Međunarodni standardi financijskog izvještavanja

NARODNE NOVINE

S A D R A J

S L U B E N I L I S T R E P U B L I K E H R V A T S K E

STRANICA

GODITE CLXVIII, ISSN 0027-7932

3186 Odluka o objavljivanju meunarodnih standarda fi-nancijskog izvjetavanja ................................................ 10413

ODBOR ZA STANDARDE FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA

3186Na temelju lanka 18. stavka 3. Zakona o raunovodstvu (Narod-

ne novine, broj 146/05) i lanka 16. Pravilnika o nainu rada Odbora za standarde financijskog izvjetavanja Odbor za standarde financijskogizvjetavanja donio je na sjednici odranoj 12. prosinca 2006. godine

ODLUKUO OBJAVLJIVANJU MEUNARODNIH STANDARDA

FINANCIJSKOG IZVJETAVANJAObjavljuju se Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja.

Predsjednik Odbora za standarde

financijskog izvjetavanja Ivica Smiljan, v. r.

MEUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA

UVODOdbor za meunarodne raunovodstvene standarde (IASB),

utemeljen u Londonu, zapoeo je djelovati 2001. IASB se obvezao

razvijati, u javnom interesu, jedan skup visoko kvalitetnih, globalnih raunovodstvenih standarda koji zahtijevaju transparentne i uspo-redive informacije u openamjenskim financijskim izvjetajima. Uostvarivanju tih ciljeva, IASB surauje s nacionalnim kreatorima standarda kako bi se postiglo zbliavanje raunovodstvenih standar-da diljem svijeta. etrnaest lanova IASB-a (od kojih 12 s punim radnim vremenom) imaju velika profesionalna iskustva i odgovor-nosti za povezivanje sa strukovnim organizacijama diljem svijeta. Fondacija komiteta za meunarodne standarde (IASCF) odabire la-nove, nadzire i financira rad IASB-a. Financijska potpora dobiva seod veih raunovodstvenih tvrtki, privatnih financijskih institucija ikompanija, sredinjih i razvojnih banaka i drugih meunarodnih i profesionalnih organizacija.

PovjereniciAktivnosti IASCF-a usmjeravaju povjerenici. Oni imenuju la-

nove IASB-a, Savjetodavnog vijea za standarde (SAC) i Komiteta za tumaenje meunarodnog financijskog izvjetavanja (IFRIC). Po-vjerenici takoer prate IASB-ovu uinkovitost i postupanje u skladu s propisanim postupkom, osiguravaju sredstva za IASB, odobravaju proraun IASB-a i odgovorni su za statutarne promjene.

Povjerenici su osobe iz razliitih zemljopisnih podruja i s razli-itim zvanjima. Po postojeem statutu Fondacije IASC-a, povjerenici se imenuju tako da ih je est iz Sjeverne Amerike, est iz Europe, etiri iz pacifikog dijela Azije i tri preostala iz bilo kojeg podruja,sve dok se odrava ravnotea po zemljopisnim podrujima. Pet od devetnaest povjerenika predstavlja raunovodstvenu profesiju, a me-unarodne organizacije sastavljaa financijskih korisnika, korisnikai sveuilita predstavljaju svaku po jedan povjerenik. Preostalih je-danaest povjerenika su imenovani bez izbora, tako to nisu izabrani kroz statutarni postupak nominacije. Postojei povjerenici provode sline postupke u izboru novih povjerenika za upranjena mjesta.

BROJ 140, ZAGREB, 23. PROSINCA 2006.

STRANICA 10414 BROJ 140 SUBOTA, 23. PROSINCA 2006.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

Povjerenici sada razmatraju statutarna rjeenja, kao to je to i zahti-jevano da se provodi svakih pet godina.

