u automobilu

u kojemu je vozaË aneo ili Isus. Kad

kaæete: “Adam i Eva su odvedeni iz svog

prekrasnog vrta” (na engleskom “driven

out” znaËi doslovno “odvezen”), postavljate

temelje krivom poimanju. Pazite na izbor

rijeËi, pogotovo kad pouËavate

predπkolsku djecu.

Moæete takoer uËiti djecu pjesme

koje ilustriraju biblijski nauk. Kad uËe o

stvaranju, djeca mogu pjevati pjesme

poput: “Moj Bog tako je velik Bog”, “Dragi

Isus ih je stvorio za nas”, “Bog stvori sve

te sjajne zvijezde”. Djeca mogu i preuzeti

ulogu Adama i Eve kako jedu zabranjen

plod, a nakon πto su bili neposluπni Bogu,

moraju napustiti Edenski vrt. Uzmite

vremena da objasnite da

je grijeh neposluπnost

Bogu i Njegovim

pravilima. Dajte djeci

priliku da svojim vlastitim

rijeËima objasne ono πto

su nauËila.

4. Pruæite mnogoiskustava iz prve ruke.Æivjeti kao Isusov uËenik

znaËi slijediti Isusov

primjer. Kada djeca i

sâma sudjeluju u sluæbi

kao πto je priprema hrane

za siromaπne u svojoj

zajednici, ili spremanje

odjeÊe za stradale od

poplave, otkrivaju istinsko

znaËenje suosjeÊanja za

druge i radosti davanja

sebe, kako je to nauËavao

Isus. Takva iskustva

pruæaju djeci dublje

razumijevanje naπih vjerovanja o istinskom

krπÊanskom ponaπanju i sluæbi drugima.

5. UkljuËite djecu u aktivnostiuËenja. Ako ukljuËite stariju djecu i

tinejdæere u mnogo aktivnosti, to je joπ

jedan uËinkovit naËin da ih pouËite

vjerovanjima crkve. Primjerice, moæete

izrezati novinske isjeËke koji opisuju

teroristiËke napade 11. rujna 2001., ili

tsunami u Indijskom oceanu 2004.

(poplave, poæare ili sliËno...) te ih predati

djeci. Neka proËitaju naslove i kratke

Ëlanke, a onda neka razgovaraju o njima.

Dopustite djeci i tinejdæerima da

postavljaju pitanja i vodite ih u istraæivanju

onoga πto znaju o tim katastrofama, te

kako se one uklapaju u πiru sliku velike

borbe izmeu Boga i Sotone. Poveæite te

dogaaje s obeÊanjima boljeg doma s

Isusom na Nebu.

Kako biste pomogli djeci da shvate

nauk o duhovnim darovima, neka naprave

kratak popis duhovnih darova. Tada ih

podijelite u skupine od dva do Ëetiri Ëlana

i zamolite ih da meusobno podijele

iskustva. Razgovarajte i pomozite djeci da

istraæe i otkriju kako mogu koristiti darove

koje imaju.

Kako biste ih pouËili doktrini o rastu

u Kristu, poveæite djecu s Bogom kroz

molitvu. UkljuËite djecu i tinejdæere u

razliËite vrste molitvenih aktivnosti:

glazbene molitve, biblijske molitve i

molitvena pisma. Ove aktivnosti pomaæu u

poboljπavanju i πirenju njihovog

molitvenog iskustva.

6. Iskoristite video-priloge, DVD-ei sva dostupna audiovizualna sredstva.Poslovica kaæe: “Slika vrijedi tisuÊu rijeËi.”

Pogotovo su u danaπnjem naraπtaju djeca

zaokupljena ekranom — bilo da je rijeË o

televiziji, raËunalu ili dlanovnicima.

Roditelji mogu prikazati DVD ili kratak

video-prilog koji objaπnjava odreene

crkvene doktrine. Primjerice, nakon πto su

pogledali video-prilog o zaπtiti okoliπa,

djeca i tinejdæeri mogu razgovarati o tome

πto znaËi biti dobar upravitelj za Boga.

Moæete ih voditi ka tome da otkriju uloge

koje mogu preuzeti u upravljanju svojim

novcem, talentima, vremenom, okoliπem, i

tako dalje. Nikada nemojte propustiti

priliku da razgovarate s djecom nakon

gledanja video-priloga ili DVD-a. Takvo

razmiπljanje i tumaËenje pomaæe mladima

da shvate vaæne biblijske istine.

Da, æivot je uæurban. Obitelji imaju

sloæene rasporede. Svi neprestano

uzvikujemo: “Nemam vremena!” Ali

povezivanje djece s Bogom trebalo bi nam

biti najpreËe! Moæda neÊemo “pronaÊi”

vrijeme za ovu vaænu zadaÊu, ali moæemo

“stvoriti” vrijeme za povezivanje djece s

Bogom, Vladarom svemira, Bogom koji ih

toliko voli da je bio spreman ærtvovati

vlastitog Sina za njih.

Budimo svjesno usmjereni u

pouËavanje djece da vole i oboæavaju

Boga. Pomozimo im da shvate biblijske

istine onako kako su izraæene u temeljnim

vjerovanjima naπe crkve, jer niπta nije

uzbudljivije nego kada gledamo svoju

djecu kako prihvaÊaju Isusa i nastavljaju

duhovno napredovati.

Linda Mei Lin Koh


©to djeca æele znati

o Bogu?

©to djeca æele znati

o Bogu?DjeËja pitanja moramo uzimati ozbiljno kao i oni sami

Djeca pitaju najËudesnija

pitanja! I ne ispituju samo

svoje roditelje i uËitelje;

ispituju i mene, urednicu

njihovih subotnjoπkolskih

pouka i drugih izdanja. Njihova pisma

me nasmijavaju i tjeraju na razmiπljanje.

Ponekad mi ne daju mira. I dok se

borim za rijeËi i molim za odgovore,

zapanjena sam sliËnostima izmeu

njihovih pitanja i pitanja odraslih ljudi.

Evo primjera ozbiljnih pitanja koja

dobivam, uz poneki biser koji me

razveselio:

Draga urednice Sox, ne razumijem

zaπto svi ljudi ne slijede Isusa. Zar je

Isusu svejedno?

Draga teta Sox, zaπto je Bog stvorio

pËele?

Draga gospoo Sox, moj tata nije

krπÊanin. Misli da nije dovoljno dobar za

Boga.

Draga gospoo Sox, kad sam

neposluπna, da li se Bog na mene ljuti

na isti naËin kao i moji roditelji? Moji

roditelji ne viËu na mene. Oni samo

ozbiljno razgovaraju sa mnom. »ini li to

i Bog, ili mi samo kaæe da Mu je æao πto

sam to uËinila?

Draga urednice Sox, svaki put kad

idem u crkvu, osjeÊam se pospano, a

kada doem kuÊi, razbudim se i pjevam

krπÊanske pjesme. ©to da Ëinim?

Draga teta Sox, imam problem s

iskuπenjem kad moja majka pravi

kolaËiÊe i stavlja ih na stol.

Draga gospoo Sox, jako volim

Isusa. Imam tetu koja je jako bolesna —

ima multiplu sklerozu. Stalno se molim

da ozdravi, ali niπta se ne dogaa! Misliπ

li da je Isus moæe izlijeËiti?

Neki isjeËci iz “Poπtanskog

sanduËiÊa urednice Sox” (koji izlazi

tjedno na zadnjoj stranici Ëasopisa

Primary Treasure) mogu vas nasmijati,

ali vas trebaju natjerati da razmiπljate i

dati vam nadu u buduÊnost naπe crkve

dok ovi mladi krπÊanski mislioci

odrastaju.

Draga gospoo Sox, u πkoli sampovrijedila osjeÊaje jedne prijateljicetako πto sam je nazvala pogrdnimimenima. Traæila sam od Bogaoprost i ispriËala joj se, ali neosjeÊam se kao da mi je oproπteno.

Draga prijateljice, vrlo sam ponosna

na tebe. UËinila si groznu pogreπku, ali

uËinila si i ono πto treba da bi ih

popravila.

Dio je Sotoninog plana da nam dâ

osjeÊaj kao da nam nije oproπteno. Ali

to je laæ. Kada uËinimo ono πto moæemo

da bismo neπto ispravili, kao πto si to ti

uËinila, oproπteno nam je! Bog obeÊaje

da Êe On baciti naπe grijehe na dno

mora i da ih se viπe neÊe sjeÊati.

Traæi Boga da ti pomogne da

osjeÊaπ da ti je oproπteno. Tada reci

sebi: “Bog mi je oprostio. Oproπteno mi

je.”


Draga urednice Sox, iz nekograzloga moj otac je prestao iÊi ucrkvu s nama. Pitam ga svake subotehoÊe li iÊi. On kaæe da je zauzet. ©tomogu uËiniti?

Dragi prijatelju, moli se za svojega

tatu i traæi Boga da iscijeli njegove rane.

Pozovi tatu s vremena na vrijeme,

pogotovo ako sudjelujeπ u posebnom

programu. Zamoli ljude koje poznajeπ i

kojima vjerujeπ da se mole za tvog tatu.

Govori svom tati o radosnim stvarima

koje se dogaaju u crkvi, ili mu

prepriËaj dobre priËe iz propovijedi.

Budi siguran da tvoj tata zna da ga

voliπ bez obzira na sve. Ako ga iπta

dovede natrag u crkvu, to Êe biti ljubav.

Draga urednice Sox, teπko mi jekada pokuπavam biti dobar, ali nijeli istina da trebam biti savrπen?Ponekad imam ruæne snove ukojima ne idem na Nebo. Misliπ li daneÊu otiÊi na Nebo?

Dragi prijatelju, prvo πto moraπ

znati jest da te Bog voli! Jako te voli. Ti

si Njegovo dijete. On te je stvorio. On

æeli da Ga zauzvrat voliπ i da budeπ

sretan dok rasteπ kao krπÊanin i putujeπ

na Nebo. On ne traæi naËine kako da te

sprijeËi da doeπ na Nebo, veÊ naËine

kako da te tamo dovede!

Kada traæimo Boga da nam oprosti

naπe grijehe, On to rado Ëini. Tada

Njegov savrπen æivot preuzima mjesto

naπih greπnih æivota.

To je kao da se voziπ u autobusu za

Nebo, a Isus vozi. Dokle god si u

autobusu s Isusom, iÊi Êeπ tamo kamo

On ide. Ne moraπ se brinuti o tome jesi

li ili nisi u autobusu. Ako voliπ Isusa,

tamo si.

On æeli da nauËiπ napredovati i biti

Mu sliËan, ali to je neπto πto Êete ti i On

Ëiniti zajedno. Dokle god se moliπ i

traæiπ Isusa da ti pomogne, On Êe ti

pokazati sve πto trebaπ promijeniti. On

Êe biti vrlo strpljiv s tobom zato πto On

zna da je ponekad vrlo teπko popraviti

stvari. Dokle god si svjestan da Isusova

sila u tebi Ëini promjene, moæeπ se

opustiti u Njegovoj ljubavi za tebe.

Draga gospoo Sox, bila samzlostavljana. ©to bi Isus uËinio namom mjestu?

Draga prijateljice, Isus æeli da niπta

πto si ti uËinila nije uzrok zlostavljanju

koje ti se dogodilo. Ti nisi skrivila niπta

Ëime bi zasluæila da te netko zlostavlja.

Bolest u osobi koja zlostavlja uzrokuje

takve stvari.

Isus nam obeÊaje da Êe nas

iscijeliti. Ako traæimo Njega da ukloni

grozne misli i osjeÊaje koje imamo, Isus

Êe raditi u naπim umovima da bi nas

iscijelio, iako ponekad za to treba

vremena i struËnih savjetnika da nam

pomognu.

Tako mi je æao da ti se dogodilo

ovo uæasno iskustvo. Nadam se da sada

æiviπ na sigurnom mjestu gdje te nitko

ne moæe ponovno zlostavljati. Ako nije

tako, nadam se da Êeπ i dalje govoriti

odraslim ljudima — poput propovjednika,

uËitelja i policajaca — πto se dogaa, sve

dok ti netko ne pomogne.

Molim se za tebe rijeËima koje

ovdje moæeπ proËitati: “Dragi Isuse,

znam koliko puno voliπ ovu prijateljicu i

da æeliπ da joj se dogaaju samo najbolje

stvari. Znam da si ljut zbog toga πto ju

je netko povrijedio i da æeliπ da ta bol

prestane. Molim Te, pomozi joj da

pronae odraslu osobu koja Êe joj

pomoÊi ako i dalje treba pomoÊ. Molim

Te, pomozi joj da shvati da nije uËinila

niπta πto bi bilo uzrok tom zlostavljanju.

Molim Te, Isuse, pomozi joj da se osjeÊa

Ëistom, lijepom i voljenom ovoga Ëasa.

Amen!”

©EST NA»INA DA ODGOVORITE NADJE»JA PITANJA O BOGU

1. Slušajte pažljivo i s poštovanjem. Pitanje ili način na koji jeono postavljeno može biti smiješno, ili se čak činiti da sesamo po sebi razumije, ali nemojte presjeći komunikacijutako što ćete ga uzimati bez poštovanja.

2. Pitajte dijete što misli što bi odgovor mogao biti. Nastavitepostavljati pitanja kako biste mu pomogli da sámo dođe doodgovora.

3. Odgovarajte na razini djeteta. Izbacite nerazumljive riječi idugačka, teško shvatljiva objašnjenja. (Neki od mojihodgovora su teže shvatljivi nego što bi trebali biti uosobnom razgovoru.) Promatrajte kada oči počnu gasnuti.

4. “Zato što Bog tako traži od nas” dobar je odgovor zamlađu djecu. Pokažite djetetu biblijski redak, ako jeznatiželjno.

5. Ako ne znaš odgovor, reci: “Hajdemo to pronaći.”

6. Ako ne možeš pronaći odgovor, reci to djetetu. Mnogotoga o Bogu je tajna. Neka tako i ostane. Pomozi svomdjetetu da se raduje Nebu, na kojem će neke tajnekonačno biti otkrivene.

(Napomena Ëitateljima: Raspitala

sam se o nevolji ove djevojke. Ona sada

ima skrbnike koji je savjetuju.)

Draga teta Sox, juËer sampronaπla glistu na naπem putu ipokuπala je politi vodom. Ali tada jemoj tata doπao kuÊi i sluËajno jepregazio. Preselili smo je na travu ijoπ sam je malo polila, ali bila jemrtva. Zaπto Bog to Ëini svojimæivotinjama?

Draga prijateljice, drago mi je πto si

pokuπala spasiti glistu. Ni ja ne volim

kada gliste dou na asfalt i uginu.

Polijevanje vodom bila je dobra zamisao.

Moæeπ takoer pokuπati preseliti glistu

na travu odmah, prije nego πto iπta

moæe prijeÊi preko nje.

Bog ne uzrokuje patnju i smrt. To

Ëini Sotona. Kada se Isus ponovno vrati,

grijeh i smrt Êe zauvijek nestati. Niti

jedna glista neÊe umrijeti od suπenja na

putovima ili gaæenja po njoj. Jednako

tako neÊe umrijeti niti jedan Ëovjek.

Aileen Andres Sox, urednica

Ëasopisa “Our Little Friend” i

“Primary Trasure”


Bili smo uzbueni i gotovo u

nevjerici dok smo iπËekivali

naπe prvo dijete. A tada se

ono konaËno rodilo, nakon

osamnaest sati, uz Boæju

milost i uspjeπnu epiduralnu anesteziju.

Gledali smo je, zaljubili se u nju i bili

zadivljeni. Posjetitelji su donijeli balone,

Ëestitke, darove i ljekovite preparate za

mene. Kad smo je odvezli kuÊi, prava

zabava je poËela. Upisali smo se na teËaj

uspjeπnog roditeljstva. Nije bilo uputa

koje bismo mogli lako pronaÊi, niti

referentnih vodiËa. Bili smo samo mi,

dijete kraljica (titula koja je odgovarala

novom zapovjednom lancu u naπem

domu) i nekoliko savjeta za koje smo

smatrali da smo ih nauËili od naπih

roditelja.

Pojavilo se mnogo toga πto roditelje

poËetnike protrese do same sræi i tako

ih izgrauje nabolje: dojenje (zaπto neπto

tako prirodno mora biti tako

zastraπujuÊe stresno, isprepleteno

neuspjehom i boli?); nedostatak sna (je li

Gospod doista zamislio da ljudi moraju

spavati osam sati?); fiziËke promjene

(Ëitaj: strije, oæiljci, i tako dalje);

mentalni i duhovni napredak (skrb o

bespomoÊnom ljudskom biÊu veliËine

lubenice potiËe mudre roditelje da se

oslone na Boga); i duboka ljubav koja

mijenja æivot (voljeti vlastito dijete — to

iskustvo je neπto najbliæe πto Ëovjek

moæe doæivjeti iskustvu Boga).

Imali smo velike planove. Odgojeni

u vrlo razliËitim domovima, moj muæ i ja

zdruæili smo se zajedno da osmislimo

plan roditeljstva koji bi nadmaπio sve

prijaπnje pojmove o odgoju djece. Vodit

Êemo naπu djecu s ljubavlju i Ëvrstim ali

ljubaznim prijekorima. Odgojit Êemo ih

tako da upoznaju Isusa kao svog

najboljeg Prijatelja i bit Êe neprestani

izvor radosti i divljenja prijateljima,

roacima i svim promatraËima. A iz

naπih iskustava odrastanja bili smo

sigurni πto Êemo od roditelja preuzeti i

πto smo se nadali da neÊemo nikada

preuzeti.

»ini kako kaæem, ne kakoËinim

Tijekom svog odrastanja prezirala

sam vrstu “roditeljskog licemjerja”, kako

sam ga nazvala, prema kojem treba Ëiniti

ono πto roditelji kaæu, iako ni oni sami

to ne Ëine. Zavjetovala sam se da Êu biti

majka koja Êe s radoπÊu slijediti ista

pravila koja daje svojem djetetu. Kako

bih mogla traæiti od svoje kÊeri da

popije Ëaπu mlijeka, ako ja sama ne

pijem mlijeko? Kako da opravdam mamu

i tatu koji dijele sobu, dok ona mora

nauËiti spavati sama (ova se borba sada

ponavlja s jednako zbunjenim malim

bratom)? Molili smo se za mudrost, a

Bog nas je blagoslovio djecom koja su

mnogo razboritija nego πto smo

oËekivali — osim πto su pametna i

opraπtaju. Ali zasigurno je bilo trenutaka

kada je jedini odgovor koji sam mogla

dati na njihova pitanja bio: “Zato jer sam

tako rekla”, ili “Zato πto sam tvoja

majka”. Nadam se da sam na jasnom i

suvislom jeziku objasnila rasuivanje

koje stoji iza ovih naredbi.

