ADVENTISTI»KI PREGLED • 1
ADVENTISTI»KI
PREGLEDBroj 1 • 2011.
Uzgajati Boæju ljubavu naπoj djeci©to djeca æele znati o Bogu?
PREGLED
2 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Misli o djeci, obitelji i odgoju
U djeci se obnavlja i čisti rijekačovječanstva.
Ivo Andrić
Majka rađa dijete, a odgoj čini čovjeka.Živan Bezić
Kuhajte brzo, da biste što više vremenaproveli s djetetom prije nego što odraste.
Peg Bracken
Žene nas čine pjesnicima, a djecafilozofima.
Malcom de Chazal
Temelj svake države jest odgoj mladih.Diogen Laerćanin
Jedni zbog nesređenih prilika nemajudjece, a drugi u sređenim prilikama imajunesređenu djecu.
Zvonimir Drvar
Odgajaj svoju djecu da zarana stvaraju istvoreno čuvaju.
Ante Dukić
Riječ “napredak” neće imati nikakvogsmisla sve dok na svijetu bude nesretnedjece.
Albert Einstein
Život mora biti neprestano odgajanje.Gustave Flaubert
Pametni roditelji dopuštaju svojoj djeci daponekad i pogriješe.
Mahatma Gandhi
Djeca su naši sutrašnji suci.Maksim Gorki
Žalostan je čovjek u kojemu nije ostaloništa djetinjeg.
Arturo Graf
Čovjek se postaje odgojem, a značajančovjek samoodgojem.
Ivo Gugić
Dva prva službenika države suodgajateljica i učitelj.
Victor Hugo
Odgoj je najveći i najteži problem koji semože zadati čovjeku.
Immanuel Kant
Prema roditeljima ponašaj se upravoonako kako bi htio da se tvoja djecaponašaju prema tebi.
Giacomo Leopardi
Djeca su najljupkiji zalog braka; ona vežui održavaju vezu ljubavi.
Martin Luther
Jedine čiste radosti koje su,nepomiješane sa žalostima, dane čovjekuda uživa na zemlji jesu radosti obitelji.
Giuseppe Mazzini
Obitelj je jedino mjesto gdje se stvaračovjek.
Margaret Mead
Djetinjstvo pokazuje čovjeka, kao što sedan po jutru poznaje.
John Milton
Čovjek je ono što od njega učini odgoj.Jean-Jacques Rousseau
Najsigurniji način kojim možete gurnutisvoje dijete u nesreću jest da mudopustite činiti sve što zaželi.
Jean Jacques Rousseau
Nemojte nikada učiti djecu nešto o čemuvi niste sami potpuno sigurni. Bolje da neznaju tisuću istina, nego da im stavite usrce jednu laž.
John Ruskin
Dječja neharnost oštrija je od zmijinazuba.
William Shakespeare
Cilj je odgoja oblikovanje karaktera.Herbert Spencer
Kod odgajanja djece glavna je stvar daim se srce oplemeni, da se zadojeljubavlju svojega naroda, svoje domovine,ljubavlju svega što je dobro i plemenito.
Ante Starčević
Usnulo dijete je nešto najljepše nasvijetu; to je najnježniji prizor što gamogu ugledati ljudske oči.
Stijn Streuvels
Gdje nema djece, nema sreće.Algernon Charles Swinburne
Djeca su opijena bez prestanka, opijenaod života.
Paul-Jean Toulet
Velik sam bio dok sam bio dijete.Tin Ujević
Odgoj razvija sposobnosti, ali ih ne stvara.François Marie Arouet Voltaire
Glavne odgojne vrijednosti su zdravlje,istina, dobrota, ljepota i stvaralaštvo.
Ante Vukasović
Kad majka zavoli Isusa, odmah ćepoželjeti odgojiti svoju djecu za Njega.
Ellen G. White
Naučite mlade vitice da se za potporuobavijaju oko Boga.
Ellen G. White
Djeca započinju s ljubavlju premaroditeljima. Nakon nekog vremena imsude. Rijetko ili nikada im ne praštaju.
Oscar Wilde
Osjećaji i običaji koji sačinjavaju javnusreću ostvaruju se u obitelji.
Honoré Mirabeaux
Naši se roditelji zauzimaju samo da namnapune glavu sa znanošću; a orasuđivanju i kreposti se uopće ne brinu.
Michel Eyquem de Montaigne
Dijete smijehom tka ljepotu jutra.Vesna Parun
Karijera tvojih djelatnosti počinje u obitelji:prva vježbaonica vrlina je obiteljska kuća.
Silvio Pellicco
Odgojna pitanja su za suvremeno društvopitanja života ili smrti, pitanja o kojimaovisi sva ljudska budućnost.
Joseph-Ernest Renan
ADVENTISTI»KI PREGLED • 3
ADVENTISTI»KI PREGLEDGLASILO KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE
AdventistiËki pregled je dvomjeseËnik Jadranske unijekonferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Cilj mu jeprenositi vijesti iz Crkve i iz religijskog svijeta, kao inapise duhovne naravi koji su u skladu s naukom Biblijei kojima je cilj pridonijeti Ëitateljevom duhovnom rastu.
Naπe je poslanje uzdiÊi Isusa Krista donoπenjem izvjeπÊao Njegovoj neusporedivoj ljubavi i djelovanju udanaπnjici, pruæanje pomoÊi da Ga ljudi bolje upoznajui prenoπenje nade u Njegov skori dolazak.
RijeË izvrπnog urednika
Djeca æele biti uIsusovoj prisutnosti
Ovaj broj posveÊujemo naπim najmilijima — a to su
naπa djeca. Stoga donosimo obilje Ëlanaka i ideja
koje mogu pospjeπiti naπu sluæbu djeci u obiteljima
i crkvama u kojima æivimo i radimo.
Ponekad u mnoπtvu zadaÊa i poslova koje kao vjernici i
propovjednici obavljamo u crkvi, zanemarujemo male,
nezamjetne ali vesele Ëlanove naπe crkvene obitelji. Vjerujemo
da Êe nam prouËavanje i prihvaÊanje mnoπtva predloæenih
savjeta pomoÊi da posvetimo djeci viπe paænje i brige. Dakako,
uz srediπnju temu donosimo i druge korisne Ëlanke te vijesti i
osvrte iz crkava s podruËja Jadranske unije konferencija.
Tijekom svoje sluæbe na Zemlji Isus si je uzeo vrijeme da
bi bio propovjednik i djeci. Biblija i Duh proroπtva viπe puta
naglaπavaju Isusove izjave o vaænosti djece i vrijednosti djeËjeg
naËina razmiπljanja i ponaπanja kao poæeljnog ponaπanja onih
koji oËekuju kraljevstvo nebesko. Kad Ëitamo Evanelja,
gledamo Isusa kako se moli za djecu, grli ih i blagoslivlja.
Vidimo majke kako svoje malene donose Isusu, jer maliπani
æele biti u Njegovoj prisutnosti. Istodobno se Ëudimo Isusovoj
pratnji, Njegovim uËenicima, πto æele otjerati djecu da puste
UËitelja i odrasle na miru. Ova zabrinjavajuÊa slika se nerjetko
dogaa i u danaπnje vrijeme u modernom uËeniπtvu. Ali Isus
nam nije pokazao takav primjer. Isus kori svoje uËenike πto to
Ëine, i izgovara neprolazne i iznimno vaæne rijeËi: “Pustite
djeËicu i nemojte im prijeËiti da dou k meni, jer takvima
pripada kraljevstvo nebesko.” (Matej 19,14)
Kada se obraÊa odraslima i æeli im pokazati kakvi bi oni
karakterno i u praktiËnoj poboænosti trebali biti, On koristi
primjer djeËjeg ponaπanja i nastupanja. Nije ni Ëudo da u
jednom od kljuËnih tekstova s ovog podruËja kaæe: “Zaista,
kaæem vam, tko ne primi kraljevstva Boæjega kao malo dijete,
taj sigurno neÊe uÊi u nj.” (Marko 10,15) Ovim Isus u srediπte
stavlja djecu i time joπ jednom podcrtava i naglaπava vaænost
uËenja od djece. Kad u Mateju 18,3 spominje djecu, On
potvruje: “Zaista, kaæem vam, ako ponovo ne postanete kao
mala djeca, sigurno neÊete uÊi u kraljevstvo nebesko.”
Isus je u druæenju s djecom sâm primao radost i razliËite
blagoslove, i uæivao je u svakom trenutku s njima. Ne samo da
ih je promatrao, nego ih je uËio, druæio se s njima i sudjelovao
u njihovim aktivnostima. Ellen G. White je zapisala: “Krist je
promatrao djecu u igri, i nerijetko odobravao kad su pobijedila
u odreenim zadaÊama koje su bile pred njima. On je pjevao
ISSN 1331-9272
Godina XIX. (LXIII) • Broj 1 — 2011.
NakladnikKrπÊanska adventistiËka crkva, Jadranska unijakonferencija, RakovËeva 26, 10000 Zagreb
Glavni i odgovorni urednikmr. Branko BistroviÊ
Izvrπni urednikNeven KlaË[email protected]
UredniπtvoBranko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ, Neven KlaËmer,SreÊko KuburiÊ, Kristina Laco, Marija Skobe,Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ
Telefon 01/3764-533 • Telefaks 01/2361-901
Lektura i oblikovanje Miroslav VukmaniÊ
Korektura Brankica VukmaniÊ
Cijena ovog broja: 15 kn
Tisak TIPOMAT, 2011.
djeci lijepim i blagoslovljenim rijeËima. Djeca su znala da ih
On voli. Nikada prema njima nije bio namrπten. On je s njima
dijelio njihove djeËje radosti i tuge. Brao bi cvijeÊe, pokazivao
djeci njegovu ljepotu i darivao im ga. On je stvorio to cvijeÊe i
uæivao je u isticanju njegove ljepote.” (Upward Look, str. 57)
KrπÊanima je Isus Krist najveÊi Uzor, i prema tom Uzoru
æelimo ohrabriti sve Ëitatelje — majke i oËeve, bake i djedove,
odgajatelje i uËitelje kao i sve sluæbenike zaduæene za rad s
djecom u naπim crkvama, koji imaju svetu zadaÊu brinuti se o
djeci — da viπe kvalitetnog, duhovnog i blagoslovljenog
vremena posvete djeci. Ostvarimo to prije svega u naπim
obiteljima, a potom na naπim bogosluæjima i programima u
crkvi te u naπim πkolama. Uloæeni trud bit Êe od iznimne
koristi za naπu djecu, ali i nama samima na blagoslov, jer
spaπavajuÊi druge spaπavamo i same sebe i unapreujemo svoj
duhovni æivot.
Neven KlaËmer
ADVENTISTI»KI PREGLED • 3
4 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Uzgajati Boæju ljubavu naπoj djeci
Tema broja
Mi adventisti sedmog dana
vjerujemo da je naπe
Bogom dano pravo i
roditeljska duænost prenijeti
svoju krπÊansku vjeru
svojoj djeci: “A vi, oËevi, ne ogorËujte
djece svoje, veÊ ih odgajajte stegom i
opomenom Gospodnjom!” (Efeæanima 6,4)
Ova odgovornost se neprestano naglaπava
u cijelom Svetom pismu. Od Mojsijevog
naloga o Boæjim zapovijedima: “Napominji
ih svojim sinovima.” (Ponovljeni zakon
6,7), do Pavlove upute iz Efeæanima 6,4,
Biblija je jasna po tom pitanju.
Odgajati djecu kako bi razvila iskrenu
i osobnu vjeru u Isusa Krista, opremiti ih
da prepoznaju i slave prisutnost Boga u
svojim æivotima te oblikuju æivot zahvalnog
odaziva Boæjoj ljubavi i milosti — to
zahtijeva svjesno i smisleno pouËavanje i
odgoj. Poznavati Boga viπe je od redovitog
odlaska u subotnju πkolu, pamÊenja
najpoznatijih biblijskih redaka, pa Ëak i
pohaanja crkvenih πkola. Djeca moraju
upoznati Boga koji voli i shvatiti posljedice
grijeha, kao i ostala temeljna vjerovanja
Biblije. Meutim, djeca mogu krivo shvatiti
teoloπke pojmove. KrπÊanski autori Donna
Habenicht i Larry Burton smatraju da su
uzroci takvom nerazumijevanju sljedeÊi:
1. Teoloπki pojmovi su Ëesto
apstraktni i simboliËki te stoga teπko
razumljivi. Ako upitate djecu vrtiÊkog ili
predπkolskog uzrasta da vam opiπu kako je
to Isus “sjajna zvijezda danica”, ili πto to
znaËi kad “Isus æeli da odsjajujem Njegovu
svjetlost”, mogli biste biti iznenaeni.
2. Djeca doæivljavaju pretjerano
duπevno naprezanje zato πto televizija i
drugi masovni mediji stvaraju u njihovim
umovima nered te im tako oteæavaju
pohranjivanje i usvajanje ideja.
3. UËitelji i roditelji ponekad stavljaju
preveliki naglasak na pamÊenje biblijskih
redaka i dogaaja, bez objaπnjavanja
pojmova i smisla koji stoje iza njih. Djeca
mogu ponavljati rijeËi mehaniËki, ali
nemaju pojma o tome πto ti retci znaËe.
4. Djeca takoer prikupe mnogo
pogreπnog znanja od svojih prijatelja koji
vjerojatno takoer ne razumiju duhovne
pojmove.
5. Djeca ponekad umetnu svoje rijeËi
na mjesto rijeËi u biblijskim tekstovima
koje ne razumiju, te ubrzo steknu krive
pojmove. Jedan mali djeËak se molio: “Daj
nam ovaj odrezak i kruh naπ svagdaπnji i
oprosti nam naπe madrace.”
Roditelji stoga imaju odgovornost da
pomognu svojoj djeci kako da shvate
temeljna vjerovanja svoje crkve i nauËe ih
kako ova vjerovanja mogu primijeniti u
svakodnevnom æivotu dok razvijaju prisniji
odnos s Isusom. To mora zapoËeti u
djetetovim ranim godinama, buduÊi da se
u tom razdoblju djeci moæe najlakπe
“utisnuti” slika Isusa kao njihovog
Prijatelja.
Ellen G. White je napisala: “Boæja je
namjera da Ëak i djeca i mladi inteligentno
razumiju ono πto Bog zahtijeva, kako bi
mogli razlikovati pravednost od grijeha i
posluπnost od neposluπnosti.” (Ellen G.
White, Child Guidance, str. 81)
Takoer je savjetovala: “Ove stvari bi
trebale biti objaπnjene djeci u
jednostavnom i lako shvatljivom jeziku; a
kako odrastaju, pouke koje im dajete
trebaju biti prikladne njihovim sve veÊim
sposobnostima, sve dok temelji istine ne
budu poloæeni u svojoj πirini i dubini.”
(Ellen G. White, SvjedoËanstva za
zajednicu, sv. 5, str. 330)
Da, dok mala djeca nemaju mentalnu
sposobnost shvaÊanja teoloπkih ideja i
doktrina kao πto imaju odrasli, postavljaju
se temelji za kasnije teoloπko
razumijevanje. Poboæni roditelji Êe uËiniti
sve πto mogu da pouËe, objasne i pruæe
zanimljiva iskustva koja Êe pomoÊi djeci da
shvate teoloπke pojmove i krπÊanske
doktrine.
Poznati evanelist Billy Graham rekao
je roditeljima da je “jedini naËin da svojoj
djeci pruæe ispravan dom taj da Gospodina
stave iznad njih i pouËavaju ih u punini
putovima Gospodnjim”.
PouËavanje temeljnihvjerovanja
Kako pouËavati temeljna vjerovanja?
Kako djeci moæemo pomoÊi da usvoje
ispravne teoloπke ideje? Evo nekoliko
prijedloga. Zapamtite, dobro pouËavanje
rabi raznovrsnost i interakciju.
1. PriËajte priËe i zanimljivedogaaje u svakoj prilici koju dobijete.Djeca vole priËe — priËe iz Biblije, priËe iz
povijesti AdventistiËke crkve, priËe o
misionarima i druge. Roditelji mogu
pomoÊi djeci da kroz priËe shvate doktrine
i vjerovanja crkve.
Jedan otac je pokuπavao dati pouku o
Boæjoj ljubavi i velikoj ærtvi Njegovog Sina
za sve nas, pa je ispriËao priËu o Ëovjeku
koji je bio zaduæen za podizanje i
spuπtanje æeljezniËkog mosta. Njegov sinËiÊ
je nogom promaπio prag i naπao se u
pogibeljnom poloæaju na mostu.
Odjednom, zaËuo se zvuk brzog vlaka koji
se pribliæavao mostu velikom brzinom.
Otac je trebao odluËiti hoÊe li otiÊi povuÊi
polugu i spustiti most kako bi spasio
æivote Ëetiri stotine putnika brzog vlaka, ili
otrËati kako bi spasio svojega sina. Na
kraju je sa suzama u oËima odluËio spustiti
most i tako je prepustio svog malenog sina
pogibelji od nadolazeÊeg vlaka.
Nakon tako snaæne priËe (koja nije
prikladna za sve uzraste), nemojte se tu
zaustaviti. Razgovarajte sa svojom djecom i
pouËite ih. Upitajte ih pitanja poput: “Je li
lako uËiniti takvu ærtvu?” “Bi li ti mogao
ærtvovati neπto πto toliko voliπ?” To je
Uzgajati Boæju ljubavu naπoj djeci
NaËini na koje moæemo prenijeti svoja temeljna vjerovanja djeci
ADVENTISTI»KI PREGLED • 5
sjajan trenutak za razgovor o Bogu koji je
ærtvovao svojega Sina i Njegovom planu
spasenja.
Roditelji mogu s djecom iskreno
podijeliti vlastita iskustva vjere. Zamislite
kakav utjecaj na dijete ima otac koji mu
objaπnjava kako je postao krπÊanin.
Osobno svjedoËanstvo daje neËijim
rijeËima veliku teæinu. Kad govorite o
svojemu putu k vjeri, vi pokazujete svojoj
djeci da Isus mijenja stvarne æivote
danaπnjih ljudi, a ne samo æivote ljudi iz
biblijskih vremena. Moæete iskoristiti ovu
priliku da biste razgovarali o grijehu i
velikoj borbi izmeu dobra i zla, izmeu
Isusa i Sotone. Ovo je takoer izvrstan
trenutak za oca da pojasni πto to znaËi biti
krπÊanin i potakne svoje dijete na odnos s
Isusom.
2. Koristite usporedbe isvakodnevne dogaaje kako bistepouËili biblijske istine. Isus je koristio
mnogo usporedbi i svakodnevnih dogaaja
koji su bili poznati ljudima kad je
objaπnjavao istine svojega Kraljevstva. Kada
koristimo usporedbe koje djeca mogu
razumjeti i ilustracije koje su im bliske, oni
se s njima mogu poistovjetiti i apstraktni
pojmovi im postaju konkretni, smisleni i
bolje ih shvaÊaju.
Ako pokuπavate objasniti doktrinu
Svetog Trojstva, pokaæite im jaje i zamolite
ih da ga razbiju i otvore kako bi pogledali
od Ëega se sastoji. Upitajte ih: “Koliko
dijelova saËinjava jaje?” Govorite o ljusci,
bjelanjku i æutanjku te kako svi dijelovi
Ëine jednu jedinicu.
Ili moæete dati djeci tri obojene vrpce
— crvenu, æutu i plavu. Zamolite ih da ih
meusobno isprepletu. Tri boje spojene
zajedno Ëine pletenicu. Objasnite da je
crvena vrpca poput Boga Oca, koji nas
voli i opraπta nam naπe grijehe; æuta je
poput Boga Sina koji je stvorio svijet i
umro na kriæu da spasi svakoga od nas; a
plava poput Boga Svetog Duha koji nas
tjeπi kad smo obeshrabreni i pomaæe nam
da æivimo sretan æivot tako πto nas
pouËava o tome πto je dobro, a πto loπe.
Tri razliËite vrpce, ali djeluju zajedno kao
jedna.
Ako voljeni Ëlan obitelji ili prijatelj
umre, iskoristite priliku da svom djetetu
objasnite dragocjeni biblijski nauk o smrti.
3. Koristite slikanje, glazbu iliigru uloga kako biste pouËili vjerskepojmove. Mala djeca mogu bolje
obuhvatiti pojmove preko crteæa, glazbe i
igre uloga, nego samo preko rijeËi.
Zamolite djecu da nacrtaju sliku biblijske
priËe, a nakon toga neka vam je opiπu.
Moæda Êete biti iznenaeni njihovim
shvaÊanjima. Iskoristite svaku priliku da
objasnite doktrine te ispravite kriva
shvaÊanja. Psihologinja Habenicht otkrila je
da je mnogo djece naslikalo odlazak
Adama i Eve tako da se voze u automobilu
u kojemu je vozaË aneo ili Isus. Kad
kaæete: “Adam i Eva su odvedeni iz svog
prekrasnog vrta” (na engleskom “driven
out” znaËi doslovno “odvezen”), postavljate
temelje krivom poimanju. Pazite na izbor
rijeËi, pogotovo kad pouËavate
predπkolsku djecu.