IASBIASB se sastoji od etrnaest osoba (dvanaest s punim radnim

vremenom i dvije s dijelom radnog vremena) i ima iskljuivu odgo-vornost za donoenje raunovodstvenih standarda. Najznaajnija kvalifikacija za lanstvo u IASB-u je strunost i povjerenici na naj-bolji mogui nain prosuuju kako ne bi IASB-om dominirali inte-resi neke klijentele ili regionalni interesi. Statut nalae da su najma-nje pet lanova IASB-a s iskustvima iz praktine revizije, najmanje tri s iskustvima u sastavljanju financijskih izvjetaja, najmanje tris iskustvima korisnika financijskih izvjetaja i najmanje jedan izznanstvenih krugova. Sedam od etrnaest IASB-ovih lanova imaju odreene odgovornosti za veze s jednim ili vie nacionalnih kreatora standarda. Zahtijeva se da Standard, Nacrt za objavljivanje i konano IFRIC-ovo SOO odobri osam od etrnaest lanova IASB-a. lanovi IASB-a na 31. oujka 2004. bili su:Sir David Tweedie, predsjednik Thomas E. Jones, podpredsjednikProfessor Mary Barth Hans-Georg Bruns (s dijelom radnog vremena) (veza s kreatorima standarda Njemake)Anthony T. Cope Robert P. GarnettGilbert G'lard James J. Leisenring(veza s kreatorima standarda (veza s kreatorima standardaFrancuske) SAD-a)Warren J. McGregor Patricia L O'Malley(veza s kreatorima standarda (veza s kreatorima standarda Australije i Novog Zelanda) Kanade)Harry K. Schmid John T. Smith(umirovljen 31. oujka 2004.) (s dijelom radnog vremenaGeoffrey Whittington Tatsumi Yamada(veza s kreatorima standarda UK) (veza s kreatorima standarda Japana)

U travnju 2004. povjerenici su objavili imenovanje Jan Eng-strm kako bi se popunilo prazno mjesto nastalo umirovljenjem gosp. Schmida.

IASB izdaje saetke odluka Odbora promptno nakon svakog sa-stanka. To izvjee se objavljuje u elektronikom obliku na IASB-oj web stranici.

Savjetodavno vijee za standarde (Standards Advisory Council)

Savjetodavno vijee za standarde (SAC) prua drugim grupa-ma i pojedincima iz razliitih zemljopisnih i djelatnih podruja da na dolian nain savjetuju IASB i, s vremena na vrijeme, savjetuju povjerenike. Povjerenici pridaju posebnu vanost perspektivi koju moe stvoriti SAC glede IASB-ove uloge i zadae. SAC obuhvaa oko pedeset lanova. Njegov je cilj: (a) savjetovanje IASB-a o prioritetima rada IASB-a, (b) informiranje IASB-a o posljedicama predloenih standarda za korisnike i sastavljae financijskih izvjetaja i (c) dava-nje drugih savjeta IASB-u ili povjerenicima. SAC se uobiajeno sa-staje tri puta godinje. IASB ga treba konzultirati u svim znaajnim projektima, i sastanci SAC-a su otvoreni za javnost.

Komitet za tumaenje meunarodnog financijskogizvjetavanja (International Financial Reporting

Interpretations Committee)Komitet za tumaenje meunarodnog financijskog izvjeta-

vanja (IFRIC) su ustanovili povjerenici IASCF-a kako bi pomogao IASB-u u uspostavljanju i poboljavanju standarda financijskog iz-vjetavanja i izvjetavanja za dobrobit korisnika, sastavljaa i revi-zora financijskih izvjetaja. Povjerenici su osnovali IFRIC u oujku2002., kada je zamijenio prethodni komitet za tumaenja Stalni odbor za tumaenja. Uloga je IFRIC-a da osigura pravodobne upute za novo identificiranu problematiku financijskog izvjetavanja kojanije posebno obraena IASB-ovim standardima ili pitanja za koja su stvorena neodgovarajua ili konfliktna objanjenja, ili je izgledno dabi ona mogla nastati. Na taj nain on promie strogu i jedinstvenu primjenu MSFI-a.

IFRIC pomae IASB-u u postizanju meunarodnog priblia-vanja raunovodstvenih standarda radei sa slinim grupama koje podravaju nacionalni kreatori standarda kako bi se postigli slini zakljuci o pitanjima gdje su vrlo slini standardi iz kojih izviru ta pitanja.