Poπast subotnjeg jutraUz mjeπavinu smijeha i osude

sjeÊam se strke koja se u mom domu

odvijala u subotnjim jutrima dok sam

bila dijete. Moja draga majka nije æeljela

da njezine kÊeri dou u crkvu a da nisu

savrπeno poËeπljane, da kuÊa ne bude

besprijekorno pospremljena (jer gosti

dolaze na ruËak), da njezin sari (æenska

haljina u Indiji) nije naboran s vojnom

preciznoπÊu i da subotnje haljine ne

budu bez ijedne mrlje nakon doruËka.

Dobrodoπli u strku subotnjeg jutra.

–avao posjeÊuje domove obitelji s

malom djecom dok oËajniËki pokuπavaju

stiÊi u subotnju πkolu. OËituje se u djeci

koja ustaju mrzovoljna i razdraæljiva (da i

ne spominjem kasno ustajanje), koja se

poigravaju sa svojim doruËkom umjesto

da ga jedu, koja su predugo u

kupaonici; ali i u roditeljima koji

odjednom u sebi nemaju blagoslovljeni

subotnji mir i postaju sve razdraæeniji.

Dolazak ovog subotnjeg

uznemirenja uzrok je nestanku osmijeha

s roditeljskih lica dok se pripremaju za

odlazak u crkvu, te ih pretvara u orua

zlovolje koja laju naredbe i odnose

radost subotnjeg dana. Poπast subotnjeg

jutra pojavljivala se u mom domu dok

sam bila dijete, a i sada se Ëesto pojavi.

Vrlo je tuæno da sam i ja preËesto

potpala pod njezin utjecaj i propustila

pruæiti istinski duh Gospodnjeg dana

dok se pripremamo za crkvu.

ProËitala sam poglavlja o majËinstvu

u knjizi Ellen G. White, Temelji sretnog

doma, koja me posramljuju, jer znam da

mogu bolje. Ali hrabrim se Ëinjenicom

da Gospodin moæe pomoÊi i meni i

Sada sam ja mamaIskustvo izmjene uloga

Tema broja


svima nama da ne izgubimo iz vida ono

πto je doista vaæno: obiteljsko zajedniËko

bogosluæje na Njegov subotnji dan.

Nemoj da pozovem oca!Svi smo Ëuli ovakvu prijetnju,

obiËno od majke, kada njezina djeca ne

posluπaju vrlo jasno upozorenje i

iskuπavaju njezinu strpljivost. No, je li

prebacivanje odgovornosti na braËnog

druga uistinu uËinkovito? Baπ i ne. Dok

sam odrastala, moja sestra i ja smo, kao

i mnoga djeca, znale kako to djeluje.

Uznemiri oca previπe puta, i dobit Êeπ

svoje. Uznemiri majku previπe puta, i

smij se na njezin raËun. OËevi po naravi

mogu biti strogi, kao i mnoge majke;

meutim, vjerujem da su majke

blagoslovljene Boæjim darovima

rjeπavanja konkretnih problema. Mnogi

oËajniËki pokuπavaju upravljati svojom

djecom u smjeru odabira dobra umjesto

zla, prije nego πto posegnu za kaznom.

Ovaj uroeni dar traæenja kompromisa

Ëesto zabode noæ u lea, te djeca vrlo

brzo shvate s kime se mogu poigravati.

Moja sestra i ja smo znale Ëiniti to naπoj

majci. A sada ponekad to Ëine i moja

vlastita djeca. U mom sluËaju, ako nisam

sluπala dopredsjednicu, bio je pozvan

predsjednik. A onda mi nije bilo

svejedno, kako sam veÊ napomenula.

U plovidbi vodama discipline, muæ i

ja smo se uvijek slagali da se moramo

meusobno podupirati, biti na istoj

strani i pokazivati jedinstveno lice djeci

(Ëak i ako kasnije ima prostora za

razgovor). Kad naπa πestgodiπnja kÊi

dobije negativan odgovor od mene i

pokuπa prevariti svog oca, on se pozove

na mene, i obratno. Ipak, postoje

trenuci kad ne æeli posluπati moj savjet,

pa se kao obiteljska dopredsjednica

pozovem na predsjednika.

Koju pouku ovdje mogu nauËiti?

Vjerojatno da mnogo toga ostaje isto

unatoË promjenama. Moæemo li reÊi da

su naπi roditelji — bez sve te silne

tehnologije, informacija i dokumentaraca

— ipak znali mnogo toga πto smo od njih

mogli nauËiti? Zasigurno da. Moj suprug

i ja znamo da su naπi roditelji, poput

nas, Ëinili pogreπke. Ali na kraju krajeva,

sve πto su æeljeli jest odgojiti dobru

djecu koja Êe biti vjerna Bogu. Molili su

se za nas, skrbili se za nas i voljeli nas.

Danas naπa metodologija i znanje

mogu biti drukËiji, ali ciljevi su isti.

Mislim da smo i dalje na istoj strani.

Wilona Karimabadi, neovisna

spisateljica iz Ellicott Cityja,

Maryland

Tvoja majka je znala mnogo togaod Ëega se moæeπ pouËiti

NaËin na koji danas odgajamo djecu mnogo je drukËiji od naËina na koji

su naπi roditelji odgajali nas.

Je li doista tako?

Dobar savjet je i dalje dobar savjet, bez obzira je li on upuÊen 1976. ili

2011. godine. I Ëesto su provjereni savjeti koji se prenose s naraπtaja na

naraπtaj vaæniji nego πto mislimo.

Majke odrasle djece podijelile su sljedeÊe vrijedne savjete koje su dobile

od svojih majki, a koji su im pomogli u podizanju vlastitih obitelji — a i danas

vrijede:

“Moja majka i baka su uvijek govorile da trebam biti zadovoljna svojim

izgledom — onim kakvim me naËinio Bog — jer kad nas ljudi gledaju, Bog Ëini

da nas cijene takvima. Primjerice, dok sam odrastala, nisam bila zadovoljna

svojim zubima. Ali kasnije u æivotu ljudi su mi govorili da imam lijep osmijeh.

Kad god bih dobila takvu primjedbu, podsjetila bih se na ono πto su moja

majka i baka rekle. Iako sam smatrala da moji zubi nisu tako lijepi, Bog me je

preko drugih uvjerio da doista imam lijepe zube i lijep osmijeh i da trebam

biti zahvalna za to πto me je Bog stvorio takvu.” — Stella Thomas

“Svakog jutra bih gledala svoju baku kako ustaje rano, prouËava Bibliju i

moli se. Govorila mi je: ‘Nikada se nemoj prilagoditi naËinu onoga koji se

prema tebi ponaπa grubo, nepoπteno i neosjetljivo. Umjesto toga, prilagodi se

Isusovom naËinu i ponaπaj se prema njima ljubazno i s ljubavlju.’” — Ruth

Stavenhagen-Vasconcellos

“Moja draga majka nije mnogo govorila, ali primjerom me puno nauËila.

NauËila me je da nikad ne prestanem moliti za svoju djecu i voljeti ih

bezuvjetno, zato πto se ne moram slagati s onim πto Ëine da bih im pokazivala

bezgraniËnu ljubav. Takoer, fiziËko i duhovno zdravlje idu ruku pod ruku, pa

stoga hranim svoju djecu voÊem, oraπastim plodovima i povrÊem (a desert je

dovoljan samo subotom). — Carol Wright

“Moja majka me nauËila mnogo toga dobrog πto sam pokuπala prenijeti

na svoju djecu, ali evo onoga πto mi odmah dolazi na um: budi vjerna u

desetini, sluæi drugima, govori istinu i dijeli svoje blagoslove.” — Violet

Pulidindi

“Moja majka je koristila nekoliko poslovica. Jedna koje se odmah mogu

sjetiti jest: ‘Kad za neπto nisi sigurna, nemoj to uËiniti!’” — Norma McKellip


Dva pisma i fotografijaDva pisma i fotografijaOno πto je bilo i πto je moglo biti ...

OsjeÊam se kao da

dodirujem dragulje na

kruni”, rekao sam dok mi

je Martha polagano i

bojaæljivo uruËivala staru

kovertu poæutjela papira i istroπenih

krajeva. U njoj su bila dva pisma i

fotografija. Znao sam za njih otprije i

vjerovao sam da su imala veliki utjecaj

na tijek Marthinog æivota. Sada sam ih

ugledao po prvi put.

Prvo pismo je glasilo: “Dragi tata,

zaπto te tako dugo nema kod kuÊe?

Nedostajeπ mi ...” Velika, djeËja slova

bila su napisana olovkom. Neke rijeËi je

sedmogodiπnja autorica izbrisala

gumicom i ponovno napisala.

Drugo pismo je napisano

nalivperom, kako mi se Ëinilo, jer su

linije bile vrlo glatke. Rukopis je bio

sitan, uredan i napisala ga je odrasla

osoba. Pisalo je: “Moæda sada ne

razumijeπ. ... Vrlo sam zauzet. ... Sada

imam drugu obitelj. ... Mislim da je tako

najbolje, a moæda Êeπ i ti jednoga dana

tako misliti. ... Vrijedno uËi i budi

dobra.” Pismo je napisamo 1947. godine.

Zajedno s pismom otac joj je

poslao fotografiju svoje “druge obitelji”.

Na njoj se nalazilo dvoje male djece:

djeËak i neπto mlaa djevojËica koji su

pozirali uredno odjeveni, s kosom koja

vijori na vjetru, lijepo se smijeπeÊi i

izgledajuÊi kao da nemaju niti jednu

brigu na svijetu.

Presavio sam pisma, stavio ih

zajedno s fotografijom u staru kovertu te

vratio Marthi.

VjeËna sjeÊanjaOd svojega djetinjstva Martha je

ispunila dio tatinog nenamjernog

proroËanstva koji se odnosio na

“vrijedno uËi i budi dobra”. Bila je

najbolja uËenica i studentica i zavrπila je

specijalistiËki lijeËniËki studij u

neuobiËajeno kratkom razdoblju — neπto

πto se u njezinoj obitelji nikada nije

dogodilo. Bila je besprijekorna i nikada

nisam Ëuo da je ukljuËena u bilo kakvu

nevolju. Pokazala se vjernom unatoË

protivljenjima i Ëestom ismijavanju na

dræavnom sveuËiliπtu. Molila se mnogo

puta za pomirenje s ocem, ali on bi

uvijek iznova prezrivo odbijao sve

njezine pokuπaje za uspostavljanjem

kontakta.

Martha se nastavila Ëuditi: Zaπto me

moj otac odbija? Jesam li uËinila neπto

loπe Ëime sam to zasluæila? Kakav je

on? Kakvi su moji polubrat i

polusestra?

Godine su prolazile. Martha se

udala i imala vlastitu djecu, ali nije bila

zadovoljna s poloæajem majke. Nastavila

je profesionalnu karijeru u pouËavanju,

davno ostavio.

ReËenica u pismu koja je glasila:

“Mislim da je tako najbolje, a moæda Êeπ

i ti jednoga dana tako misliti ...” puno se

sporije ispunjavala. No, ove rijeËi su se

konaËno poËele ispunjavati — rijeËi

odbjeglog oca koji je tijekom ratnih

zbivanja okrenuo lea vjeri, mladoj æeni

i svojoj djeci kako bi uæivao u prolaznim

uzbuenjima nedopuπtene veze.

Na nedavnom putovanju Martha je

upoznala svojeg polubrata i polusestru

koje je vidjela na fotografiji iz 1947.

godine. Poæeljeli su joj dobrodoπlicu i

rekli joj da im je otac govorio o obitelji

koja æivi u inozemstvu i koja bi nas

mogla pokuπati kontaktirati. Dvoje ljudi s

fotografije bili su u nevjerici kad su Ëuli

za dva pisma i fotografiju. Rekli su:

“Jednostavno ne razumijemo. On je bio

tako dobar prema nama. Kako je mogao

uËiniti tako neπto?” Opisali su ga kao

besprijekornog oca koji ih je volio, bio

oπtrog uma i imao fotografsko pamÊenje.

Bio je sposoban i uspjeπno je zavrπio

sveuËiliπni studij. Imao je uspjeπnu

karijeru u tvrtki koja se bavila tehnikom,

dobro zaraivao i skrbio za obitelj sve

do odlaska u mirovinu, kad su zapoËeli

njegovi zdravstveni problemi.

Iako je bio topao i briæan, nije

mogao sudjelovati u obiËnim

razgovorima. Kad bi se razgovor

pretvorio u to, potiho bi napustio

skupinu, otiπao u stranu te bi ga

pronaπli kako Ëita Ëasopis o tehnologiji.

Dok su opisivali osobine Marthinog

“tate”, nisu spomenuli vjeru.

Razjaπnjavanje povijestiPokazujuÊi staru kovertu, Martha je

zamiπljeno progovorila: “Da sam bila u

kontaktu s ocem, mislim da bi mi bilo

vrlo teπko odræavati moju vjeru. Uvijek

sam se kod kuÊe osjeÊala drukËijom.

Moja majka i sestra voljele su biti s

prijateljima i druæiti se. Ja sam æeljela

biti kod kuÊe i uËiti. Sada sam saznala

da je i moj otac bio takav. Mislim da bi

me on prirodno privukao i da bih

prihvatila njegove vrijednosti.”

istraæivanju i zdravstvenoj skrbi.

Na kraju je primila vijest da je

njezin otac preminuo nakon kroniËne i

teπke bolesti.

Dijelovi slagaliceNeki od nas svjedoka bili smo

uvjereni da je iz oËevog odbacivanja

Marthe proiziπlo i mnogo dobra. Postala

je vrijedna radnica, moæda nesvjesno

pokuπavajuÊi steÊi oËevu naklonost. Ali

Marthi i dalje nije bilo jasno. Ponekad

bismo razgovarali o njezinom ocu, i

onda bi ona ostala zbunjena u vezi s tim

kakav je njezin otac i zaπto ju je tako

Martha je shvatilada je u Boæjem veÊem planuodvajanje od njezinog oca

moæda bilo najboljeza njezino sadaπnje

i vjeËno dobro.

Tema broja


Martha je shvatila da je u Boæjem

veÊem planu odvajanje od njezinog oca

moæda bilo najbolje za njezino sadaπnje i

vjeËno dobro.

Ali koliko je Bog zasigurno plakao

svaki put kad bi se Martha molila:

“Gospodine, molim Te, dovedi mog tatu

kuÊi. Nedostaje mi...”

Gospodin je odmah imao dva

problema. Prvo, da bi doveo njezinog

oca kuÊi, morao bi povrijediti njegovo

pravo na slobodan izbor, πto Bog izabire

ne Ëiniti (uz rijetke iznimke).

Drugo, da je Bog odgovorio na

Marthinu molitvu, unatoË tome πto ju je

iskreno molilo Boæje dijete, to bi moglo

umanjiti njezin utjecaj na dobro u ovom

æivotu i moæda je onesposobiti za vjeËni

æivot.

Pouka dobre priËe ne mora se

puno razjaπnjavati, ali dopustite mi da

vam izreknem malo tumaËenje.

Ako ste dijete iz propalog braka, i

osjeÊate se liπeni sretnog doma, gledajte

na dobro koje moæe proiziÊi iz tog

iskustva. Moæda Êe vaπe iskustvo pruæiti

Bogu naËine da razvije i iskoristi

sposobnosti koje ni ne znate da imate.

Ako ste roditelj koji namjerava

razoriti obitelj bez valjanih biblijskih

razloga, duboko razmislite o straπnim i

dugotrajnim posljedicama koje takav

postupak moæe imati za vaπu djecu. U

Marthinoj priËi proiziπlo je neπto dobra,

ali Ëesto to nije sluËaj.

KonaËno, briæno se molite.

Ponekad dobronamjerna molitva

iskrenog krπÊanina moæda Boga stavlja u

grozan poloæaj. Iako naπe okolnosti

mogu izgledati zbunjujuÊe i nepoπtene,

Bog neÊe siliti volju druge osobe da bi

odgovorio na naπe molitve. Ali znajmo:

Bog moæe izvesti puno dobra iz

nesretnih okolnosti koje strpljivo

podnosimo.

Za razmiπljanje1. Koji æivotni dogaaj vam je

donio najbolnije razoËaranje? Koja

pitanja je pokrenuo u vaπem umu?

2. Kada se osvrÊete unatrag, koje

pouke ste nauËili o sebi? Koje o Bogu?

3. ©to sada znate πto nikada ne

biste znali da nije bilo tog

razoËaravajuÊeg i traumatiËnog iskustva?

4. Na koja pitanja Êete traæiti

odgovor kada susretnete Isusa licem u

lice?

David Bland, lijeËnik na Odjelu

intenzivne njege na SveuËiliπtu Loma

Linda. Martha je pseudonim stvarne

osobe s ovim iskustvom.

Deset dječjih zapovijediza roditelje1. Moje su ruke male; molim vas, ne očekujte od mene

savršenstvo kad pospremam krevet, crtam sliku ili seloptam. Moje su noge kratke; usporite da bih mogaodržati korak s vama.

2. Moje oči nisu vidjele svijeta kao vaše; molim vas,pustite me da ga istražujem; nemojte me nepotrebnoograničavati.

3. Uvijek će po kući biti mnogo posla, a ja sam mali samokratko vrijeme. Molim vas, uzmite vremena pa miobjasnite ovaj čudesni svijet; učinite to dragovoljno.

4. Moji su osjećaji nježni; molim vas, budite osjetljivi zamoje potrebe i nemojte mi čitav dan prigovarati. (Vi nebiste željeli da vam netko prigovara zbog vašeznatiželje.) Postupajte prema meni onako kako bisteželjeli da se postupa prema vama.

5. Ja sam poseban dar od Boga; molim vas, cijenite mekako je to Bog odredio. Smatrajte me odgovornim za

moje postupke, dajte mi smjernice po kojima trebamživjeti i kažnjavajte me s ljubavlju.

6. Da bih mogao napredovati, potrebno mi je vašeohrabrenje, a ne vaša pohvala. Molim vas budite blagis kritikom; znajte da možete kritizirati ono što činim ada pritom ne kritizirate mene.

7. Molim vas, dajte mi slobodu da odlučujem o sebi.Dopustite mi da pogriješim; tako mogu učiti na svojimpogreškama. Tako ću biti spreman da jednog danadonosim odluke koje život traži od mene.

8. Molim vas, nemojte stalno obavljati poslove umjestomene. Ponekad osjećam da moji napori ne ispunjavajuvaša očekivanja. Znam da je teško, ali molim vas, neuspoređujte me s mojim bratom ili sestrom.