Moæete takoer uËiti djecu pjesme
koje ilustriraju biblijski nauk. Kad uËe o
stvaranju, djeca mogu pjevati pjesme
poput: “Moj Bog tako je velik Bog”, “Dragi
Isus ih je stvorio za nas”, “Bog stvori sve
te sjajne zvijezde”. Djeca mogu i preuzeti
ulogu Adama i Eve kako jedu zabranjen
plod, a nakon πto su bili neposluπni Bogu,
moraju napustiti Edenski vrt. Uzmite
vremena da objasnite da
je grijeh neposluπnost
Bogu i Njegovim
pravilima. Dajte djeci
priliku da svojim vlastitim
rijeËima objasne ono πto
su nauËila.
4. Pruæite mnogoiskustava iz prve ruke.Æivjeti kao Isusov uËenik
znaËi slijediti Isusov
primjer. Kada djeca i
sâma sudjeluju u sluæbi
kao πto je priprema hrane
za siromaπne u svojoj
zajednici, ili spremanje
odjeÊe za stradale od
poplave, otkrivaju istinsko
znaËenje suosjeÊanja za
druge i radosti davanja
sebe, kako je to nauËavao
Isus. Takva iskustva
pruæaju djeci dublje
razumijevanje naπih vjerovanja o istinskom
krπÊanskom ponaπanju i sluæbi drugima.
5. UkljuËite djecu u aktivnostiuËenja. Ako ukljuËite stariju djecu i
tinejdæere u mnogo aktivnosti, to je joπ
jedan uËinkovit naËin da ih pouËite
vjerovanjima crkve. Primjerice, moæete
izrezati novinske isjeËke koji opisuju
teroristiËke napade 11. rujna 2001., ili
tsunami u Indijskom oceanu 2004.
(poplave, poæare ili sliËno...) te ih predati
djeci. Neka proËitaju naslove i kratke
Ëlanke, a onda neka razgovaraju o njima.
Dopustite djeci i tinejdæerima da
postavljaju pitanja i vodite ih u istraæivanju
onoga πto znaju o tim katastrofama, te
kako se one uklapaju u πiru sliku velike
borbe izmeu Boga i Sotone. Poveæite te
dogaaje s obeÊanjima boljeg doma s
Isusom na Nebu.
Kako biste pomogli djeci da shvate
nauk o duhovnim darovima, neka naprave
kratak popis duhovnih darova. Tada ih
podijelite u skupine od dva do Ëetiri Ëlana
i zamolite ih da meusobno podijele
iskustva. Razgovarajte i pomozite djeci da
istraæe i otkriju kako mogu koristiti darove
koje imaju.
Kako biste ih pouËili doktrini o rastu
u Kristu, poveæite djecu s Bogom kroz
molitvu. UkljuËite djecu i tinejdæere u
razliËite vrste molitvenih aktivnosti:
glazbene molitve, biblijske molitve i
molitvena pisma. Ove aktivnosti pomaæu u
poboljπavanju i πirenju njihovog
molitvenog iskustva.
6. Iskoristite video-priloge, DVD-ei sva dostupna audiovizualna sredstva.Poslovica kaæe: “Slika vrijedi tisuÊu rijeËi.”
Pogotovo su u danaπnjem naraπtaju djeca
zaokupljena ekranom — bilo da je rijeË o
televiziji, raËunalu ili dlanovnicima.
Roditelji mogu prikazati DVD ili kratak
video-prilog koji objaπnjava odreene
crkvene doktrine. Primjerice, nakon πto su
pogledali video-prilog o zaπtiti okoliπa,
djeca i tinejdæeri mogu razgovarati o tome
πto znaËi biti dobar upravitelj za Boga.
Moæete ih voditi ka tome da otkriju uloge
koje mogu preuzeti u upravljanju svojim
novcem, talentima, vremenom, okoliπem, i
tako dalje. Nikada nemojte propustiti
priliku da razgovarate s djecom nakon
gledanja video-priloga ili DVD-a. Takvo
razmiπljanje i tumaËenje pomaæe mladima
da shvate vaæne biblijske istine.
Da, æivot je uæurban. Obitelji imaju
sloæene rasporede. Svi neprestano
uzvikujemo: “Nemam vremena!” Ali
povezivanje djece s Bogom trebalo bi nam
biti najpreËe! Moæda neÊemo “pronaÊi”
vrijeme za ovu vaænu zadaÊu, ali moæemo
“stvoriti” vrijeme za povezivanje djece s
Bogom, Vladarom svemira, Bogom koji ih
toliko voli da je bio spreman ærtvovati
vlastitog Sina za njih.
Budimo svjesno usmjereni u
pouËavanje djece da vole i oboæavaju
Boga. Pomozimo im da shvate biblijske
istine onako kako su izraæene u temeljnim
vjerovanjima naπe crkve, jer niπta nije
uzbudljivije nego kada gledamo svoju
djecu kako prihvaÊaju Isusa i nastavljaju
duhovno napredovati.
Linda Mei Lin Koh
6 • ADVENTISTI»KI PREGLED
©to djeca æele znati
o Bogu?
©to djeca æele znati
o Bogu?DjeËja pitanja moramo uzimati ozbiljno kao i oni sami
Djeca pitaju najËudesnija
pitanja! I ne ispituju samo
svoje roditelje i uËitelje;
ispituju i mene, urednicu
njihovih subotnjoπkolskih
pouka i drugih izdanja. Njihova pisma
me nasmijavaju i tjeraju na razmiπljanje.
Ponekad mi ne daju mira. I dok se
borim za rijeËi i molim za odgovore,
zapanjena sam sliËnostima izmeu
njihovih pitanja i pitanja odraslih ljudi.
Evo primjera ozbiljnih pitanja koja
dobivam, uz poneki biser koji me
razveselio:
Draga urednice Sox, ne razumijem
zaπto svi ljudi ne slijede Isusa. Zar je
Isusu svejedno?
Draga teta Sox, zaπto je Bog stvorio
pËele?
Draga gospoo Sox, moj tata nije
krπÊanin. Misli da nije dovoljno dobar za
Boga.
Draga gospoo Sox, kad sam
neposluπna, da li se Bog na mene ljuti
na isti naËin kao i moji roditelji? Moji
roditelji ne viËu na mene. Oni samo
ozbiljno razgovaraju sa mnom. »ini li to
i Bog, ili mi samo kaæe da Mu je æao πto
sam to uËinila?
Draga urednice Sox, svaki put kad
idem u crkvu, osjeÊam se pospano, a
kada doem kuÊi, razbudim se i pjevam
krπÊanske pjesme. ©to da Ëinim?
Draga teta Sox, imam problem s
iskuπenjem kad moja majka pravi
kolaËiÊe i stavlja ih na stol.
Draga gospoo Sox, jako volim
Isusa. Imam tetu koja je jako bolesna —
ima multiplu sklerozu. Stalno se molim
da ozdravi, ali niπta se ne dogaa! Misliπ
li da je Isus moæe izlijeËiti?
Neki isjeËci iz “Poπtanskog
sanduËiÊa urednice Sox” (koji izlazi
tjedno na zadnjoj stranici Ëasopisa
Primary Treasure) mogu vas nasmijati,
ali vas trebaju natjerati da razmiπljate i
dati vam nadu u buduÊnost naπe crkve
dok ovi mladi krπÊanski mislioci
odrastaju.
Draga gospoo Sox, u πkoli sampovrijedila osjeÊaje jedne prijateljicetako πto sam je nazvala pogrdnimimenima. Traæila sam od Bogaoprost i ispriËala joj se, ali neosjeÊam se kao da mi je oproπteno.
Draga prijateljice, vrlo sam ponosna
na tebe. UËinila si groznu pogreπku, ali
uËinila si i ono πto treba da bi ih
popravila.
Dio je Sotoninog plana da nam dâ
osjeÊaj kao da nam nije oproπteno. Ali
to je laæ. Kada uËinimo ono πto moæemo
da bismo neπto ispravili, kao πto si to ti
uËinila, oproπteno nam je! Bog obeÊaje
da Êe On baciti naπe grijehe na dno
mora i da ih se viπe neÊe sjeÊati.
Traæi Boga da ti pomogne da
osjeÊaπ da ti je oproπteno. Tada reci
sebi: “Bog mi je oprostio. Oproπteno mi
je.”
ADVENTISTI»KI PREGLED • 7
Draga urednice Sox, iz nekograzloga moj otac je prestao iÊi ucrkvu s nama. Pitam ga svake subotehoÊe li iÊi. On kaæe da je zauzet. ©tomogu uËiniti?
Dragi prijatelju, moli se za svojega
tatu i traæi Boga da iscijeli njegove rane.
Pozovi tatu s vremena na vrijeme,
pogotovo ako sudjelujeπ u posebnom
programu. Zamoli ljude koje poznajeπ i
kojima vjerujeπ da se mole za tvog tatu.
Govori svom tati o radosnim stvarima
koje se dogaaju u crkvi, ili mu
prepriËaj dobre priËe iz propovijedi.
Budi siguran da tvoj tata zna da ga
voliπ bez obzira na sve. Ako ga iπta
dovede natrag u crkvu, to Êe biti ljubav.
Draga urednice Sox, teπko mi jekada pokuπavam biti dobar, ali nijeli istina da trebam biti savrπen?Ponekad imam ruæne snove ukojima ne idem na Nebo. Misliπ li daneÊu otiÊi na Nebo?
Dragi prijatelju, prvo πto moraπ
znati jest da te Bog voli! Jako te voli. Ti
si Njegovo dijete. On te je stvorio. On
æeli da Ga zauzvrat voliπ i da budeπ
sretan dok rasteπ kao krπÊanin i putujeπ
na Nebo. On ne traæi naËine kako da te
sprijeËi da doeπ na Nebo, veÊ naËine
kako da te tamo dovede!
Kada traæimo Boga da nam oprosti
naπe grijehe, On to rado Ëini. Tada
Njegov savrπen æivot preuzima mjesto
naπih greπnih æivota.
To je kao da se voziπ u autobusu za
Nebo, a Isus vozi. Dokle god si u
autobusu s Isusom, iÊi Êeπ tamo kamo
On ide. Ne moraπ se brinuti o tome jesi
li ili nisi u autobusu. Ako voliπ Isusa,
tamo si.
On æeli da nauËiπ napredovati i biti
Mu sliËan, ali to je neπto πto Êete ti i On
Ëiniti zajedno. Dokle god se moliπ i
traæiπ Isusa da ti pomogne, On Êe ti
pokazati sve πto trebaπ promijeniti. On
Êe biti vrlo strpljiv s tobom zato πto On
zna da je ponekad vrlo teπko popraviti
stvari. Dokle god si svjestan da Isusova
sila u tebi Ëini promjene, moæeπ se
opustiti u Njegovoj ljubavi za tebe.
Draga gospoo Sox, bila samzlostavljana. ©to bi Isus uËinio namom mjestu?
Draga prijateljice, Isus æeli da niπta
πto si ti uËinila nije uzrok zlostavljanju
koje ti se dogodilo. Ti nisi skrivila niπta
Ëime bi zasluæila da te netko zlostavlja.
Bolest u osobi koja zlostavlja uzrokuje
takve stvari.
Isus nam obeÊaje da Êe nas
iscijeliti. Ako traæimo Njega da ukloni
grozne misli i osjeÊaje koje imamo, Isus
Êe raditi u naπim umovima da bi nas
iscijelio, iako ponekad za to treba
vremena i struËnih savjetnika da nam
pomognu.
Tako mi je æao da ti se dogodilo
ovo uæasno iskustvo. Nadam se da sada
æiviπ na sigurnom mjestu gdje te nitko
ne moæe ponovno zlostavljati. Ako nije
tako, nadam se da Êeπ i dalje govoriti
odraslim ljudima — poput propovjednika,
uËitelja i policajaca — πto se dogaa, sve
dok ti netko ne pomogne.
Molim se za tebe rijeËima koje
ovdje moæeπ proËitati: “Dragi Isuse,
znam koliko puno voliπ ovu prijateljicu i
da æeliπ da joj se dogaaju samo najbolje
stvari. Znam da si ljut zbog toga πto ju
je netko povrijedio i da æeliπ da ta bol
prestane. Molim Te, pomozi joj da
pronae odraslu osobu koja Êe joj
pomoÊi ako i dalje treba pomoÊ. Molim
Te, pomozi joj da shvati da nije uËinila
niπta πto bi bilo uzrok tom zlostavljanju.
Molim Te, Isuse, pomozi joj da se osjeÊa
Ëistom, lijepom i voljenom ovoga Ëasa.
Amen!”
©EST NA»INA DA ODGOVORITE NADJE»JA PITANJA O BOGU
1. Slušajte pažljivo i s poštovanjem. Pitanje ili način na koji jeono postavljeno može biti smiješno, ili se čak činiti da sesamo po sebi razumije, ali nemojte presjeći komunikacijutako što ćete ga uzimati bez poštovanja.
2. Pitajte dijete što misli što bi odgovor mogao biti. Nastavitepostavljati pitanja kako biste mu pomogli da sámo dođe doodgovora.
3. Odgovarajte na razini djeteta. Izbacite nerazumljive riječi idugačka, teško shvatljiva objašnjenja. (Neki od mojihodgovora su teže shvatljivi nego što bi trebali biti uosobnom razgovoru.) Promatrajte kada oči počnu gasnuti.
4. “Zato što Bog tako traži od nas” dobar je odgovor zamlađu djecu. Pokažite djetetu biblijski redak, ako jeznatiželjno.
5. Ako ne znaš odgovor, reci: “Hajdemo to pronaći.”
6. Ako ne možeš pronaći odgovor, reci to djetetu. Mnogotoga o Bogu je tajna. Neka tako i ostane. Pomozi svomdjetetu da se raduje Nebu, na kojem će neke tajnekonačno biti otkrivene.
(Napomena Ëitateljima: Raspitala
sam se o nevolji ove djevojke. Ona sada
ima skrbnike koji je savjetuju.)
Draga teta Sox, juËer sampronaπla glistu na naπem putu ipokuπala je politi vodom. Ali tada jemoj tata doπao kuÊi i sluËajno jepregazio. Preselili smo je na travu ijoπ sam je malo polila, ali bila jemrtva. Zaπto Bog to Ëini svojimæivotinjama?
Draga prijateljice, drago mi je πto si
pokuπala spasiti glistu. Ni ja ne volim
kada gliste dou na asfalt i uginu.
Polijevanje vodom bila je dobra zamisao.
Moæeπ takoer pokuπati preseliti glistu
na travu odmah, prije nego πto iπta
moæe prijeÊi preko nje.
Bog ne uzrokuje patnju i smrt. To
Ëini Sotona. Kada se Isus ponovno vrati,
grijeh i smrt Êe zauvijek nestati. Niti
jedna glista neÊe umrijeti od suπenja na
putovima ili gaæenja po njoj. Jednako
tako neÊe umrijeti niti jedan Ëovjek.
Aileen Andres Sox, urednica
Ëasopisa “Our Little Friend” i
“Primary Trasure”
8 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Bili smo uzbueni i gotovo u
nevjerici dok smo iπËekivali
naπe prvo dijete. A tada se
ono konaËno rodilo, nakon
osamnaest sati, uz Boæju
milost i uspjeπnu epiduralnu anesteziju.
Gledali smo je, zaljubili se u nju i bili
zadivljeni. Posjetitelji su donijeli balone,
Ëestitke, darove i ljekovite preparate za
mene. Kad smo je odvezli kuÊi, prava
zabava je poËela. Upisali smo se na teËaj
uspjeπnog roditeljstva. Nije bilo uputa
koje bismo mogli lako pronaÊi, niti
referentnih vodiËa. Bili smo samo mi,
dijete kraljica (titula koja je odgovarala
novom zapovjednom lancu u naπem
domu) i nekoliko savjeta za koje smo
smatrali da smo ih nauËili od naπih
roditelja.
Pojavilo se mnogo toga πto roditelje
poËetnike protrese do same sræi i tako
ih izgrauje nabolje: dojenje (zaπto neπto
tako prirodno mora biti tako
zastraπujuÊe stresno, isprepleteno
neuspjehom i boli?); nedostatak sna (je li
Gospod doista zamislio da ljudi moraju
spavati osam sati?); fiziËke promjene
(Ëitaj: strije, oæiljci, i tako dalje);
mentalni i duhovni napredak (skrb o
bespomoÊnom ljudskom biÊu veliËine
lubenice potiËe mudre roditelje da se
oslone na Boga); i duboka ljubav koja
mijenja æivot (voljeti vlastito dijete — to
iskustvo je neπto najbliæe πto Ëovjek
moæe doæivjeti iskustvu Boga).
Imali smo velike planove. Odgojeni
u vrlo razliËitim domovima, moj muæ i ja
zdruæili smo se zajedno da osmislimo
plan roditeljstva koji bi nadmaπio sve
prijaπnje pojmove o odgoju djece. Vodit
Êemo naπu djecu s ljubavlju i Ëvrstim ali
ljubaznim prijekorima. Odgojit Êemo ih
tako da upoznaju Isusa kao svog
najboljeg Prijatelja i bit Êe neprestani
izvor radosti i divljenja prijateljima,
roacima i svim promatraËima. A iz
naπih iskustava odrastanja bili smo
sigurni πto Êemo od roditelja preuzeti i
πto smo se nadali da neÊemo nikada
preuzeti.
»ini kako kaæem, ne kakoËinim
Tijekom svog odrastanja prezirala
sam vrstu “roditeljskog licemjerja”, kako
sam ga nazvala, prema kojem treba Ëiniti
ono πto roditelji kaæu, iako ni oni sami
to ne Ëine. Zavjetovala sam se da Êu biti
majka koja Êe s radoπÊu slijediti ista
pravila koja daje svojem djetetu. Kako
bih mogla traæiti od svoje kÊeri da
popije Ëaπu mlijeka, ako ja sama ne
pijem mlijeko? Kako da opravdam mamu
i tatu koji dijele sobu, dok ona mora
nauËiti spavati sama (ova se borba sada
ponavlja s jednako zbunjenim malim
bratom)? Molili smo se za mudrost, a
Bog nas je blagoslovio djecom koja su
mnogo razboritija nego πto smo
oËekivali — osim πto su pametna i
opraπtaju. Ali zasigurno je bilo trenutaka
kada je jedini odgovor koji sam mogla
dati na njihova pitanja bio: “Zato jer sam
tako rekla”, ili “Zato πto sam tvoja
majka”. Nadam se da sam na jasnom i
suvislom jeziku objasnila rasuivanje
koje stoji iza ovih naredbi.
Poπast subotnjeg jutraUz mjeπavinu smijeha i osude
sjeÊam se strke koja se u mom domu
odvijala u subotnjim jutrima dok sam
bila dijete. Moja draga majka nije æeljela
da njezine kÊeri dou u crkvu a da nisu
savrπeno poËeπljane, da kuÊa ne bude
besprijekorno pospremljena (jer gosti
dolaze na ruËak), da njezin sari (æenska
haljina u Indiji) nije naboran s vojnom
preciznoπÊu i da subotnje haljine ne
budu bez ijedne mrlje nakon doruËka.
Dobrodoπli u strku subotnjeg jutra.
–avao posjeÊuje domove obitelji s
malom djecom dok oËajniËki pokuπavaju
stiÊi u subotnju πkolu. OËituje se u djeci
koja ustaju mrzovoljna i razdraæljiva (da i
ne spominjem kasno ustajanje), koja se
poigravaju sa svojim doruËkom umjesto
da ga jedu, koja su predugo u
kupaonici; ali i u roditeljima koji
odjednom u sebi nemaju blagoslovljeni
subotnji mir i postaju sve razdraæeniji.
Dolazak ovog subotnjeg
uznemirenja uzrok je nestanku osmijeha
s roditeljskih lica dok se pripremaju za
odlazak u crkvu, te ih pretvara u orua
zlovolje koja laju naredbe i odnose
radost subotnjeg dana. Poπast subotnjeg
jutra pojavljivala se u mom domu dok
sam bila dijete, a i sada se Ëesto pojavi.
Vrlo je tuæno da sam i ja preËesto
potpala pod njezin utjecaj i propustila
pruæiti istinski duh Gospodnjeg dana
dok se pripremamo za crkvu.
ProËitala sam poglavlja o majËinstvu
u knjizi Ellen G. White, Temelji sretnog
doma, koja me posramljuju, jer znam da
mogu bolje. Ali hrabrim se Ëinjenicom
da Gospodin moæe pomoÊi i meni i
Sada sam ja mamaIskustvo izmjene uloga
Tema broja
ADVENTISTI»KI PREGLED • 9
svima nama da ne izgubimo iz vida ono
πto je doista vaæno: obiteljsko zajedniËko
bogosluæje na Njegov subotnji dan.
Nemoj da pozovem oca!Svi smo Ëuli ovakvu prijetnju,
obiËno od majke, kada njezina djeca ne
posluπaju vrlo jasno upozorenje i
iskuπavaju njezinu strpljivost. No, je li
prebacivanje odgovornosti na braËnog
druga uistinu uËinkovito? Baπ i ne. Dok
sam odrastala, moja sestra i ja smo, kao
i mnoga djeca, znale kako to djeluje.
Uznemiri oca previπe puta, i dobit Êeπ
svoje. Uznemiri majku previπe puta, i
smij se na njezin raËun. OËevi po naravi
mogu biti strogi, kao i mnoge majke;
meutim, vjerujem da su majke
blagoslovljene Boæjim darovima
rjeπavanja konkretnih problema. Mnogi
oËajniËki pokuπavaju upravljati svojom
djecom u smjeru odabira dobra umjesto
zla, prije nego πto posegnu za kaznom.