IFRIC ima dvanaest lanova s pravom glasa i dodatno predsjeda-vajueg bez prava glasa, koji je sada IASB-ov direktor za strune aktiv-nosti. Predsjedavajui ima pravo govoriti o strunim pitanjima koja se razmatraju, ali ne i glasovati. Povjerenici mogu, kada to smatraju nunim, postaviti kao promatrae bez prava glasa predstavnike regu-lativnih organizacija koji imaju pravo prisustvovati i izlagati na sjedni-cama. Trenutno su Meunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire (IOSCO) i Europska komisija promatrai bez prava glasa.

IASB izdaje saetke IFRIC-ovih odluka promptno nakon svakog sastanka. To izvjee se objavljuje u elektronikom obliku na IASB-oj web stranici.

Osoblje IASB-aOsoblje smjeteno u Londonu, na elu s predsjedavajuim

IASB-a, podupire rad IASB-a. U vrijeme tiskanja osoblje ine osobe iz Australije, Bangladea, Bermuda, Danske, Indije, Japana, Njema-ke, Novog Zelanda, Rusije, Sjedinjenih Amerikih Drava i Ujedi-njenog Kraljevstva.

Propisani postupak IASB-ov propisani postupak

MSFI-i se stvaraju kroz kruti sustav propisanog postupka i i-roke meunarodne konzultacije koje ukljuuju raunovoe, finan-cijske analitiare i druge korisnike financijskih izvjetaja, poslovnuzajednicu, burze, zakonodavna i regulativna tijela, akademske kru-gove i ostale zainteresirane pojedince i organizacije iz cijelog svijeta. IASB konzultira, na javnim sjednicama, SAC o glavnim projektima, odlukama o dnevnom redu i prioritetima rada, i raspravlja struna pitanja na sjednicama otvorenim promatraima iz javnosti. Propi-sani postupak za projekte obino, ali ne i nuno, ukljuuje sljedee korake (koraci koji su zahtijevani Statutom IASCF-a su oznaeni zvjezdicom*):

a) od osoblja se trai da identificira i pregleda sva pitanja usvezi s temom i razmotri primjenu IASB-og Okvira na pitanja;

b) prouavanje nacionalnih raunovodstvenih zahtjeva i prakse te razmjena gledita o pitanjima s nacionalnim kreatorima standarda;

SUBOTA, 23. PROSINCA 2006. BROJ 140 STRANICA 10415 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

c) konzultiranje SAC-a o uputnosti dodavanja teme dnevnom redu IASB-u;*

d) formiranje savjetodavne grupe koja e savjetovati IASB u projektu;

e) objavljivanje dokumenta za raspravu radi komentara javnosti;f) objavljivanje, radi komentara javnosti, Nacrta za objavljiva-

nje kojeg je odobrilo barem osam lanova IASB-a, ukljuujui svako izdvojeno miljenje lana IASB-a;*

g) objavljivanje osnova za zakljuke unutar Nacrta za objavlji-vanje;

h) razmatranje svih komentara o dokumentima za raspravu i Nacrtima za objavljivanje primljenih u razdoblju za komentiranje;*

i) razmatranje poeljnosti odravanja javnog sasluanja i po-eljnosti provoenja provjera u praksi i, ako se smatra poeljnim, odravanje takvih sasluanja i obavljanje takvih provjera;

j) odobravanje standarda glasovima barem osam lanova IASB-a i ukljuivanje svakog izdvojenog miljenja u publicirani standard;* i

k) objavljivanje osnova za zakljuke unutar standarda, koje objanjavaju, izmeu ostaloga, korake IASB-ovog propisanog postu-pka i kako je IASB postupio s komentarima javnosti na Nacrt za objavljivanje.

IASB sada pregledava svoje konzultativne postupke i, nakon javne rasprave, povjerenicima e predloit promjene.