9. Ne bojte se ostaviti me preko vikenda samog. Djeci jepotreban odmor od roditelja, kao što je roditeljimapotreban odmor od djece. Osim toga, to je krasannačin da pokažete kako je vaš brak nešto posebno.

10. Molim vas, redovito me vodite u crkvu i na vjeronauk;budite mi primjer. Volim saznati o Bogu što više.

(S interneta)


Pozitivan uzor ima dugoroËan

utjecaj i moæe osnaæiti osobu

za svladavanje mnogih

nedostataka. Svi oËevi imaju

sjajnu priliku i prednost

pruæiti djeci pozitivan primjer druπtveno

korisnog æivljenja. Otac je onaj koji ima

najveÊi utjecaj u æivotu svojega djeteta

— nije to sportaπ, glumac, politiËar, niti

bilo koja druga zvijezda, nego upravo

otac.

Ova odgovorna prilika naglaπena je

u Ponovljenom zakonu 6,6.7, gdje je

roditeljima zapovijeeno oblikovati

osjeÊajni i duhovni æivot svoje djece:

“Ove zapovijedi, πto ti ih dajem danas,

neka ti budu upisane u srcu! Napominji

ih svojoj djeci! Govori o njima ili kad

boraviπ kod kuÊe ili kad si na putu, ili

kad lijeæeπ ili kad ustajeπ!”

Predloæit Êemo jedanaest naËina

koji vam mogu pomoÊi da budete uzor

svojem djetetu.

1. Razvijajte u sebi ono πto æeliterazviti u svojoj djeci. Ako æelite da

vaπa djeca budu strpljiva, budite i vi

strpljivi.

2. Pomozite djeci da se boreprotiv loπe naravi. »inite to tako da

jasno i dosljedno naglaπavate vrline koje

se nalaze u Pismu: “Teæi svim silama za

pravednoπÊu, poboænoπÊu, vjerom,

ljubavlju, postojanoπÊu, blagoπÊu.” (1.

Timoteju 6,11) Ove vrline su Ëesto

suprotne naπoj kulturi, a ipak su toliko

potrebne. PouËavanje djece

suprotstavljanju loπoj naravi dok su mali,

pomaæe im da razviju unutarnju snagu za

hodanje stazom iznad one kojom hoda

mnoπtvo.

3. Pruæajte primjer poπtivanjasvih æena, a posebno vaπe supruge.Odnosite se prema njoj kao prema

vaænom i jednakom partneru. Zanimajte

se za ono πto razmiπlja i osjeÊa. Traæite

njezino miπljenje u svim vaænim

pitanjima. Uvijek joj odgovarajte

ljubazno i blago. Dijelite kuÊne poslove.

Cijenite i priznajte njezina postignuÊa.

Uvijek iskazujte ljubaznost izrazima

poput “hvala”, “molim te” ili “nema na

Ëemu”, zatim otvaranjem vrata ili

pomaganjem pri oblaËenju kaputa.

4. Poklanjajte pozornost i ljubavvaπoj supruzi, a ne samo djeci.Pokazujte ljubav zagrljajima i dræanjem

za ruke, a pozdravljajte se poljupcima.

Izlazite zajedno.

5. Budite odani. Ne kritizirajte i

ne ogovarajte æenu iza njezinih lea,

govoreÊi stvari poput: “Moja æena je

tako πkrta. Pazi i prigovara za svaku

potroπenu lipu.” Takva nelojalnost krπi

biblijsku uputu roditeljima: “A vi, oËevi,

ne ogorËujte djece svoje...” (Efeæanima

6,4)

6. Pokaæite djeci da vam jeobitelj najvaænija. Provoenje vremena

s obitelji mora biti glavni dogaaj, a ne

neπto usputno.

7. Budite dosljedni. Jedan od

najboljih naËina da pouËite djecu

dosljednosti jest da i vi budete dosljedni

prema svojoj æeni i djeci.

Najjednostavniji naËin za to je da jasno

kaæete svojem djetetu: “Ako me ikad

vidiπ da Ëinim neπto za πto smatraπ da je

krivo, neljubazno ili sebiËno, æelim da

mi to kaæeπ.”

8. Budite aktivni u crkvi i uπkoli svoje djece. Pokaæite svojoj djeci

da su duhovni æivot i zdravlje bitni.

Nikad ne budite otac koji samo odvozi

djecu u crkvu ili πkolu. Budite tamo.

Budite ukljuËeni.

9. Upoznajte djecu s vaπimvrijednostima. Dosljedno i jasno

razgovarajte sa svojom djecom o

vrijednostima koje smatrate vaænima.

Jedan umirovljeni vojni general je rekao:

“Domoljublje je vaæna vrijednost koju je

moj otac usadio u mene.”

10. Neka vaπa djeca znaju dacijenite njihovo obrazovanje i ljudekoji ga pruæaju. Podupirite njihove

uËitelje, πkolske sluæbenike i njihove

poduhvate. PosjeÊujte njihove priredbe

te πkolske, uËiteljske i roditeljske

sastanke.

11. Pruæajte primjer uËinkovitogrjeπavanja sukoba. Autorica Elizabeth

Hartley-Brewer je o tome napisala:

“Neprestani sukobi naruπavaju odnose i

uniπtavaju obitelji. Sukobi ostavljaju

duboke oæiljke na djeci. Obiteljski

sukobi Ëesto leæe u pozadini

tinejdæerskog oËaja koji se oËituje u

depresiji i samoubojstvu. Sigurnim i

zadovoljavajuÊim rjeπavanjem sukoba

razvija se emocionalna zrelost i

sposobnost. Djeca to moraju nauËiti od

odraslih.”

Victor M. Parachin

Za razmiπljanje i razgovorMoj voljeni suprug mi ne æeli

pomoÊi u kuÊanskim poslovima. Kako

da ga motiviram?

Moj suprug je nepopravljivi

“grlitelj”. Mrzim njegova nasumiËna

grljenja svih ljudi, a posebno æena. ©to

Ëiniti?

Moj suprug je savrπen. Pomozite!

* * *

Moja draga æena si stvarno daje

oduπka pri kupnji. Kako da joj

pomognem? Nismo bogati!

ZahvaljujuÊi njihovom bogatom

djedu i baki — roditeljima moje æene —

moji tinejdæeri su lijeni i snobovi u

oËima druge djece. Pomozite mi!

Moja æena æeli da budem savrπen.

Kako je mogu urazumiti?

Jedanaest prijedloga kako otacmoæe utjecati na svoje dijete

Tema broja


Utjecaj domaNa roditeljima leæi odgovornost uloge prvog djetetovog uËitelja, propovjednika i uzora

Gospodin me je nedavno

iznova osvjedoËio o potrebi

vaænog djela koje mora biti

obavljeno u domu. Svim

roditeljima koji se izjaπnjavaju

kao vjernici u skori Kristov povratak

predano je sveËano djelo pripreme, tako

da oni i njihova djeca mogu spremni

susresti Gospodina pri Njegovom povratku.

Malo je roditelja koji shvaÊaju koliko

je vaæno svojoj djeci pruæiti utjecaj

poboænog primjera. To je mnogo snaænije

od obiËne pouke. Niti jedno drugo

sredstvo nije tako uËinkovito u pravilnom

odgoju djece. Djeca i mladi moraju imati

istinski primjer u Ëinjenju dobra da bi

uspjeli u nadvladavanju grijeha i

usavrπavanju krπÊanskog karaktera. Ovaj

primjer trebaju imati u æivotu svojih

roditelja. Da bi uπli u Boæji grad i radovali

se nagradi pobjednika, netko im mora

pokazati put. Kad roditelji æive poboænim i

dosljednim æivotom, time posao koji stoji

pred njihovom djecom Ëine Ëistim i jasnim.

Boæja je Ëeænja da roditelji svojoj

djeci budu utjelovljenje naËela predanih u

Njegovoj RijeËi. Neka njihov cilj bude

odgojiti djecu za Boga. Da bi zadræali noge

svoje djece na uskom putu, bit Êe

potreban vjeran trud i neprestana molitva

— no, moguÊe je odgojiti djecu i mlade da

vole Boga i da Mu sluæe. MoguÊe je

usaivati naËela pravednosti sve dok æelje i

sklonosti srca nisu u skladu s Boæjim

umom i Njegovom voljom. Kada oËevi i

majke shvate odgovornost koja na njima

leæi i odgovore na pozive Boæjeg Duha koji

ih zove na ovaj zanemareni posao, u

domovima Êe se vidjeti takve promjene

ljudskih æivota zbog kojih Êe se aneli

radovati. ...

Rasti zajednoPrednost je roditelja i djece da rastu

zajedno u Kristovoj milosti. Oni koji se

usklade s uvjetima danim u Boæjoj rijeËi

pronaÊi Êe obilnu zalihu za svoje duhovne

potrebe i silu pobjede. Dok osjeÊaju

potrebu za tom miloπÊu kojom nas samo

Nebo moæe snabdjevati i koju Krist daje

svakome tko traæi, postat Êe sudionici u

nebeskom daru.

Oni koji su prihvatili biblijsku istinu

trebaju opreznije dræati tu istinu. Trebaju

nastaviti upoznavati Gospodina,

prikupljajuÊi u svoje duπe nebesku

svjetlost. Ali na tome ne smiju stati.

Trebaju prenositi primljenu svjetlost i

znanje. Gospodin oËekuje od roditelja da

poduzmu ozbiljne i ujedinjene napore u

odgajanju svoje djece za Njega. U domu

moraju njegovati milost Duha, tako πto Êe

na svim svojim putovima priznavati Njega

koji nas je posveÊenjem Duha obeÊao

usavrπiti za svako dobro djelo. ...

Roditelji moraju razumjeti iskuπenja s

kojima se mladi svakodnevno suoËavaju,

kako bi ih mogli nauËiti nadvladati. U πkoli

i svijetu postoje utjecaji od kojih ih

roditelji moraju Ëuvati. Bog æeli da svoje

oËi odvratimo od ispraznosti, zadovoljstava

i ambicija svijeta te da ih usmjerimo na

slavnu i besmrtnu nagradu koju Êe dobiti

oni koji ustrajno trËe utrku koja je pred

njih postavljena u Evanelju. ...

Gospodin uskoro dolazi i moramo se

pripremiti za taj sveËani dogaaj. Moja

braÊo i sestre, neka vaπ svakodnevni æivot

u domu otkrije æiva naËela Boæje rijeËi.

Nebeska orua suraivat Êe s vama dok

Ëeznete dostiÊi mjerilo savrπenstva i dok

Ëeznete pouËiti svoju djecu kako da

usklade svoje æivote s naËelima

pravednosti. ...

Ujedinjen naporRoditelji trebaju biti ujedinjeni u

svojoj vjeri kako bi mogli biti ujedinjeni u

naporima da odgoje djecu u vjeri u istinu.

Na majci u posebnom smislu leæi

odgovornost oblikovanja umova male

djece. Ali otac bi trebao svoje duænosti u

domu osjeÊati dublje nego πto to obiËno

Ëini. Na njemu, kao i na majci, leæe

odgovornosti rada za duhovnu dobrobit

svoje djece. ... Neka roditelji rade

jedinstveno, usaujuÊi u srca svoje djece

naËela pravednosti. ...

Misijski rad u domu je najvaæniji rad.

Naπa prva zadaÊa bi trebala biti da

prenesemo tu svjetlost onima s kojima smo

povezani obiteljskim i krvnim srodstvom. S

naπe strane ne smije biti zanemarivanja u

poduzimanju krajnjih napora da bismo im

omoguÊili razumijevanje onoga πto smo

primili. ...

Krist Ëeka na suradnju ljudskih orua,

kako bi mogao osvjedoËiti srca naπe djece

i mladih. Nebeska biÊa silno Ëeznu vidjeti

kako roditelji poduzimaju potrebnu

pripremu da oni i njihova djeca ostanu

odani Bogu u nadolazeÊem sukobu i uu

kroz vrata u Boæji grad. ...

Ellen G. White, “Adventist Review

and Herald”, 12. listopada 1911.

Utjecaj domaNa roditeljima leæi odgovornost uloge prvog djetetovog uËitelja, propovjednika i uzora


Gabrijeliz KninaGabrijeliz Knina

Gabrijel JoziÊ iz Knina doista

je neobiËno dijete. Od

najranije dobi pokazuje

zanimanje za matematiku i

Ëitanje. S Ëetiri i pol

godine Ëita svoju prvu djeËju Bibliju.

Zna se da djeca mogu dobro pamtiti pa

sam, kad sam Ëuo i vidio kako Gabrijel

teËno Ëita, pomislio da mu je mama

Ëitala Bibliju, a on je zapamtio

proËitano. Stoga sam ga ispitao Ëitanje

napreskokce. TeËno je Ëitao dogaaj o

Noi, usporedbu o izgubljenom sinu,

izvjeπtaj o oluji na moru, opis Isusovog

druæenja s djecom, i tako dalje. Bila je

tu i uËiteljica iz osnovne πkole. Pitao

sam je kako procjenjuje Gabrijelovo

Ëitanje. Ona je izrazila svoje struËno

miπljenje da taj djeËak Ëita kao da je

zavrπio treÊi razred.

Napisao sam na ploËu broj jedan.

On je proËitao: “Jedan.” Dodao sam joπ

jednu jedinicu. On je proËitao:

“Jedanaest.” Dodao sam joπ jednu

jedinicu. On je proËitao: “Sto jedanaest.”

Napisao sam broj pet i dodao dvije

niπtice. On je proËitao: “Petsto” — i

dodao: “Kuna”. Napisao sam brojku dva

i potom nula, nula, pet. On je proËitao:

“Dvije tisuÊe pet.”

Mama Marina svjedoËi da ga niπta

posebno nije uËila. Ali je on stalno

pitao: “Koje je ovo slovo? Koji je ovo

broj?” — a ona mu je odgovarala.

Gabrijel Ëita svoju Bibliju svaki dan. Zna

se moliti. Pomalo veÊ broji i na

engleskom jeziku.

U svom pastorskom radu sreo sam

mnogu djecu tog uzrasta koja znaju

prepoznati i do pedeset marki

automobila, starih i novih. Jer ih to uËe.

Naæalost, Ëuo sam i kako su neka djeca

nauËila psovati. U jednom posjetu smo

supruga i ja razgovarali s jednom bakom.

Otac i majka su bili na poslu pa se

djeËaËiÊ poËeo dosaivati jer se osjeÊao

zanemarenim. Traæio je pozornost i

poËeo je buËiti i psovati. Baka je

viknula: “Dosta! Od koga si to Ëuo? Sram

te bilo!” BuduÊi da mala djeca ne znaju

glumiti, on je, kao iz topa, odgovorio:

“Od tebe!”

U odgajanju djece roditelji bi

svakako morali imati odreeni cilj. Dijete

Êe se razvijati u onom smjeru u kojem

ga roditelji oduπevljavaju i pouËavaju.

Tako djeca mogu nauËiti mnogo

korisnoga iz Biblije — o stvaranju,

prirodi, Bogu, dobroti, praviËnosti,

oprostu — umjesto da ih prepuπtamo

uËenju imena nogometaπa, pjevaËa, vrsta

automobila ili nekim drugim manje

vaænim znanjima. Mnogo nepotrebnih

znanja nauËit Êe, naæalost, usput,

kasnije.

Takoer je pogreπno kad roditelji

usmjeravaju svoju djecu na odabir struke

koju su oni æeljeli, ali iz nekih razloga

nisu uspjeli. Tako su neki mladi morali

studirati pravo, iako to nisu voljeli,

umjesto neke druge struke u kojoj su se

odliËno snalazili. Roditelji uvelike mogu i

trebaju pravilno usmjeriti svoju djecu.

NaËinio sam anketu u nekoliko

naπih mjesnih crkava, postavljajuÊi

pitanje: “Kad bi Isus danas doπao, bi li ti

bio spaπen(a)?” Isto sam pitanje postavio

i u djeËjim odjelima. Kao po pravilu,

odrasli su odgovorili s “da” u osamdeset

posto sluËajeva, a oko dvadeset posto s

“ne” ili “nisam siguran”. A djeca u svim

crkvama i odjelima gdje sam ih anketirao

odgovorila su sto posto s “da”. To znaËi

da djeca dobro razumiju biblijske pouke

od svojih roditelja i uËitelja te da djeËji

uËitelji u crkvi uspjeπno obavljaju svoj

posao. Djeci treba dati najveÊu moguÊu

duhovnu podrπku!

A naπ Gabrijel je u djeËjem odjelu

u kninskoj crkvi — sâm. Dakako, isplati

se mnogo truditi i za samo jednoga

uËenika u razredu djeËje subotnje πkole;

on je dragocjen u Isusovim oËima i on

takoer Ëeka Isusov dolazak.

Mr. Ivan –idara

“I dijete se poznajepo onome πto Ëini,

je li Ëisto i pravednodjelo njegovo.”(Izreke 20,11)

Darovita djeca

“Boæja namjera s djecom koja rastu u naπimdomovima mnogo je πira, dublja i viπa negoπto to naπ ograniËeni razum moæe shvatiti.”

— Ellen G. White, Odgoj, str. 233


Prema istraæivanju meu

krπÊanima, postoje dva glavna

razloga zaπto se ne molimo

onoliko koliko bismo trebali.

Prvi izgovor je: “Imam previπe

posla.” Drugi izgovor bi trebao uzdrmati

Crkvu: “Ne znam kako da se molim.”

Mnogi od anketiranih odrastali su u

krπÊanskim obiteljima.

Mala djeca su po prirodi ratnici

molitve. U svojoj neduænosti usrdno traæe

Boga i svim srcem vjeruju da je On moÊan

te da odgovara na njihove molitve.

Roditelji, bake i djedovi, uËitelji u

subotnjim πkolama, propovjednici, stariji

roaci i mnogi drugi imaju odluËujuÊi

utjecaj na djecu u razvoju i na jaËanje

njihovog molitvenog æivota. Ako to ne

rade dobro i ako djecu viπe obeshrabruju

nego πto ih potiËu na molitvu, djeci Êe

kasnije kao odraslima biti mnogo teæe da

postanu uspjeπni molitelji. Molitva je

odluËujuÊa za krπÊanski naËin æivljenja. Bez

nje ne moæemo aktivno komunicirati sa

æivim Bogom kojemu sluæimo.

Moramo shvatiti jednu vrlo vaænu

Ëinjenicu: molitve male djece nisu samo

vjeæbanje za buduÊnost. Kad se djeca

mole, to nije samo “lijepo i dirljivo”, nego

snaæno! Navest Êemo nekoliko prijedloga

kako da potaknete svoju ili povjerenu vam

djecu da postanu molitelji koje Bog moæe

upotrijebiti.

1. Budite dobar primjer u molitvama.

Ako djeca vide dobar primjer, velika je

vjerojatnost da Êe razviti dobre molitvene

navike.

