ABC - MEĐUNARODNI REVIZIJSKI STANDARDI

REVIZIJSKI STANDARDI

Prof. dr. sc. Jusuf Kumalić

Bihać, aprila 2011.godine

2

OPĆENITO O REVIZIJSKIM STANDARDIMA

Revizijski standardi jesu temeljna pravila koja se koriste pri reviziji finansijskih izvještaja.

Sukladno određenju predmeta eksterne revizije postupak ocjene objektivnosti i realnosti finansijskih izvještaja provodi se na način koji je predviđen revizijskim standardima.

Obavezno se mora poštovati profesionalna etika.

Međunarodni revizijski standardi (International Standards on Auditing – ISA) dovoljno su opširni i mogu se primjenjivati direktno, kao što to nalaže Zakon o reviziji BiH.

MRevS, a isto tako morat će se proučiti i odgovarajući nacionalni standardi država u kojima je revizija vrlo razvijena – SAD.

Američki nacionalni standardi poznati su pod nazivom Općeprihvaćeni revizijski standardi (Generally Accepted Auditing Standards – GAAS).

3

SADRŽAJ OPĆEPRIHVAĆENIH REVIZIJSKIH STANDARDA

4

MEĐUNARODNI REVIZIJSKI STANDARDI

MRevS nisu jednom zauvjek dani već se oni usavršavaju i prilagođavaju novonastalim situacijama.

Brojčano su označeni i razvrstani u grupe zajedničkog sadržaja, i to:

I. 100 – 199 Uvod

MRevS 100, Angažmani s izražavanjem uvjerenja MRevS 120, Okvir Međunarodnih revizijskih standarda

II. 200 – 299 Odgovornost

MRevS 200, Cilj i temeljna načela revizije finansijskih izvještaja MRevS 210, Uslovi preuzimanja obaveze revizije MRevS 220, Kontrola kvaliteta revizorova rada

5

MEĐUNARODNI REVIZIJSKI STANDARDI- nastavak -

MRevS 230, Dokumentacija MRevS 240, Revizorova odgovornost da u reviziji finansijskih

izvještaja razmotri prijevare i pogreške MRevS 250, Razmatranje zakona i propisa u reviziji finansijskih

izvještaja MRevS 260, Izvještavanje o revizijskim pitanjima onih koji su

zaduženi za upravljanje

III. 300 – 399 Planiranje

MRevS 300, Planiranje MRevS 310, Poznavanje poslovanja preduzeća MRevS 320, Značajnost u reviziji

6


IV. 400 – 499 Interna kontrola

MRevS 400, Procjena rizika i interna kontrola MRevS 401, Revidiranje u uslovima računskih informacijskih

sistema MRevS 402, Revizijska posmatranja poslovnih subjekata koji

koriste uslužne organizacije

V. 500 – 599 Revizijski dokazi

MRevS 500, Revizijski dokaz MRevS 501, Revizijski dokaz – dodatno razmatranje MRevS 505, Eksterne konfirmacije MRevS 510, Početno angažiranje revizora – početna stanja MRevS 520, Analitički postupci MRevS 530, Revizija na temelju uzorka i ostali selektivni

postupci

7


MRevS 540, Revizija računovodstvenih procjena

MRevS 545, Revidiranje mjerenja i objavljivanja fer vrijednosti

MRevS 550, Povezane stranke

MRevS 560, Događaji poslije datuma bilanse

MRevS 570, Vremenska neograničenost poslovanja

MRevS 580, Izjava menadžmenta

8


VI. 600 – 699 Korištenje rada drugih

MRevS 600, Korištenje radom drugih revizora MRevS 610, Razmatranje rada interne revizije MRevS 620, Korištenje rada stručnjaka

VII. 700 – 799 Zaključci revizije i izvještaji

MRevS 700, Revizorov izvještaj o finansijskim izvještajima MRevS 710, Usporedne informacije MRevS 720, Ostale informacije u dokumentima koje sadrže

revidirane finansijske izvještaje

9


VIII. 800 – 899 Posebna područja

MRevS 800, Revizorov izvještaj za posebne namjene MRevS 810, Ispitivanje finansijskih informacija temeljenih na

predviđanjima

IX. 900 – 999 Povezane usluge

MRevS 910, Preuzimanje obaveze uvida u finansijske izvještaje MRevS 920, Preuzimanje obaveze obavljanja dogovorenih

postupaka koji se odnose na finansijske informacije MRevS 930, Preuzimanje obaveze kompiliranja finansijskih

informacija

10

U V O D

Uvod je podjeljen u dva dijela, i to:

Angažmani s izražavanjem uvjerenja (oznaka 100) Okvir MRevS (oznaka 120)

MRevS 100, osigurava sveobuhvatni okvir za angažmane s izražavanjem uvjerenja kojima je namjera pružiti visok ili umjeren, odnosno srednji nivo uvjerenja.

Svrha je ovog standarda objasniti ciljeve i osnove angažmana s izražavanjem uvjerenja, definirati standarde i pružiti upute profesionalnim računovođama javnog sektora za obavljanje poslova.

Pri razmatranju Okvira MRevS naglašen je okvir finansijskog izvještavanja te okvir za provođenje revizije i povezanih usluga.

Pod povezanim uslugama podrazumjeva se uvid, dogovoreni postupci i kompilacije.

11

ODGOVORNOST

MRevS 200 – Cilj i temeljna načela provođenja revizije finansijskih izvještaja

Opći cilj revizije finansijskih izvještaja je omogućiti revizoru izražavanje mišljenja o pouzdanosti tih izvještaja.

Revizorovo mišljenje nije garancija buduće sposobnosti dobrog poslovanja klijenta.

Odgovornost za finansijske izvještaje snosi menadžment klijenta, a revizor je odgovoran za svoj izvještaj.

Pri razmatranju djelokruga revizije, potrebno je da obuhvati sve aspekte poslovanja klijenta,

A u kontekstu temeljnih revizijskih načela ističe se:

neovisnost, čestitost, objektivnost, profesionalna nadležnost i dužna pažnja, povjerljivost, profesionalno ponašanje i tehnički standardi.

12

ODGOVORNOST - nastavak

MRevS 210 – Uslovi preuzimanja obaveze revizije

Obaveze revizije preuzima se pismom o preuzimanju obaveze revizije Revizor potvrđuje svoje imenovanje, ukazije na cilj i djelokrug revizije Utvrđuje obim odgovornosti prema klijentu, komunikaciju itd.

MRevS 220 – Kontrola kvalitete revizorova rada

Ovaj Standard se odnosi na kontrolu kvalitete rada koju je revizor prenio na svoje pmoćnike

Nadziranje pomoćnika provodi se u samom toku provođenja revizije, a pregled nakon što je određen posao obavljen

Najviše pažnje posvećuje se prikupljenim dokazima te predloženom izvještaju

Osim kontrole pojedinačnih revizija, ovaj Standard obuhvaća i kontrolu opšte kvalitete koja se odnosi na kontrolu opštih politika i postupaka koje je usvojila revizijska kuća.

13


MRevS 230 – Dokumentacija

Radna dokumentacija revizora predstavlja vezu između knjigovodstvenih evidencija klijenta i revizorskog izvještaja

Ona pomaže u planiranju i obavljanju revizije, pri nadzoru i pregledu postupaka revizije, te služi kao dokaz o obavljenoj reviziji i kao potpora revizorovu mišljenju.

Radna dokumentacija vlasništvo je revizora i on se mora brinuti o povjerljivosti informacija koje su sadržane u njoj.

MRevS 240 – Revizorova odgovornost da u reviziji finansijskih izvještaja razmotri prijevare i pogreške

Izraz “prijevare” označava namjerno pogrešan iskaz (falsifikat) Izraz “pogreške” predstavlja nenamjerne propuste (računske greške,

pogrešno interpretiranje činjenica, i sl.) Odgovornost za sprečavanje prijevara i pogrešaka ima menadžment i zbog

toga on razvija sistem internih kontrola. Treba napomenuti da je rizik neotkrivanja, u pravilu veći kod prijevara nego

kod pogreške, a revizor o istim mora obavijestiti vlast i menadžment.

14


MRevS 250 – Razmatranje zakona i propisa u revziji finansijskih izvještaja

Revizor treba da otkrije neprimjenjivanje zakona i propisa ako oni utječu na realnost i objektivnost finansijskih izvještaja.