IFRIC-ov propisani postupakTumaenja MSFI-a se stvaraju kroz kruti sustav propisanog

postupka koji ukljuuje raunovoe, financijske analitiare i drugekorisnike financijskih izvjetaja, poslovnu zajednicu, burze, zakono-davna i regulativna tijela, akademske krugove i ostale zainteresirane pojedince i organizacije iz cijelog svijeta. IFRIC raspravlja struna pitanja na sjednicama koje su otvorene promatraima iz javnosti. Propisani postupak za svaki projekt obino, ali ne i nuno, ukljuu-je sljedee korake (koraci koji su zahtijevani Statutom IASCF-a su oznaeni zvjezdicom *):

a) od osoblja se trai da identificira i pregleda sva pitanja usvezi s temom i razmotri primjenu IASB-og Okvira na pitanja;

b) prouavanje nacionalnih raunovodstvenih zahtjeva i prakse te razmjena gledita o pitanjima s nacionalnim kreatorima standar-da, ukljuujui nacionalne odbore koji imaju odgovornost za tuma-enje nacionalnih standarda;

c) objavljivanje Nacrta tumaenja za javnu raspravu, ako vie od tri IFRIC-ova lana ne glasaju protiv prijedloga;*

d) razmatranje svih komentara na Nacrt tumaenja primljenih u razdoblju za komentiranje;*

e) IFRIC-ovo odobravanje SOO-eva ako vie od tri njegova la-na ne glasaju protiv SOO-a nakon razmatranja komentara javnosti na Nacrt tumaenja;* i

f) odobravanje SOO-a s glasovima barem osam lanova IASB-a.*

GlasovanjeObjavljivanje Nacrta za objavljivanje, Standarda ili konanih

SOO-a zahtijeva odobrenje glasovima osam od etrnaest lanova IASB-a. Ostale odluke IASB-a, ukljuujui objavljivanje Nacrta iz-vjetaja o naelima ili materijala za raspravu, zahtijeva obinu ve-inu glasova lanova IASB-a prisutnih na sjednici kojoj prisustvuje

barem 60% lanova IASB-a, osobno ili telekomunikacijski. IASB ima potpunu kontrolu nad svojim strunim dnevnim redom.

Svaki lan IFRIC-a ima jedan glas za odluivanje o SOO-u. Kvo-rum ine devet lanova s pravom glasa. lanovi glasuju u skladu sa svojim slobodnim uvjerenjima, a ne kao predstavnici koji glasuju u skladu sa stavovima neke tvrtke, organizacije ili tvorevine s kojom mogu biti povezani. Odobravanje nacrta ili konanog SOO-a zahti-jeva da ne smije biti vie od tri glasa protiv Nacrta ili konanog SOO-a.

Otvorenost sjednicaa) Sve sjednice povjerenika, IASB-a i IFRIC-a su otvorene jav-

nosti. Meutim, odreene rasprave (obino o izboru, imenovanju i drugim kadrovskim pitanjima) odravaju se bez prisustva javnosti.

b) IASB nastavlja istraivati kako se tehnologija moe koristiti za savladavanje zemljopisnih barijera i drugih logistikih problema i na taj nain olakati javno promatranje otvorenih sjednica. Uvo-enje audio i video metoda te praenja pomou webcastinga su pri-mjeri nedavnih inovacija.

c) Dnevni red za svaku sjednicu povjerenika, IASB-a, SAC-a i IFRIC-a se objavljuje unaprijed na IASB-oj web stranici, te se tako-er promptno objavljuju saeci strunih odluka sa sjednica IASB-a i IFRIC-a te, kada je odgovarajue, odluke povjerenika.

d) Kad IASB izdaje Standard ili SOO-eve on objavljuje osnove za tumaenje kako bi se objasnilo na emu se temelje zakljuci i da bi se pruile informacije na kojima je to poivalo a koje mogu po-moi korisnicima MSFI-a u njihovoj primjeni u praksi. IASB takoer objavljuje izdvojena miljenja svojih lanova o Standardima.

Razdoblje za komentareIASB objavljuje za javno komentiranje Nacrte za objavljivanje

standarda i dokumente za raspravu, s uobiajenim razdobljem od 90 dana za komentiranje. U odreenim okolnostima IASB moe izloiti nacrt na due ili krae razdoblje. Nacrt IFRIC-og SOO-a je uobia-jeno izloen 60 dana za komentiranje, iako se moe u odreenim okolnostima koristiti krae razdoblje s tim to ne moe biti krae od 30 dana.