2. Roditelji, ako to joπ ne Ëinite,

poËnite πto prije sa zajedniËkim molitvama

kao braËni par. Vidjet Êete kako Êe Bog

blagosloviti vaπu obitelj.

3. Dajte priliku svojemu djetetu da se

moli s vama u kuÊi, u crkvi, ili bilo gdje

drugdje. ©to viπe vjeæbate molitvu u

svakodnevnom æivotu, to Êe viπe vaπe

dijete razgovor s nebeskim Ocem smatrati

neËim uobiËajenim i prirodnim, poput

disanja.

4. »itajte psalme i zajedniËki pjevajte

hvale Bogu. Molite se Gospodinu rijeËima

psalama, najuzviπenijom hvalom koja je

namijenjena samo Njemu.

5. »ak i kad se dogodi neπto loπe,

bilo kakva sitnica, uËite djecu da

zahvaljuju i za taj blagoslov. NauËite

meusobno ukazivati na Boæje blagoslove.

6. Pomozite djeci da prate odgovore

na molitve. Vrlo Ëesto ne zahvaljujemo

Bogu za to πto odgovara na molitve. Jako

je vaæno da nauËimo djecu da u svom

æivotu traæe Boæje odgovore i da vide kako

se Bog brine za sve πto rade. Govorite im

kad Bog odgovori na vaπu molitvu, i

potiËite ih da i oni vama kaæu kad Bog

odgovori na njihove molitve. SvjedoËanstvo

o ispunjenim molitvama snaæno jaËa vjeru!

7. Pomozite djeci da uvide ljepotu

Boæjeg stvaranja: “Pogledaj ovaj predivan

zalazak sunca!” ili: “Pogledaj ovo divno

raznobojno cvijeÊe koje je Bog stvorio da

bismo uæivali u njegovoj ljepoti!” i sliËno.

Bit Êete iznenaeni koliko Êe brzo djeca

poËeti primjeÊivati ljepotu Boæjeg stvaranja

kad toga postanu svjesna.

8. Odredite najmanje jednu veËer

tjedno kao obiteljsku veËer. Radite neπto

zajedno, zabavite se, a zatim se zajedno

molite. Svatko moæe reÊi Bogu zahvalnost

za ostale Ëlanove obitelji. Molite se za

svoje potrebe.

9. Blagoslivljajte svoju djecu kad

uveËer idu na spavanje. Moæete primijeniti

rijeËi iz Brojeva 6,24-26: “Neka te

blagoslovi Jahve i neka te Ëuva! Neka te

Jahve licem svojim obasja, milostiv ti bude!

Neka pogled svoj Jahve svrati na te i mir ti

donese!” Kad se djeca mole s roditeljima i

primaju blagoslov, to je neπto jako

vrijedno.

10. Kad se sretnete s nekim tko ima

potrebe, Ëovjekom u nevolji ili

beskuÊnikom, molite se za njega. PotiËite

djecu da se i ona mole za takve. Molite

Boga da vam pokaæe moæete li na neki

naËin pomoÊi tom Ëovjeku.

11. Uvjeravajte svoju djecu u Boæju

nazoËnost time πto Êete se moliti da ih

Bog Ëuva. Razgovarajte s djecom o

obeÊanjima koja nam Bog daje u svojoj

RijeËi. Za djecu koja su bojaæljiva postoji

snaæno obeÊanje u Psalmu 91,11: “Jer

anelima svojim zapovjedi da te Ëuvaju na

svim putima tvojim.”

12. Odredite posebne trenutke za

molitvu i neka oni postanu dio obiteljske

tradicije. Tako Êe vaπa djeca shvatiti da je

molitva prirodan sastojak svega πto obitelj

zajedniËki radi. Moæete se moliti za onoga

tko ima roendan: smjestite ga nasred sobe

i molite se za njega. Moæete se moliti kad

netko postigne neki uspjeh, kad zavrπi

πkolu ili sliËno. Molite se jedni za druge i

recite Bogu zbog Ëega ste zahvalni.

13. Dajte djeci prilike da se mole za

vas i vaπe potrebe. Trebaju shvatiti da

cijenite njihove molitve. Pitajte ih za koje

njihove potrebe æele da se vi molite.

14. Molite se zajedno prije vaænih

ispita, testova, natjecanja na kojima

sudjeluju i sliËno. NauËite ih da se mole za

mudrost, hrabrost, poπtenu igru i sliËno.

15. Molite se sa svojom djecom za

πkolu, uËitelje, prijatelje i sve πto im je

vaæno.

16. UkljuËite se u crkvene molitvene

aktivnosti kao πto su, primjerice, lanci

molitve.

17. Kao obitelj postanite molitveni

svjetionik: molite se za svoje susjede.

18. Idite na molitvene πetnje po

vaπem kraju. Molite se za susjede, πkole,

prodavaonice i ustanove pored kojih

prolazite.

19. Molite se zajedno za donoπenje

vaænih obiteljskih odluka kao, primjerice,

kupnju novog automobila, kada i kamo iÊi

na odmor, kako pomoÊi drugim ljudima i

sliËno.

20. Zapisujte sve u obiteljski

molitveni dnevnik. Zalijepite u njega slike

Ëlanova obitelji, prijatelja, misionara,

propovjednika i drugih za koje se zajedno

molite. Nemojte zaboraviti ispisivati

stranice Ispunjene molitve.

21. Molite se u obitelji za neku

kulturoloπku ili etniËku skupinu. Pokuπajte

saznati neπto o njoj i molite se da u toj

skupini nastane crkva. Molite se da djeca i

cijele obitelji dou ka Kristu.

22. Molite se za vaπu zemlju i njezine

vlasti. UËite djecu da je vaænije moliti se za

vlast negoli je kritizirati.

Zapljusnuti ste molitvenim

prijedlozima, zar ne? Nemojte se truditi

sprovesti ih sve odjednom. PoËnite tako

πto Êete kao odrasli biti dobar primjer

molitelja. Zatim odaberite nekoliko zamisli

koje najviπe odgovaraju vaπoj obitelji. Kako

budete postupno zajedniËki rasli u

molitvama, vaπ molitveni æivot Êe postajati

bogatiji, i za vaπu djecu Êe biti blagoslov

kad su okruæena molitvenim naËinom

æivljenja. Molite se da vaπa djeca uz pomoÊ

ovih iskustava budu jaka u vjeri i molitvi!

Priredila: Ljiljana ∆iriÊ

UKLJU»IMO DJECU U MOLITVUPraktiËan naËin da potaknemo djecu na molitvu


Æivot je pun oËekivanih i

neoËekivanih promjena. Jedno

od najturbulentnijih razdoblja u

æivotu je tinejdæersko doba. Uz

tjelesne promjene, tinejdæer

doæivljava burna emocionalna previranja

sliËna erupcijama vulkana. U ponaπanju

tinejdæera Ëeste su promjene s kojima se

roditelji i drugi koji brinu o njemu teπko

nose. Neprilagoeno i neugodno ponaπanje

tinejdæera tipiËno je za tu dob.

Majka i otac se Ëesto oËajni pitaju

gdje su pogrijeπili u odgoju svog djeteta.

Puno su ulagali, a rezultata, Ëini se, nema.

Dogaa se da jedan drugog okrivljuju za

preveliko popuπtanje ili pak prestrogo

ponaπanje prema djetetu. To stvara

dodatnu napetost u obitelji. Jednostavno

ne prepoznaju svoje dijete koje je do juËer

bilo posluπno, a sad se odjednom

pretvorilo u buntovnika koji otvoreno

odbija posluπnost, grubo odgovara na

svaku uputu i sluæi se ruænim rijeËima. Svi

pokuπaji da ga vrate u odreene okvire

ostaju bezuspjeπni.

Na svom putu prema odraslosti i

samostalnosti, tinejdæeri traæe odgovore na

mnoga pitanja. Jedno od najvaænijih pitanja

koje postavljaju je: “Da li me roditelji

istinski vole i prihvaÊaju?” Duboko u srcu

svako dijete ima veliku æelju da ga otac i

majka vole i prihvaÊaju.

UobiËajeno je da roditelji vole svoje

dijete, i veÊina roditelja osjeÊa neizmjernu

ljubav prema svom djetetu. Ali postavlja se

pitanje koliko uspjeπno roditelji prenose

djetetu svoju ljubav. Za razliku od odraslih,

djeca lakπe prihvaÊaju ono πto gledaju i

viπe su orijentirana prema ponaπanju nego

prema rijeËima. Svima nam je drago Ëuti:

“Volim te!” Za odrasle ovaj izraz ima veÊe

i dublje znaËenje nego za dijete. To

svakako ne znaËi da djetetu ne treba

verbalno izraæavati ljubav. Meutim, da bi

tinejdæer mogao osjeÊati istinsku i pravu

roditeljsku ljubav, roditelji moraju znati

kako je uspjeπno prenijeti, kao i kojim

postupcima πalju djetetu suprotnu poruku,

a da toga moæda nisu svjesni.

Posebno je vaæna uloga oca.

Provedena istraæivanja su dokazala da djeca

koja su povezana s ocem i imaju njegovu

podrπku, lakπe ostvaruju planove u æivotu i

sposobnija su donositi vaæne odluke.

Vjeruju da su vaæna, jer im je otac to

rekao i pokazao. Istina je da su oËevi zbog

prezaposlenosti obiËno premalo ukljuËeni

u svakodnevni æivot djeteta. Iako su Ëak

fiziËki prisutni kod kuÊe, ponekad su

mislima odsutni, ili se viπe druæe s

televizorom i kompjutorom nego s djecom.

Umjesto da budu srediπnje osobe u æivotu

djeteta, naæalost, sami sebe stavljaju na

periferiju. Jedno zanimljivo istraæivanje

provedeno meu djecom upuÊuje na

znaËajan suodnos izmeu djeËje percepcije

oca i Boga kao nebeskog Oca. MoÊ oËeva

utjecaja u domu je doista od bitne vaænosti

ne samo za emocionalni, veÊ i za duhovni

razvoj djeteta.

Djeca imaju izvanrednu moÊ

zapaæanja. Zapaæaju mnogo toga za πto

mislimo da ih ne zanima. Gledaju πto i

kako rade mama i tata, promatraju njihovo

ponaπanje dok sjede i razgovaraju, dok

jedu, gledaju televiziju ili rade bilo πto

drugo. Zanimljiv je fenomen da djeca znaju

Ëitati “izmeu redaka” i da uspjeπno

registriraju i neizgovorene poruke. Ona

donose zakljuËke, izgrauju stavove,

stvaraju svoj sustav vrijednosti i zamisao o

dobrom i loπem.

Rana iskustva u obitelji vaæna su za

buduÊi æivot djeteta, njegovo stvaranje

slike o samom sebi, kao i njegov odnos

prema drugima. Istina je da su djeca danas,

viπe nego ikada ranije, izloæena

mnogobrojnim utjecajima izvan doma.

Suptilno i moÊno djelovanje filmova,

televizije, interneta, reklama u bilo kojem

obliku, stavova prijatelja i primjera

ReÊi “Volim te”nije dovoljnoKako pokazati ljubav prema tinejdæeru

“Dragi moji mladi prijatelji,uvijek gledajte na Isusa.Samo tako moæete stalnogledati Boæju slavu. Isus jevaπe svjetlo, æivot, mir ivjeËna sigurnost.” — Ellen G.White, Youth’s Instructor, 23.listopada 1902.

Tinejdæeri


poznatih osoba ne moæe se zanijekati. Ali

znajmo: utjecaj obitelji ipak nadilazi sve

ove utjecaje i najsnaænije djeluje na æivot

djeteta.

Prioritet broj jedan je osigurati

djetetu toplo obiteljsko ozraËje. Ono ne

nastaje tek tako, spontano i bez ulaganja.

Postiæe se gajenjem otvorenih i pozitivnih

razgovora o problemima, bez njihovog

guranja “pod tepih”. U obiteljima s toplim

ozraËjem osjeÊaji se ne prikrivaju, veÊ

jasno pokazuju. Posebno treba istaknuti da

je za toplo obiteljsko ozraËje vaæno nauËiti

ispravno se nositi s negativnim emocijama,

kao πto je primjerice ljutnja. Ako se ne

rjeπava na pravi naËin, ljutnja ima snagu da

razori æivot.

Ponaπanje tinejdæera Ëesto nije

ugodno ni lijepo. »ak im i izgled moæe biti

neobiËan. Mnogi biraju neobiËne frizure i

boje kose. Nedavno sam na tramvajskoj

postaji vidjela djevojku s kosom

podijeljenom u Ëuperke, od kojih je svaki

bio druge boje. Imala je mreæaste Ëarape s

dodatno asimetriËno naËinjenim rupama po

potkoljenicama i natkoljenicama.

Bez obzira kako izgleda, kako se

ponaπa i πto je uËinio, roditelj treba voljeti

svog tinejdæera. Tinejdæeri nisu mladi

odrasli. Oni su djeca u tranziciji. Mogu

puno toga znati i biti uspjeπni u mnogim

aktivnostima, ali emocionalno su joπ djeca.

Roditelj im treba pokazati da ih voli i u

prilikama koje mu nisu po volji i drage. Na

taj naËin im pomaæe u procesu sazrijevanja

i odbacivanja neprihvatljivog ponaπanja.

Ukoliko roditelj tinejdæeru pokazuje da ga

voli samo kad je dobar i posluπan, kad Ëini

ono πto roditelj od njega oËekuje, dijete se

neÊe osjeÊati istinski voljeno, gradit Êe

loπu sliku o sebi i osjeÊat Êe se

nekompetentno.

Da bi mogao dati ono najbolje od

sebe, tinejdæer treba osjeÊati bezuvjetnu

roditeljsku ljubav. Njegov emocionalni

spremnik mora biti ispunjen. Ponaπanje

tinejdæera, njegovo zadovoljstvo, ljutnja,

depresija, radost, posluπnost ili

neposluπnost ovise o tome u kojoj su mjeri

ispunjene njegove emocionalne potrebe.

©to je emocionalni spremnik puniji, bit Êe

viπe pozitivnih osjeÊaja i dobrog ponaπanja.

OsjeÊaj bezuvjetne roditeljske ljubavi,

osjeÊaj sigurnosti i osobne vrijednosti

prijeko su potrebni djetetu za uspjeπno

suoËavanje s pritiscima vrπnjaka i drugim

zahtjevima druπtva.

Ljutnja je vrlo snaæna emocija koja

moæe, ako se ne rjeπava na pravi naËin,

poniπtiti mnogo dobrog πto je roditelj

uËinio u odgoju svog djeteta. Ako roditelj,

izazvan loπim ponaπanjem, nekim

postupcima ili rijeËima djeteta odvrati

emocionalno burno — teπkim rijeËima i

nekontroliranim ponaπanjem — samo Êe

pogorπati situaciju. Tinejdæeri su izrazito

ranjivi, najranjivija skupina u druπtvu.

Ukoliko su takve pretjerane roditeljske

reakcije Ëeste, dijete gubi poπtovanje

prema roditelju. Takvim svojim pretjerano

burnim reakcijama roditelj prekida

komunikaciju. Tinejdæer viπe ne dolazi

roditelju napuniti svoj emocionalni

spremnik. Na njega tada snaænije djeluju

pritisci vrπnjaka kojima je izloæen. Uz to

postoji i poveÊana opasnost da bude

izmanipuliran od strane raznih sumnjivih

skupina te pojedinih odraslih osoba koje

zlorabe razoËarane tinejdæere koji traæe

svoje mjesto u svijetu odraslih.

Loπe i neprihvatljivo ponaπanje

tinejdæera na putu prema neovisnosti je

test na kojemu mnogi roditelji padaju.

Roditelji ne bi smjeli dopustiti da ih toliko

obuzme ljutnja da izgube nadzor nad

svojim ponaπanjem. Svoje osjeÊaje mogu

izraziti na Ëestit i prikladan naËin, bez vike

i galame, prijetnji, vrijeanja, etiketiranja

djeteta i drugih ekstremnih postupaka.

KljuËno je zadræati nadzor nad

ponaπanjem, jer πto ËeπÊe roditelj pred

djetetom gubi nadzor nad svojim

ponaπanjem, to Êe ga dijete manje

poπtovati. Izljevi ljutnje i bijesa zatvaraju

vrata i podiæu zid izmeu roditelja i

djeteta.

Ne treba zaboraviti da vrata za

razgovor i punjenje emocionalnog

spremnika tinejdæera moraju uvijek biti

otvorena.

Nepodijeljena paænja je joπ jedna

potreba tinejdæera da bi se osjeÊao istinski

voljen, prihvaÊen i vrijedan, te da bi razvio

osjeÊaj samopoπtovanja. Najbolji naËin za

davanje nepodijeljene paænje je odrediti

vrijeme kad roditelj moæe biti neometano

sam s djetetom, bez ikakvih pritisaka —

jednostavno biti tu uz nju ili njega. U

svakodnevnoj trci i obvezama roditelja i

tinejdæera, to nije uvijek lako ostvariti.

Nepodijeljena paænja snaæno utjeËe i

na djetetov odnos i ljubav prema drugima.

Mnogi roditelji su spremniji kupiti poklon

nego pokloniti djetetu nepodijeljenu

paænju. Pokloni nisu loπi, ali ne mogu biti

zamjena za nepodijeljenu paænju.

Nepodijeljena paænja je vrijedna investicija

za buduÊnost. U tim trenucima roditelj ima

priliku podijeliti s djetetom i vaæne

duhovne sadræaje, govoriti mu o

Ëinjenicama iz Biblije, pokazati kako

biblijska naËela primijeniti u æivotu, kako

praπtati, govoriti o svojim osobnim

iskustvima i odnosu s Bogom, istaknuti

vrijednost molitve te upoznati dijete s time

kako Bog ispunjava naπe potrebe.

Davanjem nepodijeljene paænje πaljemo

djetetu ohrabrujuÊe poruke kao πto su:

æelim biti kraj tebe, zanimaπ me, uæivam

biti s tobom, vaæan mi je odnos s tobom.

Majke obiËno provode viπe vremena s

djetetom, no oËevi su djeci Ëesto

atraktivniji partneri za izlazak, igru i uËenje

odreenih vjeπtina, dok se majci djeca

okreÊu obiËno u stresnoj situaciji.

Odnos roditelja i djeteta je poput

bankovnog raËuna. Svako negativno

djelovanje — poput ispada bijesa,

nekontroliranog ponaπanja, nedostatka

vremena za dijete — oduzimanje je s

raËuna, a svako pozitivno djelovanje je

polog na raËun. Ako je skidanje s raËuna

veÊe od polaganja na njega, dolazi do

bankrota.