Ovaj uroeni dar traæenja kompromisa
Ëesto zabode noæ u lea, te djeca vrlo
brzo shvate s kime se mogu poigravati.
Moja sestra i ja smo znale Ëiniti to naπoj
majci. A sada ponekad to Ëine i moja
vlastita djeca. U mom sluËaju, ako nisam
sluπala dopredsjednicu, bio je pozvan
predsjednik. A onda mi nije bilo
svejedno, kako sam veÊ napomenula.
U plovidbi vodama discipline, muæ i
ja smo se uvijek slagali da se moramo
meusobno podupirati, biti na istoj
strani i pokazivati jedinstveno lice djeci
(Ëak i ako kasnije ima prostora za
razgovor). Kad naπa πestgodiπnja kÊi
dobije negativan odgovor od mene i
pokuπa prevariti svog oca, on se pozove
na mene, i obratno. Ipak, postoje
trenuci kad ne æeli posluπati moj savjet,
pa se kao obiteljska dopredsjednica
pozovem na predsjednika.
Koju pouku ovdje mogu nauËiti?
Vjerojatno da mnogo toga ostaje isto
unatoË promjenama. Moæemo li reÊi da
su naπi roditelji — bez sve te silne
tehnologije, informacija i dokumentaraca
— ipak znali mnogo toga πto smo od njih
mogli nauËiti? Zasigurno da. Moj suprug
i ja znamo da su naπi roditelji, poput
nas, Ëinili pogreπke. Ali na kraju krajeva,
sve πto su æeljeli jest odgojiti dobru
djecu koja Êe biti vjerna Bogu. Molili su
se za nas, skrbili se za nas i voljeli nas.
Danas naπa metodologija i znanje
mogu biti drukËiji, ali ciljevi su isti.
Mislim da smo i dalje na istoj strani.
Wilona Karimabadi, neovisna
spisateljica iz Ellicott Cityja,
Maryland
Tvoja majka je znala mnogo togaod Ëega se moæeπ pouËiti
NaËin na koji danas odgajamo djecu mnogo je drukËiji od naËina na koji
su naπi roditelji odgajali nas.
Je li doista tako?
Dobar savjet je i dalje dobar savjet, bez obzira je li on upuÊen 1976. ili
2011. godine. I Ëesto su provjereni savjeti koji se prenose s naraπtaja na
naraπtaj vaæniji nego πto mislimo.
Majke odrasle djece podijelile su sljedeÊe vrijedne savjete koje su dobile
od svojih majki, a koji su im pomogli u podizanju vlastitih obitelji — a i danas
vrijede:
“Moja majka i baka su uvijek govorile da trebam biti zadovoljna svojim
izgledom — onim kakvim me naËinio Bog — jer kad nas ljudi gledaju, Bog Ëini
da nas cijene takvima. Primjerice, dok sam odrastala, nisam bila zadovoljna
svojim zubima. Ali kasnije u æivotu ljudi su mi govorili da imam lijep osmijeh.
Kad god bih dobila takvu primjedbu, podsjetila bih se na ono πto su moja
majka i baka rekle. Iako sam smatrala da moji zubi nisu tako lijepi, Bog me je
preko drugih uvjerio da doista imam lijepe zube i lijep osmijeh i da trebam
biti zahvalna za to πto me je Bog stvorio takvu.” — Stella Thomas
“Svakog jutra bih gledala svoju baku kako ustaje rano, prouËava Bibliju i
moli se. Govorila mi je: ‘Nikada se nemoj prilagoditi naËinu onoga koji se
prema tebi ponaπa grubo, nepoπteno i neosjetljivo. Umjesto toga, prilagodi se
Isusovom naËinu i ponaπaj se prema njima ljubazno i s ljubavlju.’” — Ruth
Stavenhagen-Vasconcellos
“Moja draga majka nije mnogo govorila, ali primjerom me puno nauËila.
NauËila me je da nikad ne prestanem moliti za svoju djecu i voljeti ih
bezuvjetno, zato πto se ne moram slagati s onim πto Ëine da bih im pokazivala
bezgraniËnu ljubav. Takoer, fiziËko i duhovno zdravlje idu ruku pod ruku, pa
stoga hranim svoju djecu voÊem, oraπastim plodovima i povrÊem (a desert je
dovoljan samo subotom). — Carol Wright
“Moja majka me nauËila mnogo toga dobrog πto sam pokuπala prenijeti
na svoju djecu, ali evo onoga πto mi odmah dolazi na um: budi vjerna u
desetini, sluæi drugima, govori istinu i dijeli svoje blagoslove.” — Violet
Pulidindi
“Moja majka je koristila nekoliko poslovica. Jedna koje se odmah mogu
sjetiti jest: ‘Kad za neπto nisi sigurna, nemoj to uËiniti!’” — Norma McKellip
10 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Dva pisma i fotografijaDva pisma i fotografijaOno πto je bilo i πto je moglo biti ...
OsjeÊam se kao da
dodirujem dragulje na
kruni”, rekao sam dok mi
je Martha polagano i
bojaæljivo uruËivala staru
kovertu poæutjela papira i istroπenih
krajeva. U njoj su bila dva pisma i
fotografija. Znao sam za njih otprije i
vjerovao sam da su imala veliki utjecaj
na tijek Marthinog æivota. Sada sam ih
ugledao po prvi put.
Prvo pismo je glasilo: “Dragi tata,
zaπto te tako dugo nema kod kuÊe?
Nedostajeπ mi ...” Velika, djeËja slova
bila su napisana olovkom. Neke rijeËi je
sedmogodiπnja autorica izbrisala
gumicom i ponovno napisala.
Drugo pismo je napisano
nalivperom, kako mi se Ëinilo, jer su
linije bile vrlo glatke. Rukopis je bio
sitan, uredan i napisala ga je odrasla
osoba. Pisalo je: “Moæda sada ne
razumijeπ. ... Vrlo sam zauzet. ... Sada
imam drugu obitelj. ... Mislim da je tako
najbolje, a moæda Êeπ i ti jednoga dana
tako misliti. ... Vrijedno uËi i budi
dobra.” Pismo je napisamo 1947. godine.
Zajedno s pismom otac joj je
poslao fotografiju svoje “druge obitelji”.
Na njoj se nalazilo dvoje male djece:
djeËak i neπto mlaa djevojËica koji su
pozirali uredno odjeveni, s kosom koja
vijori na vjetru, lijepo se smijeπeÊi i
izgledajuÊi kao da nemaju niti jednu
brigu na svijetu.
Presavio sam pisma, stavio ih
zajedno s fotografijom u staru kovertu te
vratio Marthi.
VjeËna sjeÊanjaOd svojega djetinjstva Martha je
ispunila dio tatinog nenamjernog
proroËanstva koji se odnosio na
“vrijedno uËi i budi dobra”. Bila je
najbolja uËenica i studentica i zavrπila je
specijalistiËki lijeËniËki studij u
neuobiËajeno kratkom razdoblju — neπto
πto se u njezinoj obitelji nikada nije
dogodilo. Bila je besprijekorna i nikada
nisam Ëuo da je ukljuËena u bilo kakvu
nevolju. Pokazala se vjernom unatoË
protivljenjima i Ëestom ismijavanju na
dræavnom sveuËiliπtu. Molila se mnogo
puta za pomirenje s ocem, ali on bi
uvijek iznova prezrivo odbijao sve
njezine pokuπaje za uspostavljanjem
kontakta.
Martha se nastavila Ëuditi: Zaπto me
moj otac odbija? Jesam li uËinila neπto
loπe Ëime sam to zasluæila? Kakav je
on? Kakvi su moji polubrat i
polusestra?
Godine su prolazile. Martha se
udala i imala vlastitu djecu, ali nije bila
zadovoljna s poloæajem majke. Nastavila
je profesionalnu karijeru u pouËavanju,
davno ostavio.
ReËenica u pismu koja je glasila:
“Mislim da je tako najbolje, a moæda Êeπ
i ti jednoga dana tako misliti ...” puno se
sporije ispunjavala. No, ove rijeËi su se
konaËno poËele ispunjavati — rijeËi
odbjeglog oca koji je tijekom ratnih
zbivanja okrenuo lea vjeri, mladoj æeni
i svojoj djeci kako bi uæivao u prolaznim
uzbuenjima nedopuπtene veze.
Na nedavnom putovanju Martha je
upoznala svojeg polubrata i polusestru
koje je vidjela na fotografiji iz 1947.
godine. Poæeljeli su joj dobrodoπlicu i
rekli joj da im je otac govorio o obitelji
koja æivi u inozemstvu i koja bi nas
mogla pokuπati kontaktirati. Dvoje ljudi s
fotografije bili su u nevjerici kad su Ëuli
za dva pisma i fotografiju. Rekli su:
“Jednostavno ne razumijemo. On je bio
tako dobar prema nama. Kako je mogao
uËiniti tako neπto?” Opisali su ga kao
besprijekornog oca koji ih je volio, bio
oπtrog uma i imao fotografsko pamÊenje.
Bio je sposoban i uspjeπno je zavrπio
sveuËiliπni studij. Imao je uspjeπnu
karijeru u tvrtki koja se bavila tehnikom,
dobro zaraivao i skrbio za obitelj sve
do odlaska u mirovinu, kad su zapoËeli
njegovi zdravstveni problemi.
Iako je bio topao i briæan, nije
mogao sudjelovati u obiËnim
razgovorima. Kad bi se razgovor
pretvorio u to, potiho bi napustio
skupinu, otiπao u stranu te bi ga
pronaπli kako Ëita Ëasopis o tehnologiji.
Dok su opisivali osobine Marthinog
“tate”, nisu spomenuli vjeru.
Razjaπnjavanje povijestiPokazujuÊi staru kovertu, Martha je
zamiπljeno progovorila: “Da sam bila u
kontaktu s ocem, mislim da bi mi bilo
vrlo teπko odræavati moju vjeru. Uvijek
sam se kod kuÊe osjeÊala drukËijom.
Moja majka i sestra voljele su biti s
prijateljima i druæiti se. Ja sam æeljela
biti kod kuÊe i uËiti. Sada sam saznala
da je i moj otac bio takav. Mislim da bi
me on prirodno privukao i da bih
prihvatila njegove vrijednosti.”
istraæivanju i zdravstvenoj skrbi.
Na kraju je primila vijest da je
njezin otac preminuo nakon kroniËne i
teπke bolesti.
Dijelovi slagaliceNeki od nas svjedoka bili smo
uvjereni da je iz oËevog odbacivanja
Marthe proiziπlo i mnogo dobra. Postala
je vrijedna radnica, moæda nesvjesno
pokuπavajuÊi steÊi oËevu naklonost. Ali
Marthi i dalje nije bilo jasno. Ponekad
bismo razgovarali o njezinom ocu, i
onda bi ona ostala zbunjena u vezi s tim
kakav je njezin otac i zaπto ju je tako
Martha je shvatilada je u Boæjem veÊem planuodvajanje od njezinog oca
moæda bilo najboljeza njezino sadaπnje
i vjeËno dobro.
Tema broja
ADVENTISTI»KI PREGLED • 11
Martha je shvatila da je u Boæjem
veÊem planu odvajanje od njezinog oca
moæda bilo najbolje za njezino sadaπnje i
vjeËno dobro.
Ali koliko je Bog zasigurno plakao
svaki put kad bi se Martha molila:
“Gospodine, molim Te, dovedi mog tatu
kuÊi. Nedostaje mi...”
Gospodin je odmah imao dva
problema. Prvo, da bi doveo njezinog
oca kuÊi, morao bi povrijediti njegovo
pravo na slobodan izbor, πto Bog izabire
ne Ëiniti (uz rijetke iznimke).
Drugo, da je Bog odgovorio na
Marthinu molitvu, unatoË tome πto ju je
iskreno molilo Boæje dijete, to bi moglo
umanjiti njezin utjecaj na dobro u ovom
æivotu i moæda je onesposobiti za vjeËni
æivot.
Pouka dobre priËe ne mora se
puno razjaπnjavati, ali dopustite mi da
vam izreknem malo tumaËenje.
Ako ste dijete iz propalog braka, i
osjeÊate se liπeni sretnog doma, gledajte
na dobro koje moæe proiziÊi iz tog
iskustva. Moæda Êe vaπe iskustvo pruæiti
Bogu naËine da razvije i iskoristi
sposobnosti koje ni ne znate da imate.
Ako ste roditelj koji namjerava
razoriti obitelj bez valjanih biblijskih
razloga, duboko razmislite o straπnim i
dugotrajnim posljedicama koje takav
postupak moæe imati za vaπu djecu. U
Marthinoj priËi proiziπlo je neπto dobra,
ali Ëesto to nije sluËaj.
KonaËno, briæno se molite.
Ponekad dobronamjerna molitva
iskrenog krπÊanina moæda Boga stavlja u
grozan poloæaj. Iako naπe okolnosti
mogu izgledati zbunjujuÊe i nepoπtene,
Bog neÊe siliti volju druge osobe da bi
odgovorio na naπe molitve. Ali znajmo:
Bog moæe izvesti puno dobra iz
nesretnih okolnosti koje strpljivo
podnosimo.
Za razmiπljanje1. Koji æivotni dogaaj vam je
donio najbolnije razoËaranje? Koja
pitanja je pokrenuo u vaπem umu?
2. Kada se osvrÊete unatrag, koje
pouke ste nauËili o sebi? Koje o Bogu?
3. ©to sada znate πto nikada ne
biste znali da nije bilo tog
razoËaravajuÊeg i traumatiËnog iskustva?
4. Na koja pitanja Êete traæiti
odgovor kada susretnete Isusa licem u
lice?
David Bland, lijeËnik na Odjelu
intenzivne njege na SveuËiliπtu Loma
Linda. Martha je pseudonim stvarne
osobe s ovim iskustvom.
Deset dječjih zapovijediza roditelje1. Moje su ruke male; molim vas, ne očekujte od mene
savršenstvo kad pospremam krevet, crtam sliku ili seloptam. Moje su noge kratke; usporite da bih mogaodržati korak s vama.
2. Moje oči nisu vidjele svijeta kao vaše; molim vas,pustite me da ga istražujem; nemojte me nepotrebnoograničavati.
3. Uvijek će po kući biti mnogo posla, a ja sam mali samokratko vrijeme. Molim vas, uzmite vremena pa miobjasnite ovaj čudesni svijet; učinite to dragovoljno.
4. Moji su osjećaji nježni; molim vas, budite osjetljivi zamoje potrebe i nemojte mi čitav dan prigovarati. (Vi nebiste željeli da vam netko prigovara zbog vašeznatiželje.) Postupajte prema meni onako kako bisteželjeli da se postupa prema vama.
5. Ja sam poseban dar od Boga; molim vas, cijenite mekako je to Bog odredio. Smatrajte me odgovornim za
moje postupke, dajte mi smjernice po kojima trebamživjeti i kažnjavajte me s ljubavlju.
6. Da bih mogao napredovati, potrebno mi je vašeohrabrenje, a ne vaša pohvala. Molim vas budite blagis kritikom; znajte da možete kritizirati ono što činim ada pritom ne kritizirate mene.
7. Molim vas, dajte mi slobodu da odlučujem o sebi.Dopustite mi da pogriješim; tako mogu učiti na svojimpogreškama. Tako ću biti spreman da jednog danadonosim odluke koje život traži od mene.
8. Molim vas, nemojte stalno obavljati poslove umjestomene. Ponekad osjećam da moji napori ne ispunjavajuvaša očekivanja. Znam da je teško, ali molim vas, neuspoređujte me s mojim bratom ili sestrom.
9. Ne bojte se ostaviti me preko vikenda samog. Djeci jepotreban odmor od roditelja, kao što je roditeljimapotreban odmor od djece. Osim toga, to je krasannačin da pokažete kako je vaš brak nešto posebno.
10. Molim vas, redovito me vodite u crkvu i na vjeronauk;budite mi primjer. Volim saznati o Bogu što više.
(S interneta)
12 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Pozitivan uzor ima dugoroËan
utjecaj i moæe osnaæiti osobu
za svladavanje mnogih
nedostataka. Svi oËevi imaju
sjajnu priliku i prednost
pruæiti djeci pozitivan primjer druπtveno
korisnog æivljenja. Otac je onaj koji ima
najveÊi utjecaj u æivotu svojega djeteta
— nije to sportaπ, glumac, politiËar, niti
bilo koja druga zvijezda, nego upravo
otac.
Ova odgovorna prilika naglaπena je
u Ponovljenom zakonu 6,6.7, gdje je
roditeljima zapovijeeno oblikovati
osjeÊajni i duhovni æivot svoje djece:
“Ove zapovijedi, πto ti ih dajem danas,
neka ti budu upisane u srcu! Napominji
ih svojoj djeci! Govori o njima ili kad
boraviπ kod kuÊe ili kad si na putu, ili
kad lijeæeπ ili kad ustajeπ!”
Predloæit Êemo jedanaest naËina
koji vam mogu pomoÊi da budete uzor
svojem djetetu.
1. Razvijajte u sebi ono πto æeliterazviti u svojoj djeci. Ako æelite da
vaπa djeca budu strpljiva, budite i vi
strpljivi.
2. Pomozite djeci da se boreprotiv loπe naravi. »inite to tako da
jasno i dosljedno naglaπavate vrline koje
se nalaze u Pismu: “Teæi svim silama za
pravednoπÊu, poboænoπÊu, vjerom,
ljubavlju, postojanoπÊu, blagoπÊu.” (1.
Timoteju 6,11) Ove vrline su Ëesto
suprotne naπoj kulturi, a ipak su toliko
potrebne. PouËavanje djece
suprotstavljanju loπoj naravi dok su mali,
pomaæe im da razviju unutarnju snagu za
hodanje stazom iznad one kojom hoda
mnoπtvo.
3. Pruæajte primjer poπtivanjasvih æena, a posebno vaπe supruge.Odnosite se prema njoj kao prema
vaænom i jednakom partneru. Zanimajte
se za ono πto razmiπlja i osjeÊa. Traæite
njezino miπljenje u svim vaænim
pitanjima. Uvijek joj odgovarajte
ljubazno i blago. Dijelite kuÊne poslove.
Cijenite i priznajte njezina postignuÊa.
Uvijek iskazujte ljubaznost izrazima
poput “hvala”, “molim te” ili “nema na
Ëemu”, zatim otvaranjem vrata ili
pomaganjem pri oblaËenju kaputa.
4. Poklanjajte pozornost i ljubavvaπoj supruzi, a ne samo djeci.Pokazujte ljubav zagrljajima i dræanjem
za ruke, a pozdravljajte se poljupcima.
Izlazite zajedno.
5. Budite odani. Ne kritizirajte i
ne ogovarajte æenu iza njezinih lea,
govoreÊi stvari poput: “Moja æena je
tako πkrta. Pazi i prigovara za svaku
potroπenu lipu.” Takva nelojalnost krπi
biblijsku uputu roditeljima: “A vi, oËevi,
ne ogorËujte djece svoje...” (Efeæanima
6,4)
6. Pokaæite djeci da vam jeobitelj najvaænija. Provoenje vremena
s obitelji mora biti glavni dogaaj, a ne
neπto usputno.
7. Budite dosljedni. Jedan od
najboljih naËina da pouËite djecu
dosljednosti jest da i vi budete dosljedni
prema svojoj æeni i djeci.
Najjednostavniji naËin za to je da jasno
kaæete svojem djetetu: “Ako me ikad
vidiπ da Ëinim neπto za πto smatraπ da je
krivo, neljubazno ili sebiËno, æelim da
mi to kaæeπ.”
8. Budite aktivni u crkvi i uπkoli svoje djece. Pokaæite svojoj djeci
da su duhovni æivot i zdravlje bitni.
Nikad ne budite otac koji samo odvozi
djecu u crkvu ili πkolu. Budite tamo.
Budite ukljuËeni.
9. Upoznajte djecu s vaπimvrijednostima. Dosljedno i jasno
razgovarajte sa svojom djecom o
vrijednostima koje smatrate vaænima.
Jedan umirovljeni vojni general je rekao:
“Domoljublje je vaæna vrijednost koju je
moj otac usadio u mene.”
10. Neka vaπa djeca znaju dacijenite njihovo obrazovanje i ljudekoji ga pruæaju. Podupirite njihove
uËitelje, πkolske sluæbenike i njihove
poduhvate. PosjeÊujte njihove priredbe
te πkolske, uËiteljske i roditeljske
sastanke.
11. Pruæajte primjer uËinkovitogrjeπavanja sukoba. Autorica Elizabeth
Hartley-Brewer je o tome napisala:
“Neprestani sukobi naruπavaju odnose i
uniπtavaju obitelji. Sukobi ostavljaju
duboke oæiljke na djeci. Obiteljski
sukobi Ëesto leæe u pozadini
tinejdæerskog oËaja koji se oËituje u
depresiji i samoubojstvu. Sigurnim i
zadovoljavajuÊim rjeπavanjem sukoba
razvija se emocionalna zrelost i
sposobnost. Djeca to moraju nauËiti od
odraslih.”
Victor M. Parachin
Za razmiπljanje i razgovorMoj voljeni suprug mi ne æeli
pomoÊi u kuÊanskim poslovima. Kako
da ga motiviram?
Moj suprug je nepopravljivi
“grlitelj”. Mrzim njegova nasumiËna
grljenja svih ljudi, a posebno æena. ©to
Ëiniti?