Koordinacija s propisanim nacionalnim postupcimaIASB se sastaje s predsjedateljima svojih partnerskih nacional-

nih kreatora standarda barem tri puta godinje. Uz to osoblje IASB i partnerski nacionalni kreatori standarda surauju svakodnevno na projektima, dijelei resurse kada god je nuno i odgovarajue. Uska koordinacija IASB-ovog postupka i postupaka nacionalnih kreatora standarda je vana za uspjeh IASB-a. Koliko je to god mogue IASB nastoji povezati svoj postupak s postupcima nacionalnih kreatora standarda. Osim toga, oni IASB-ovi lanovi koji imaju odgovornost za veze s nacionalnim kreatorima standarda osiguravaju redovitije kontaktiranje.

Mogunosti za sudjelovanjeRazvijanje Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja

(MSFI-a) ukljuuje otvoreni, javni postupak raspravljanja strunih pitanja i ocjenjivanja ulaznih informacija pristiglih iz nekoliko izvora. Mogunost zainteresiranih strana da sudjeluju u razvijanju MSFI-a ukljuuje, ovisno o vrsti projekta:

a) sudjelovanje u razvijanju stavova u svojstvu lana SAC-a;b) sudjelovanje u savjetodavnim grupama;


c) podnoenjem nekog pitanja IFRIC-u (podrobnosti vidjeti na IASB-oj web stranici);

d) podnoenje dopisa s komentarom kao odgovor na dokument za raspravu;

e) podnoenje dopisa s komentarom kao odgovor na Nacrt za objavljivanje;

f) sudjelovanje u raspravama na javnim okruglim stolovima; ig) sudjelovanje u posjetama i provjerama na terenu.IASB objavljuje godinje izvjee o svojim aktivnostima tijekom

protekle godine i prioritete za narednu godinu. To izvjee prua osnovu i mogunost komentiranja zainteresiranim strankama.

Predgovor Meunarodnih standarda financijskogizvjetavanja

Predgovor Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja navodi ciljeve i IASB-ov propisani postupak, te objanjava djelokrug, ovlasti i vrijeme primjenjivanja MSFI-a.

Okvir IASB-aIASB ima Okvir za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvje-

taja. Okvir pomae IASB-u:a) razvoj buduih MSFI-a i njegovo pregledavanje postojeih

MSFI-a; ib) unaprjeivanje harmonizacije regulative, raunovodstvenih

standarda i postupaka koji se odnose na prezentiranje financijskihizvjetaja pruajui osnovicu za smanjivanje broja alternativnih ra-unovodstvenih postupaka doputenih MSFI-ima.

Osim toga, Okvir moe pomoi:a) sastavljaima financijskih izvjetaja u primjenjivanju MSFI-a

i rad s temama koje jo nisu ureene Standardom ili SOO-ima;b) revizorima u formiranju miljenja o tome jesu li financijski

izvjetaji u skladu s MSFI-ima;c) korisnicima financijskih izvjetaja u interpretiranju informa-

cija sadranih u financijskim izvjetajima sastavljenim u skladu sMSFI-ima; i

d) onima koji su zainteresirani za rad IASB-a pruajui im informacije o njegovom pristupu u formuliranju raunovodstvenih standarda.

Okvir nije dio MSFI-a. Meutim, kada ustanovljuje neku rau-novodstvenu politiku pri nepostojanju Standarda ili SOO-a koji je ba primjenjiv na stavku, menadment subjekta treba se pozvati, i razmo-triti primjenjivost, koncepata iz Okvira. (vidjeti MRS 8 Raunovod-stvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke).

U ogranienim sluajevima moe postojati neusklaenost izme-u Okvira i zahtjeva iz Standarda ili SOO-a. U takvim sluajevima neusklaenosti Standardi ili SOO-i imaju prevlast nad Okvirom.

Raunovodstveni standardiIASB objavljuje svoje standarde u skupu objava koje se nazivaju

Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (MSFI-i). Od svogpoetka IASB je usvojio Meunarodne raunovodstvene standarde (MRS-eve) koje je izdavao njegov prethodnik Komitet za meunaro-dne raunovodstvene standarde. Pojam Meunarodni standardi fi-nancijskog izvjetavanja ukljuuje MSFI-e, SOO-eve MSFI-a, MRS-eve i SOO-eve MRS-eva.