Stoga, πaljimo djeci jasne poruke

bezuvjetne ljubavi, poπtujmo njihove

potrebe i æelje uz istodobno odræavanje

razumnih granica i ukljuËujmo ih u proces

odluËivanja. Drugim rjeËima: budimo na

pravi naËin ukljuËeni u æivot svog djeteta.

Ono πto je najvaænije: kroz Ëitanje

Biblije i molitvu budimo povezani s

nebeskim Ocem koji nam æeli i moæe dati

potrebnu mudrost u odgoju.

Dr. sc. Nevenka BlaæiÊ-»op


Isus za svakog od nas

Casey je upravo poËela redovito

pohaati djeËju subotnju

πkolu. Njezin otac bi je doveo

i obiËno ostao s njom tijekom

cijelog programa. Caseyin

omiljeni dio aktivnosti bilo je pjevanje.

Stajala bi s ostalom djecom dok su se

svjetla zatamnila, a na zidu se pokazale

rijeËi i pokreti koje su svi slijedili.

Ponekad, prije nego je sljedeÊa pjesma

doπla na red, Casey bi otrËala ispred

projektora i pred praznim bijelim ekranom

rukama radila lutke od sjena. Nije mogla

pjevati i Ëiniti pokrete poput drugih, ali

ipak je slijedila glazbu. Njezini

subotnjoπkolski voe bili su sretni πto su je

roditelji dovodili svakog tjedna na program

i hrabrili je da u njemu sudjeluje. S jednim

od svojih roditelja pokraj sebe, Casey

nikad nije imala problema s ponaπanjem.

Jedne subote su je roditelji, misleÊi

da se dovoljno naviknula na djeËju

subotnju πkolu, ostavili samu i otiπli na

bogosluæje za odrasle. Ipak, mudro su

odredili jedno starije dijete da joj sluæi i

Ëuva je kao prijateljica. IspoËetka je sve

bilo u redu. Ali raspored je toga dana bio

drukËiji, jer se te subote prikazivala

omiljena djeËja emisija. Kad su se svjetla

ugasila, a na platnu pojavila emisija, neπto

je u Casey kliknulo. Odbila je sjediti u

svojoj stolici i poËela je posezati za DVD-

ima, ponekad padajuÊi preko ostale djece.

Pokuπavala je doÊi do hrane koja se tog

dana posluæivala djeci, pa je Ëak uzimala i

od druge djece. Njezina prijateljica, koja je

bila samo neπto veÊa od Casey, nastojala

joj je odvratiti paænju i hrabrila je da

sjedne i gleda emisiju. Ali to nije pomoglo.

Casey je bivala sve uznemirenija pa su

voe subotnje πkole morali skloniti DVD-e

i hranu izvan njezinog dosega.

KonaËno je doπlo do toga da nisu

znali πto treba poduzeti. Casey je bila

dobra i voe nisu æeljele da napusti

program, ali nisu znali kako joj pomoÊi.

Kao autistiËno dijete, Casey je

komunicirala na drukËiji naËin. Voditeljica

je njeæno poloæila ruku na nju i govorila

joj umirujuÊim tonom, ali to do Casey nije

dopiralo. Na kraju su pozvali njezina oca.

On ju je smirio i program se nastavio.

Ali incident je potaknuo voe djeËje

subotnje πkole na razmiπljanje o tome kako

su bili potpuno nespremni pomoÊi Casey,

uËinkovito komunicirati s njom i omoguÊiti

da joj subotnja πkola bude smisleno

iskustvo.

Caseyina priËa nije izoliran sluËaj.

Koliko se mnogo voa djeËjih sluæbi —

poput subotnje πkole, ljetnog biblijskog

teËaja, zimske πkole i tako dalje — susrelo

sa sliËnim problemom? ©to mi kao crkva

moæemo uËiniti da bismo naπe programe i

naπe zajednice opÊenito osposobili za bolju

sluæbu djeci s posebnim potrebama i

njihovim obiteljima? Kako moæemo

osigurati da poruka ljubavi i milosti Isusa

Krista dosegne svakoga?

Obitelj je dolazila s njom ucrkvu

U Caseyinom sluËaju, Ëinjenica da su

se njezini roditelji trudili da je dovode u

crkvu je znaËajna. Pogotovo zato πto nisu

pokuπavali biti samo ukrasi u straænjem

dijelu crkve ili djeËjem odjelu, veÊ su se

trudili pruæiti svojem djetetu s posebnim

potrebama priliku da se druæi i uËi s

drugom djecom. Koliko mnogo obitelji s

djecom s posebnim potrebama u naπim

crkvama uopÊe pokuπavaju biti na

bogosluæju, briæljivo nadziruÊi dijete koje

na osjetilne podraæaje reagira drukËije,

koje nema druπtvene obrasce ponaπanja

kao ostali, ili uËi na potpuno drukËiji

naËin?

Kada dijete s posebnim potrebama ne

sjedi na bogosluæju, ili vriπti zato πto je

glazba preglasna, ili pokazuje neobiËno

ponaπanje na koje ostala djeca i druge

obitelji nisu naviknuti, kako se njezina

obitelj odnosi prema svojoj crkvi? »esto

odluËju da, ako subotnja πkola i bogosluæje

ne mogu dosegnuti njihovo dijete, ili voe

ne znaju kako uËinkovito prenijeti i

prilagoditi pouke i aktivnosti, nije ni

vrijedno dolaziti. I zato ne dolaze. Kako

onda crkva moæe dotaknuti ove æivote za

Krista?

“StruËnjaci kaæu da vjerska zajednica

ima odgovornost prema djeci s posebnim

potrebama i njihovim obiteljima. Tu djecu

je potrebno nauËiti strategije koje Êe im

omoguÊiti primjenu vjerskih praksi u

njihov svakodnevni æivot, Ëak i ako ne

uspiju shvatiti apstraktne pojmove. Obitelji

ove djece trebaju viπe od naπih molitava.

Isus za svakog od nasKako naπe crkve mogu bolje sluæiti djeci s posebnim potrebama i njihovim obiteljima

Djeca s posebnim potrebama


Moraju vidjeti kako πirokogrudno

prihvaÊamo njihovu djecu u biblijske

razrede. Moraju znati da Êe njihova

djeca biti sigurna i sretna dok su tamo.

KonaËno, ove obitelji moraju znati da

vjerujemo da njihova djeca zasluæuju

radost i nadu koju vjernost donosi.”

(MaLesa Breeding, Dana Hood, Jerry

Whitworth, Let All the Children Come

to Me: A Practical Guide to Including

Children With Disabilities in Your

Church Ministries, Cook

Communication Ministries, 2006., str.

13)

Vjera i milost za sve nasPouËavati obiËnu djecu

pojmovima vjere i milosti moæe biti

izazov. Zato se voe djeËjih sluæbi

puno oslanjaju na ilustrativna sredstva

poput æivog priËanja priËa,

interaktivnih programa i pjesama s

pokretima ruku kako bi usadili kljuËne

pojmove u umove svojih malih uËenika.

Ali ova sredstva nisu uvijek uËinkovita

kod djece s posebnim potrebama,

ovisno o njihovoj dijagnozi.

Mali Donnie ima Aspergerov

poremeÊaj, visoko funkcionalno stanje

autistiËkog spektra u kojem se pojedinac

naizgled ponaπa kao i svi ostali. Ali njegov

mozak obrauje svijet oko sebe na

potpuno drukËiji naËin. Prema Donniejevoj

majci Carolyn, djeca s Aspergerovim

sindromom ne mogu zamisliti stvari.

Usporedbe imaju vrlo malo smisla za njih,

buduÊi da informacije obrauju na krajnje

doslovan naËin. Donnie ima vrlo visok

kvocijent verbalne inteligencije i jedna od

omiljenih aktivnosti mu je da mu netko

Ëita. Ali do Donnieja ne moæete doprijeti

priËajuÊi mu usporedbu koja ima duhovnu

pouku. Carolyn kaæe da Donnie uæiva kad

mu se Ëitaju Patrijarsi i proroci, ali ako

biste ga doveli u djeËju subotnju πkolu i

oËekivali od njega da probavi i primi

pouku kako je predstavljena cijelom

razredu, on bi se izgubio.

Dakle, kako pouËavati o milosti i vjeri

dijete s posebnim potrebama, koje

nevidljivo mora vidjeti doslovno? Ann

Roda, pomoÊna propovjednica

AdventistiËke crkve New Hope u Fultonu

u Marylandu, rekla je: “Zanimljivo je da

sam mnogo puta prouËavala Bibliju s

djecom s Aspergerovim sindromom.

Trebate koristiti mnogo konkretnih pouka.

PriËajte puno priËa i Ëinite πtoπta. I zaista

morate suraivati s roditeljima zato πto oni

poznaju svoje dijete. Oni poznaju razvojne

probleme svojega djeteta i bolji su

struËnjaci od uËitelja. Dvoje djece s

Aspergerovim sindromom s kojima sam

radila imalo je vrlo razliËite naËine uËenja.

Morate ih prepoznati i pristupiti im

drukËije. S jednim djetetom bila je to samo

igra.”

©to moæemo u Ëiniti?BuduÊi da nijedna crkva nema

buduÊnosti bez djece, moramo se

pobrinuti da im djeËje programe uËinimo

smislenima — za sve njih. Dakle, gdje

poËeti u sluæenju djeci s posebnim

potrebama i njihovim obiteljima?

1. Svijest. Svi pastori i voe djeËjih

sluæbi (i dobrovoljci koji sluæe u tom

podruËju) trebaju se osvijestiti o razliËitim

uvjetima, poremeÊajima uËenja i

strategijama kako bi prilagodili plan. Prvo

πto bi trebali uËiniti jest otiÊi roditeljima

djece. “Uvijek je dobra ideja sjesti s

roditeljima djece i saznati πto dijete moæe

Ëiniti, a πto ne i kako mu se stvari mogu

olakπati. VeÊina roditelja Êe cijeniti

Ëinjenicu da ste osjetljivi na posebne

potrebe njihove djece.” Ako u blizini

postoje radionice za rad s takvom djecom,

pokuπajte ih posjetiti. Razgovarajte s

pedagozima — pogotovo onima koji imaju

iskustva s djecom s posebnim potrebama.

2. Pronaite naËine. Ovo ukljuËuje

poneπto domaÊe zadaÊe, ali dostupno je

mnogo grae koja vam moæe pomoÊi da

pronaete naËine kako biste prilagodili

program djeci s posebnim potrebama.

Knjiga s dobrim informacijama je Joni &

Friends: Special Needs Smart Pages:

Advice, Answers & Articles About

Ministering to Children With Special

Needs (Gospel Light Ministries, 2008.).

Nabavite ovu knjigu, ili neπto sliËno, za

svoju crkvu i recite voama djeËjih sluæbi

da je prouËe.

3. Obrazujte, snaæite, hrabrite. Ako

ste pastor, Ëinite sve troje sa svojim

voama i za njih. Osigurajte voama i

dobrovoljcima u djeËjim sluæbama smislene

programe i sigurno, prikladno

okruæje puno ljubavi za djecu s

posebnim potrebama, kako bi

uËili o Isusu i osjetili Njegovu

ljubav preko Njegove crkve.

Pastori takoer imaju velike

prilike da utjeËu na æivote

odraslih Ëlanova koji imaju

djecu s posebnim potrebama

(ili i sami imaju posebne

potrebe). Posjetite ove obitelji

kod kuÊe i ispitajte ih kako im

crkva moæe pomoÊi, te im dajte

do znanja da ulaæete svaki

potreban napor da biste dosegli

njihovu djecu.

David Franklin, umirovljeni

pastor Juænoazijske

adventistiËke crkve u Silver

Springu u Marylandu je rekao:

“Pokuπavam poticati roditelje da

dovedu svoju djecu ovamo zato

πto roditelji imaju sklonost da

se povuku zbog izazova koji su

pred njima. Takoer ih pitam:

‘©to moæemo uËiniti?’”

Stav je kljuËanAli uz sve praktiËno πto moæemo

uËiniti da bismo poboljπali djeËje programe

i poveÊali svijest o djeci s posebnim

potrebama u naπim crkvama, u temelju

svake promjene koju pokuπavamo ostvariti

leæi potreba za promjenom stava.

Kako bismo zaista pomogli djeci s

posebnim potrebama da pronau svoje

mjesto u crkvenoj obitelji, moramo naπe

zajednice uËiniti uistinu punima

dobrodoπlice. Naravno, to nije ograniËeno

samo na djecu s posebnim potrebama i

njihove obitelji. Stav dobrodoπlice

primjenjiv je na svaku osobu koja zakoraËi

u AdventistiËku crkvu. Ali to poËinje s

promjenom srca.

Moramo se upitati: “Kad je Krist

rekao da volimo svoje bliænje kao samoga

sebe, o kome je uistinu govorio?”

Propovjednica Roda kaæe: “Cijela ideja

dobrodoπlice mora biti temelj crkvenih

napora. Ona nije ograniËena samo na one

s posebnim potrebama, veÊ sa cijelim

spektrom. To mora biti vrijednost

pastoralnog i crkvenog tima. Prva pitanja

koja si trebamo postaviti kad radimo u

nekoj sluæbi trebaju biti: ‘Kakvo okruæje

moæemo stvoriti da bi djeca ovdje susrela

Boga? U ovom razredu, programu ili

aktivnosti, kako djeca mogu susresti Boga?’

Sve znanje svijeta nam neÊe pomoÊi ako

nemamo stav dobrodoπlice i stav koji

govori: ‘Ovo je Boæja sluæba, ovo je

Njegovo kraljevstvo.’”

Wilona Karimabadi, glavna

urednica podlistka za djecu od 8 do

12 godina Kidsview, koji izlazi u

tjedniku “Adventist Review”


Mladeæ u crkviVoljeli bismo da ostanu s nama?

Mladeæ u crkviVoljeli bismo da ostanu s nama?

Usvom radu s mladeæi uvjerila

sam se da je mladeæ s jedne

strane jednostavna — jer traæi

jasne vrijednosti, te da je s

druge sloæena i da se neÊe zadovoljiti

naπim povrπnim odgovorima na njene

zahtjeve.

Koja su oËekivanja mladih?Mladi oËekuju dosljednost i

pravednost. Vrlo su osjetljivi na

licemjerje, odnosno da mi odrasli jedno

govorimo, a drugaËije postupamo.

Pritom su katkad, dakako, i prestrogi; ne

shvaÊaju da se u nekoj situaciji nije

moglo postupiti baπ upravo onako kako

su oni mislili da treba, i to Ëesto zato

πto im nedostaju sve informacije. Stoga

se s njima treba stalno razgovarati i

objaπnjavati im zaπto smo kao pogreπivi

ljudi uËinili jedno, a ne drugo.

Kako ih uËiniti sudionicimazbivanja?

Mnogi su mladi u crkvama samo

promatraËi. Njih ne pitaju πto misle o

bogosluæju, πto misle o tipu krπÊanske

sluæbe πto ih naπe crkve vrπe. Stoga je

prva duænost crkava ukljuËiti miπljenje

mladih u planiranje i rad crkve. Sigurno

je da Êe mladi koje ne pitamo πto misle

otiÊi iz takve zajednice, jer Êe se osjeÊati

nepotrebni, pa i bezvrijedni.

Koliko je za ostanak mladih ucrkvi bitno ozraËje?

U ozraËju ljubavi, ljubaznosti,

meusobnog prijateljstva i potpore mladi

vole biti i ostati, pa iako neka

istraæivanja pokazuju da Êe i tada neki

mladi otiÊi iz crkve istraæujuÊi drugaËije

modele æivljenja, vjerojatnost da Êe se u

crkve s takvim ozraËjem oni kasnije ipak

vratiti je svakako visoka. Sigurno je da

se neÊe vratiti u one crkve u kojima

ljudi nisu shvatili abecedu krπÊanstva, a

ta je — opraπtati i ljubiti.

HoÊemo li ih pridobiti ako imdopustimo da rade πto æele?

Kako u odgoju, tako i u crkvi

mladima se ne smije dopustiti da rade

sve πto æele, a πto se suproti Boæjoj volji.

Oni najËeπÊe sami znaju πto je dobro, a

πto zlo, i ako im mi ne iznosimo Boæju

volju, oni Êe se osjeÊati nesigurno. Ne

moæemo odobravati mladima krπenje

Boæjih zapovijedi, pijenje, puπenje, ili

nasilniπtvo i lijenost. Naπa je duænost da

od njih zahtijevamo odgovornost. I oni

to oËekuju od nas. Ako mi to ne

uËinimo, oni Êe misliti da nam do njih

nije stalo. Moæda Êe se ljutiti i reÊi da to

nije naπa briga, moæda Êe nam prijetiti,

ali mi to moramo uËiniti. Posljedice

permisivnosti ili popustljivosti su Ëak

teæe od nedopustivog drila u odnosu

prema djeci i mladima. Djeca kojoj

popuπtamo pretvorit Êe se u

nesposobne, razmaæene i svakom zlu

sklone individue. S druge strane,

mladima se ne trebaju nametati naπi

ukusi, naπe navike, naπi obiËaji.

Dopustimo im da sami izgrade svoj

odnos s Bogom koji se neÊe moæda

baviti toliko onim Ëime se mi bavimo,

ali Êe donijeti novu kvalitetu.

Moæemo li biti njihovi uzori?UnatoË dojmljivim negativnim

uzorima πto ih promiËu mediji —

pjevaËima/pjevaËicama upitnog morala,

glumcima/glumicama koji se drogiraju,

piju i razvode po deseti put, mi joπ

uvijek moæemo biti uzori mladima i

moæemo oblikovati njihovu svijest ako

smo iskreno odani Bogu, ako nam je

stalo do Ëovjeka, ako smo blagi i

praviËni, ako smo marljivi i aktivni u

druπtvu, ako su nam rijeËi Ëiste,

pozitivne i ne bave se stalno grijesima

bliænjih, ako nam je u srcu i na usnama

pjesma hvale Bogu, ako stalno uËimo i

mijenjamo se, ako razgovaramo s

mladima i kreativno radimo s njima i za

njih — ako je Krist alfa i omega naπega

æivota.

Mr. sc. –urica GarvanoviÊ-

Porobija, ravnateljica Srednje πkole

u Maruπevcu s pravom javnosti

Tinejdæeri


Dame i gospodo, uvaæeni skupe!

Posebna mi je Ëast i zadovoljstvo

obratiti vam se u prigodi obiljeæavanja

ovogodiπnjeg Dana vjerske slobode. Ova

SveËana skupπtina i dolazak svih vas

pokazuju da u Republici Hrvatskoj postoje

ljudi kojima na srcu leæi vjerska sloboda.

Vjerska sloboda je posebno osjetljivo

pitanje i sretna je dræava u kojoj je sve

razine vlasti aktivno podræavaju.