Moj suprug je savrπen. Pomozite!
* * *
Moja draga æena si stvarno daje
oduπka pri kupnji. Kako da joj
pomognem? Nismo bogati!
ZahvaljujuÊi njihovom bogatom
djedu i baki — roditeljima moje æene —
moji tinejdæeri su lijeni i snobovi u
oËima druge djece. Pomozite mi!
Moja æena æeli da budem savrπen.
Kako je mogu urazumiti?
Jedanaest prijedloga kako otacmoæe utjecati na svoje dijete
Tema broja
ADVENTISTI»KI PREGLED • 13
Utjecaj domaNa roditeljima leæi odgovornost uloge prvog djetetovog uËitelja, propovjednika i uzora
Gospodin me je nedavno
iznova osvjedoËio o potrebi
vaænog djela koje mora biti
obavljeno u domu. Svim
roditeljima koji se izjaπnjavaju
kao vjernici u skori Kristov povratak
predano je sveËano djelo pripreme, tako
da oni i njihova djeca mogu spremni
susresti Gospodina pri Njegovom povratku.
Malo je roditelja koji shvaÊaju koliko
je vaæno svojoj djeci pruæiti utjecaj
poboænog primjera. To je mnogo snaænije
od obiËne pouke. Niti jedno drugo
sredstvo nije tako uËinkovito u pravilnom
odgoju djece. Djeca i mladi moraju imati
istinski primjer u Ëinjenju dobra da bi
uspjeli u nadvladavanju grijeha i
usavrπavanju krπÊanskog karaktera. Ovaj
primjer trebaju imati u æivotu svojih
roditelja. Da bi uπli u Boæji grad i radovali
se nagradi pobjednika, netko im mora
pokazati put. Kad roditelji æive poboænim i
dosljednim æivotom, time posao koji stoji
pred njihovom djecom Ëine Ëistim i jasnim.
Boæja je Ëeænja da roditelji svojoj
djeci budu utjelovljenje naËela predanih u
Njegovoj RijeËi. Neka njihov cilj bude
odgojiti djecu za Boga. Da bi zadræali noge
svoje djece na uskom putu, bit Êe
potreban vjeran trud i neprestana molitva
— no, moguÊe je odgojiti djecu i mlade da
vole Boga i da Mu sluæe. MoguÊe je
usaivati naËela pravednosti sve dok æelje i
sklonosti srca nisu u skladu s Boæjim
umom i Njegovom voljom. Kada oËevi i
majke shvate odgovornost koja na njima
leæi i odgovore na pozive Boæjeg Duha koji
ih zove na ovaj zanemareni posao, u
domovima Êe se vidjeti takve promjene
ljudskih æivota zbog kojih Êe se aneli
radovati. ...
Rasti zajednoPrednost je roditelja i djece da rastu
zajedno u Kristovoj milosti. Oni koji se
usklade s uvjetima danim u Boæjoj rijeËi
pronaÊi Êe obilnu zalihu za svoje duhovne
potrebe i silu pobjede. Dok osjeÊaju
potrebu za tom miloπÊu kojom nas samo
Nebo moæe snabdjevati i koju Krist daje
svakome tko traæi, postat Êe sudionici u
nebeskom daru.
Oni koji su prihvatili biblijsku istinu
trebaju opreznije dræati tu istinu. Trebaju
nastaviti upoznavati Gospodina,
prikupljajuÊi u svoje duπe nebesku
svjetlost. Ali na tome ne smiju stati.
Trebaju prenositi primljenu svjetlost i
znanje. Gospodin oËekuje od roditelja da
poduzmu ozbiljne i ujedinjene napore u
odgajanju svoje djece za Njega. U domu
moraju njegovati milost Duha, tako πto Êe
na svim svojim putovima priznavati Njega
koji nas je posveÊenjem Duha obeÊao
usavrπiti za svako dobro djelo. ...
Roditelji moraju razumjeti iskuπenja s
kojima se mladi svakodnevno suoËavaju,
kako bi ih mogli nauËiti nadvladati. U πkoli
i svijetu postoje utjecaji od kojih ih
roditelji moraju Ëuvati. Bog æeli da svoje
oËi odvratimo od ispraznosti, zadovoljstava
i ambicija svijeta te da ih usmjerimo na
slavnu i besmrtnu nagradu koju Êe dobiti
oni koji ustrajno trËe utrku koja je pred
njih postavljena u Evanelju. ...
Gospodin uskoro dolazi i moramo se
pripremiti za taj sveËani dogaaj. Moja
braÊo i sestre, neka vaπ svakodnevni æivot
u domu otkrije æiva naËela Boæje rijeËi.
Nebeska orua suraivat Êe s vama dok
Ëeznete dostiÊi mjerilo savrπenstva i dok
Ëeznete pouËiti svoju djecu kako da
usklade svoje æivote s naËelima
pravednosti. ...
Ujedinjen naporRoditelji trebaju biti ujedinjeni u
svojoj vjeri kako bi mogli biti ujedinjeni u
naporima da odgoje djecu u vjeri u istinu.
Na majci u posebnom smislu leæi
odgovornost oblikovanja umova male
djece. Ali otac bi trebao svoje duænosti u
domu osjeÊati dublje nego πto to obiËno
Ëini. Na njemu, kao i na majci, leæe
odgovornosti rada za duhovnu dobrobit
svoje djece. ... Neka roditelji rade
jedinstveno, usaujuÊi u srca svoje djece
naËela pravednosti. ...
Misijski rad u domu je najvaæniji rad.
Naπa prva zadaÊa bi trebala biti da
prenesemo tu svjetlost onima s kojima smo
povezani obiteljskim i krvnim srodstvom. S
naπe strane ne smije biti zanemarivanja u
poduzimanju krajnjih napora da bismo im
omoguÊili razumijevanje onoga πto smo
primili. ...
Krist Ëeka na suradnju ljudskih orua,
kako bi mogao osvjedoËiti srca naπe djece
i mladih. Nebeska biÊa silno Ëeznu vidjeti
kako roditelji poduzimaju potrebnu
pripremu da oni i njihova djeca ostanu
odani Bogu u nadolazeÊem sukobu i uu
kroz vrata u Boæji grad. ...
Ellen G. White, “Adventist Review
and Herald”, 12. listopada 1911.
Utjecaj domaNa roditeljima leæi odgovornost uloge prvog djetetovog uËitelja, propovjednika i uzora
14 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Gabrijeliz KninaGabrijeliz Knina
Gabrijel JoziÊ iz Knina doista
je neobiËno dijete. Od
najranije dobi pokazuje
zanimanje za matematiku i
Ëitanje. S Ëetiri i pol
godine Ëita svoju prvu djeËju Bibliju.
Zna se da djeca mogu dobro pamtiti pa
sam, kad sam Ëuo i vidio kako Gabrijel
teËno Ëita, pomislio da mu je mama
Ëitala Bibliju, a on je zapamtio
proËitano. Stoga sam ga ispitao Ëitanje
napreskokce. TeËno je Ëitao dogaaj o
Noi, usporedbu o izgubljenom sinu,
izvjeπtaj o oluji na moru, opis Isusovog
druæenja s djecom, i tako dalje. Bila je
tu i uËiteljica iz osnovne πkole. Pitao
sam je kako procjenjuje Gabrijelovo
Ëitanje. Ona je izrazila svoje struËno
miπljenje da taj djeËak Ëita kao da je
zavrπio treÊi razred.
Napisao sam na ploËu broj jedan.
On je proËitao: “Jedan.” Dodao sam joπ
jednu jedinicu. On je proËitao:
“Jedanaest.” Dodao sam joπ jednu
jedinicu. On je proËitao: “Sto jedanaest.”
Napisao sam broj pet i dodao dvije
niπtice. On je proËitao: “Petsto” — i
dodao: “Kuna”. Napisao sam brojku dva
i potom nula, nula, pet. On je proËitao:
“Dvije tisuÊe pet.”
Mama Marina svjedoËi da ga niπta
posebno nije uËila. Ali je on stalno
pitao: “Koje je ovo slovo? Koji je ovo
broj?” — a ona mu je odgovarala.
Gabrijel Ëita svoju Bibliju svaki dan. Zna
se moliti. Pomalo veÊ broji i na
engleskom jeziku.
U svom pastorskom radu sreo sam
mnogu djecu tog uzrasta koja znaju
prepoznati i do pedeset marki
automobila, starih i novih. Jer ih to uËe.
Naæalost, Ëuo sam i kako su neka djeca
nauËila psovati. U jednom posjetu smo
supruga i ja razgovarali s jednom bakom.
Otac i majka su bili na poslu pa se
djeËaËiÊ poËeo dosaivati jer se osjeÊao
zanemarenim. Traæio je pozornost i
poËeo je buËiti i psovati. Baka je
viknula: “Dosta! Od koga si to Ëuo? Sram
te bilo!” BuduÊi da mala djeca ne znaju
glumiti, on je, kao iz topa, odgovorio:
“Od tebe!”
U odgajanju djece roditelji bi
svakako morali imati odreeni cilj. Dijete
Êe se razvijati u onom smjeru u kojem
ga roditelji oduπevljavaju i pouËavaju.
Tako djeca mogu nauËiti mnogo
korisnoga iz Biblije — o stvaranju,
prirodi, Bogu, dobroti, praviËnosti,
oprostu — umjesto da ih prepuπtamo
uËenju imena nogometaπa, pjevaËa, vrsta
automobila ili nekim drugim manje
vaænim znanjima. Mnogo nepotrebnih
znanja nauËit Êe, naæalost, usput,
kasnije.
Takoer je pogreπno kad roditelji
usmjeravaju svoju djecu na odabir struke
koju su oni æeljeli, ali iz nekih razloga
nisu uspjeli. Tako su neki mladi morali
studirati pravo, iako to nisu voljeli,
umjesto neke druge struke u kojoj su se
odliËno snalazili. Roditelji uvelike mogu i
trebaju pravilno usmjeriti svoju djecu.
NaËinio sam anketu u nekoliko
naπih mjesnih crkava, postavljajuÊi
pitanje: “Kad bi Isus danas doπao, bi li ti
bio spaπen(a)?” Isto sam pitanje postavio
i u djeËjim odjelima. Kao po pravilu,
odrasli su odgovorili s “da” u osamdeset
posto sluËajeva, a oko dvadeset posto s
“ne” ili “nisam siguran”. A djeca u svim
crkvama i odjelima gdje sam ih anketirao
odgovorila su sto posto s “da”. To znaËi
da djeca dobro razumiju biblijske pouke
od svojih roditelja i uËitelja te da djeËji
uËitelji u crkvi uspjeπno obavljaju svoj
posao. Djeci treba dati najveÊu moguÊu
duhovnu podrπku!
A naπ Gabrijel je u djeËjem odjelu
u kninskoj crkvi — sâm. Dakako, isplati
se mnogo truditi i za samo jednoga
uËenika u razredu djeËje subotnje πkole;
on je dragocjen u Isusovim oËima i on
takoer Ëeka Isusov dolazak.
Mr. Ivan –idara
“I dijete se poznajepo onome πto Ëini,
je li Ëisto i pravednodjelo njegovo.”(Izreke 20,11)
Darovita djeca
“Boæja namjera s djecom koja rastu u naπimdomovima mnogo je πira, dublja i viπa negoπto to naπ ograniËeni razum moæe shvatiti.”
— Ellen G. White, Odgoj, str. 233
ADVENTISTI»KI PREGLED • 15
Prema istraæivanju meu
krπÊanima, postoje dva glavna
razloga zaπto se ne molimo
onoliko koliko bismo trebali.
Prvi izgovor je: “Imam previπe
posla.” Drugi izgovor bi trebao uzdrmati
Crkvu: “Ne znam kako da se molim.”
Mnogi od anketiranih odrastali su u
krπÊanskim obiteljima.
Mala djeca su po prirodi ratnici
molitve. U svojoj neduænosti usrdno traæe
Boga i svim srcem vjeruju da je On moÊan
te da odgovara na njihove molitve.
Roditelji, bake i djedovi, uËitelji u
subotnjim πkolama, propovjednici, stariji
roaci i mnogi drugi imaju odluËujuÊi
utjecaj na djecu u razvoju i na jaËanje
njihovog molitvenog æivota. Ako to ne
rade dobro i ako djecu viπe obeshrabruju
nego πto ih potiËu na molitvu, djeci Êe
kasnije kao odraslima biti mnogo teæe da
postanu uspjeπni molitelji. Molitva je
odluËujuÊa za krπÊanski naËin æivljenja. Bez
nje ne moæemo aktivno komunicirati sa
æivim Bogom kojemu sluæimo.
Moramo shvatiti jednu vrlo vaænu
Ëinjenicu: molitve male djece nisu samo
vjeæbanje za buduÊnost. Kad se djeca
mole, to nije samo “lijepo i dirljivo”, nego
snaæno! Navest Êemo nekoliko prijedloga
kako da potaknete svoju ili povjerenu vam
djecu da postanu molitelji koje Bog moæe
upotrijebiti.
1. Budite dobar primjer u molitvama.
Ako djeca vide dobar primjer, velika je
vjerojatnost da Êe razviti dobre molitvene
navike.
2. Roditelji, ako to joπ ne Ëinite,
poËnite πto prije sa zajedniËkim molitvama
kao braËni par. Vidjet Êete kako Êe Bog
blagosloviti vaπu obitelj.
3. Dajte priliku svojemu djetetu da se
moli s vama u kuÊi, u crkvi, ili bilo gdje
drugdje. ©to viπe vjeæbate molitvu u
svakodnevnom æivotu, to Êe viπe vaπe
dijete razgovor s nebeskim Ocem smatrati
neËim uobiËajenim i prirodnim, poput
disanja.
4. »itajte psalme i zajedniËki pjevajte
hvale Bogu. Molite se Gospodinu rijeËima
psalama, najuzviπenijom hvalom koja je
namijenjena samo Njemu.
5. »ak i kad se dogodi neπto loπe,
bilo kakva sitnica, uËite djecu da
zahvaljuju i za taj blagoslov. NauËite
meusobno ukazivati na Boæje blagoslove.
6. Pomozite djeci da prate odgovore
na molitve. Vrlo Ëesto ne zahvaljujemo
Bogu za to πto odgovara na molitve. Jako
je vaæno da nauËimo djecu da u svom
æivotu traæe Boæje odgovore i da vide kako
se Bog brine za sve πto rade. Govorite im
kad Bog odgovori na vaπu molitvu, i
potiËite ih da i oni vama kaæu kad Bog
odgovori na njihove molitve. SvjedoËanstvo
o ispunjenim molitvama snaæno jaËa vjeru!
7. Pomozite djeci da uvide ljepotu
Boæjeg stvaranja: “Pogledaj ovaj predivan
zalazak sunca!” ili: “Pogledaj ovo divno
raznobojno cvijeÊe koje je Bog stvorio da
bismo uæivali u njegovoj ljepoti!” i sliËno.
Bit Êete iznenaeni koliko Êe brzo djeca
poËeti primjeÊivati ljepotu Boæjeg stvaranja
kad toga postanu svjesna.
8. Odredite najmanje jednu veËer
tjedno kao obiteljsku veËer. Radite neπto
zajedno, zabavite se, a zatim se zajedno
molite. Svatko moæe reÊi Bogu zahvalnost
za ostale Ëlanove obitelji. Molite se za
svoje potrebe.
9. Blagoslivljajte svoju djecu kad
uveËer idu na spavanje. Moæete primijeniti
rijeËi iz Brojeva 6,24-26: “Neka te
blagoslovi Jahve i neka te Ëuva! Neka te
Jahve licem svojim obasja, milostiv ti bude!
Neka pogled svoj Jahve svrati na te i mir ti
donese!” Kad se djeca mole s roditeljima i
primaju blagoslov, to je neπto jako
vrijedno.
10. Kad se sretnete s nekim tko ima
potrebe, Ëovjekom u nevolji ili
beskuÊnikom, molite se za njega. PotiËite
djecu da se i ona mole za takve. Molite
Boga da vam pokaæe moæete li na neki
naËin pomoÊi tom Ëovjeku.
11. Uvjeravajte svoju djecu u Boæju
nazoËnost time πto Êete se moliti da ih
Bog Ëuva. Razgovarajte s djecom o
obeÊanjima koja nam Bog daje u svojoj
RijeËi. Za djecu koja su bojaæljiva postoji
snaæno obeÊanje u Psalmu 91,11: “Jer
anelima svojim zapovjedi da te Ëuvaju na
svim putima tvojim.”
12. Odredite posebne trenutke za
molitvu i neka oni postanu dio obiteljske
tradicije. Tako Êe vaπa djeca shvatiti da je
molitva prirodan sastojak svega πto obitelj
zajedniËki radi. Moæete se moliti za onoga
tko ima roendan: smjestite ga nasred sobe
i molite se za njega. Moæete se moliti kad
netko postigne neki uspjeh, kad zavrπi
πkolu ili sliËno. Molite se jedni za druge i
recite Bogu zbog Ëega ste zahvalni.
13. Dajte djeci prilike da se mole za
vas i vaπe potrebe. Trebaju shvatiti da
cijenite njihove molitve. Pitajte ih za koje
njihove potrebe æele da se vi molite.
14. Molite se zajedno prije vaænih
ispita, testova, natjecanja na kojima
sudjeluju i sliËno. NauËite ih da se mole za
mudrost, hrabrost, poπtenu igru i sliËno.
15. Molite se sa svojom djecom za
πkolu, uËitelje, prijatelje i sve πto im je
vaæno.
16. UkljuËite se u crkvene molitvene
aktivnosti kao πto su, primjerice, lanci
molitve.
17. Kao obitelj postanite molitveni
svjetionik: molite se za svoje susjede.
18. Idite na molitvene πetnje po
vaπem kraju. Molite se za susjede, πkole,
prodavaonice i ustanove pored kojih
prolazite.
19. Molite se zajedno za donoπenje
vaænih obiteljskih odluka kao, primjerice,
kupnju novog automobila, kada i kamo iÊi
na odmor, kako pomoÊi drugim ljudima i
sliËno.
20. Zapisujte sve u obiteljski
molitveni dnevnik. Zalijepite u njega slike
Ëlanova obitelji, prijatelja, misionara,
propovjednika i drugih za koje se zajedno
molite. Nemojte zaboraviti ispisivati
stranice Ispunjene molitve.
21. Molite se u obitelji za neku
kulturoloπku ili etniËku skupinu. Pokuπajte
saznati neπto o njoj i molite se da u toj
skupini nastane crkva. Molite se da djeca i
cijele obitelji dou ka Kristu.
22. Molite se za vaπu zemlju i njezine
vlasti. UËite djecu da je vaænije moliti se za
vlast negoli je kritizirati.
Zapljusnuti ste molitvenim
prijedlozima, zar ne? Nemojte se truditi
sprovesti ih sve odjednom. PoËnite tako
πto Êete kao odrasli biti dobar primjer
molitelja. Zatim odaberite nekoliko zamisli
koje najviπe odgovaraju vaπoj obitelji. Kako
budete postupno zajedniËki rasli u
molitvama, vaπ molitveni æivot Êe postajati
bogatiji, i za vaπu djecu Êe biti blagoslov
kad su okruæena molitvenim naËinom
æivljenja. Molite se da vaπa djeca uz pomoÊ
ovih iskustava budu jaka u vjeri i molitvi!
Priredila: Ljiljana ∆iriÊ
UKLJU»IMO DJECU U MOLITVUPraktiËan naËin da potaknemo djecu na molitvu
16 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Æivot je pun oËekivanih i
neoËekivanih promjena. Jedno
od najturbulentnijih razdoblja u
æivotu je tinejdæersko doba. Uz
tjelesne promjene, tinejdæer
doæivljava burna emocionalna previranja
sliËna erupcijama vulkana. U ponaπanju
tinejdæera Ëeste su promjene s kojima se
roditelji i drugi koji brinu o njemu teπko
nose. Neprilagoeno i neugodno ponaπanje
tinejdæera tipiËno je za tu dob.
Majka i otac se Ëesto oËajni pitaju
gdje su pogrijeπili u odgoju svog djeteta.
Puno su ulagali, a rezultata, Ëini se, nema.
Dogaa se da jedan drugog okrivljuju za
preveliko popuπtanje ili pak prestrogo
ponaπanje prema djetetu. To stvara
dodatnu napetost u obitelji. Jednostavno
ne prepoznaju svoje dijete koje je do juËer
bilo posluπno, a sad se odjednom
pretvorilo u buntovnika koji otvoreno
odbija posluπnost, grubo odgovara na
svaku uputu i sluæi se ruænim rijeËima. Svi
pokuπaji da ga vrate u odreene okvire
ostaju bezuspjeπni.
Na svom putu prema odraslosti i
samostalnosti, tinejdæeri traæe odgovore na
mnoga pitanja. Jedno od najvaænijih pitanja
koje postavljaju je: “Da li me roditelji
istinski vole i prihvaÊaju?” Duboko u srcu
svako dijete ima veliku æelju da ga otac i
majka vole i prihvaÊaju.