Osnovni i doputeni alternativni postupciU nekim sluajevima MRS-evi doputaju razliite postupke za

odreene transakcije i dogaaje. U ogranienim sluajevima jedan se postupak oznaava kao osnovni postupak a drugi kao dopu-teni alternativni postupak. Financijski izvjetaji subjekta mogu biti odgovarajue opisani kao oni koji su u skladu s MSFI-ima neovisno je li primijenjen osnovni postupak ili doputeni alternativni postu-pak.

IASB-ov je cilj zahtijevati da se sline transakcije i dogaaji obraunavaju i izvjetavaju na slian nain, a razliite transakcije i dogaaji obraunavaju i izvjetavaju razliito unutar subjekta tije-kom vremena i izmeu subjekata. U skladu s tim IASB namjerava zabraniti izbor izmeu raunovodstvenih postupaka. Takoer, IASB je razmatrao i, nastavit e s razmatranjem, onih transakcija i doga-aja za koje MRS-evi doputaju izbor raunovodstvenog postupka, s ciljem smanjivanja broja takvih izbora.

Savjeti osobljaIASB-ovi poslovni postupci naelno ne doputaju osoblju IASB-

a da daje savjete o znaenju MSFI-a.

Tekue strune aktivnostiPotankosti o IASB-im i IFRIC-ovim tekuim strunim aktivno-

stima, ukljuujui napredovanje u promiljanjima IASB-a i IFRIC-a dostupni su na IASB-ovoj web stranici. Kako se projekti budu dovr-avali, IASB oekuje dodavanje novih projekata ukljuujui, potenci-jalno, i one navedene na web stranici u podnaslovu Ostale teme. IFRIC dodaje teme u svoj dnevni red temeljem procjena pitanja koje mu podnose njihovi osnivai.

IASB izvjetava o svojim strunim projektima u svom tromjese-niku IASB Insight-u i na web stranici. IASB objavljuje izvjetaj o svojim odlukama promptno nakon svake sjednice IASB-a u tzv. IASB Update-u. IFRIC objavljuje izvjetaj o svojim odlukama promptno nakon svake sjednice, u tzv. IFRIC Update-u.

IASB-ove/IASC-ove publikacije i prijevodiIASC fundacija zadrava autorska prava na Meunarodne

standarde financijskog izvjetavanja, Meunarodne raunovodstve-ne standarde, SOO-ove, Nacrte za objavljivanje i druge publikacije u svim dravama i na svim jezicima osim gdje se IASCF izriito odrekao autorskih prava nad dijelom tih materijala. Za vie infor-macija u svezi s autorskim pravima IASCF-a, molimo vidjeti opasku o autorskim pravima na poetku ovog izdanja ili na IASCF-ovoj web stranici.

Odobreni prijevodi Meunarodnih standarda financijskog iz-vjetavanja su dostupni na vie od 30 jezika, ukljuujui sve znaaj-nije europske i azijske jezike. IASCF e razmotriti kako omoguiti dostupnost odobrenih prijevoda na druge jezike. Za vie potankosti, kontaktirajte komercijalnog direktora IASCF-a.

Iako IASCF ulae sve razborite napore kako bi pravodobno pre-veo MSFI-e na druge jezike, mora se slijediti strogi postupak kako bi se osiguralo da su prijevodi toni to je vie mogue. Zbog toga moe postojati pomak izmeu vremena kada IASB izdaje Standarde i SOO-a (na engleskom jeziku) i kada su oni izdani na drugim jezi-cima. Vie pojedinosti o tome je dostupno na IASB-ovoj web stranici (www.iasb.org/resources/translations.asp) i od IASCF-ovog odjela za publikacije.