Ugroæenost vjerskih sloboda ima dugu

povijest. I sami poËeci krπÊanstva obavijeni

su u crno glede vjerskih sloboda. Sam Isus

Krist je bio progonjen joπ kao malo dijete

u Betlehemu, a æivot je zavrπio na kriæu.

Tolerancija, sloboda misli i vjerske prakse

nisu bili svakodnevica u Njegovo doba.

Nakon Isusa nastavilo se s progonom

apostolâ. Pali su prvi krπÊanski muËenici

poput Stjepana, a sam Savao — kasnije

apostol Pavao, za nas simbol krπÊanske

tolerancije i otvorenosti prema drugima —

pristao je na Stjepanovo ubojstvo. Rani

krπÊani su stalno bili progonjeni, i Savao je

osobno sudjelovao u progonima.

Meutim, povijest apostola Pavla nam

daje nadu da Ëak i najveÊi progonitelji i

netolerantni ljudi mogu doæivjeti promjenu.

Kako od nesnoπljivih i krvoæednih ljudi

postaju mirotvorci i promicatelji vjerske

slobode? Za apostola Pavla to je bio susret

s Isusom Kristom na putu za Damask. Bilo

je to suoËenje s Kristovim naukom. UËenje

koje je tada imalo silu pretvoriti

progonitelja u mirotvorca, ima istu silu i

danas.

©to je Isus Krist nauËavao?

Isusov govor na Gori blaæenstava

sadræi na neki naËin saæetak Njegove misli.

Kad bi se ljudi koji sebe nazivaju

krπÊanima pridræavali samo ovog jednog

Isusovog govora i æivjeli po njemu, mi

bismo veÊ danas imali druπtvo bez

korupcije, mrænje i zavisti. Ali æalosna je

Ëinjenica da Ëak niti narodi koji se nazivaju

krπÊanskima Ëesto ne mogu u potpunosti

sprovesti Kristov govor u svakodnevicu.

Kriæarski ratovi su jedan od mnogih

primjera za to. ©to Isus nalaæe u svojemu

govoru? Evo nekoliko naglasaka:

1. Isus je rekao: “»uli ste da je

reËeno starima: ‘Ne ubij! Tko ubije, bit Êe

odgovoran sudu.’ A ja vam kaæem: Svatko

tko se ljuti na brata bit Êe odgovoran

sudu. ... A tko ga nazove ‘luakom’,

odgovarati Êe za to u ognju paklenom.”

(Matej 5,21.22)

Isus ovdje ukazuje na Dekalog. On

svakako ne ukida Dekalog, nego ga joπ

dodatno radikalizira. On Ëak i ljutnju

prema drugom Ëovjeku smatra ubojstvom.

Koliko smo se Ëesto naljutili na nekoga iz

svoje okoline? Za Isusa ubojstvo nije samo

fiziËka pojava, nego i mentalna ili umna.

Verbalni nasrtaj na drugog Ëovjeka Isus

stavlja u istu kategoriju. “A tko ga

nazove...” NemoguÊe je lijepiti etikete

drugima i ostati moralno Ëistim pred

Bogom. Moæemo reÊi da su Kristova

mjerila vrlo visoka i malo ih je koji ih

dostiæu.

2. Zatim Isus u svojemu govoru

raspravlja o stavu prema neprijateljima:

“»uli ste da je reËeno: ‘Ljubi svoga

bliænjega i mrzi svoga neprijatelja!’ A ja

vam kaæem: Ljubite svoje neprijatelje i

molite za one koji vas progone, kako biste

postali sinovi svoga Oca nebeskog, koji

Ëini da njegovo sunce izlazi nad zlima i

dobrima, i da kiπa pada pravednima i

neprevednima.” (Matej 5,43-45)

Tko od nas ljubi svoje neprijatelje?

Ovo je Isusovo mjerilo — ono πto nam je

kao krπÊanima stavio na srce i ostavio u

naslijee. Isusova mjerila su visoka i malo

ih je koji ih dostiæu. Ali, moæemo li se

nazivati krπÊanima, sljedbenicima Isusa

Krista, a da ne æivimo prema Njegovim

mjerilima?

3. Nadalje, kao ljudi skloni smo suditi

drugima i osuivati ih. ©to Isus ima reÊi o

osuivanju drugih? “Nemojte suditi, da ne

budete sueni! Jer kako budete sudili,

onako Êe i vama suditi; kako budete mjerili,

onako Êe se i vama mjeriti. ©to imaπ

gledati trun u oku brata svojega, a brvna u

svom oku ne zapaæaπ!” (Matej 7,1-3)

Lako je osuivati druge i upirati

prstom u njih. Meutim, biti svjestan

osobne netolerancije, diskriminiranja

drugih i ugroæavanja prava drugih

uglavnom nije lako. Umjesto ispitivanja i

osuivanja drugih, Isus nas poziva na

samoispitivanje.

4. Najzad, Isus Êe svoj govor na Gori

blaæenstva privesti kraju — zlatnim

pravilom. Sve πto je imao reÊi saæet Êe u

jednoj kratkoj reËenici: “Sve πto æelite da

ljudi Ëine vama, Ëinite i vi njima!” (Matej

7,12) Tako jednostavno, a tako duboko i

teπko provodivo u djelo. Puno bi lakπe bilo

da je Isus rekao: “©to ne æeliπ da Ëine tebi

ljudi, nemoj ni ti Ëiniti njima!” Meutim,

Isus ne poziva svoje sljedbenike da pasivno

stoje sa strane i ne Ëine niπta. On ih

poziva da aktivno pridonesu dobru u ovom

svijetu.

“©to æeliπ da ljudi Ëine tebi, Ëini i ti

njima!” ©to æelim da mi ljudi Ëine? Æelim li

da budu netolerantni prema meni, da krπe

moja prava, da me progone ili ubijaju?

Svakako da si neπto takvoga ne æelim.

Stoga, poziva Isus, Ëini sve ono pozitivno

πto bi i ti osobno volio doæivjeti: budi

tolerantan, poπtuj prava drugih, voli ljude

oko sebe — Ëak i neprijatelje.

Isus poziva svoje sljedbenike na viπe

standarde. Savao, progonitelj krπÊana,

prepoznao je Kristov poziv na putu za

Damask. Dubina Kristove misli i

nauËavanja promijenila je netolerantnog

progonitelja u poniznog sljedbenika.

Kad bismo svi u ovom veÊinski

krπÊanskom narodu dopustili da meu

nama doe do izraæaja Kristova misao i

praksa, imali bismo daleko tolerantnije

druπtvo — imali bismo druπtvo bez

korupcije, zavisti i mrænje.

Iako æivimo u veÊinski krπÊanskoj

zemlji, krπÊanski se korijeni Ëesto ne

viaju u politici, gospodarstvu i opÊim

druπtvenim okolnostima. Stoga nam za Dan

vjerske slobode æelim svima uputiti poziv

da, svatko na svojem podruËju, uzdiæemo

ova Kristova mjerila, da ih æivimo i time

pomognemo naπim sugraanima uvidjeti

πto zapravo znaËi biti narod s krπÊanskim

korijenima. Neka naπe zauzimanje u okolini

u kojoj se kreÊemo joπ mnoge pokrene na

poπtivanje vjerske slobode. To je moja

æelja za sve nas!

Dr. sc. Igor Lorencin,

na obiljeæavanju Meunarodnog

dana vjerske slobode, 29. sijeËnja

2011. u Hotelu Four Points u Zagrebu

Kristova mjerila za bolje druπtvoVjerska sloboda u narodu krπÊanskih korijena


Iz djeËjih ustaMali dječak se molio:—Dragi Bože, molim Te, brini se o mom tati i mojoj mami,

i mojoj sestri i mojem bratu, i o mojem psu i o meni. O, da,molim Te, pazi i na sebe, Bože. Jer ako se Tebi nešto dogodi,onda ćemo mi doista upasti u velike nevolje.

* * *

Rabin razgovara s pametnim i živahnim šestogodišnjimdječakom.

— Dakle, ti kažeš da se tvoja mama moli za tebe svakuvečer? To je divno! A kako se to moli?

Dječak odgovori:— Hvala Ti, Bože, što je konačno u krevetu!

* * *

Dječak se usrdno moli:— Gospodine, ako Ti od mene ne možeš načiniti boljega

dječaka, nemoj se brinuti zato. Ja doista uživam u tome kakavjesam!

Jerihonski zidoviPastor crkve je jedne nedjelje posjetio nastavu vjeronauka

da vidi kako se odvija ovaj oblik proučavanja Biblije.— Tko je srušio Jerihonske zidovde? — upitao je djecu u

jednom trenutku.— Mi nismo, pastore! — odgovorila su djeca.— Ponašaju li se djeca u ovom razredu uvijek tako? —

obratio se pastor vjeroučitelju.— Ovo su dobra djeca i ja im vjerujem, — uzvratio je

vjeroučitelj. — Siguran sam da ne bi učinili tako nešto.Uznemiren i razočaran, pastor je prepričao ravnatelju

crkvene škole što je pitao djecu i kakav je odgovor dobio odnjih i vjeroučitelja.

— Pastore, — rekao je ravnatelj škole, — ja dobropoznajem i djecu i učitelja. Ako kažu da nisu, to mi je dovoljno.

Na sljedećem sastanku crkvenog odbora pastor je iznioovaj predmet. Rasprava je trajala dva sata, a onda je donesenzaključak:

— Pastore, ne vidimo razloga da se uzbuđuješ zbog takobeznačajne stvari. Ako je nastala bilo kakva šteta, platit ćemo izcrkvene blagajne.

Iz knjige Igora Đurčika, Dodir srca

Nisam dao niπtaNa obali mora stajao je jedan čovjek. Njegovo srce je bilo

sretno. Promatrao je brod koji je isplovljavao iz obližnje luke ipolako se usmjeravao prema istoku.

Pored njega je stajao jedan drugi čovjek i takođerpogledom pratio brod, očiju punih suza koje su tekle niz njegovostaro izborano lice. Na njegovom se licu nije očitovala tuga, većradost; njegove suze nisu bile suze žalosnice, već suzeradosnice.

Prvi čovjek ga je malo promotrio, prišao mu i upitao garadoznalo:

— Zašto plačete, gospodine?Ne ispuštajući pogled s broda, starac je odgovorio:— Pogledajte taj brod koji odlazi na Daleki istok. U njemu

je moja kći jedinica! Ona odlazi u misiju. Tamo će propovijedatiRadosnu vijest izgubljenima.

Čuvši to, čovjek je oborio pogled i tiho zaplakao.— Što vam je, zašto plačete? — upitao ga je tiho starac.— Mislio sam da sam ja dao tako puno Bogu, a sada

znam da nisam dao ništa. Taj brod nosi moj dar od milijundolara za misijske potrebe na Dalekom istoku... Bio samponosan što sam dao tako puno, ali sada kad vidim što ste vidali... ja nisam dao ništa.

Tvoje dijeteAko te tvoje dijete potraži svojim pogledom,

pogledaj ga!Ako te tvoje dijete dodiruje svojim rukama,

zagrli ga!Ako te tvoje dijete dodirne svojim usnama,

poljubi ga!Ako ti tvoje dijete hoće nešto reći,

poslušaj ga!Ako se tvoje dijete osjeća bespomoćno,

pomozi mu!Ako se tvoje dijete osjeća samo,

prati ga!Ako se tvoje dijete osjeća žalosno,

utješi ga!Ako se tvoje dijete nalazi u poteškoćama,

ohrabi ga!Ako tvoje dijete doživi neuspjeh,

zaštiti ga!Ako tvoje dijete izgubi nadu,

ohrabri ga!

Misliπ li...Misliš li godinu unaprijed, posadi žito.Misliš li deset godina unaprijed, posadi drvo.Misliš li stotinama godina unaprijed, poučavaj ljude.Jer posadiš li žito, ubrat ćeš plodove jedanput.Posadiš li drvo, ubrat ćeš plodove desetke puta.A poučavaš li ljude, ubirat ćeš plodove stotinama godina.

Ilustracije


Tri drveta

Tri mlada zelena drveta raslasu na jednom brežuljku imaštala o tome što će postatikad odrastu. Prvo drvopogledalo je prema

zvijezdama i reklo:— Želim postati kovčeg za čuvanje

najvećeg blaga!Drugo drvo pogledalo je u potočić

koji je veselo tekao od podnožja brežuljkaprema moru i reklo:

— Želim postati najveći brod nasvijetu!

Treće drvo pogledalo je prema doliniu kojoj su ljudi užurbano podizali bučnegradove i čeznutljivo reklo:

— Ne želim napuštati brežuljak.Želim postati tako veliko i snažno daljudi, kad me pogledaju, podižu zahvalanpogled k nebu i razmišljaju o Bogu!

Prolazile su godine i izmjenjivali suse kiša, sunce i snijeg. Tri drveta sudivno izrasla i ponosno se dizala u visinu.

Jednog dana na brežuljak su sepopela trojica drvosječa sa sjekirama naramenu.

Prvi drvosječa prišao je prvomdrvetu i rekao:

— Ovo drvo je izvanredno! Kao daje raslo za mene.

Uskoro se s udarcima sjekiremiješao tihi drvetov glas:

— Sigurno će sada od menenapraviti prekrasan kovčeg za čuvanjenajvećih dragocjenosti.

Drugi drvosječa pogledao je drugodrvo i rekao:

— Kako je ovo drvo snažno! Baštakvo mi treba.

Dok su snažni udarci sjekire padalipo njemu, drvo se radovalo:

— Sigurno će sada od mene načinitiveliki brod. Napokon ću ploviti širokimmorima i nositi najveće vladare svijeta.

Treći drvosječa prišao je trećemdrvetu. Bilo je visoko i uspravno, ali onnije obraćao pozornost na to. Samo jerekao:

— Drvosječi je potrebno svako drvo!Treće drvo je šutjelo dok se savijalo

pod oštrim sječivom.Prvo drvo je zadrhtalo od uzbuđenja

kad je vidjelo da ga drvosječa nosi ktesaru. Ali umjesto kovčega za čuvanjeblaga, majstor je od njega načinio jasle.Smjestio ih je u štalu nekog gostioničara inapunio ih sijenom.

Drugo drvo je poskočilo oduzbuđenja kad ga je drvosječa odnio umajstorsku brodograđevnu radionicu. Aliumjesto velikog i moćnog jedrenjaka kojiplovi širokim morima i nosi velike vladaresvijeta, od njega su načinili jednostavanribarski čamac koji je krstario jezerom.

Treće drvo je zbunjeno šutjelo kadga je drvosječa rasjekao u grube grede iostavio u kutu dvorišta. S vremena navrijeme drvo je pomislilo:

— Čemu sve ovo? Jedina mi ježelja bila da stojim na brežuljku iupućujem misli ljudi na Boga.

Prošlo je mnogo dana i noći. Sva tridrveta zaboravila su svoje snove izdjetinjstva i predali se svakodnevici.

Jedne noći je prvo drvo obasjalazlatna svjetlost kad je jedna mlada ženastavila svoje Novorođenče u jasle.Odmah je znalo da u sebi čuva najvećeblago svijeta.

Jedne večeri neki umorni Učitelj iNjegovi učenici ušli su u ribarski čamac.Učitelj je odmah zaspao, i prije nego štosu isplovili, odjednom se podigla oluja.Drvo je zadrhtalo; osjećalo je da nećeimati dovoljno snage da prenese putnikekroz vjetar i kišu na drugu stranu jezera.Ali tad je Učitelj ustao, podigao ruku izapovjedio vjetru da umukne i prestane.Stišao je buru kao da je nikad nije bilo.Drugo drvo je bilo sigurno da je ponijelonajvećeg Vladara, Kralja Neba i Zemlje.

Jednog petka prije podne neki jedrvosječa uzeo dvije već zaboravljenegrede iz dvorišta i sastavio ih u križ. Drvoje zadrhtalo kad su ga stavili na leđaizmučenog i okrvavljenog Čovjekatjerajući Ga da prolazi kroz mnoštvorazjarenih psovača i rugača. Osjećalo sekrivim kad je dopustilo da ruke togČovjeka pribiju klinovima za njega ipodignu Ga u visinu.

Ali u zoru nedjelje, dok se zemljatresla od očitovanja Božje sile koja jedala život ljubljenom Sinu, treće drvo jeznalo da će svaki put kad ljudi pogledajunjega — pomisliti na Boga. A to jemnogo, mnogo više nego samo stajati nabrežuljku kao najviše drvo na svijetu.

Autor nepoznat

S interneta


Novogodiπnje krπtenje u ZagrebuIma li boljeg naËina zapoËeti novu kalendarsku godinu od

krπtenja? Tako su mislili i Sanja Crnjanski, Diana ©poljar te Luka

BahtiÊ. Ovo troje mladih svoju odluku da hrabro slijede Krista

potvrdili su biblijskim krπtenjem u subotu, 1. sijeËnja 2011. u

crkvi Zagreb 1 na Prilazu. Sanja, Diana i Luka djeca su naπe crkve

i imali smo ih priliku promatrati kako odrastaju u vrsne mlade

ljude pred kojima je lijepa buduÊnost s Isusom. Oni su isto tako

primjer drugim mladima koji tek donose svoju odluku o krπtenju.

U crkvi je te subote prireen bogati program kojim je uveliËana

sveËanost krπtenja. Duhovnu poruku iz Boæje rijeËi imao je pastor

Igor Lorencin, koji je i krstio naπe mlade. Nakon krπtenja, nastavili

smo druæenje u crkvi uz zajedniËki ruËak. Crkva Zagreb 1 je tako

prvi dan u novoj godini provela zajedno, okupljena oko Boæje

rijeËi i radujuÊi se s krπtenicima.

Iva Veble Bladt

©kola zdrave hrane u ZagrebuU prostorijama Udruge Viπe od æivota u Zagrebu, Bauerova 2,

od 16. sijeËnja 2011. godine svake druge nedjelje odræava se πkola

pripremanja zdrave hrane, koju vodi sestra Ljubica KlaËmer.

Polaznici prolaze teorijski i praktiËni dio i potom degustiraju i

procjenjuju zajedniËki pripremljenu hranu. StruËno vodstvo, veselo

i poticajno ozraËje te nove spoznaje, vjeπtine i prijateljstva

pridonose velikom zanimanju polaznika. Zbog toga se ovaj teËaj

odræava Ëak dvaput dnevno: u 10 i 15 sati i potrajat Êe do kraja

oæujka. VeÊina polaznica i polaznika ove πkole nisu vjernici

AdventistiËke crkve, a svoje oduπevljenje dijele s prijateljima koje

dovode na nove susrete. »lanovi Udruge Viπe od æivota zahvaljuju

donatorima koji su sudjelovali u opremanju njihove nove kuhinje

u lijepom prostoru u kojemu se πkola odræava, kao i svima koji su

svojim prilozima poduprli kupnju namirnica i svega πto je

potrebno za odræavanje ovog teËaja.