UobiËajeno je da roditelji vole svoje
dijete, i veÊina roditelja osjeÊa neizmjernu
ljubav prema svom djetetu. Ali postavlja se
pitanje koliko uspjeπno roditelji prenose
djetetu svoju ljubav. Za razliku od odraslih,
djeca lakπe prihvaÊaju ono πto gledaju i
viπe su orijentirana prema ponaπanju nego
prema rijeËima. Svima nam je drago Ëuti:
“Volim te!” Za odrasle ovaj izraz ima veÊe
i dublje znaËenje nego za dijete. To
svakako ne znaËi da djetetu ne treba
verbalno izraæavati ljubav. Meutim, da bi
tinejdæer mogao osjeÊati istinsku i pravu
roditeljsku ljubav, roditelji moraju znati
kako je uspjeπno prenijeti, kao i kojim
postupcima πalju djetetu suprotnu poruku,
a da toga moæda nisu svjesni.
Posebno je vaæna uloga oca.
Provedena istraæivanja su dokazala da djeca
koja su povezana s ocem i imaju njegovu
podrπku, lakπe ostvaruju planove u æivotu i
sposobnija su donositi vaæne odluke.
Vjeruju da su vaæna, jer im je otac to
rekao i pokazao. Istina je da su oËevi zbog
prezaposlenosti obiËno premalo ukljuËeni
u svakodnevni æivot djeteta. Iako su Ëak
fiziËki prisutni kod kuÊe, ponekad su
mislima odsutni, ili se viπe druæe s
televizorom i kompjutorom nego s djecom.
Umjesto da budu srediπnje osobe u æivotu
djeteta, naæalost, sami sebe stavljaju na
periferiju. Jedno zanimljivo istraæivanje
provedeno meu djecom upuÊuje na
znaËajan suodnos izmeu djeËje percepcije
oca i Boga kao nebeskog Oca. MoÊ oËeva
utjecaja u domu je doista od bitne vaænosti
ne samo za emocionalni, veÊ i za duhovni
razvoj djeteta.
Djeca imaju izvanrednu moÊ
zapaæanja. Zapaæaju mnogo toga za πto
mislimo da ih ne zanima. Gledaju πto i
kako rade mama i tata, promatraju njihovo
ponaπanje dok sjede i razgovaraju, dok
jedu, gledaju televiziju ili rade bilo πto
drugo. Zanimljiv je fenomen da djeca znaju
Ëitati “izmeu redaka” i da uspjeπno
registriraju i neizgovorene poruke. Ona
donose zakljuËke, izgrauju stavove,
stvaraju svoj sustav vrijednosti i zamisao o
dobrom i loπem.
Rana iskustva u obitelji vaæna su za
buduÊi æivot djeteta, njegovo stvaranje
slike o samom sebi, kao i njegov odnos
prema drugima. Istina je da su djeca danas,
viπe nego ikada ranije, izloæena
mnogobrojnim utjecajima izvan doma.
Suptilno i moÊno djelovanje filmova,
televizije, interneta, reklama u bilo kojem
obliku, stavova prijatelja i primjera
ReÊi “Volim te”nije dovoljnoKako pokazati ljubav prema tinejdæeru
“Dragi moji mladi prijatelji,uvijek gledajte na Isusa.Samo tako moæete stalnogledati Boæju slavu. Isus jevaπe svjetlo, æivot, mir ivjeËna sigurnost.” — Ellen G.White, Youth’s Instructor, 23.listopada 1902.
Tinejdæeri
ADVENTISTI»KI PREGLED • 17
poznatih osoba ne moæe se zanijekati. Ali
znajmo: utjecaj obitelji ipak nadilazi sve
ove utjecaje i najsnaænije djeluje na æivot
djeteta.
Prioritet broj jedan je osigurati
djetetu toplo obiteljsko ozraËje. Ono ne
nastaje tek tako, spontano i bez ulaganja.
Postiæe se gajenjem otvorenih i pozitivnih
razgovora o problemima, bez njihovog
guranja “pod tepih”. U obiteljima s toplim
ozraËjem osjeÊaji se ne prikrivaju, veÊ
jasno pokazuju. Posebno treba istaknuti da
je za toplo obiteljsko ozraËje vaæno nauËiti
ispravno se nositi s negativnim emocijama,
kao πto je primjerice ljutnja. Ako se ne
rjeπava na pravi naËin, ljutnja ima snagu da
razori æivot.
Ponaπanje tinejdæera Ëesto nije
ugodno ni lijepo. »ak im i izgled moæe biti
neobiËan. Mnogi biraju neobiËne frizure i
boje kose. Nedavno sam na tramvajskoj
postaji vidjela djevojku s kosom
podijeljenom u Ëuperke, od kojih je svaki
bio druge boje. Imala je mreæaste Ëarape s
dodatno asimetriËno naËinjenim rupama po
potkoljenicama i natkoljenicama.
Bez obzira kako izgleda, kako se
ponaπa i πto je uËinio, roditelj treba voljeti
svog tinejdæera. Tinejdæeri nisu mladi
odrasli. Oni su djeca u tranziciji. Mogu
puno toga znati i biti uspjeπni u mnogim
aktivnostima, ali emocionalno su joπ djeca.
Roditelj im treba pokazati da ih voli i u
prilikama koje mu nisu po volji i drage. Na
taj naËin im pomaæe u procesu sazrijevanja
i odbacivanja neprihvatljivog ponaπanja.
Ukoliko roditelj tinejdæeru pokazuje da ga
voli samo kad je dobar i posluπan, kad Ëini
ono πto roditelj od njega oËekuje, dijete se
neÊe osjeÊati istinski voljeno, gradit Êe
loπu sliku o sebi i osjeÊat Êe se
nekompetentno.
Da bi mogao dati ono najbolje od
sebe, tinejdæer treba osjeÊati bezuvjetnu
roditeljsku ljubav. Njegov emocionalni
spremnik mora biti ispunjen. Ponaπanje
tinejdæera, njegovo zadovoljstvo, ljutnja,
depresija, radost, posluπnost ili
neposluπnost ovise o tome u kojoj su mjeri
ispunjene njegove emocionalne potrebe.
©to je emocionalni spremnik puniji, bit Êe
viπe pozitivnih osjeÊaja i dobrog ponaπanja.
OsjeÊaj bezuvjetne roditeljske ljubavi,
osjeÊaj sigurnosti i osobne vrijednosti
prijeko su potrebni djetetu za uspjeπno
suoËavanje s pritiscima vrπnjaka i drugim
zahtjevima druπtva.
Ljutnja je vrlo snaæna emocija koja
moæe, ako se ne rjeπava na pravi naËin,
poniπtiti mnogo dobrog πto je roditelj
uËinio u odgoju svog djeteta. Ako roditelj,
izazvan loπim ponaπanjem, nekim
postupcima ili rijeËima djeteta odvrati
emocionalno burno — teπkim rijeËima i
nekontroliranim ponaπanjem — samo Êe
pogorπati situaciju. Tinejdæeri su izrazito
ranjivi, najranjivija skupina u druπtvu.
Ukoliko su takve pretjerane roditeljske
reakcije Ëeste, dijete gubi poπtovanje
prema roditelju. Takvim svojim pretjerano
burnim reakcijama roditelj prekida
komunikaciju. Tinejdæer viπe ne dolazi
roditelju napuniti svoj emocionalni
spremnik. Na njega tada snaænije djeluju
pritisci vrπnjaka kojima je izloæen. Uz to
postoji i poveÊana opasnost da bude
izmanipuliran od strane raznih sumnjivih
skupina te pojedinih odraslih osoba koje
zlorabe razoËarane tinejdæere koji traæe
svoje mjesto u svijetu odraslih.
Loπe i neprihvatljivo ponaπanje
tinejdæera na putu prema neovisnosti je
test na kojemu mnogi roditelji padaju.
Roditelji ne bi smjeli dopustiti da ih toliko
obuzme ljutnja da izgube nadzor nad
svojim ponaπanjem. Svoje osjeÊaje mogu
izraziti na Ëestit i prikladan naËin, bez vike
i galame, prijetnji, vrijeanja, etiketiranja
djeteta i drugih ekstremnih postupaka.
KljuËno je zadræati nadzor nad
ponaπanjem, jer πto ËeπÊe roditelj pred
djetetom gubi nadzor nad svojim
ponaπanjem, to Êe ga dijete manje
poπtovati. Izljevi ljutnje i bijesa zatvaraju
vrata i podiæu zid izmeu roditelja i
djeteta.
Ne treba zaboraviti da vrata za
razgovor i punjenje emocionalnog
spremnika tinejdæera moraju uvijek biti
otvorena.
Nepodijeljena paænja je joπ jedna
potreba tinejdæera da bi se osjeÊao istinski
voljen, prihvaÊen i vrijedan, te da bi razvio
osjeÊaj samopoπtovanja. Najbolji naËin za
davanje nepodijeljene paænje je odrediti
vrijeme kad roditelj moæe biti neometano
sam s djetetom, bez ikakvih pritisaka —
jednostavno biti tu uz nju ili njega. U
svakodnevnoj trci i obvezama roditelja i
tinejdæera, to nije uvijek lako ostvariti.
Nepodijeljena paænja snaæno utjeËe i
na djetetov odnos i ljubav prema drugima.
Mnogi roditelji su spremniji kupiti poklon
nego pokloniti djetetu nepodijeljenu
paænju. Pokloni nisu loπi, ali ne mogu biti
zamjena za nepodijeljenu paænju.
Nepodijeljena paænja je vrijedna investicija
za buduÊnost. U tim trenucima roditelj ima
priliku podijeliti s djetetom i vaæne
duhovne sadræaje, govoriti mu o
Ëinjenicama iz Biblije, pokazati kako
biblijska naËela primijeniti u æivotu, kako
praπtati, govoriti o svojim osobnim
iskustvima i odnosu s Bogom, istaknuti
vrijednost molitve te upoznati dijete s time
kako Bog ispunjava naπe potrebe.
Davanjem nepodijeljene paænje πaljemo
djetetu ohrabrujuÊe poruke kao πto su:
æelim biti kraj tebe, zanimaπ me, uæivam
biti s tobom, vaæan mi je odnos s tobom.
Majke obiËno provode viπe vremena s
djetetom, no oËevi su djeci Ëesto
atraktivniji partneri za izlazak, igru i uËenje
odreenih vjeπtina, dok se majci djeca
okreÊu obiËno u stresnoj situaciji.
Odnos roditelja i djeteta je poput
bankovnog raËuna. Svako negativno
djelovanje — poput ispada bijesa,
nekontroliranog ponaπanja, nedostatka
vremena za dijete — oduzimanje je s
raËuna, a svako pozitivno djelovanje je
polog na raËun. Ako je skidanje s raËuna
veÊe od polaganja na njega, dolazi do
bankrota.
Stoga, πaljimo djeci jasne poruke
bezuvjetne ljubavi, poπtujmo njihove
potrebe i æelje uz istodobno odræavanje
razumnih granica i ukljuËujmo ih u proces
odluËivanja. Drugim rjeËima: budimo na
pravi naËin ukljuËeni u æivot svog djeteta.
Ono πto je najvaænije: kroz Ëitanje
Biblije i molitvu budimo povezani s
nebeskim Ocem koji nam æeli i moæe dati
potrebnu mudrost u odgoju.
Dr. sc. Nevenka BlaæiÊ-»op
18 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Isus za svakog od nas
Casey je upravo poËela redovito
pohaati djeËju subotnju
πkolu. Njezin otac bi je doveo
i obiËno ostao s njom tijekom
cijelog programa. Caseyin
omiljeni dio aktivnosti bilo je pjevanje.
Stajala bi s ostalom djecom dok su se
svjetla zatamnila, a na zidu se pokazale
rijeËi i pokreti koje su svi slijedili.
Ponekad, prije nego je sljedeÊa pjesma
doπla na red, Casey bi otrËala ispred
projektora i pred praznim bijelim ekranom
rukama radila lutke od sjena. Nije mogla
pjevati i Ëiniti pokrete poput drugih, ali
ipak je slijedila glazbu. Njezini
subotnjoπkolski voe bili su sretni πto su je
roditelji dovodili svakog tjedna na program
i hrabrili je da u njemu sudjeluje. S jednim
od svojih roditelja pokraj sebe, Casey
nikad nije imala problema s ponaπanjem.
Jedne subote su je roditelji, misleÊi
da se dovoljno naviknula na djeËju
subotnju πkolu, ostavili samu i otiπli na
bogosluæje za odrasle. Ipak, mudro su
odredili jedno starije dijete da joj sluæi i
Ëuva je kao prijateljica. IspoËetka je sve
bilo u redu. Ali raspored je toga dana bio
drukËiji, jer se te subote prikazivala
omiljena djeËja emisija. Kad su se svjetla
ugasila, a na platnu pojavila emisija, neπto
je u Casey kliknulo. Odbila je sjediti u
svojoj stolici i poËela je posezati za DVD-
ima, ponekad padajuÊi preko ostale djece.
Pokuπavala je doÊi do hrane koja se tog
dana posluæivala djeci, pa je Ëak uzimala i
od druge djece. Njezina prijateljica, koja je
bila samo neπto veÊa od Casey, nastojala
joj je odvratiti paænju i hrabrila je da
sjedne i gleda emisiju. Ali to nije pomoglo.
Casey je bivala sve uznemirenija pa su
voe subotnje πkole morali skloniti DVD-e
i hranu izvan njezinog dosega.
KonaËno je doπlo do toga da nisu
znali πto treba poduzeti. Casey je bila
dobra i voe nisu æeljele da napusti
program, ali nisu znali kako joj pomoÊi.
Kao autistiËno dijete, Casey je
komunicirala na drukËiji naËin. Voditeljica
je njeæno poloæila ruku na nju i govorila
joj umirujuÊim tonom, ali to do Casey nije
dopiralo. Na kraju su pozvali njezina oca.
On ju je smirio i program se nastavio.
Ali incident je potaknuo voe djeËje
subotnje πkole na razmiπljanje o tome kako
su bili potpuno nespremni pomoÊi Casey,
uËinkovito komunicirati s njom i omoguÊiti
da joj subotnja πkola bude smisleno
iskustvo.
Caseyina priËa nije izoliran sluËaj.
Koliko se mnogo voa djeËjih sluæbi —
poput subotnje πkole, ljetnog biblijskog
teËaja, zimske πkole i tako dalje — susrelo
sa sliËnim problemom? ©to mi kao crkva
moæemo uËiniti da bismo naπe programe i
naπe zajednice opÊenito osposobili za bolju
sluæbu djeci s posebnim potrebama i
njihovim obiteljima? Kako moæemo
osigurati da poruka ljubavi i milosti Isusa
Krista dosegne svakoga?
Obitelj je dolazila s njom ucrkvu
U Caseyinom sluËaju, Ëinjenica da su
se njezini roditelji trudili da je dovode u
crkvu je znaËajna. Pogotovo zato πto nisu
pokuπavali biti samo ukrasi u straænjem
dijelu crkve ili djeËjem odjelu, veÊ su se
trudili pruæiti svojem djetetu s posebnim
potrebama priliku da se druæi i uËi s
drugom djecom. Koliko mnogo obitelji s
djecom s posebnim potrebama u naπim
crkvama uopÊe pokuπavaju biti na
bogosluæju, briæljivo nadziruÊi dijete koje
na osjetilne podraæaje reagira drukËije,
koje nema druπtvene obrasce ponaπanja
kao ostali, ili uËi na potpuno drukËiji
naËin?
Kada dijete s posebnim potrebama ne
sjedi na bogosluæju, ili vriπti zato πto je
glazba preglasna, ili pokazuje neobiËno
ponaπanje na koje ostala djeca i druge
obitelji nisu naviknuti, kako se njezina
obitelj odnosi prema svojoj crkvi? »esto
odluËju da, ako subotnja πkola i bogosluæje
ne mogu dosegnuti njihovo dijete, ili voe
ne znaju kako uËinkovito prenijeti i
prilagoditi pouke i aktivnosti, nije ni
vrijedno dolaziti. I zato ne dolaze. Kako
onda crkva moæe dotaknuti ove æivote za
Krista?
“StruËnjaci kaæu da vjerska zajednica
ima odgovornost prema djeci s posebnim
potrebama i njihovim obiteljima. Tu djecu
je potrebno nauËiti strategije koje Êe im
omoguÊiti primjenu vjerskih praksi u
njihov svakodnevni æivot, Ëak i ako ne
uspiju shvatiti apstraktne pojmove. Obitelji
ove djece trebaju viπe od naπih molitava.
Isus za svakog od nasKako naπe crkve mogu bolje sluæiti djeci s posebnim potrebama i njihovim obiteljima
Djeca s posebnim potrebama
ADVENTISTI»KI PREGLED • 19
Moraju vidjeti kako πirokogrudno
prihvaÊamo njihovu djecu u biblijske
razrede. Moraju znati da Êe njihova
djeca biti sigurna i sretna dok su tamo.
KonaËno, ove obitelji moraju znati da
vjerujemo da njihova djeca zasluæuju
radost i nadu koju vjernost donosi.”
(MaLesa Breeding, Dana Hood, Jerry
Whitworth, Let All the Children Come
to Me: A Practical Guide to Including
Children With Disabilities in Your
Church Ministries, Cook
Communication Ministries, 2006., str.
13)
Vjera i milost za sve nasPouËavati obiËnu djecu
pojmovima vjere i milosti moæe biti
izazov. Zato se voe djeËjih sluæbi
puno oslanjaju na ilustrativna sredstva
poput æivog priËanja priËa,
interaktivnih programa i pjesama s
pokretima ruku kako bi usadili kljuËne
pojmove u umove svojih malih uËenika.
Ali ova sredstva nisu uvijek uËinkovita
kod djece s posebnim potrebama,
ovisno o njihovoj dijagnozi.
Mali Donnie ima Aspergerov
poremeÊaj, visoko funkcionalno stanje
autistiËkog spektra u kojem se pojedinac
naizgled ponaπa kao i svi ostali. Ali njegov
mozak obrauje svijet oko sebe na
potpuno drukËiji naËin. Prema Donniejevoj
majci Carolyn, djeca s Aspergerovim
sindromom ne mogu zamisliti stvari.
Usporedbe imaju vrlo malo smisla za njih,
buduÊi da informacije obrauju na krajnje
doslovan naËin. Donnie ima vrlo visok
kvocijent verbalne inteligencije i jedna od
omiljenih aktivnosti mu je da mu netko
Ëita. Ali do Donnieja ne moæete doprijeti
priËajuÊi mu usporedbu koja ima duhovnu
pouku. Carolyn kaæe da Donnie uæiva kad
mu se Ëitaju Patrijarsi i proroci, ali ako
biste ga doveli u djeËju subotnju πkolu i
oËekivali od njega da probavi i primi
pouku kako je predstavljena cijelom
razredu, on bi se izgubio.
Dakle, kako pouËavati o milosti i vjeri
dijete s posebnim potrebama, koje
nevidljivo mora vidjeti doslovno? Ann
Roda, pomoÊna propovjednica
AdventistiËke crkve New Hope u Fultonu
u Marylandu, rekla je: “Zanimljivo je da
sam mnogo puta prouËavala Bibliju s
djecom s Aspergerovim sindromom.
Trebate koristiti mnogo konkretnih pouka.
PriËajte puno priËa i Ëinite πtoπta. I zaista
morate suraivati s roditeljima zato πto oni
poznaju svoje dijete. Oni poznaju razvojne
probleme svojega djeteta i bolji su
struËnjaci od uËitelja. Dvoje djece s
Aspergerovim sindromom s kojima sam
radila imalo je vrlo razliËite naËine uËenja.
Morate ih prepoznati i pristupiti im
drukËije. S jednim djetetom bila je to samo
igra.”
©to moæemo u Ëiniti?BuduÊi da nijedna crkva nema
buduÊnosti bez djece, moramo se
pobrinuti da im djeËje programe uËinimo
smislenima — za sve njih. Dakle, gdje
poËeti u sluæenju djeci s posebnim
potrebama i njihovim obiteljima?
1. Svijest. Svi pastori i voe djeËjih
sluæbi (i dobrovoljci koji sluæe u tom
podruËju) trebaju se osvijestiti o razliËitim
uvjetima, poremeÊajima uËenja i
strategijama kako bi prilagodili plan. Prvo
πto bi trebali uËiniti jest otiÊi roditeljima
djece. “Uvijek je dobra ideja sjesti s
roditeljima djece i saznati πto dijete moæe
Ëiniti, a πto ne i kako mu se stvari mogu
olakπati. VeÊina roditelja Êe cijeniti
Ëinjenicu da ste osjetljivi na posebne
potrebe njihove djece.” Ako u blizini
postoje radionice za rad s takvom djecom,
pokuπajte ih posjetiti. Razgovarajte s
pedagozima — pogotovo onima koji imaju
iskustva s djecom s posebnim potrebama.
2. Pronaite naËine. Ovo ukljuËuje
poneπto domaÊe zadaÊe, ali dostupno je
mnogo grae koja vam moæe pomoÊi da
pronaete naËine kako biste prilagodili
program djeci s posebnim potrebama.
Knjiga s dobrim informacijama je Joni &
Friends: Special Needs Smart Pages:
Advice, Answers & Articles About
Ministering to Children With Special
Needs (Gospel Light Ministries, 2008.).
Nabavite ovu knjigu, ili neπto sliËno, za
svoju crkvu i recite voama djeËjih sluæbi
da je prouËe.
3. Obrazujte, snaæite, hrabrite. Ako
ste pastor, Ëinite sve troje sa svojim
voama i za njih. Osigurajte voama i
dobrovoljcima u djeËjim sluæbama smislene
programe i sigurno, prikladno
okruæje puno ljubavi za djecu s
posebnim potrebama, kako bi
uËili o Isusu i osjetili Njegovu
ljubav preko Njegove crkve.