Odgovornost za te propuste snosi menadžment O neprimjenjivanju zakona i propisa revizor uobičajeno izvještava i tijela

koja donose propise i tijela vlasti, a na osnovu istog daje i svoje mišljenje. Zbog neprimjenjivanja zakona i propisa revizor može odustati od preuzete

revizijske obaveze, a sve odgovornosti snosi klijent.

MRevS 260 – Izvještavanje o revizijskim pitanjima onih koji su zaduženi za upravljanje

Svrha je ovog Standarda dati odgovarajuće upute za raspravljanje revizijskih pitanja, proizišlih iz revizije finansijskih izvještaja, između revizora i relevantnih osoba koje su zadužene za upravljanje.

Te osobe, prema ovom standardu, treba odrediti sam revizor budući da je struktura upravljanja različita od zemlje do zemlje.

15

PLANIRANJE MRevS 300 – Planiranje

Planiranje revizije se temelji na poznavanju poslovanja klijenta, odvija se neprekidno, rebalans po potrebi, uključivanje asistenata, jer planovi njima predstavljaju upute.

Razlikuje se opći plan revizije od programa revizije koji prikazuje vrstu, vremenski okvir i obim revizijskih postupaka.

MRevS 310 – Poznavanje poslovanja

Revizor i asistenti moraju dobro upoznati poslovanje klijenta, zatim se moraju poznavati opšti uslovi i pravila poslovanja koji utječu na poslovanje iste djelatnosti (grane).

MRevS 320 – Značajnost u reviziji

Temeljna ideja ovog standarda sastoji se u tome da revizor svoju pozornost mora usmjeriti na materijalno značajne informacije.

Ako se poveća prihvatljiv nivo značajnosti, smanjuje se revizijski rizik i obrnuto.

16

INTERNA KONTROLA

MRevS 400 – Procjena rizika i interna kontrola

REVIZIJSKI RIZICI OBUHVAĆAJU:

a) Inherentni rizik koji proizlazi iz vjerovatnoće da u finansijskim izvještajima klijenta postoje pogreške,

b) Kontrolni rizik koji predstavlja vjerovatnoću da sistem internih kontrola klijenta neće spriječiti ili otkriti takve pogreške u finansijskim izvještajima, i

c) Rizik neotkrivanja koji proizlazi iz vjerovatnoće da revizor neće otkriti preostale pogreške sadržane u finansijskim izvještajima.

Upoznavanje i ocjena sistema internih kontrola i procjena revizijskih rizika izuzetno su značajni za cjelokupni tok revizije.

Inherentni i kontrolni rizik postoje neovisno o reviziji, dok je rizik neotkrivanja direktno vezan uz postupak revizije.

Ako je ocjena inherentnog i kontrolnog rizika na niskom nivou, revizor može prihvatiti visok nivo rizika neotkrivanja.

17

INTERNA KONTROLA- nastavak -

MRevS 401 – Revidiranje u uslovima računskih informacijskih sistema

U ovom Standardu sadržane su dodatne upute za provođenje revizije u uslovima računskih informacijskih sistema s tim da se eksplicitno ističe da je opšti cilj i djelokrug revizije u tim uslovima isti kao i kod klasične obrade podataka.

Ovdje se traži viši nivo stručnog znanja i sposobnosti revizora što podrazumjeva poznavanje hardvera, softvera i cjelokupnog sistema obrade podataka klijenta.

U tom kontekstu ističu se i razlike pri provođenju revizije i procjeni rizika u odnosu na klasičnu obradu podataka.

MRevS 402 – Revizijska razmatranja poslovnih subjekata koji koriste uslužne organizacije

Sukladno odrednicama ovog Standarda revizor treba, radi planiranja i razvijanja učinkovitog revizijskog pristupa, razmotriti na koji način uslužna organizacija (revizor), čijim se radom koristi klijent, utječe na računovodstveni sistem i sistem internih kontrola klijenta.

18

REVIZIJSKI DOKAZI

MRevS 500 – Revizijski dokazi

Revizor mora prikupiti dovoljno odgovarajućih dokaza kako bi mogao izraziti mišljenje i sastaviti revizorski izvještaj o finansijskim izvještajima.