Darko KovaËeviÊ

Oduπevljenje Knjigom proroka Daniela uRijeci

“Kako poraz pretvoriti u pobjedu?” naslov je niza

multimedijskih predavanja odræanih u dvorani Transadrije u Rijeci

tijekom prosinca 2010. i sijeËnja 2011. godine, nakon

evangelizacijskog niza koji je odræao pastor Janoπ Biro-Kovacs.

ProuËavanja iz Knjige proroka Daniela vodio je pastor SreÊko

KuburiÊ. ©ezdesetak posjetitelja ovih desetak predavanja oduπevili

su se Knjigom proroka Daniela. Jasno, uvjerljivo i nadahnuto

iznoπenje pribliæilo je ovu biblijsku knjigu i njezina proroËanstva i

onima koji su je imali prilike prouËavati po prvi put. Kao πto je

Sveti Duh vodio proroka u pisanju, vjerujemo da je isti Duh bio

prisutan i pri tumaËenju odreenih dijelova knjige. ProÊi kroz

povijest svijeta na tako slikovit i jednostavan naËin moguÊe je

samo pomoÊu uma Onoga koji je ova proroËanstva i dao. A

vjerujemo da su proroËanstva dana zato da bismo se mi, dok ih u

ovo naπe vrijeme prouËavamo, ohrabrili i ojaËali svoju vjeru u

Boga.

Miroslav Lorencin

“Biblijski junaci” u OsijekuMisijski odjel osijeËke AdventistiËke crkve pod vodstvom

Ksenije MihajloviÊ Hirnstein veÊ gotovo godinu dana odræava

seminare pod nazivom “Biblijski junaci”. Polaznici predavanja

sluπaju o poznatim i manje poznatim osobama iz Biblije, a

razgovor je vrlo æiv i vedar. Seminari se odræavaju redovito

nedjeljom u osamnaest sati, vrlo su zanimljivi i posjeÊuju ih

prijatelji i vjernici naπe crkve, predani Ëitatelji Biblije.

Zainteresiranost za seminare je sve veÊa i broj novih posjetitelja se

poveÊava.

Biserka DrventiÊ

Projekt Globalna kasna kiπaO inicijativi Generalne konferencije KrπÊanske adventistiËke

crkve za 2011. godinu mogli smo Ëitati u AdventistiËkom

pregledu 5/2010. Bît te inicijative jest zajedniπtvo u molitvi za

izlijevanje kasne kiπe — Svetoga Duha na svakog vjernika, prema

biblijskom obeÊanju. U svrhu toga Odjel mladeæi Jadranske unije

konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve na podruËju Albanije,

Slovenije i Hrvatske, na Ëelu s voditeljem odjela, pastorom Bobom

MarËetom, organizirao je desetodnevne molitvene skupove za

mlade. Od 5. do 15. sijeËnja 2011. godine u prostorijama Udruge

Iz naπih crkava


Meunarodni dan vjerske slobode sveËano je obiljeæen u

subotu, 29. sijeËnja 2011. u Hotelu Four Points by Sheraton —

Panorama u Zagrebu. SveËanost je organizirala Udruga za vjersku

slobodu u Republici Hrvatskoj. Prisustvovali su uglednici veÊine

vjerskih zajednica koje djeluju u Hrvatskoj, dræavni duænosnici,

Ëlanovi Udruge, uzvanici i novinari. ProËitano je i pozdravno

pismo iz Ureda predsjednika Republike dr. Ive JosipoviÊa, s

Ëestitkama Udruzi i njezinim Ëlanovima na angaæiranosti oko

vjerskih i drugih sloboda.

Na sveËanosti su pojedincima i ustanovama za njihovo

djelovanje na podruËju vjerske slobode podijeljena godiπnja

priznanja Udruge za vjersku slobodu. Za godinu 2010. priznanja su

primili: prof. dr. Damir Boras, pastor Giorgio Grlj, akademik

Mislav JeæiÊ, prof. dr. Predrag MatvejeviÊ, Ljubomir MihaljeviÊ,

psihologinja dr. sc. Mirjana Nazor, televizijska urednica Petra

PajdakoviÊ ©ebek, publicist i nakladnik Boæo Rudeæ, Marija

ZnidarËiÊ, Hrvatska krπÊanska koalicija i Okruæni zatvor u Osijeku.

NazoËni su se upoznali s radom Udruge u proπlogodiπnjem

razdoblju. Upozoreno je da se vjerska sloboda u Republici

Hrvatskoj moæe joπ usavrπavati i predloæene su daljnje aktivnosti.

Predloæeno je da se treba izboriti da na popisnim listovima za

ovogodiπnji popis stanovniπtva bude moguÊnost ravnopravnog

izjaπnjavanja o pripadnosti odreenoj manjinskoj vjerskoj zajednici,

izjaπnjavanja o nepripadanju bilo kojoj vjerskoj zajednici te

izjaπnjavanja o agnostiËkom svjetonazoru.

Predstavljen je i novi broj Ëasopisa Vjerska sloboda, kao i

separati pojedinih Ëlanaka i tiskane grae s podruËja vjerske

slobode. Srediπnje predavanje “Vjerska sloboda u narodu

krπÊanskih korijena — Kristova mjerila za bolje druπtvo” odræao je

pastor KrπÊanske adventistiËke crkve u Zagrebu, dr. Igor Lorencin

(tekst donosimo na str. 21), a Gospel skupina Agape izvela je

Ëetiri duhovne pjesme. O ovogodiπnjem obiljeæavanju Dana vjerske

slobode u nekoliko je navrata izvijestila Hrvatska televizija u

svojim redovnim i specijaliziranim programima. Viπe o

djelatnostima Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj

moæete proËitati na web adresi www.vjerska-sloboda.net, gdje

moæete skinuti posljednja dva broja Ëasopisa Vjerska sloboda.

Karlo Lenart

Obiljeæavanje Dana vjerske slobode

Viπe od æivota u Zagrebu, u crkvi Zagreb Centar, svake veËeri u

18 sati odræavani su jednosatni molitveni sastanci s kratkom

duhovnom porukom o obraÊenju, posveÊenju i duhovnom rastu te

vremenom za molitvu. Mladi su provodili vrijeme u molitvi i

iskrenog srca traæili Boæje vodstvo u njihovim æivotima. Svaku

veËer su druga djevojka ili mladiÊ organizirali ove posebne

sastanke. Nakon toga mladi su imali priliku provesti vrijeme u

zajedniËkom druæenju i razmjeni iskustava.

Posebna skupina mladih dolazila je svakog jutra u sedam sati

na zajedniËku molitvu u istom prostoru, prije posla ili uËenja.

Ovaj dobar obiËaj jutarnje molitve nastavili su joπ neko vrijeme.

Vjerujemo da Êe ovaj i sliËni poduhvati biti samo joπ jedan korak

bliæe istinskom zajedniπtvu Boga i Njegovog naroda i pripremiti

nas za skori Kristov dolazak.

Neven KlaËmer


Zagreb: “Rakovi” se mnoæeU subotu, 29. sijeËnja 2011. godine na prijepodnevnom

bogosluæju Ëlanovi KrπÊanskog izviaËkog druπtva “Rakovi”

priredili su sveËanost primanja novih izviaËa te prelazak

poletaraca u izviaËe. Naπ klub je postao bogatiji za petnaest

novih Ëlanova, pa sada broji viπe od Ëetrdeset Ëlanova. Ova brojka

nosi veliku odgovornost. Svjesni smo da je Bog naπem izviaËkom

druπtvu povjerio veliku ulogu. Pozvani smo djeci i mladima

pomoÊi u usvajanju raznih vjeπtina, ali prije svega ih usmjeriti da

vole Boga i ljude kako bi u buduÊnosti bili nositelji baklje

Evanelja. Nakon sveËanosti smo uæivali u zajedniËom ruËku,

razgovoru i druæenju te πetnji prohladnim maksimirskim parkom.

U prosincu 2010. godine organizirali smo prodaju radova

koje su djeca sa svojim voama izraivala na izviaËkim

radionicama. Prodavali smo svijeÊe od pËelinjeg voska, razne

predmete od papira, ukrasne vaze, Ëaπe za olovke, privjeske, i

sliËno. Likovna radionica Æeljka GojeviÊa donirala nam je slike i na

taj naËin nam pomogla u prikupljanju novËanih sredstava za

djelovanje kluba.

Drugu akciju smo posvetili prikupljnju novca kako bismo

pomogli djeci iz naπe crkve koja æive u financijski ugroæenim

obiteljima. Sredstvima koja su prikupljena te subote æeljeli smo

barem malo ublaæiti teπko stanje u tri obitelji s malom djecom.

Sestre i braÊa su nas izdaπno podræali u tim akcijama. Na svakom

koraku vidimo blagoslove kojima Bog nagrauje naπe napore, i

zato smo Mu zahvalni.

Miroslav Jug

Mjuzikl “Psalty” u KriæevcimaNa poziv uprave PuËkog otvorenog uËiliπta u Kriæevcima, u

subotu, 5. veljaËe 2011. u tom su gradu nastupili Ëlanovi

KrπÊanske izviaËke druæine “Lavovi” iz Virovitice s veÊ dobro

uvjeæbanim mjuziklom “Psalty”, za koji se proËulo nadaleko. Pod

budnim okom profesorice glazbenog odgoja Svetlane ReliÊ,

izviaËi su marljivo vjeæbali, pa je izvedba bila na visokoj razini. U

Hrvatskom domu u Kriæevcima nastupili su pred dvjestotinjak

gledatelja, veÊinom uËenika Osnovne πkole Ljudevita Modeca iz

Kriæevaca, i pred Ëlanovima izviaËkog odreda iz Kriæevaca. U

mjuziklu su se izviaËi predvoeni Psaltyjem uputili u avanturu

osvajanja vrha planine. UnatoË svim zaprekama, umoru, gladi i

æedi, oni korak po korak idu naprijed, i uz pjesmu i vjeru u Boga

polako ali sigurno napreduju te na kraju osvajaju predvieni

planinski vrh. Na ovaj su naËin izviaËi iz Virovitice prenijeli

gledateljima poruku da se kroz æivot moæe napredovati korak po

korak s vjerom u nebeskog Oca, unatoË svim moguÊim æivotnim

neprilikama kroz koje prolazimo. Nakon izvedbe mjuzikla, koji je

odliËno primljen, slijedio je zajedniËki ruËak u prostorijama

KrπÊanske adventistiËke crkve u Kriæevcima.

Nakon premijere ovog mjuzikla na proπlogodiπnjem

Meunarodnom djeËjem festivalu duhovne glazbe u Slatini, ovo je

Ëetvrti izvanæupanijski nastup. VirovitiËki krπÊanski izviaËi dosad

su ovaj mjuzikl izveli u Osijeku, Sisku, Koprivnici i Kriæevcima, a

pozivi za nastupe im i dalje stiæu.

Ljubiπa Æivojnov

Koncert mandolinske skupine AmosU prostorijama Udruge Viπe od æivota u Zagrebu, 26. veljaËe

2011. godine odræan je cjeloveËernji koncert glazbene skupine

Amos iz Slovenije, sastavljene preteæito od sviraËa æiËanih

instrumenata. Ovaj koncert zapravo je bio poËetak viπetjednih

“Dana otvorenih vrata” Udruge Viπe od æivota iz Zagreba. Koncert

je vodila “stjuardesa” zrakoplovne kompanije Amos, s kojom smo

poπli na putovanje kroz razliËite kulture i kontinente, sluπajuÊi

njihove izvedbe glazbe razliËitih podneblja. DonoseÊi ugoaj

duhovne glazbe kakva se izvodi u susjednim i u dalekim zemljama,

Amosovci su oduπevili sluπateljstvo koje je do posljednjeg mjesta

ispunilo dvoranu. Skupina Amos sastoji se od dvadesetak izvoaËa

od kojih su mnogi amateri ili su tek nedavno poËeli svirati svoj

instrument. VeÊ godinama oni izvode kvalitetnu glazbu na slavu

Bogu po mnogim javnim dvoranama i crkvama. Djeluju pod

umjetniËkim vodstvom Tanje VnuËec Popov. ZagrepËani su

gromoglasnim pljeskom odali slavu Bogu i pohvalili trud

gostujuÊih glazbenika. Svi prisutni mogli su kupiti nosaË zvuka i

odnijeti lijepe uspomene s tog glazbenog putovanja.

Neven KlaËmer

Predavanja o krπÊanskoj politici“KrπÊanska politika” niz je od πest predavanja πto ga je

profesor Æeljko Porobija, dekan AdventistiËkog teoloπkog fakulteta

Iz naπih crkava


Zbor Bee Geesus u ZagrebuKoncertnu sezonu u mjesnoj crkvi Zagreb 1 nastavio je 29.

sijeËnja 2011. mjeπoviti Gospel zbor Bee Geesus iz Slovenije. Oko

Ëetrdeset pjevaËa, veÊinom studenata, oduπevilo je okupljene

svojim a capella izvedbama poznatih gospel pjesama. Ove dobro

uvjeæbane mlade pjevaËe vodi dirigent Matej VirtiË. Matej nas je

na vrlo simpatiËan naËin vodio kroz koncert, dajuÊi nam priliku

da sudjelujemo i mi kao publika. Crkva na Prilazu je bila u

potpunosti ispunjena. Zbor se toliko dopao publici da su pjevaËi

po zavrπenom koncertu Ëak dvaput izlazili na pozornicu. Iako je

ovo zboru Bee Geesuss bio prvi koncert u Zagrebu, toplo se

nadamo da nije i posljednji.

Iva Veble Bladt

u Maruπevcu, odræao od 4. do 12. veljaËe 2011. u glavnoj

KrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi u Zagrebu. Tijekom dva vikenda

sluπatelji su dobili odgovor na pitanje: ©to krπÊanstvo ima reÊi o

politici? U uvodnom dijelu niza prof. Porobija je rekao da se

krπÊanska misao bavi boljitkom pojedinca i druπtva. BuduÊi da se

krπÊanska politika ne bavi politiËkim opcijama, ona nije umijeÊe

uzimanja vlasti, veÊ je umijeÊe πto kvalitetnijeg organiziranja

druπtva.

Evo i nekoliko naËela πto ih krπÊanska politika promiËe: ne

grabiti, veÊ darivati bez raËunice; umjesto statusa i hijerarhije,

uoËiti svaËiji potencijal i moguÊe sudjelovanje; ne manipulirati i

globalizirati, veÊ poticati jedinstvo raznolikosti; zemaljska sudiπta

trebaju raditi po uzoru na nebesko sudiπte — omoguÊiti da se na

sud doe dragovoljno, sudac treba ujedno biti i branitelj, treba

suditi po Ëovjekovu naËinu suenja bliænjem, po djelima, treba

osuditi svako nasilje, treba osuditi neutralne promatraËe i one koji

propuπtaju Ëiniti dobro, jer sud postoji zbog oslobaanja. ... Iz

svega je razvidno da su krπÊanska politika i etika nerazdvojni. Viπe

podataka o krπÊanskoj politici moæe se proËitati, odnosno sluπati,

na adresi: http://www.adventisti.org.

Karlo Lenart

“»uj, Izraele! Jahve je Bog naπ, Jahve jejedan! Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svimsrcem svojim, svom duπom svojom i svomsnagom svojom! RijeËi ove πto ti ih danasnareujem neka ti se ureæu u srce. Napominjiih svojim sinovima. Govori im o njima kadsjediπ u svojoj kuÊi i kad ideπ putem; kadlijeæeπ i kad ustajeπ. Priveæi ih na svoju rukuza znak i neka ti budu kao zapis meuoËima! Ispiπi ih na dovratnicima kuÊe svoje ina vratima svojim!” (Ponovljeni zakon 6,4-9)


Koncert skupine Agape u PitomaËiGospel skupina Agape odræala je koncert duhovne glazbe u

katoliËkoj crkvi Svetog Vida u PitomaËi, 14. veljaËe 2011. Bilo je

to prvo gostovanje sastava Agape u tom gradu, a ostvareno je na

poziv domaÊina u povodu proπtenja za blagdan Svetog Valentina.

Koncert je nosio znakovit naslov “VjeËna ljubav”, i mediji su ga

odliËno najavili. Na elektroniËkom gradskom portalu pitomaËa.net

i u VirovitiËkom listu ocijenjen je kao vrlo uspjeπan: “Bio je to

doæivljaj za pamÊenje. Izveli su preko 20 melodija, skupno, solo, u

kvartetu, s muziËkom pratnjom i bez nje i oduπevili sve prisutne.

Pjesmom su prenijeli ljubav, oduπevljenje, radost i spoznaju o

Bogu i podijelili je s prisutnima u pitomaËkoj æupnoj crkvi punoj

vjernika. Goste je pozdravio i zahvalio se njima i pokroviteljima

koncerta, Druæbi braÊe hrvatskog zmaja i OpÊini PitomaËa, æupnik

vlË. Ivica Puπkadija.” Nakon koncerta su oduπevljeni vjernici i

æupnik ugostili pjevaËe na izvrsno pripremljenom domjenku i

druæenju, i uputili im poziv da ponovno dou.