Vie informacijaIASB-ova web stranica www.iasb.org, sadri novosti, aurirane

informacije i druge resurse u svezi s IASB-om i IASCF-om. Najnovije publikacije i pretplate mogu se naruiti u IASCF Shopu na: www.iasb.org/shop. Za vie informacija o IASB-u, ili kako bi se pribavile kopije njegovih publikacija i podrobnosti o pretplatnikim uslugama, posje-tite IASB-ovu web stranicu www.iasb.org, ili piite na:

IASC Foundation Publications Department30 Cannon Street,London EC4M 6XH,United KingdomTelefon: +44 (0)20 7332 2730Telefaks: +44 (0)20 7332 2749E-mail: [email protected] stranica: www.iasb.org

AKT O OSNIVANJU IASC FONDACIJE(revidiran)

PredgovorOvaj Akt o osnivanju u njegovom izvornom obliku je odobrio

Odbor biveg Komiteta za meunarodne raunovodstvene standarde (IASC) u oujku 2000. i lanovi IASC-a na sjednici u Edinburghu odranoj 24. svibnja 2000.

Na sjednici u prosincu 1999., Odbor IASC-a je imenovao Nomi-nacijsko povjerenstvo radi izbora prvih Povjerenika. Ti Povjerenici su nominirani 22. svibnja 2000. i poeli s radom 24. svibnja 2000. temeljem odobravanja Akta o osnivanju.

U provoenju svojih obveza iz Akta o osnivanju, Povjerenici su 6. veljae 2001. osnovali Fondaciju komiteta za meunarodne rau-novodstvene standarde. Kao posljedica odluke Povjerenika, pogla-vlje C Akta o osnivanju je prestalo vaiti 24. svibnja 2000.

Odraavajui odluke Povjerenika da se formira Komitet za tuma-enja meunarodnog financijskog izvjetavanja, i nakon konzultacija,Akt o osnivanju je revidiran 5. oujka 2002. Kasnije su Povjerenici izmijenili Akt o osnivanju s uinkom od 8. srpnja 2002. kako bi se odrazile druge promjene nastale od osnivanja IASC Fondacije.

Akt o osnivanju IASC Fondacije(odobrili su lanovi IASC-a na sjednici odranoj 24. svibnja 2000. u Edinburghu, kotska i revidirali Povjerenici IASC Fondacije 5.

oujka 2002. i 8. srpnja 2002)Ovaj Akt o osnivanju se sastoji od poglavlja A i poglavlja B. Poglavlje A ureuje naziv i ciljeve organizacije, lanstvo i imenovanje Povjere-nika. Poglavlje B sadri odredbe koje su postale pravosnane kada su Povjerenici osnovali Fondaciju komiteta za meunarodne raunovod-stvene standarde 6. veljae 2001., provodei svoju rezoluciju. U skladu s odlukama Povjerenika, Poglavlje C Akta o osnivanju odobreno 24. svibnja 2000. vie ne postoji.

POGLAVLJE A

Ime i ciljevi 1. Naziv organizacije bit e Fondacija odbora za meunarodne ra-

unovodstvene standarde (skraeno IASC Fondacija). Odbor

za meunarodne raunovodstvene standarde (skraeno IASB) ija struktura i funkcije su navedeni u tokama 19. do 33, bit e tijelo IASC Fondacije za kreiranje standarda.

2. Ciljevi IASC Fondacije su: a) razvijati, u javnom interesu, jedan skup visoko kvalitetnih,

razumljivih i globalno nametljivih raunovodstvenih stan-darda koji zahtijevaju kvalitetne, transparentne i usporedive informacije u financijskim izvjetajima i drugim financijskimizvjetavanjima kako bi se pomoglo sudionicima u svjetskim tritima kapitala i drugim korisnicima donoenje poslovnih odluka;

b) unaprijediti koritenje i neumoljivo primjenjivanje tih stan-darda; i

c) dovesti do pribliavanja nacionalnih raunovodstvenih stan-darda i Meunarodnih raunovodstvenih standarda te Meu-narodnih standarda financijskog izvjetavanja visoko kvalite-tnim rjeenjima.

Upravljanje IASC Fondacijom 3. Upravljanje IASC Fondacijom temeljit e se na Povjerenicima i

onim drugim organima upravljanja koje Povjerenici mogu posta-viti u skladu s odredbama ovoga Akta o osnivanju. Povjerenici e uloiti najvee napore kako bi se osiguralo uzimanje u obzir zahtjeva ovoga Akta o osnivanju; meutim, ovlateni su napra-viti manje promjene u interesu provoenja poslovanja ako je s takvim promjenama suglasno 75% svih Povjerenika.