U kontekstu pouzdanosti revizijskih dokaza naglašava se da su vanjski dokazi uvijek pouzdaniji od unutarnji.

Ako se razmatraju unutarnji dokazi, oni su pouzdaniji u slučajevima kada klijent ima zadovoljavajući sistem internih kontrola.

Dokazi koje prikupi revizor pouzdaniji su od dokaza koje je prikupio klijent. Dokazi u pisanom obliku pouzdaniji su od usmenih dokaza.

Postipci prikupljanja revizijskih dokaza su:

a) inspekcija ili pregledavanje (provjera knjiženja, isprava, postojanje stvari, itd), b) promatranje (inventura), c) propitkivanje i konfirmiranje (ankete, usmene konsultacije, potvrđivanje, tj. usklađivanje otvorenih stavka), d) izračunavanje (provjera količina), i e) analitički postupci (značajni pokazatelji i trendovi, istraživanje neuobičajenih promjena i stavaka).

19

REVIZIJSKI DOKAZI - nastavak

MRevS 501 – Revizijski dokaz – dodatna razmatranja za posebne stavke

Svrha ovog Standarda je uspostaviti pravila i pružiti upute kao dopunu odrednicama MRevS 500, Revizijski dokazi, i to u svezi s posebnim iznosima i njihovim objavljivanjima.

Ovaj Standard sadrži nekoliko dijelova, i to:

dio A. Prisutnost popisa zaliha,

dio B. Zamijenjen s MRevS 505 Eksterne konfirmacije,

dio C. Upiti o parnicama i odštetnim zahtjevima,

dio D. Vrednovanje i objavljivanje dugotrajnih ulaganja,

dio E. Informacije o dijelovima.

20


MRevS 505 – Eksterne konfirmacije

Eksterno konfirmiranje je postupak koji podrazumjeva dobivanje pouzdanog revizijskog dokaza putem neposredne komunikacije s trećim licima kao odgovor na zahtjev za informaciju o određenoj stavki koja utječe na tvrdnje menadžmenta dane u finansijskim izvještajima.

Eksterno konfirmiranje se najčešće koristi u svezi sa stanjima računa i njihovi dijelova.

U ovom Standardu se detaljno obrađuje utjecaj postupaka eksternog konfirmiranja na revizorovu procjenu inherentnog i kontrolnog rizika, zatim tvrdnje koje se mogu potvrđivati pomoću eksternih konfirmacija, zahtjevi menadžmenta u svezi konfirmacija, osobine traženika, ocjenjivanje rezultata postupaka konfirmiranja, i sl.

21


MRevS 510 – Početno angažiranje revizora – početna stanja

Na realnost i objektivnost finansijskih izvještaja, osim poslovanja u tekućoj godini, utječu i stanja iz proteklih godina te računovodstvene politike u proteklim godinama.

Ovdje se podrazumjeva komunikacija s predhodnim revizorom te uvid u njegovu radnu dokumentaciju uz uvažavanje profesionalne etike revizora.

Ako revizor nema dokaza za početno stanje, a ona su značajna, tada izražava mišljenje s rezervom ili se suzdržava od izražavanja mišljenja.

U slučajevima kada postoje greške u početnim stanjima te nedosljedna primjena računovodstvenih politika u odnosu na početno stanje, izražava se mišljenje s rezervom ili negativno mišljenje.

22


MRevS 520 – Analitički postupci

Pod analitičkim postupcima podrazumjeva se analiza značajnih pokazatelja i tendencija uključujući i rezultate istraživanja neuobičajenih promjena i stavaka u finansijskim izvještajima.

Analitički postupci koriste se i kao dokazni testovi.

MRevS 530 – Revizija na temelju uzoraka i ostali selektivni postupci testiranja

Neovisno od korištenja uzorka (statističkog ili nestatističkog), inherentni i kontrolni rizik uvijek postoji.

Rizik neotkrivanja vezan je s revizijom na temelju uzorka. U slučajevima kada je statistička masa iz koje se uzima uzorak vrlo velika,

pristupa se dijeljenju statističke mase u slojeve, tj. stratifikaciji. Nađene greške u uzorku treba koristiti za predviđanje pogreške u cijeloj

masi iz koje je uzet uzorak.