Damir Jerak

Pet godina aerobika u zagrebaËkoj crkviU AdventistiËkoj crkvi Zagreb 1 ponedjeljkom i srijedom u

19.30 okuplja se skupina æena na vjeæbanje. Pored toga, za one

koji imaju viπe vremena postoji termin utorkom i Ëetvrtkom u 11

sati, koji vodi Viπnja KovaËeviÊ i koji Êe uskoro obiljeæiti svoju

prvu obljetnicu. U ponedjeljak 31. sijeËnja 2010. naveËer imali

smo malo drukËiji raspored vjeæbanja nego obiËno. Na samom

poËetku obratila nam se naπa voditeljica, mr. sc. Nives ©tekiÊ-

DugiÊ, dr. med., specijalistica ginekologije u KlaiÊevoj bolnici:

“Jako mi je drago da vas vidim u ovakvom broju. Danaπnje

vjeæbanje Êe biti malo drukËije od uobiËajenog. Naravno, danas

slavimo dobar jubilej: petu obljetnicu. Za one koji su nam se

kasnije pridruæili, recimo da je sve zapoËelo prije pet godina. S

nama su i neke osobe koje vjeæbaju od samog poËetka. Ja sam im

se pridruæila prije Ëetiri godine, znaËi godinu dana nakon πto je

vjeæbanje krenulo. Naravno, moramo spomenuti imena prijaπnjih

voditeljica, u prvom redu Veronike Lipohar, u to doba mlade

studentice, koja je sve pokrenula s puno entuzijazma i kojoj se

pridruæilo mnogo æena. Bila je tu i studentica Petra koja je

povremeno uskakala, te Dajana. Iza nje je krenula Marijeta, koja

sad Ëuva bebicu pa nije mogla doÊi veËeras. Imali smo i jednu

malu krizu prije tri godine, kad smo ostali bez voditelja, dakle iz

objektivnih razloga. Nismo znali πto dalje; ili se raspadamo, ili

Êemo nastaviti dalje. Onda sam to preuzela ja, a vi znate da to

nije moja struka i da sve radimo Ëisto amaterski. Danas nas ima u

jako lijepom broju, i ako ovako nastavimo, mislim da Êemo ubrzo

od naπih domaÊina morati traæiti da nam malo produæe ovu

dvoranu i dodaju ogledala. Moram spomenuti i medicinski i

zdravstveni dio. Ja na vjeæbanje gledam na ovakav naËin: volim

izraz ‘vjeæbanje uz glazbu’. Dakle, to nije klasiËna aerobika, jer je

ona puno bræa i zamornija. Mi vjeæbamo i pratimo glazbu, ili se

ËeπÊe dogaa da glazba prati nas, sve u cilju toga da stignemo

napraviti πto viπe vjeæbi. Naravno, kreÊemo odozgo pa dolje do

noænih prstiju, da sve obuhvatimo. Zdravstveni aspekt nam je jako

vaæan, jer mi smo pomalo u nekim zlatnim godinama i, htjeli ili

ne, pomalo nas naËinje zub vremena. Mi to ne moæemo zaustaviti;

godine nose svoje i vrijeme nosi svoje, ali vjeæbanjem moæemo

uËinkovito usporiti te promjene.”

U ime svih nas lijeËnici Nives zahvalila se Mirjana Kolak — za

trud koji ulaæe, za nove ideje i upornost kojom nas bodri. Nakon

kratke vjeæbe uslijedio je domjenak i veselo druæenje. Prisjetili

smo se imena koja su bila meu prvima: Veronika, Tajana,

Jadranka, Mirna, Lara, Slavica, Mirjana, Petra, Dajana ... i zatim

dolazila nova: Svjetlana, Suzana, Melita, Magda, Jasminka, Irena,

Viπnja, Snjeæana, Bosa, Mirjana, Sanja, Brankica, Tamara, Roberta,

Vesna, Ksenija, Srebrenka ... i sve naπe drage prijateljice sa slike.

Svaki organ i svaki miπiÊ naπega tijela ima svoju ulogu i zato naπ

stroj mora biti æivahan, aktivan i djelotvoran. Razmiπljajmo i

odluËimo pridonijeti poboljπanju svojega zdravlja.

Milkica LatkoviÊ-PeriπiÊ

Iz naπih crkava

Krπtenje u BjelovaruNema ljepπe radosti od one kad se krsti Ëlan obitelji. I Nebo

se raduje kad se joπ jedno ljudsko biÊe okreÊe od grijeha i otvara

svoje srce utjecaju boæanske ljubavi. “UËi me, Jahve, svojemu putu

da hodim vjeran tebi, usmjeri srce moje da se boji imena tvojega!”

(Psalam 86,11) — rijeËi su iz Svetog pisma posveÊene Vesni

Salajster koja je uËinila zavjet s Bogom 18. prosinca 2010. u

Bjelovaru. Obred biblijskog krπtenja vodio je pastor Miπo Havran,

a cijeli taj sveËani dogaaj uljepπali su svojom pjesmom vjernici

kriæevaËke crkve. Neka Boæja rijeË hrabri i nadahnjuje naπu novu

vjernicu u njezinoj sluæbi i radosnom æivotu s Kristom.

Martina Salajster


∆amila MujagiÊ(1916.—2010.)

∆amila MujagiÊ roena je 1916. godine u Tomislavgradu. Kao

trogodiπnja djevojËica izgubila je majku, a potom i oca kad je

imala tek sedam godina. Imala je vrlo teπko djetinjstvo. S deset

godina odlazi u Beograd, gdje zavrπava krojaËki zanat. Godine

1939. udala se za Dæefera MujagiÊa, po zanimanju pravnika, i od

tada joj æivot postaje lakπi. Po zavrπetku Drugog svjetskog rata

postaje vjernicom KrπÊanske adventistiËke crkve u Sarajevu.

∆amila je sa suprugom Dæeferom dobila dvije kÊeri, Seniju i Nau.

Suprug joj je preminuo 1972. godine i ona je ostala sama s

kÊerima. PoËetkom devedesetih zbog ratnih okolnosti morala je

napustiti Sarajevo. Doπla je u Zagreb gdje su je prihvatila braÊa i

sestre u Kristu. Godine 1996. izgubila je kÊer Seniju koja se teπko

razboljela. Za ∆amilu se u njezinim poznim godinama brinula kÊer

Naa, a æivjele su u Zagrebu i BihaÊu. Preminula je Zagrebu, u

utorak 6. travnja 2010., u devedeset i Ëetvrtoj godini æivota.

Poznavali smo je kao povuËenu, blagu i ugodnu osobu i ispratili

smo je na privremeni poËinak do Isusovog dolaska na

zagrebaËkom groblju Miroπevac.

Igor Lorencin

∆iril PaviÊ(1930.—2010.)

∆iril PaviÊ roen je 24. rujna 1930. godine u Hlevnici u

Hrvatskom zagorju, gdje je proveo najranije godine æivota. S

roditeljima se preselio u Rogovac, gdje se 1944. godine, u jeku

Drugog svjetskog rata, upoznao s adventistima te im se i sâm

pridruæio. Godine 1953. oæenio se Marijom –uriπeviÊ, a do odlaska

u NjemaËku 1970. godine obitelj su poveÊala s Ëetiri djeËaka:

Zlatko, Vlado, Franjo i Darko. Iako je promijenio nekoliko radnih

mjesta, svugdje su ga cijenili jer je kao pouzdan i omiljen radnik

uvijek bio spreman pomoÊi, sasluπati i razumjeti, pokazujuÊi

æivotom svoju æivu vjeru. Tijekom boravka u NjemaËkoj aktivni je

vjernik KrπÊanske adventistiËke crkve u Offenbachu, u kojoj

obavlja razne duænosti. Po odlasku u mirovinu, 1992. godine se sa

suprugom vraÊa u ©piπiÊ Bukovicu, a posljednju godinu æivota

provodi u Virovitici gdje nakon kratke i teπke bolesti odlazi na

privremeni poËinak. Bio je oduπevljen biblijskom istinom i ljubio

je Isusa i, bez obzira gdje ga vodio æivotni put, radio je i poticao

druge kako bi Radosna vijest dosegla svakog Ëovjeka. Bogatog

æivotnog iskustva i vesele naravi bio je ugodan sugovornik,

spreman za πalu, savjet i ohrabrenje. NeoptereÊen materijalnim

dobrima svoje je vrijeme ulagao u ljude. Sinovima je omoguÊio

kvalitetno πkolovanje i bio je ponosan djed i pradjed. Posebno je

volio pjesmu. Imao je prekrasan bas koji je odzvanjao u mnogim

zborovima i sastavima. Njegove omiljene pjesme govorile su o

Novoj zemlji, o nadi u uskrsnuÊe, o Isusovom drugom dolasku i

ponovnom susretu s roditeljima i najmilijima koji su prije njega

otpoËinuli. U toj nadi zaklopio je svoje oËi.

Zlatko PaviÊ

Eduard NovakoviÊ(1921.—2010.)

Nakon kratke i teπke bolesti zaspao je u Gospodinu naπ brat

u Kristu Eduard NovakoviÊ, 23. studenog 2010. godine, u

devedesetoj godini æivota. Duboko nas je dirnula njegova smrt.

Brat Edo je od svoje mladosti sluπao o Isusu Kristu i imao iskustva

s Njim. UËinio je zavjet s Bogom 1953. godine u Varaædinu, gdje

upoznaje suprugu Julu i s njom revno sluæi Gospodinu svake

subote dolazeÊi u Boæji dom na vrijeme. Mnogo rodbine,

poznanika i vjernika crkve doπlo je ispratiti brata Edu na

privremeni poËinak na varaædinskom groblju, 25. studenog. Uz

pjesme zbora varaædinske crkve na sveËanom ispraÊaju

oæaloπÊenoj djeci i rodbini rijeËi utjehe iz Svetog pisma uputili su

pastori Drago Marin i Tihomir Sabo. Vjerujemo da Êe Isus uskoro

doÊi i uskrisiti brata Edu na vjeËni æivot, kako bi se ostvarila

njegova omiljena pjesma “U tom silnom mnoπtvu moram biti ja!”

Neka veliki Bog utjehe i nade utjeπi sva oæaloπÊena srca.

Tihomir Sabo

Zaspali u Gospodinu“Pa da mi je i dolinom smrti proÊi, zla se ne

bojim, jer si ti sa mnom.” (Psalam 23,4)

Ankica Herceg (78), umrla 13. 1. 2011., Kutina

Ivan AragoviÊ (1927.—2010.), Rogovac

Marko –uraseviÊ (1934.—2010.), Gradina

Zaspali u Gospodinu

Marija NinËeviÊ(1918.—2011.)

Marija NinËeviÊ roena je 24. svibnja 1918. u Splitu.

Upoznala je adventiste preko SpliÊanina Marina JerkoviÊa, koji je

iπao u ribarenje s njezinim muæem Milenkom. Odazvala se na

prigodna predavanja, koja je vodio pastor Duπan ©ofranac, i bila je

oduπevljena onim πto je Ëula. ZakljuËila je: “To su aneli, a ne

ljudi!” UËinila je zavjet biblijskim krπtenjem 17. lipnja 1951.

godine u Splitu, a krstio ju je pastor Duπan ©ofranac. Iako je

suprug nije slijedio, dopustio joj je da u crkvu vodi djecu te su

obojica sinova uËinila zavjet krπtenjem. U njihovu kuÊu dolazili su

mnogi vjernici i propovjednici. Uvijek je redovito pohaala crkvu i

sedamnaest godina je bila voa subotnje πkole, a djeca su joj

takoer veselo sluæila u crkvi. Pred kraj æivota oslabio joj je vid i

bilo joj je oteæano kretanje. Ali pamÊenje ju je odliËno sluæilo.

Kako nije mogla Ëitati, koristila je vrijeme da se moli za svoju

rodbinu, prijatelje, crkvu, propovjednike i posebno za bolesne i

potrebite. Najdraæa joj je bila nada u drugi Kristov dolazak.

Zaspala je u Gospodinu 16. sijeËnja 2011. u 93. godini æivota, a

na privremeni poËinak do skorog Kristovog dolaska ispratila su je

braÊa i sestre u Kristu, na zagrebaËkom Krematoriju.

Ivan –idara, pastor


»estitamo!

Leontina KerniËan iz Beograda i Zoran Varga iz Belog

Manastira vjenËani 26. studenog 2010. u Belom Manastiru.

VjenËao pastor Kristijan Mojzeπ.

Kristina –oreviÊ iz Opova i Vladimir –idara iz Maruπevca

vjenËani 5. rujna 2010. u Maruπevcu. VjenËao pastor Zlatko

Musija.

Najnoviju knjigunabavite prekopovjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkviili izravno kod nakladnika:

www.znaci-vremena.com


Neizbjeæno Njegovi“Ja nisam veliki greπnik” — rekao je

polako, odmjeravajuÊi svaku rijeË i

promatrajuÊi moje oËi ne bi li opazio

protivljenje — “ali sam veliki izbjegavatelj

Boga.”

Moj pastoralni poriv da ispravim

ono πto je isprva zvuËalo kao netoËna

teologija, ubrzo je ugasnuo pod teæinom

njegovih rijeËi. Naoruæan Pavlovom

izjavom da je on — najveÊi od apostola

— zapravo bio “prvi” od greπnika (1.

Timoteju 1,15), pripremao sam se

ljubazno podsjetiti svog posjetitelja kako

lako bivamo prevareni u vezi s naπim

vlastitim duhovnim stanjem i kako slabo

razumijemo “strahovitu greπnost grijeha”

(Ellen G. White, Djela apostolska, str.

504). Ali tada sam uoËio kako me

njegove oËi smiono promatraju dok sam

sluπao drugi dio reËenice.

Bilo je to priznanje koje sam Ëuo

mnogo puta tijekom trideset godina

sluæbe, i to takvo Ëija mi je æalosna

istina bila previπe poznata u vlastitom

æivotu: “Ja sam veliki izbjegavatelj Boga.”

BuduÊi da smo u naπoj kulturi naviknuti

na to da se duhovno stanje opisuje

brojem velikih grijeha koje nismo

poËinili, teπko shvaÊamo da je naπ

najveÊi problem naπe uroeno

izbjegavanje Onoga koji vidi sve grijehe,

vidljive i javne jednako kao skrivene i

unutraπnje. Kada smo, Boæjom miloπÊu,

barem malo uzrasli u Kristu — kada smo

vjerni svojim zavjetima, kad nauËimo

govoriti istinu, kad napustimo nasilna

djela i rijeËi kao sredstva postizanja

onoga πto æelimo — i dalje nam ostaje

duboko uznemirujuÊa svijest o tome da

prirodno ne traæimo druπtvo Velikog

LijeËnika niti Njegovo izljeËenje.

Jedan moj prijatelj i pastor taj naπ

poriv da otresemo sve boæansko sa sebe

usporeuje s igraËem ameriËkog

nogometa koji ne dopuπta da ga iπta

omete i sprijeËi u dosezanju cilja koji si

je sâm odredio. PreËesto traæimo

znakove uspjeha — odobravanje

pravednika, sigurnost bogosluæbene

rutine, ugodu poznatnih pjesama i

stihova, sluæbu koja nas odræava

zaposlenima — i na taj naËin na sigurnoj

razdaljini dræimo Boæju ruku koja nas

uznemiruje. Za nas nema Jakovljevog

hrvanja kod Jaboka ili Ilijine samoÊe na

Sinaju: ovi strahovito intimni susreti s

Bogom podsjeÊaju nas koliko zapravo

viπe volimo naπe mirne æivote u πatorima

ili javnim dogaanjima na vrhu planine.

I crkvene strukture — mjesne

crkvene zajednice, sastanci, kongresi i

odbori — nesvjesno nam pruæaju joπ viπe

metoda i razloga da izbjegavamo taj

susret sa Spasiteljem koji potresa duπu, a

koji Biblija opisuje kljuËnim. Ovu bolnu

Moramo uËiniti sebe

dostupnima Isusu na nove

naËine i na nenaviknute

koliËine vremena. Moramo

se klanjati Njemu i jedni

drugima neprijetvornom

i ustrajnom poniznoπÊu.

Moramo njegovati sluπanje

Njegovoga glasa u Njegovoj

RijeËi, kroz πapate Njegova

Duha, gdje god se dvoje ili

troje okupe u Njegovo ime.

I moramo se predati kako bi

nas On dræao i lijeËio u tom

oæivljavajuÊem zagrljaju koji

probuuje nas — i cijelo

Njegovo Tijelo — kako

bismo hodali s Njim

u obnovljenom æivotu.

istinu otvoreno su priznali zastupnici iz

cijelog svijeta na godiπnjem zasjedanju

Izvrπnog odbora Generalne konferencije

odræanom u listopadu proπle godine u

sjediπtu Generalne konferencije.

Jednoglasno su izglasovali sljedeÊu

izjavu:

“Priznajemo da nismo uvijek

ponajprije traæili Boga u molitvi i

Njegovoj RijeËi kako bi nam podario

izlijevanje Svetog Duha u sili kasne kiπe.

Ponizno priznajemo da smo u naπim

osobnim æivotima, naπim

administrativnim djelatnostima i

odborskim sastancima preËesto radili u

svojoj sili. Boæja misija spaπavanja

izgubljenog svijeta preËesto nije zauzela

prvo mjesto u naπim srcima. Ponekad

smo bili toliko zaposleni, ËineÊi dobre

stvari, da smo zanemarili najvaæniju stvar

— poznavati Njega. PreËesto su sitne

ljubomore, ambicije i naruπeni osobni

odnosi istisnuli naπu Ëeænju za

probuenjem i reformom i uËinili da

radimo u naπoj ljudskoj snazi, umjesto u

Njegovoj boæanskoj snazi.” (Cijelu izjavu

moæete proËitati u Ëlanku “Boæji obeÊani

dar”, AdventistiËki pregled, broj 5/2010,

str. 6—8.)

Svima koji traæe dobro Siona, ili

Boæje crkve, ove iskrene rijeËi su

takoer rijeËi nade i ohrabrenja. One

upuÊuju na jedino rjeπenje koje

pojedincima i πirem Kristovom tijelu

nudi obeÊanje.

Moramo uËiniti sebe dostupnima

Isusu na nove naËine i na nenaviknute

koliËine vremena. Moramo se klanjati

Njemu i jedni drugima neprijetvornom i

ustrajnom poniznoπÊu. Moramo njegovati

sluπanje Njegovoga glasa u Njegovoj

RijeËi, kroz πapate Njegova Duha, gdje

god se dvoje ili troje okupe u Njegovo

ime. I moramo se predati kako bi nas

On dræao i lijeËio u tom oæivljavajuÊem

zagrljaju koji probuuje nas — i cijelo

Njegovo Tijelo — kako bismo hodali s

Njim u obnovljenom æivotu.

Tako probuenje zapoËinje — i

tako se nastavlja.

Bill Knott, urednik Ëasopisa

“Adventist Review”

Neizbjeæno Njegovi

Duhovni æivot


OBAVIJEST O IZBORNOM SABORUHRVATSKE KONFERENCIJE

KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVEIzvrπni odbor Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve donio je na svojojredovitoj sjednici 30. sijeËnja 2011. godine odluku da Hrvatska konferencija sazoveIzborni sabor Hrvatske konferencije, 5. lipnja 2011. godine u Maruπevcu (sukladnoStatutu Hrvatske konferencije, od 29. listopada 2007., Ëlanak 1, stavak 1).Zastupnici i gosti Sabora sasluπat Êe izvjeπÊa o radu i napretku Crkve u proteklomrazdoblju. Takoer Êe izabrati sluæbenike uprave te odrediti planove za sljedeÊerazdoblje, za koje se nadamo da Êe nam ga dobri Bog u svojoj milosti pokloniti.Molimo se Bogu da Sveti Duh vodi sve poslove i zakljuËke ovog Sabora.

Staniπa MargariÊ, predsjednik HK

Documents

ADVENTISTI»KI Broj 1 • 2011. PREGLEDDjetinjstvo pokazuje Łovjeka, kao „to se dan po jutru poznaje. John Milton ¨ovjek je ono „to od njega uŁini odgoj. Jean-Jacques Rousseau