Pastori takoer imaju velike
prilike da utjeËu na æivote
odraslih Ëlanova koji imaju
djecu s posebnim potrebama
(ili i sami imaju posebne
potrebe). Posjetite ove obitelji
kod kuÊe i ispitajte ih kako im
crkva moæe pomoÊi, te im dajte
do znanja da ulaæete svaki
potreban napor da biste dosegli
njihovu djecu.
David Franklin, umirovljeni
pastor Juænoazijske
adventistiËke crkve u Silver
Springu u Marylandu je rekao:
“Pokuπavam poticati roditelje da
dovedu svoju djecu ovamo zato
πto roditelji imaju sklonost da
se povuku zbog izazova koji su
pred njima. Takoer ih pitam:
‘©to moæemo uËiniti?’”
Stav je kljuËanAli uz sve praktiËno πto moæemo
uËiniti da bismo poboljπali djeËje programe
i poveÊali svijest o djeci s posebnim
potrebama u naπim crkvama, u temelju
svake promjene koju pokuπavamo ostvariti
leæi potreba za promjenom stava.
Kako bismo zaista pomogli djeci s
posebnim potrebama da pronau svoje
mjesto u crkvenoj obitelji, moramo naπe
zajednice uËiniti uistinu punima
dobrodoπlice. Naravno, to nije ograniËeno
samo na djecu s posebnim potrebama i
njihove obitelji. Stav dobrodoπlice
primjenjiv je na svaku osobu koja zakoraËi
u AdventistiËku crkvu. Ali to poËinje s
promjenom srca.
Moramo se upitati: “Kad je Krist
rekao da volimo svoje bliænje kao samoga
sebe, o kome je uistinu govorio?”
Propovjednica Roda kaæe: “Cijela ideja
dobrodoπlice mora biti temelj crkvenih
napora. Ona nije ograniËena samo na one
s posebnim potrebama, veÊ sa cijelim
spektrom. To mora biti vrijednost
pastoralnog i crkvenog tima. Prva pitanja
koja si trebamo postaviti kad radimo u
nekoj sluæbi trebaju biti: ‘Kakvo okruæje
moæemo stvoriti da bi djeca ovdje susrela
Boga? U ovom razredu, programu ili
aktivnosti, kako djeca mogu susresti Boga?’
Sve znanje svijeta nam neÊe pomoÊi ako
nemamo stav dobrodoπlice i stav koji
govori: ‘Ovo je Boæja sluæba, ovo je
Njegovo kraljevstvo.’”
Wilona Karimabadi, glavna
urednica podlistka za djecu od 8 do
12 godina Kidsview, koji izlazi u
tjedniku “Adventist Review”
20 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Mladeæ u crkviVoljeli bismo da ostanu s nama?
Mladeæ u crkviVoljeli bismo da ostanu s nama?
Usvom radu s mladeæi uvjerila
sam se da je mladeæ s jedne
strane jednostavna — jer traæi
jasne vrijednosti, te da je s
druge sloæena i da se neÊe zadovoljiti
naπim povrπnim odgovorima na njene
zahtjeve.
Koja su oËekivanja mladih?Mladi oËekuju dosljednost i
pravednost. Vrlo su osjetljivi na
licemjerje, odnosno da mi odrasli jedno
govorimo, a drugaËije postupamo.
Pritom su katkad, dakako, i prestrogi; ne
shvaÊaju da se u nekoj situaciji nije
moglo postupiti baπ upravo onako kako
su oni mislili da treba, i to Ëesto zato
πto im nedostaju sve informacije. Stoga
se s njima treba stalno razgovarati i
objaπnjavati im zaπto smo kao pogreπivi
ljudi uËinili jedno, a ne drugo.
Kako ih uËiniti sudionicimazbivanja?
Mnogi su mladi u crkvama samo
promatraËi. Njih ne pitaju πto misle o
bogosluæju, πto misle o tipu krπÊanske
sluæbe πto ih naπe crkve vrπe. Stoga je
prva duænost crkava ukljuËiti miπljenje
mladih u planiranje i rad crkve. Sigurno
je da Êe mladi koje ne pitamo πto misle
otiÊi iz takve zajednice, jer Êe se osjeÊati
nepotrebni, pa i bezvrijedni.
Koliko je za ostanak mladih ucrkvi bitno ozraËje?
U ozraËju ljubavi, ljubaznosti,
meusobnog prijateljstva i potpore mladi
vole biti i ostati, pa iako neka
istraæivanja pokazuju da Êe i tada neki
mladi otiÊi iz crkve istraæujuÊi drugaËije
modele æivljenja, vjerojatnost da Êe se u
crkve s takvim ozraËjem oni kasnije ipak
vratiti je svakako visoka. Sigurno je da
se neÊe vratiti u one crkve u kojima
ljudi nisu shvatili abecedu krπÊanstva, a
ta je — opraπtati i ljubiti.
HoÊemo li ih pridobiti ako imdopustimo da rade πto æele?
Kako u odgoju, tako i u crkvi
mladima se ne smije dopustiti da rade
sve πto æele, a πto se suproti Boæjoj volji.
Oni najËeπÊe sami znaju πto je dobro, a
πto zlo, i ako im mi ne iznosimo Boæju
volju, oni Êe se osjeÊati nesigurno. Ne
moæemo odobravati mladima krπenje
Boæjih zapovijedi, pijenje, puπenje, ili
nasilniπtvo i lijenost. Naπa je duænost da
od njih zahtijevamo odgovornost. I oni
to oËekuju od nas. Ako mi to ne
uËinimo, oni Êe misliti da nam do njih
nije stalo. Moæda Êe se ljutiti i reÊi da to
nije naπa briga, moæda Êe nam prijetiti,
ali mi to moramo uËiniti. Posljedice
permisivnosti ili popustljivosti su Ëak
teæe od nedopustivog drila u odnosu
prema djeci i mladima. Djeca kojoj
popuπtamo pretvorit Êe se u
nesposobne, razmaæene i svakom zlu
sklone individue. S druge strane,
mladima se ne trebaju nametati naπi
ukusi, naπe navike, naπi obiËaji.
Dopustimo im da sami izgrade svoj
odnos s Bogom koji se neÊe moæda
baviti toliko onim Ëime se mi bavimo,
ali Êe donijeti novu kvalitetu.
Moæemo li biti njihovi uzori?UnatoË dojmljivim negativnim
uzorima πto ih promiËu mediji —
pjevaËima/pjevaËicama upitnog morala,
glumcima/glumicama koji se drogiraju,
piju i razvode po deseti put, mi joπ
uvijek moæemo biti uzori mladima i
moæemo oblikovati njihovu svijest ako
smo iskreno odani Bogu, ako nam je
stalo do Ëovjeka, ako smo blagi i
praviËni, ako smo marljivi i aktivni u
druπtvu, ako su nam rijeËi Ëiste,
pozitivne i ne bave se stalno grijesima
bliænjih, ako nam je u srcu i na usnama
pjesma hvale Bogu, ako stalno uËimo i
mijenjamo se, ako razgovaramo s
mladima i kreativno radimo s njima i za
njih — ako je Krist alfa i omega naπega
æivota.
Mr. sc. –urica GarvanoviÊ-
Porobija, ravnateljica Srednje πkole
u Maruπevcu s pravom javnosti
Tinejdæeri
ADVENTISTI»KI PREGLED • 21
Dame i gospodo, uvaæeni skupe!
Posebna mi je Ëast i zadovoljstvo
obratiti vam se u prigodi obiljeæavanja
ovogodiπnjeg Dana vjerske slobode. Ova
SveËana skupπtina i dolazak svih vas
pokazuju da u Republici Hrvatskoj postoje
ljudi kojima na srcu leæi vjerska sloboda.
Vjerska sloboda je posebno osjetljivo
pitanje i sretna je dræava u kojoj je sve
razine vlasti aktivno podræavaju.
Ugroæenost vjerskih sloboda ima dugu
povijest. I sami poËeci krπÊanstva obavijeni
su u crno glede vjerskih sloboda. Sam Isus
Krist je bio progonjen joπ kao malo dijete
u Betlehemu, a æivot je zavrπio na kriæu.
Tolerancija, sloboda misli i vjerske prakse
nisu bili svakodnevica u Njegovo doba.
Nakon Isusa nastavilo se s progonom
apostolâ. Pali su prvi krπÊanski muËenici
poput Stjepana, a sam Savao — kasnije
apostol Pavao, za nas simbol krπÊanske
tolerancije i otvorenosti prema drugima —
pristao je na Stjepanovo ubojstvo. Rani
krπÊani su stalno bili progonjeni, i Savao je
osobno sudjelovao u progonima.
Meutim, povijest apostola Pavla nam
daje nadu da Ëak i najveÊi progonitelji i
netolerantni ljudi mogu doæivjeti promjenu.
Kako od nesnoπljivih i krvoæednih ljudi
postaju mirotvorci i promicatelji vjerske
slobode? Za apostola Pavla to je bio susret
s Isusom Kristom na putu za Damask. Bilo
je to suoËenje s Kristovim naukom. UËenje
koje je tada imalo silu pretvoriti
progonitelja u mirotvorca, ima istu silu i
danas.
©to je Isus Krist nauËavao?
Isusov govor na Gori blaæenstava
sadræi na neki naËin saæetak Njegove misli.
Kad bi se ljudi koji sebe nazivaju
krπÊanima pridræavali samo ovog jednog
Isusovog govora i æivjeli po njemu, mi
bismo veÊ danas imali druπtvo bez
korupcije, mrænje i zavisti. Ali æalosna je
Ëinjenica da Ëak niti narodi koji se nazivaju
krπÊanskima Ëesto ne mogu u potpunosti
sprovesti Kristov govor u svakodnevicu.
Kriæarski ratovi su jedan od mnogih
primjera za to. ©to Isus nalaæe u svojemu
govoru? Evo nekoliko naglasaka:
1. Isus je rekao: “»uli ste da je
reËeno starima: ‘Ne ubij! Tko ubije, bit Êe
odgovoran sudu.’ A ja vam kaæem: Svatko
tko se ljuti na brata bit Êe odgovoran
sudu. ... A tko ga nazove ‘luakom’,
odgovarati Êe za to u ognju paklenom.”
(Matej 5,21.22)
Isus ovdje ukazuje na Dekalog. On
svakako ne ukida Dekalog, nego ga joπ
dodatno radikalizira. On Ëak i ljutnju
prema drugom Ëovjeku smatra ubojstvom.
Koliko smo se Ëesto naljutili na nekoga iz
svoje okoline? Za Isusa ubojstvo nije samo
fiziËka pojava, nego i mentalna ili umna.
Verbalni nasrtaj na drugog Ëovjeka Isus
stavlja u istu kategoriju. “A tko ga
nazove...” NemoguÊe je lijepiti etikete
drugima i ostati moralno Ëistim pred
Bogom. Moæemo reÊi da su Kristova
mjerila vrlo visoka i malo ih je koji ih
dostiæu.
2. Zatim Isus u svojemu govoru
raspravlja o stavu prema neprijateljima:
“»uli ste da je reËeno: ‘Ljubi svoga
bliænjega i mrzi svoga neprijatelja!’ A ja
vam kaæem: Ljubite svoje neprijatelje i
molite za one koji vas progone, kako biste
postali sinovi svoga Oca nebeskog, koji
Ëini da njegovo sunce izlazi nad zlima i
dobrima, i da kiπa pada pravednima i
neprevednima.” (Matej 5,43-45)
Tko od nas ljubi svoje neprijatelje?
Ovo je Isusovo mjerilo — ono πto nam je
kao krπÊanima stavio na srce i ostavio u
naslijee. Isusova mjerila su visoka i malo
ih je koji ih dostiæu. Ali, moæemo li se
nazivati krπÊanima, sljedbenicima Isusa
Krista, a da ne æivimo prema Njegovim
mjerilima?
3. Nadalje, kao ljudi skloni smo suditi
drugima i osuivati ih. ©to Isus ima reÊi o
osuivanju drugih? “Nemojte suditi, da ne
budete sueni! Jer kako budete sudili,
onako Êe i vama suditi; kako budete mjerili,
onako Êe se i vama mjeriti. ©to imaπ
gledati trun u oku brata svojega, a brvna u
svom oku ne zapaæaπ!” (Matej 7,1-3)
Lako je osuivati druge i upirati
prstom u njih. Meutim, biti svjestan
osobne netolerancije, diskriminiranja
drugih i ugroæavanja prava drugih
uglavnom nije lako. Umjesto ispitivanja i
osuivanja drugih, Isus nas poziva na
samoispitivanje.
4. Najzad, Isus Êe svoj govor na Gori
blaæenstva privesti kraju — zlatnim
pravilom. Sve πto je imao reÊi saæet Êe u
jednoj kratkoj reËenici: “Sve πto æelite da
ljudi Ëine vama, Ëinite i vi njima!” (Matej
7,12) Tako jednostavno, a tako duboko i
teπko provodivo u djelo. Puno bi lakπe bilo
da je Isus rekao: “©to ne æeliπ da Ëine tebi
ljudi, nemoj ni ti Ëiniti njima!” Meutim,
Isus ne poziva svoje sljedbenike da pasivno
stoje sa strane i ne Ëine niπta. On ih
poziva da aktivno pridonesu dobru u ovom
svijetu.
“©to æeliπ da ljudi Ëine tebi, Ëini i ti
njima!” ©to æelim da mi ljudi Ëine? Æelim li
da budu netolerantni prema meni, da krπe
moja prava, da me progone ili ubijaju?
Svakako da si neπto takvoga ne æelim.
Stoga, poziva Isus, Ëini sve ono pozitivno
πto bi i ti osobno volio doæivjeti: budi
tolerantan, poπtuj prava drugih, voli ljude
oko sebe — Ëak i neprijatelje.
Isus poziva svoje sljedbenike na viπe
standarde. Savao, progonitelj krπÊana,
prepoznao je Kristov poziv na putu za
Damask. Dubina Kristove misli i
nauËavanja promijenila je netolerantnog
progonitelja u poniznog sljedbenika.
Kad bismo svi u ovom veÊinski
krπÊanskom narodu dopustili da meu
nama doe do izraæaja Kristova misao i
praksa, imali bismo daleko tolerantnije
druπtvo — imali bismo druπtvo bez
korupcije, zavisti i mrænje.
Iako æivimo u veÊinski krπÊanskoj
zemlji, krπÊanski se korijeni Ëesto ne
viaju u politici, gospodarstvu i opÊim
druπtvenim okolnostima. Stoga nam za Dan
vjerske slobode æelim svima uputiti poziv
da, svatko na svojem podruËju, uzdiæemo
ova Kristova mjerila, da ih æivimo i time
pomognemo naπim sugraanima uvidjeti
πto zapravo znaËi biti narod s krπÊanskim
korijenima. Neka naπe zauzimanje u okolini
u kojoj se kreÊemo joπ mnoge pokrene na
poπtivanje vjerske slobode. To je moja
æelja za sve nas!
Dr. sc. Igor Lorencin,
na obiljeæavanju Meunarodnog
dana vjerske slobode, 29. sijeËnja
2011. u Hotelu Four Points u Zagrebu
Kristova mjerila za bolje druπtvoVjerska sloboda u narodu krπÊanskih korijena
22 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Iz djeËjih ustaMali dječak se molio:—Dragi Bože, molim Te, brini se o mom tati i mojoj mami,
i mojoj sestri i mojem bratu, i o mojem psu i o meni. O, da,molim Te, pazi i na sebe, Bože. Jer ako se Tebi nešto dogodi,onda ćemo mi doista upasti u velike nevolje.
* * *
Rabin razgovara s pametnim i živahnim šestogodišnjimdječakom.
— Dakle, ti kažeš da se tvoja mama moli za tebe svakuvečer? To je divno! A kako se to moli?
Dječak odgovori:— Hvala Ti, Bože, što je konačno u krevetu!
* * *
Dječak se usrdno moli:— Gospodine, ako Ti od mene ne možeš načiniti boljega
dječaka, nemoj se brinuti zato. Ja doista uživam u tome kakavjesam!
Jerihonski zidoviPastor crkve je jedne nedjelje posjetio nastavu vjeronauka
da vidi kako se odvija ovaj oblik proučavanja Biblije.— Tko je srušio Jerihonske zidovde? — upitao je djecu u
jednom trenutku.— Mi nismo, pastore! — odgovorila su djeca.— Ponašaju li se djeca u ovom razredu uvijek tako? —
obratio se pastor vjeroučitelju.— Ovo su dobra djeca i ja im vjerujem, — uzvratio je
vjeroučitelj. — Siguran sam da ne bi učinili tako nešto.Uznemiren i razočaran, pastor je prepričao ravnatelju
crkvene škole što je pitao djecu i kakav je odgovor dobio odnjih i vjeroučitelja.
— Pastore, — rekao je ravnatelj škole, — ja dobropoznajem i djecu i učitelja. Ako kažu da nisu, to mi je dovoljno.
Na sljedećem sastanku crkvenog odbora pastor je iznioovaj predmet. Rasprava je trajala dva sata, a onda je donesenzaključak:
— Pastore, ne vidimo razloga da se uzbuđuješ zbog takobeznačajne stvari. Ako je nastala bilo kakva šteta, platit ćemo izcrkvene blagajne.
Iz knjige Igora Đurčika, Dodir srca
Nisam dao niπtaNa obali mora stajao je jedan čovjek. Njegovo srce je bilo
sretno. Promatrao je brod koji je isplovljavao iz obližnje luke ipolako se usmjeravao prema istoku.
Pored njega je stajao jedan drugi čovjek i takođerpogledom pratio brod, očiju punih suza koje su tekle niz njegovostaro izborano lice. Na njegovom se licu nije očitovala tuga, većradost; njegove suze nisu bile suze žalosnice, već suzeradosnice.
Prvi čovjek ga je malo promotrio, prišao mu i upitao garadoznalo:
— Zašto plačete, gospodine?Ne ispuštajući pogled s broda, starac je odgovorio:— Pogledajte taj brod koji odlazi na Daleki istok. U njemu
je moja kći jedinica! Ona odlazi u misiju. Tamo će propovijedatiRadosnu vijest izgubljenima.
Čuvši to, čovjek je oborio pogled i tiho zaplakao.— Što vam je, zašto plačete? — upitao ga je tiho starac.— Mislio sam da sam ja dao tako puno Bogu, a sada
znam da nisam dao ništa. Taj brod nosi moj dar od milijundolara za misijske potrebe na Dalekom istoku... Bio samponosan što sam dao tako puno, ali sada kad vidim što ste vidali... ja nisam dao ništa.
Tvoje dijeteAko te tvoje dijete potraži svojim pogledom,
pogledaj ga!Ako te tvoje dijete dodiruje svojim rukama,
zagrli ga!Ako te tvoje dijete dodirne svojim usnama,
poljubi ga!Ako ti tvoje dijete hoće nešto reći,
poslušaj ga!Ako se tvoje dijete osjeća bespomoćno,
pomozi mu!Ako se tvoje dijete osjeća samo,
prati ga!Ako se tvoje dijete osjeća žalosno,
utješi ga!Ako se tvoje dijete nalazi u poteškoćama,
ohrabi ga!Ako tvoje dijete doživi neuspjeh,
zaštiti ga!Ako tvoje dijete izgubi nadu,
ohrabri ga!
Misliπ li...Misliš li godinu unaprijed, posadi žito.Misliš li deset godina unaprijed, posadi drvo.Misliš li stotinama godina unaprijed, poučavaj ljude.Jer posadiš li žito, ubrat ćeš plodove jedanput.Posadiš li drvo, ubrat ćeš plodove desetke puta.A poučavaš li ljude, ubirat ćeš plodove stotinama godina.
Ilustracije
ADVENTISTI»KI PREGLED • 23
Tri drveta
Tri mlada zelena drveta raslasu na jednom brežuljku imaštala o tome što će postatikad odrastu. Prvo drvopogledalo je prema
zvijezdama i reklo:— Želim postati kovčeg za čuvanje
najvećeg blaga!Drugo drvo pogledalo je u potočić
koji je veselo tekao od podnožja brežuljkaprema moru i reklo:
— Želim postati najveći brod nasvijetu!
Treće drvo pogledalo je prema doliniu kojoj su ljudi užurbano podizali bučnegradove i čeznutljivo reklo:
— Ne želim napuštati brežuljak.Želim postati tako veliko i snažno daljudi, kad me pogledaju, podižu zahvalanpogled k nebu i razmišljaju o Bogu!
Prolazile su godine i izmjenjivali suse kiša, sunce i snijeg. Tri drveta sudivno izrasla i ponosno se dizala u visinu.
Jednog dana na brežuljak su sepopela trojica drvosječa sa sjekirama naramenu.
Prvi drvosječa prišao je prvomdrvetu i rekao:
— Ovo drvo je izvanredno! Kao daje raslo za mene.
Uskoro se s udarcima sjekiremiješao tihi drvetov glas:
— Sigurno će sada od menenapraviti prekrasan kovčeg za čuvanjenajvećih dragocjenosti.
Drugi drvosječa pogledao je drugodrvo i rekao:
— Kako je ovo drvo snažno! Baštakvo mi treba.