23


MRevS 540 – Revizija računovodstvenih procjena

Menadžment je odgovoran za izbor računovodstvenih procjena sadržanih u finansijskim informacijama klijenta, a odgovornost revizora svodi se na utvrđivanje prihvatljivosti računovodstvenih procjena uključenih u finansijske izvještaje.

Revizor mora prikupiti dovoljno odgovarajućih dokaza koji će mu omogućiti zaključak o opravdanosti računovodstvenih procjena .

MRevS 545 – Revidiranje mjerenja i objavljivanje fer vrijednosti

Ovim Standardom uspostavljena su pravila i upute za revidiranje mjerenja i objavljivanja fer vrijednosti sadržanih u finansijskim izvještajima.

Procjene fer vrijednosti sadrže neizvjesnosti u pogledu iznosa i vremena budućih novčanih tokova, posebno onih koja uključuju ugovorne novčane tokove ili za koje nisu na raspolaganju tržišne informacije kada se koriste procjene.

Stoga revizor treba dobiti dostatne primjerne revizijske dokaze da su mjerenja i objavljivanja fer vrijednosti u skladu s okvirom finansijskog izvještavanja koji je odabrao poslovni subjekt.

24


MRevS 550 – Povezane stranke

Ovaj Standard usko je povezan s MRS 24 – Objavljivanje povezanih stranaka, i preuzete su definicije iz MRS-a 24.

Revizor mora imati imena svih povezanih stranaka te utvrditi i proučiti sve značajnije transakcije s povezanim strankama, a posebnu pažnju mora posvetiti trasakcijama u neuobičajenim okolnostima.

U kontekstu pribavljanja dokaza kao potpore revizorovu mišljenju, revizor se više može osloniti na dokaze dobivene od nepovezanih stranaka.

Ako revizor ne može prikupiti dovoljno dokaza o povezanim strankama i transakcijama s njima te ako objavljivanje povezanih stranaka nije u skladu s MRS-om 24, tada on treba na primjeran način modificirati svoj izvještaj (izražava mišljenje s rezervom ili se suzdržava od izražavanja mišljenja).

25


MRevS 560 – Događaji poslije datuma bilanse

Na revizorov izvještaj stavlja se datum na dan kada je završeno ispitivanje, a to uključuje razdoblje poslije datuma bilanse što znači da je revizor uzimao u obzir i one događaje i djelovanje poslije datuma bilanse, ali prije njegova izvještaja.

U razdoblju između revizorova izvještaja i datuma objavljivanja finansijskih izvještaja menadžment je odgovoran za izvještavanje revizora o događajima koji mogu uticati na finansijske izvještaje.

U slučajevima otkrića činjenica poslije objavljivanja finansijskih izvještaja, ako menadžment odluči ispraviti finansijske izvještaje, revizor mora obaviti postupke nužne u tim okolnostima i izdati novi izvještaj o ispravljenim finansijskim izvještajima.

26


MRevS 570 – Vremenska neograničenost poslovanja

Kada zbog određenih finansijskih, poslovnih ili ostalih naznaka revizor uoči da je dovedena u pitanje vremenska neograničenost poslovanja, tu činjenicu primjerno je objaviti u revizorovu izvještaju, i to uobičajeno u zasebnom odjeljku izvještaja.

Potrebno je naglasiti da mišljenje revizora o realnosti i objektivnosti finansijskih izvještaja nije jamstvo neograničenog vremena poslovanja klijenta.

MRevS 580 – Izjava menadžmenta

Izjave menadžmenta o finansijskim izvještajima uobičajeno se razmatra kao revizijski dokaz.

Revizor treba imati dokaz da menadžment klijenta priznaje svoju odgovornost za odgovarajuće prikazivanje finansijskih izvještaja te da je odobrio te izvještaje.

27

KORIŠTENJE RADOM DRUGIH MRevS 600 – Korištenjem radom drugog revizora

Ovaj Standard odnosi se na situaciju kada se glavni revizor subjekta koristi radom drugog revizora koji predstavlja revizora sastavnih dijelova subjekta (odjeli, filijale, pridružene firme).

Ako glavni revizor ocijeni da finansijski izvještaji sastavnih dijelova za cjelinu poslovanja subjekta nisu važni, tada se ovaj Standard ne primjenjuje.

MRevS 610 – Razmatranje rada interne revizije

Ako je u preduzeću interna revizija dobro organizovana i dobro funkcionira, tada to za revizora finansijskih izvještaja znači lakši i kraći postupak revizije.

MRevS 620 – Korištenje rada stručnjaka

Revizor snosi punu odgovornost za rad angažiranog stručnjaka i zbog toga treba voditi računa o njegovim sposobnostima, vještinama i objektivnostima te sarađivati s njim.

Ako revizor izražava pozitivno mišljenje, tada se on ne treba pozivati na rad stručnjaka, a u slučajevima kada se izražava mišljenje različito od pozitivnog, revizor će se, uz saglasnost eksperta, pozvati na njegov rad.

28

ZAKLJUČCI REVIZIJE I IZVJEŠTAJI

MRevS 700 – Revizorov izvještaj o finansijskim izvještajima

Temeljni elementi revizorskog izvještaja su:

a) naslov (“revizorov izvještaj”)

b) naslovnik (kome se naslovljava izvještaj)

c) početni ili uvodni odjeljak koji sadrži identifikaciju revidiranih finansijskih izvještaja i iskaz o odgovornosti menadžmenta subjekta te o odgovornosti revizora,

d) odjeljak o djelokrugu revizije u kome se opisuju obilježja revizije u koja se ubraja poziv na primjenjene revizijske standarde ili primjenjenu praksu te opis obavljenog revizijskog posla,

e) odjeljak u kome se izražava mišljenje ili suzdržanost od mišljenja o finansijskim izvještajima,

f) datum izvještaja

g) revizorova adresa, i

h) revizorov potpis

29

POSEBNA PODRUČJA MRevS 800 – Revizorov izvještaj za posebne namjene

Pod revizorovim izvještajem za posebne namjene podrazumjevaju se izvještaji o finansijskim informacijama, osim onih izvještaja koji su obuhvaćeni MRevS 700.

Prije svega, misli se na izvještaje o finansijskim izvještajima sastavljenim u skladu s drugim pouzdanim računovodstvenim osnovama (novčani primici i izdaci, objektivnost potraživanja, i sl.).

MRevS 810 – Ispitivanje finansijskih informacija temeljenih na predviđanjima

Informacije koje sadrže predviđanja temelje se na pretpostavkama i po svojoj naravi vrlo su subjektivne.

Ovo ispitivanje, u pravilu, se temelji na poznavanju poslovanja klijenta i na istorijskim informacijama.

Revizor treba razmotriti jesu li te istorijske informacije revidirane i jesu li pri njihovu sastavljanju primjenjena prihvatljiva računovodstvena načela.

30

POVEZANE USLUGE MRevS 910 – Preuzimanje obaveze uvida u finansijske izvještaje

Obavljanje uvida se, u pravilu, ograničava na dvije vrste revizorskih postupaka, i to na upite (usmene ili pisane) i na analitičke postupke.

MRevS 920 - Preuzimanje obaveze obavljanja dogovorenih postupaka koji se odnose na finansijske informacije

Da bi utvrdio činjenično stanje revizor mora formirati dokumentaciju i prikupiti odgovarajuće dokaze, a oslanja se na: a) upite i analize, b) ponovno izračunavanje i provjere tačnosti, c) promatranje, d) ispitivanje, i e) pribavljanje konfirmacija.

MRevS 930 – Preuzimanje obaveze kompilacije finansijskih informacija

Pri preuzimanju obaveze kompilacije koja se odnosi na prikupljanje, klasifikaciju i objedinjavanje finansijskih informacija računovodstveno znanje pretpostavlja se revizijskom znanju.

Računovođa u svom izvještaju o obavljenoj kompilaciji finansijskih izvještaja mora istaknuti kako nije obavljena, ni revizija, ni uvid u finansiske izvještaje i kako ne izražava nikakvo uvjerenje o tim informacijama.

Drugačije rečeno, to je tipičan računovodstveni, a ne revizijski posao.

HVALA NA PAŽNJI !

31

Documents

ABC - MEĐUNARODNI REVIZIJSKI STANDARDI