Dok su snažni udarci sjekire padalipo njemu, drvo se radovalo:
— Sigurno će sada od mene načinitiveliki brod. Napokon ću ploviti širokimmorima i nositi najveće vladare svijeta.
Treći drvosječa prišao je trećemdrvetu. Bilo je visoko i uspravno, ali onnije obraćao pozornost na to. Samo jerekao:
— Drvosječi je potrebno svako drvo!Treće drvo je šutjelo dok se savijalo
pod oštrim sječivom.Prvo drvo je zadrhtalo od uzbuđenja
kad je vidjelo da ga drvosječa nosi ktesaru. Ali umjesto kovčega za čuvanjeblaga, majstor je od njega načinio jasle.Smjestio ih je u štalu nekog gostioničara inapunio ih sijenom.
Drugo drvo je poskočilo oduzbuđenja kad ga je drvosječa odnio umajstorsku brodograđevnu radionicu. Aliumjesto velikog i moćnog jedrenjaka kojiplovi širokim morima i nosi velike vladaresvijeta, od njega su načinili jednostavanribarski čamac koji je krstario jezerom.
Treće drvo je zbunjeno šutjelo kadga je drvosječa rasjekao u grube grede iostavio u kutu dvorišta. S vremena navrijeme drvo je pomislilo:
— Čemu sve ovo? Jedina mi ježelja bila da stojim na brežuljku iupućujem misli ljudi na Boga.
Prošlo je mnogo dana i noći. Sva tridrveta zaboravila su svoje snove izdjetinjstva i predali se svakodnevici.
Jedne noći je prvo drvo obasjalazlatna svjetlost kad je jedna mlada ženastavila svoje Novorođenče u jasle.Odmah je znalo da u sebi čuva najvećeblago svijeta.
Jedne večeri neki umorni Učitelj iNjegovi učenici ušli su u ribarski čamac.Učitelj je odmah zaspao, i prije nego štosu isplovili, odjednom se podigla oluja.Drvo je zadrhtalo; osjećalo je da nećeimati dovoljno snage da prenese putnikekroz vjetar i kišu na drugu stranu jezera.Ali tad je Učitelj ustao, podigao ruku izapovjedio vjetru da umukne i prestane.Stišao je buru kao da je nikad nije bilo.Drugo drvo je bilo sigurno da je ponijelonajvećeg Vladara, Kralja Neba i Zemlje.
Jednog petka prije podne neki jedrvosječa uzeo dvije već zaboravljenegrede iz dvorišta i sastavio ih u križ. Drvoje zadrhtalo kad su ga stavili na leđaizmučenog i okrvavljenog Čovjekatjerajući Ga da prolazi kroz mnoštvorazjarenih psovača i rugača. Osjećalo sekrivim kad je dopustilo da ruke togČovjeka pribiju klinovima za njega ipodignu Ga u visinu.
Ali u zoru nedjelje, dok se zemljatresla od očitovanja Božje sile koja jedala život ljubljenom Sinu, treće drvo jeznalo da će svaki put kad ljudi pogledajunjega — pomisliti na Boga. A to jemnogo, mnogo više nego samo stajati nabrežuljku kao najviše drvo na svijetu.
Autor nepoznat
S interneta
24 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Novogodiπnje krπtenje u ZagrebuIma li boljeg naËina zapoËeti novu kalendarsku godinu od
krπtenja? Tako su mislili i Sanja Crnjanski, Diana ©poljar te Luka
BahtiÊ. Ovo troje mladih svoju odluku da hrabro slijede Krista
potvrdili su biblijskim krπtenjem u subotu, 1. sijeËnja 2011. u
crkvi Zagreb 1 na Prilazu. Sanja, Diana i Luka djeca su naπe crkve
i imali smo ih priliku promatrati kako odrastaju u vrsne mlade
ljude pred kojima je lijepa buduÊnost s Isusom. Oni su isto tako
primjer drugim mladima koji tek donose svoju odluku o krπtenju.
U crkvi je te subote prireen bogati program kojim je uveliËana
sveËanost krπtenja. Duhovnu poruku iz Boæje rijeËi imao je pastor
Igor Lorencin, koji je i krstio naπe mlade. Nakon krπtenja, nastavili
smo druæenje u crkvi uz zajedniËki ruËak. Crkva Zagreb 1 je tako
prvi dan u novoj godini provela zajedno, okupljena oko Boæje
rijeËi i radujuÊi se s krπtenicima.
Iva Veble Bladt
©kola zdrave hrane u ZagrebuU prostorijama Udruge Viπe od æivota u Zagrebu, Bauerova 2,
od 16. sijeËnja 2011. godine svake druge nedjelje odræava se πkola
pripremanja zdrave hrane, koju vodi sestra Ljubica KlaËmer.
Polaznici prolaze teorijski i praktiËni dio i potom degustiraju i
procjenjuju zajedniËki pripremljenu hranu. StruËno vodstvo, veselo
i poticajno ozraËje te nove spoznaje, vjeπtine i prijateljstva
pridonose velikom zanimanju polaznika. Zbog toga se ovaj teËaj
odræava Ëak dvaput dnevno: u 10 i 15 sati i potrajat Êe do kraja
oæujka. VeÊina polaznica i polaznika ove πkole nisu vjernici
AdventistiËke crkve, a svoje oduπevljenje dijele s prijateljima koje
dovode na nove susrete. »lanovi Udruge Viπe od æivota zahvaljuju
donatorima koji su sudjelovali u opremanju njihove nove kuhinje
u lijepom prostoru u kojemu se πkola odræava, kao i svima koji su
svojim prilozima poduprli kupnju namirnica i svega πto je
potrebno za odræavanje ovog teËaja.
Darko KovaËeviÊ
Oduπevljenje Knjigom proroka Daniela uRijeci
“Kako poraz pretvoriti u pobjedu?” naslov je niza
multimedijskih predavanja odræanih u dvorani Transadrije u Rijeci
tijekom prosinca 2010. i sijeËnja 2011. godine, nakon
evangelizacijskog niza koji je odræao pastor Janoπ Biro-Kovacs.
ProuËavanja iz Knjige proroka Daniela vodio je pastor SreÊko
KuburiÊ. ©ezdesetak posjetitelja ovih desetak predavanja oduπevili
su se Knjigom proroka Daniela. Jasno, uvjerljivo i nadahnuto
iznoπenje pribliæilo je ovu biblijsku knjigu i njezina proroËanstva i
onima koji su je imali prilike prouËavati po prvi put. Kao πto je
Sveti Duh vodio proroka u pisanju, vjerujemo da je isti Duh bio
prisutan i pri tumaËenju odreenih dijelova knjige. ProÊi kroz
povijest svijeta na tako slikovit i jednostavan naËin moguÊe je
samo pomoÊu uma Onoga koji je ova proroËanstva i dao. A
vjerujemo da su proroËanstva dana zato da bismo se mi, dok ih u
ovo naπe vrijeme prouËavamo, ohrabrili i ojaËali svoju vjeru u
Boga.
Miroslav Lorencin
“Biblijski junaci” u OsijekuMisijski odjel osijeËke AdventistiËke crkve pod vodstvom
Ksenije MihajloviÊ Hirnstein veÊ gotovo godinu dana odræava
seminare pod nazivom “Biblijski junaci”. Polaznici predavanja
sluπaju o poznatim i manje poznatim osobama iz Biblije, a
razgovor je vrlo æiv i vedar. Seminari se odræavaju redovito
nedjeljom u osamnaest sati, vrlo su zanimljivi i posjeÊuju ih
prijatelji i vjernici naπe crkve, predani Ëitatelji Biblije.
Zainteresiranost za seminare je sve veÊa i broj novih posjetitelja se
poveÊava.
Biserka DrventiÊ
Projekt Globalna kasna kiπaO inicijativi Generalne konferencije KrπÊanske adventistiËke
crkve za 2011. godinu mogli smo Ëitati u AdventistiËkom
pregledu 5/2010. Bît te inicijative jest zajedniπtvo u molitvi za
izlijevanje kasne kiπe — Svetoga Duha na svakog vjernika, prema
biblijskom obeÊanju. U svrhu toga Odjel mladeæi Jadranske unije
konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve na podruËju Albanije,
Slovenije i Hrvatske, na Ëelu s voditeljem odjela, pastorom Bobom
MarËetom, organizirao je desetodnevne molitvene skupove za
mlade. Od 5. do 15. sijeËnja 2011. godine u prostorijama Udruge
Iz naπih crkava
ADVENTISTI»KI PREGLED • 25
Meunarodni dan vjerske slobode sveËano je obiljeæen u
subotu, 29. sijeËnja 2011. u Hotelu Four Points by Sheraton —
Panorama u Zagrebu. SveËanost je organizirala Udruga za vjersku
slobodu u Republici Hrvatskoj. Prisustvovali su uglednici veÊine
vjerskih zajednica koje djeluju u Hrvatskoj, dræavni duænosnici,
Ëlanovi Udruge, uzvanici i novinari. ProËitano je i pozdravno
pismo iz Ureda predsjednika Republike dr. Ive JosipoviÊa, s
Ëestitkama Udruzi i njezinim Ëlanovima na angaæiranosti oko
vjerskih i drugih sloboda.
Na sveËanosti su pojedincima i ustanovama za njihovo
djelovanje na podruËju vjerske slobode podijeljena godiπnja
priznanja Udruge za vjersku slobodu. Za godinu 2010. priznanja su
primili: prof. dr. Damir Boras, pastor Giorgio Grlj, akademik
Mislav JeæiÊ, prof. dr. Predrag MatvejeviÊ, Ljubomir MihaljeviÊ,
psihologinja dr. sc. Mirjana Nazor, televizijska urednica Petra
PajdakoviÊ ©ebek, publicist i nakladnik Boæo Rudeæ, Marija
ZnidarËiÊ, Hrvatska krπÊanska koalicija i Okruæni zatvor u Osijeku.
NazoËni su se upoznali s radom Udruge u proπlogodiπnjem
razdoblju. Upozoreno je da se vjerska sloboda u Republici
Hrvatskoj moæe joπ usavrπavati i predloæene su daljnje aktivnosti.
Predloæeno je da se treba izboriti da na popisnim listovima za
ovogodiπnji popis stanovniπtva bude moguÊnost ravnopravnog
izjaπnjavanja o pripadnosti odreenoj manjinskoj vjerskoj zajednici,
izjaπnjavanja o nepripadanju bilo kojoj vjerskoj zajednici te
izjaπnjavanja o agnostiËkom svjetonazoru.
Predstavljen je i novi broj Ëasopisa Vjerska sloboda, kao i
separati pojedinih Ëlanaka i tiskane grae s podruËja vjerske
slobode. Srediπnje predavanje “Vjerska sloboda u narodu
krπÊanskih korijena — Kristova mjerila za bolje druπtvo” odræao je
pastor KrπÊanske adventistiËke crkve u Zagrebu, dr. Igor Lorencin
(tekst donosimo na str. 21), a Gospel skupina Agape izvela je
Ëetiri duhovne pjesme. O ovogodiπnjem obiljeæavanju Dana vjerske
slobode u nekoliko je navrata izvijestila Hrvatska televizija u
svojim redovnim i specijaliziranim programima. Viπe o
djelatnostima Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj
moæete proËitati na web adresi www.vjerska-sloboda.net, gdje
moæete skinuti posljednja dva broja Ëasopisa Vjerska sloboda.
Karlo Lenart
Obiljeæavanje Dana vjerske slobode
Viπe od æivota u Zagrebu, u crkvi Zagreb Centar, svake veËeri u
18 sati odræavani su jednosatni molitveni sastanci s kratkom
duhovnom porukom o obraÊenju, posveÊenju i duhovnom rastu te
vremenom za molitvu. Mladi su provodili vrijeme u molitvi i
iskrenog srca traæili Boæje vodstvo u njihovim æivotima. Svaku
veËer su druga djevojka ili mladiÊ organizirali ove posebne
sastanke. Nakon toga mladi su imali priliku provesti vrijeme u
zajedniËkom druæenju i razmjeni iskustava.
Posebna skupina mladih dolazila je svakog jutra u sedam sati
na zajedniËku molitvu u istom prostoru, prije posla ili uËenja.
Ovaj dobar obiËaj jutarnje molitve nastavili su joπ neko vrijeme.
Vjerujemo da Êe ovaj i sliËni poduhvati biti samo joπ jedan korak
bliæe istinskom zajedniπtvu Boga i Njegovog naroda i pripremiti
nas za skori Kristov dolazak.
Neven KlaËmer
26 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Zagreb: “Rakovi” se mnoæeU subotu, 29. sijeËnja 2011. godine na prijepodnevnom
bogosluæju Ëlanovi KrπÊanskog izviaËkog druπtva “Rakovi”
priredili su sveËanost primanja novih izviaËa te prelazak
poletaraca u izviaËe. Naπ klub je postao bogatiji za petnaest
novih Ëlanova, pa sada broji viπe od Ëetrdeset Ëlanova. Ova brojka
nosi veliku odgovornost. Svjesni smo da je Bog naπem izviaËkom
druπtvu povjerio veliku ulogu. Pozvani smo djeci i mladima
pomoÊi u usvajanju raznih vjeπtina, ali prije svega ih usmjeriti da
vole Boga i ljude kako bi u buduÊnosti bili nositelji baklje
Evanelja. Nakon sveËanosti smo uæivali u zajedniËom ruËku,
razgovoru i druæenju te πetnji prohladnim maksimirskim parkom.
U prosincu 2010. godine organizirali smo prodaju radova
koje su djeca sa svojim voama izraivala na izviaËkim
radionicama. Prodavali smo svijeÊe od pËelinjeg voska, razne
predmete od papira, ukrasne vaze, Ëaπe za olovke, privjeske, i
sliËno. Likovna radionica Æeljka GojeviÊa donirala nam je slike i na
taj naËin nam pomogla u prikupljanju novËanih sredstava za
djelovanje kluba.
Drugu akciju smo posvetili prikupljnju novca kako bismo
pomogli djeci iz naπe crkve koja æive u financijski ugroæenim
obiteljima. Sredstvima koja su prikupljena te subote æeljeli smo
barem malo ublaæiti teπko stanje u tri obitelji s malom djecom.
Sestre i braÊa su nas izdaπno podræali u tim akcijama. Na svakom
koraku vidimo blagoslove kojima Bog nagrauje naπe napore, i
zato smo Mu zahvalni.
Miroslav Jug
Mjuzikl “Psalty” u KriæevcimaNa poziv uprave PuËkog otvorenog uËiliπta u Kriæevcima, u
subotu, 5. veljaËe 2011. u tom su gradu nastupili Ëlanovi
KrπÊanske izviaËke druæine “Lavovi” iz Virovitice s veÊ dobro
uvjeæbanim mjuziklom “Psalty”, za koji se proËulo nadaleko. Pod
budnim okom profesorice glazbenog odgoja Svetlane ReliÊ,
izviaËi su marljivo vjeæbali, pa je izvedba bila na visokoj razini. U
Hrvatskom domu u Kriæevcima nastupili su pred dvjestotinjak
gledatelja, veÊinom uËenika Osnovne πkole Ljudevita Modeca iz
Kriæevaca, i pred Ëlanovima izviaËkog odreda iz Kriæevaca. U
mjuziklu su se izviaËi predvoeni Psaltyjem uputili u avanturu
osvajanja vrha planine. UnatoË svim zaprekama, umoru, gladi i
æedi, oni korak po korak idu naprijed, i uz pjesmu i vjeru u Boga
polako ali sigurno napreduju te na kraju osvajaju predvieni
planinski vrh. Na ovaj su naËin izviaËi iz Virovitice prenijeli
gledateljima poruku da se kroz æivot moæe napredovati korak po
korak s vjerom u nebeskog Oca, unatoË svim moguÊim æivotnim
neprilikama kroz koje prolazimo. Nakon izvedbe mjuzikla, koji je
odliËno primljen, slijedio je zajedniËki ruËak u prostorijama
KrπÊanske adventistiËke crkve u Kriæevcima.
Nakon premijere ovog mjuzikla na proπlogodiπnjem
Meunarodnom djeËjem festivalu duhovne glazbe u Slatini, ovo je
Ëetvrti izvanæupanijski nastup. VirovitiËki krπÊanski izviaËi dosad
su ovaj mjuzikl izveli u Osijeku, Sisku, Koprivnici i Kriæevcima, a
pozivi za nastupe im i dalje stiæu.
Ljubiπa Æivojnov
Koncert mandolinske skupine AmosU prostorijama Udruge Viπe od æivota u Zagrebu, 26. veljaËe
2011. godine odræan je cjeloveËernji koncert glazbene skupine
Amos iz Slovenije, sastavljene preteæito od sviraËa æiËanih
instrumenata. Ovaj koncert zapravo je bio poËetak viπetjednih
“Dana otvorenih vrata” Udruge Viπe od æivota iz Zagreba. Koncert
je vodila “stjuardesa” zrakoplovne kompanije Amos, s kojom smo
poπli na putovanje kroz razliËite kulture i kontinente, sluπajuÊi
njihove izvedbe glazbe razliËitih podneblja. DonoseÊi ugoaj
duhovne glazbe kakva se izvodi u susjednim i u dalekim zemljama,
Amosovci su oduπevili sluπateljstvo koje je do posljednjeg mjesta
ispunilo dvoranu. Skupina Amos sastoji se od dvadesetak izvoaËa
od kojih su mnogi amateri ili su tek nedavno poËeli svirati svoj
instrument. VeÊ godinama oni izvode kvalitetnu glazbu na slavu
Bogu po mnogim javnim dvoranama i crkvama. Djeluju pod
umjetniËkim vodstvom Tanje VnuËec Popov. ZagrepËani su
gromoglasnim pljeskom odali slavu Bogu i pohvalili trud
gostujuÊih glazbenika. Svi prisutni mogli su kupiti nosaË zvuka i
odnijeti lijepe uspomene s tog glazbenog putovanja.
Neven KlaËmer
Predavanja o krπÊanskoj politici“KrπÊanska politika” niz je od πest predavanja πto ga je
profesor Æeljko Porobija, dekan AdventistiËkog teoloπkog fakulteta
Iz naπih crkava
ADVENTISTI»KI PREGLED • 27
Zbor Bee Geesus u ZagrebuKoncertnu sezonu u mjesnoj crkvi Zagreb 1 nastavio je 29.
sijeËnja 2011. mjeπoviti Gospel zbor Bee Geesus iz Slovenije. Oko
Ëetrdeset pjevaËa, veÊinom studenata, oduπevilo je okupljene
svojim a capella izvedbama poznatih gospel pjesama. Ove dobro
uvjeæbane mlade pjevaËe vodi dirigent Matej VirtiË. Matej nas je
na vrlo simpatiËan naËin vodio kroz koncert, dajuÊi nam priliku
da sudjelujemo i mi kao publika. Crkva na Prilazu je bila u
potpunosti ispunjena. Zbor se toliko dopao publici da su pjevaËi
po zavrπenom koncertu Ëak dvaput izlazili na pozornicu. Iako je
ovo zboru Bee Geesuss bio prvi koncert u Zagrebu, toplo se
nadamo da nije i posljednji.
Iva Veble Bladt
u Maruπevcu, odræao od 4. do 12. veljaËe 2011. u glavnoj
KrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi u Zagrebu. Tijekom dva vikenda
sluπatelji su dobili odgovor na pitanje: ©to krπÊanstvo ima reÊi o
politici? U uvodnom dijelu niza prof. Porobija je rekao da se
krπÊanska misao bavi boljitkom pojedinca i druπtva. BuduÊi da se
krπÊanska politika ne bavi politiËkim opcijama, ona nije umijeÊe
uzimanja vlasti, veÊ je umijeÊe πto kvalitetnijeg organiziranja
druπtva.
Evo i nekoliko naËela πto ih krπÊanska politika promiËe: ne
grabiti, veÊ darivati bez raËunice; umjesto statusa i hijerarhije,
uoËiti svaËiji potencijal i moguÊe sudjelovanje; ne manipulirati i
globalizirati, veÊ poticati jedinstvo raznolikosti; zemaljska sudiπta
trebaju raditi po uzoru na nebesko sudiπte — omoguÊiti da se na
sud doe dragovoljno, sudac treba ujedno biti i branitelj, treba
suditi po Ëovjekovu naËinu suenja bliænjem, po djelima, treba
osuditi svako nasilje, treba osuditi neutralne promatraËe i one koji
propuπtaju Ëiniti dobro, jer sud postoji zbog oslobaanja. ... Iz
svega je razvidno da su krπÊanska politika i etika nerazdvojni. Viπe
podataka o krπÊanskoj politici moæe se proËitati, odnosno sluπati,
na adresi: http://www.adventisti.org.
Karlo Lenart
“»uj, Izraele! Jahve je Bog naπ, Jahve jejedan! Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svimsrcem svojim, svom duπom svojom i svomsnagom svojom! RijeËi ove πto ti ih danasnareujem neka ti se ureæu u srce. Napominjiih svojim sinovima. Govori im o njima kadsjediπ u svojoj kuÊi i kad ideπ putem; kadlijeæeπ i kad ustajeπ. Priveæi ih na svoju rukuza znak i neka ti budu kao zapis meuoËima! Ispiπi ih na dovratnicima kuÊe svoje ina vratima svojim!” (Ponovljeni zakon 6,4-9)
28 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Koncert skupine Agape u PitomaËiGospel skupina Agape odræala je koncert duhovne glazbe u
katoliËkoj crkvi Svetog Vida u PitomaËi, 14. veljaËe 2011. Bilo je
to prvo gostovanje sastava Agape u tom gradu, a ostvareno je na
poziv domaÊina u povodu proπtenja za blagdan Svetog Valentina.
Koncert je nosio znakovit naslov “VjeËna ljubav”, i mediji su ga
odliËno najavili. Na elektroniËkom gradskom portalu pitomaËa.net
i u VirovitiËkom listu ocijenjen je kao vrlo uspjeπan: “Bio je to
doæivljaj za pamÊenje. Izveli su preko 20 melodija, skupno, solo, u
kvartetu, s muziËkom pratnjom i bez nje i oduπevili sve prisutne.
Pjesmom su prenijeli ljubav, oduπevljenje, radost i spoznaju o
Bogu i podijelili je s prisutnima u pitomaËkoj æupnoj crkvi punoj
vjernika. Goste je pozdravio i zahvalio se njima i pokroviteljima
koncerta, Druæbi braÊe hrvatskog zmaja i OpÊini PitomaËa, æupnik
vlË. Ivica Puπkadija.” Nakon koncerta su oduπevljeni vjernici i
æupnik ugostili pjevaËe na izvrsno pripremljenom domjenku i
druæenju, i uputili im poziv da ponovno dou.
Damir Jerak
Pet godina aerobika u zagrebaËkoj crkviU AdventistiËkoj crkvi Zagreb 1 ponedjeljkom i srijedom u
19.30 okuplja se skupina æena na vjeæbanje. Pored toga, za one
koji imaju viπe vremena postoji termin utorkom i Ëetvrtkom u 11
sati, koji vodi Viπnja KovaËeviÊ i koji Êe uskoro obiljeæiti svoju
prvu obljetnicu. U ponedjeljak 31. sijeËnja 2010. naveËer imali
smo malo drukËiji raspored vjeæbanja nego obiËno. Na samom
poËetku obratila nam se naπa voditeljica, mr. sc. Nives ©tekiÊ-
DugiÊ, dr. med., specijalistica ginekologije u KlaiÊevoj bolnici:
“Jako mi je drago da vas vidim u ovakvom broju. Danaπnje
vjeæbanje Êe biti malo drukËije od uobiËajenog. Naravno, danas
slavimo dobar jubilej: petu obljetnicu. Za one koji su nam se
kasnije pridruæili, recimo da je sve zapoËelo prije pet godina. S
nama su i neke osobe koje vjeæbaju od samog poËetka. Ja sam im
se pridruæila prije Ëetiri godine, znaËi godinu dana nakon πto je
vjeæbanje krenulo. Naravno, moramo spomenuti imena prijaπnjih
voditeljica, u prvom redu Veronike Lipohar, u to doba mlade
studentice, koja je sve pokrenula s puno entuzijazma i kojoj se
pridruæilo mnogo æena. Bila je tu i studentica Petra koja je
povremeno uskakala, te Dajana. Iza nje je krenula Marijeta, koja
sad Ëuva bebicu pa nije mogla doÊi veËeras. Imali smo i jednu
malu krizu prije tri godine, kad smo ostali bez voditelja, dakle iz
objektivnih razloga. Nismo znali πto dalje; ili se raspadamo, ili
Êemo nastaviti dalje. Onda sam to preuzela ja, a vi znate da to
nije moja struka i da sve radimo Ëisto amaterski. Danas nas ima u
jako lijepom broju, i ako ovako nastavimo, mislim da Êemo ubrzo
od naπih domaÊina morati traæiti da nam malo produæe ovu
dvoranu i dodaju ogledala. Moram spomenuti i medicinski i
zdravstveni dio. Ja na vjeæbanje gledam na ovakav naËin: volim
izraz ‘vjeæbanje uz glazbu’. Dakle, to nije klasiËna aerobika, jer je
ona puno bræa i zamornija. Mi vjeæbamo i pratimo glazbu, ili se
ËeπÊe dogaa da glazba prati nas, sve u cilju toga da stignemo
napraviti πto viπe vjeæbi. Naravno, kreÊemo odozgo pa dolje do
noænih prstiju, da sve obuhvatimo. Zdravstveni aspekt nam je jako
vaæan, jer mi smo pomalo u nekim zlatnim godinama i, htjeli ili
ne, pomalo nas naËinje zub vremena. Mi to ne moæemo zaustaviti;
godine nose svoje i vrijeme nosi svoje, ali vjeæbanjem moæemo
uËinkovito usporiti te promjene.”
U ime svih nas lijeËnici Nives zahvalila se Mirjana Kolak — za
trud koji ulaæe, za nove ideje i upornost kojom nas bodri. Nakon
kratke vjeæbe uslijedio je domjenak i veselo druæenje. Prisjetili
smo se imena koja su bila meu prvima: Veronika, Tajana,
Jadranka, Mirna, Lara, Slavica, Mirjana, Petra, Dajana ... i zatim
dolazila nova: Svjetlana, Suzana, Melita, Magda, Jasminka, Irena,
Viπnja, Snjeæana, Bosa, Mirjana, Sanja, Brankica, Tamara, Roberta,
Vesna, Ksenija, Srebrenka ... i sve naπe drage prijateljice sa slike.
Svaki organ i svaki miπiÊ naπega tijela ima svoju ulogu i zato naπ
stroj mora biti æivahan, aktivan i djelotvoran. Razmiπljajmo i
odluËimo pridonijeti poboljπanju svojega zdravlja.
Milkica LatkoviÊ-PeriπiÊ
Iz naπih crkava
Krπtenje u BjelovaruNema ljepπe radosti od one kad se krsti Ëlan obitelji. I Nebo
se raduje kad se joπ jedno ljudsko biÊe okreÊe od grijeha i otvara
svoje srce utjecaju boæanske ljubavi. “UËi me, Jahve, svojemu putu
da hodim vjeran tebi, usmjeri srce moje da se boji imena tvojega!”
(Psalam 86,11) — rijeËi su iz Svetog pisma posveÊene Vesni
Salajster koja je uËinila zavjet s Bogom 18. prosinca 2010. u
Bjelovaru. Obred biblijskog krπtenja vodio je pastor Miπo Havran,
a cijeli taj sveËani dogaaj uljepπali su svojom pjesmom vjernici
kriæevaËke crkve. Neka Boæja rijeË hrabri i nadahnjuje naπu novu
vjernicu u njezinoj sluæbi i radosnom æivotu s Kristom.
Martina Salajster
ADVENTISTI»KI PREGLED • 29
∆amila MujagiÊ(1916.—2010.)
∆amila MujagiÊ roena je 1916. godine u Tomislavgradu. Kao
trogodiπnja djevojËica izgubila je majku, a potom i oca kad je
imala tek sedam godina. Imala je vrlo teπko djetinjstvo. S deset
godina odlazi u Beograd, gdje zavrπava krojaËki zanat. Godine
1939. udala se za Dæefera MujagiÊa, po zanimanju pravnika, i od
tada joj æivot postaje lakπi. Po zavrπetku Drugog svjetskog rata
postaje vjernicom KrπÊanske adventistiËke crkve u Sarajevu.
∆amila je sa suprugom Dæeferom dobila dvije kÊeri, Seniju i Nau.
Suprug joj je preminuo 1972. godine i ona je ostala sama s
kÊerima. PoËetkom devedesetih zbog ratnih okolnosti morala je
napustiti Sarajevo. Doπla je u Zagreb gdje su je prihvatila braÊa i
sestre u Kristu. Godine 1996. izgubila je kÊer Seniju koja se teπko
razboljela. Za ∆amilu se u njezinim poznim godinama brinula kÊer
Naa, a æivjele su u Zagrebu i BihaÊu. Preminula je Zagrebu, u
utorak 6. travnja 2010., u devedeset i Ëetvrtoj godini æivota.
Poznavali smo je kao povuËenu, blagu i ugodnu osobu i ispratili
smo je na privremeni poËinak do Isusovog dolaska na
zagrebaËkom groblju Miroπevac.
Igor Lorencin
∆iril PaviÊ(1930.—2010.)
∆iril PaviÊ roen je 24. rujna 1930. godine u Hlevnici u
Hrvatskom zagorju, gdje je proveo najranije godine æivota. S
roditeljima se preselio u Rogovac, gdje se 1944. godine, u jeku
Drugog svjetskog rata, upoznao s adventistima te im se i sâm
pridruæio. Godine 1953. oæenio se Marijom –uriπeviÊ, a do odlaska
u NjemaËku 1970. godine obitelj su poveÊala s Ëetiri djeËaka:
Zlatko, Vlado, Franjo i Darko. Iako je promijenio nekoliko radnih
mjesta, svugdje su ga cijenili jer je kao pouzdan i omiljen radnik
uvijek bio spreman pomoÊi, sasluπati i razumjeti, pokazujuÊi
æivotom svoju æivu vjeru. Tijekom boravka u NjemaËkoj aktivni je
vjernik KrπÊanske adventistiËke crkve u Offenbachu, u kojoj
obavlja razne duænosti. Po odlasku u mirovinu, 1992. godine se sa
suprugom vraÊa u ©piπiÊ Bukovicu, a posljednju godinu æivota
provodi u Virovitici gdje nakon kratke i teπke bolesti odlazi na
privremeni poËinak. Bio je oduπevljen biblijskom istinom i ljubio
je Isusa i, bez obzira gdje ga vodio æivotni put, radio je i poticao
druge kako bi Radosna vijest dosegla svakog Ëovjeka. Bogatog
æivotnog iskustva i vesele naravi bio je ugodan sugovornik,
spreman za πalu, savjet i ohrabrenje. NeoptereÊen materijalnim
dobrima svoje je vrijeme ulagao u ljude. Sinovima je omoguÊio
kvalitetno πkolovanje i bio je ponosan djed i pradjed. Posebno je
volio pjesmu. Imao je prekrasan bas koji je odzvanjao u mnogim
zborovima i sastavima. Njegove omiljene pjesme govorile su o
Novoj zemlji, o nadi u uskrsnuÊe, o Isusovom drugom dolasku i
ponovnom susretu s roditeljima i najmilijima koji su prije njega
otpoËinuli. U toj nadi zaklopio je svoje oËi.
Zlatko PaviÊ
Eduard NovakoviÊ(1921.—2010.)
Nakon kratke i teπke bolesti zaspao je u Gospodinu naπ brat
u Kristu Eduard NovakoviÊ, 23. studenog 2010. godine, u
devedesetoj godini æivota. Duboko nas je dirnula njegova smrt.
Brat Edo je od svoje mladosti sluπao o Isusu Kristu i imao iskustva
s Njim. UËinio je zavjet s Bogom 1953. godine u Varaædinu, gdje
upoznaje suprugu Julu i s njom revno sluæi Gospodinu svake
subote dolazeÊi u Boæji dom na vrijeme. Mnogo rodbine,
poznanika i vjernika crkve doπlo je ispratiti brata Edu na
privremeni poËinak na varaædinskom groblju, 25. studenog. Uz
pjesme zbora varaædinske crkve na sveËanom ispraÊaju
oæaloπÊenoj djeci i rodbini rijeËi utjehe iz Svetog pisma uputili su
pastori Drago Marin i Tihomir Sabo. Vjerujemo da Êe Isus uskoro
doÊi i uskrisiti brata Edu na vjeËni æivot, kako bi se ostvarila
njegova omiljena pjesma “U tom silnom mnoπtvu moram biti ja!”
Neka veliki Bog utjehe i nade utjeπi sva oæaloπÊena srca.
Tihomir Sabo
Zaspali u Gospodinu“Pa da mi je i dolinom smrti proÊi, zla se ne
bojim, jer si ti sa mnom.” (Psalam 23,4)
Ankica Herceg (78), umrla 13. 1. 2011., Kutina
Ivan AragoviÊ (1927.—2010.), Rogovac
Marko –uraseviÊ (1934.—2010.), Gradina
Zaspali u Gospodinu
Marija NinËeviÊ(1918.—2011.)
Marija NinËeviÊ roena je 24. svibnja 1918. u Splitu.
Upoznala je adventiste preko SpliÊanina Marina JerkoviÊa, koji je
iπao u ribarenje s njezinim muæem Milenkom. Odazvala se na
prigodna predavanja, koja je vodio pastor Duπan ©ofranac, i bila je
oduπevljena onim πto je Ëula. ZakljuËila je: “To su aneli, a ne
ljudi!” UËinila je zavjet biblijskim krπtenjem 17. lipnja 1951.
godine u Splitu, a krstio ju je pastor Duπan ©ofranac. Iako je
suprug nije slijedio, dopustio joj je da u crkvu vodi djecu te su
obojica sinova uËinila zavjet krπtenjem. U njihovu kuÊu dolazili su
mnogi vjernici i propovjednici. Uvijek je redovito pohaala crkvu i
sedamnaest godina je bila voa subotnje πkole, a djeca su joj
takoer veselo sluæila u crkvi. Pred kraj æivota oslabio joj je vid i
bilo joj je oteæano kretanje. Ali pamÊenje ju je odliËno sluæilo.
Kako nije mogla Ëitati, koristila je vrijeme da se moli za svoju
rodbinu, prijatelje, crkvu, propovjednike i posebno za bolesne i
potrebite. Najdraæa joj je bila nada u drugi Kristov dolazak.
Zaspala je u Gospodinu 16. sijeËnja 2011. u 93. godini æivota, a
na privremeni poËinak do skorog Kristovog dolaska ispratila su je
braÊa i sestre u Kristu, na zagrebaËkom Krematoriju.
Ivan –idara, pastor
30 • ADVENTISTI»KI PREGLED
»estitamo!
Leontina KerniËan iz Beograda i Zoran Varga iz Belog
Manastira vjenËani 26. studenog 2010. u Belom Manastiru.
VjenËao pastor Kristijan Mojzeπ.
Kristina –oreviÊ iz Opova i Vladimir –idara iz Maruπevca
vjenËani 5. rujna 2010. u Maruπevcu. VjenËao pastor Zlatko
Musija.
Najnoviju knjigunabavite prekopovjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkviili izravno kod nakladnika:
www.znaci-vremena.com
ADVENTISTI»KI PREGLED • 31
Neizbjeæno Njegovi“Ja nisam veliki greπnik” — rekao je
polako, odmjeravajuÊi svaku rijeË i
promatrajuÊi moje oËi ne bi li opazio
protivljenje — “ali sam veliki izbjegavatelj
Boga.”
Moj pastoralni poriv da ispravim
ono πto je isprva zvuËalo kao netoËna
teologija, ubrzo je ugasnuo pod teæinom
njegovih rijeËi. Naoruæan Pavlovom
izjavom da je on — najveÊi od apostola
— zapravo bio “prvi” od greπnika (1.
Timoteju 1,15), pripremao sam se
ljubazno podsjetiti svog posjetitelja kako
lako bivamo prevareni u vezi s naπim
vlastitim duhovnim stanjem i kako slabo
razumijemo “strahovitu greπnost grijeha”
(Ellen G. White, Djela apostolska, str.
504). Ali tada sam uoËio kako me
njegove oËi smiono promatraju dok sam
sluπao drugi dio reËenice.
Bilo je to priznanje koje sam Ëuo
mnogo puta tijekom trideset godina
sluæbe, i to takvo Ëija mi je æalosna
istina bila previπe poznata u vlastitom
æivotu: “Ja sam veliki izbjegavatelj Boga.”
BuduÊi da smo u naπoj kulturi naviknuti
na to da se duhovno stanje opisuje
brojem velikih grijeha koje nismo
poËinili, teπko shvaÊamo da je naπ
najveÊi problem naπe uroeno
izbjegavanje Onoga koji vidi sve grijehe,
vidljive i javne jednako kao skrivene i
unutraπnje. Kada smo, Boæjom miloπÊu,
barem malo uzrasli u Kristu — kada smo
vjerni svojim zavjetima, kad nauËimo
govoriti istinu, kad napustimo nasilna
djela i rijeËi kao sredstva postizanja
onoga πto æelimo — i dalje nam ostaje
duboko uznemirujuÊa svijest o tome da
prirodno ne traæimo druπtvo Velikog
LijeËnika niti Njegovo izljeËenje.
Jedan moj prijatelj i pastor taj naπ
poriv da otresemo sve boæansko sa sebe
usporeuje s igraËem ameriËkog
nogometa koji ne dopuπta da ga iπta
omete i sprijeËi u dosezanju cilja koji si
je sâm odredio. PreËesto traæimo
znakove uspjeha — odobravanje
pravednika, sigurnost bogosluæbene
rutine, ugodu poznatnih pjesama i
stihova, sluæbu koja nas odræava
zaposlenima — i na taj naËin na sigurnoj
razdaljini dræimo Boæju ruku koja nas
uznemiruje. Za nas nema Jakovljevog
hrvanja kod Jaboka ili Ilijine samoÊe na
Sinaju: ovi strahovito intimni susreti s
Bogom podsjeÊaju nas koliko zapravo
viπe volimo naπe mirne æivote u πatorima
ili javnim dogaanjima na vrhu planine.
I crkvene strukture — mjesne
crkvene zajednice, sastanci, kongresi i
odbori — nesvjesno nam pruæaju joπ viπe
metoda i razloga da izbjegavamo taj
susret sa Spasiteljem koji potresa duπu, a
koji Biblija opisuje kljuËnim. Ovu bolnu
Moramo uËiniti sebe
dostupnima Isusu na nove
naËine i na nenaviknute
koliËine vremena. Moramo
se klanjati Njemu i jedni
drugima neprijetvornom
i ustrajnom poniznoπÊu.
Moramo njegovati sluπanje
Njegovoga glasa u Njegovoj
RijeËi, kroz πapate Njegova
Duha, gdje god se dvoje ili
troje okupe u Njegovo ime.
I moramo se predati kako bi
nas On dræao i lijeËio u tom
oæivljavajuÊem zagrljaju koji
probuuje nas — i cijelo
Njegovo Tijelo — kako
bismo hodali s Njim
u obnovljenom æivotu.
istinu otvoreno su priznali zastupnici iz
cijelog svijeta na godiπnjem zasjedanju
Izvrπnog odbora Generalne konferencije
odræanom u listopadu proπle godine u
sjediπtu Generalne konferencije.
Jednoglasno su izglasovali sljedeÊu
izjavu:
“Priznajemo da nismo uvijek
ponajprije traæili Boga u molitvi i
Njegovoj RijeËi kako bi nam podario
izlijevanje Svetog Duha u sili kasne kiπe.
Ponizno priznajemo da smo u naπim
osobnim æivotima, naπim
administrativnim djelatnostima i
odborskim sastancima preËesto radili u
svojoj sili. Boæja misija spaπavanja
izgubljenog svijeta preËesto nije zauzela
prvo mjesto u naπim srcima. Ponekad
smo bili toliko zaposleni, ËineÊi dobre
stvari, da smo zanemarili najvaæniju stvar
— poznavati Njega. PreËesto su sitne
ljubomore, ambicije i naruπeni osobni
odnosi istisnuli naπu Ëeænju za
probuenjem i reformom i uËinili da
radimo u naπoj ljudskoj snazi, umjesto u
Njegovoj boæanskoj snazi.” (Cijelu izjavu
moæete proËitati u Ëlanku “Boæji obeÊani
dar”, AdventistiËki pregled, broj 5/2010,
str. 6—8.)
Svima koji traæe dobro Siona, ili
Boæje crkve, ove iskrene rijeËi su
takoer rijeËi nade i ohrabrenja. One
upuÊuju na jedino rjeπenje koje
pojedincima i πirem Kristovom tijelu
nudi obeÊanje.
Moramo uËiniti sebe dostupnima
Isusu na nove naËine i na nenaviknute
koliËine vremena. Moramo se klanjati
Njemu i jedni drugima neprijetvornom i
ustrajnom poniznoπÊu. Moramo njegovati
sluπanje Njegovoga glasa u Njegovoj
RijeËi, kroz πapate Njegova Duha, gdje
god se dvoje ili troje okupe u Njegovo
ime. I moramo se predati kako bi nas
On dræao i lijeËio u tom oæivljavajuÊem
zagrljaju koji probuuje nas — i cijelo
Njegovo Tijelo — kako bismo hodali s
Njim u obnovljenom æivotu.
Tako probuenje zapoËinje — i
tako se nastavlja.
Bill Knott, urednik Ëasopisa
“Adventist Review”
Neizbjeæno Njegovi
Duhovni æivot
32 • ADVENTISTI»KI PREGLED
OBAVIJEST O IZBORNOM SABORUHRVATSKE KONFERENCIJE
KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVEIzvrπni odbor Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve donio je na svojojredovitoj sjednici 30. sijeËnja 2011. godine odluku da Hrvatska konferencija sazoveIzborni sabor Hrvatske konferencije, 5. lipnja 2011. godine u Maruπevcu (sukladnoStatutu Hrvatske konferencije, od 29. listopada 2007., Ëlanak 1, stavak 1).Zastupnici i gosti Sabora sasluπat Êe izvjeπÊa o radu i napretku Crkve u proteklomrazdoblju. Takoer Êe izabrati sluæbenike uprave te odrediti planove za sljedeÊerazdoblje, za koje se nadamo da Êe nam ga dobri Bog u svojoj milosti pokloniti.Molimo se Bogu da Sveti Duh vodi sve poslove i zakljuËke ovog Sabora.
Staniπa MargariÊ, predsjednik HK