Povjerenici 4. Povjerenike e initi devetnaest osoba. Devetnaest osoba koje je

izabralo Nominacijsko povjerenstvo kao Povjerenike prije stupa-nja na snagu ovoga Akta o osnivanju init e poetne Povjerenike IASC Fondacije.

5. Povjerenici e biti odgovorni za izbor svih kasnijih Povjerenika radi popunjavanja upranjenih mjesta zbog redovnog umirovlje-nja ili drugog razloga. U provoenju takvoga izbora, Povjerenici e voditi rauna o kriterijima navedenim u tokama 6., 7. i 8. te e napose provesti zajednike konzultacije s meunarodnim or-ganizacijama, kako je navedeno u toki 7. u svrhu odabiranja oso-be sa slinim iskustvima kakva je imao i umirovljeni Povjerenik, kada je umirovljeni Povjerenik bio izabran postupkom zajednikih konzultacija s jednom ili vie meunarodnih organizacija.

6. Od svih Povjerenika trait e se da pokau vrstu privrenost IASC Fondaciji i IASB-u kao visoko kvalitetnom globalnom kreatoru standarda, da imaju financijske vjetine i mogunostposvetiti vrijeme obvezama. Svaki Povjerenik mora shvaati i biti osjetljiv na meunarodna pitanja relevantna za uspjeh me-unarodne organizacije odgovorne za razvoj visoko kvalitetnih globalnih raunovodstvenih standarda namijenjenih svjetskim tritima kapitala i drugim korisnicima. Sastav Povjerenika mora biti reprezentativan u pogledu svjetskih trita kapitala i raznolikosti zemljopisne pripadnosti i profesionalnih iskustava. Od Povjerenika e se zahtijevati da se dolino obveu da e u svim sluajevima djelovati u javnom interesu. Kako bi se osigu-rala iroka meunarodna zastupljenost, bit e:

est Povjerenika imenovanih iz Sjeverne Amerike; est Povjerenika imenovano iz Europe; etiri Povjerenika imenovano iz podruja Azije/Pacifik; i


tri Povjerenika imenovano iz nekog podruja, ovisno o posti-zanju ravnotee cjelokupne zemljopisne zastupljenosti.

7. Pet od devetnaest Povjerenika imenovat e Meunarodna federa-cija raunovoa (IFAC), ovisno o postupku zajednikih konzulta-cija izmeu IFAC-a i Nominacijskog povjerenstva ili Povjerenika, to moe biti sluaj, kako bi se osiguralo da su izgledni IFAC-ovi kandidati u skladu s odravanjem ravnotee zemljopisne i poslov-no-iskustvene zastupljenosti. Dva od pet Povjerenika koje bude nominirao IFAC bit e svakako vii partneri/izvrni direktori uglednih meunarodnih raunovodstvenih tvrtki. Tri od preosta-lih Povjerenika odabrat e se nakon konzultacija s meunarodnim organizacijama sastavljaa financijskih izvjetaja, njihovih korisni-ka i akademskim krugovima za svrhu dobivanja jednog Povjere-nika iz svakog od tih podruja. Meu konzultirane organizacije treba ukljuiti Meunarodnu udrugu instituta financijskih dire-ktora (IAFEI), Meunarodno vijee investicijskih udruga (ICIA) i Meunarodnu udrugu za raunovodstvenu edukaciju i istraivanje (IAAER) i/ili druge organizacije slinog statusa.

8. Takoer, izabrat e se jedanaest nevezanih Povjerenika. Atribut nevezani oznaava da takvi Povjerenici nisu imenovani postup-kom konzultacija s osnivakim organizacijama (IFAC, sastavlja-i, korisnici, akademska zajednica). Od nevezanih Povjerenika se oekuje da unesu u IASC Fondaciju onu mjeru javnog interesa koja je komplementarna onoj kod Povjerenika nominiranih kroz izborni postupak. Povjerenici e ustanoviti postupke za primanje prijedloga od relevantnih organizacija za imenovanje nevezanih Povjerenika i za omoguavanje osobama da se same kandidiraju.

9. Povjerenici e se uobiajeno imenovati na razdoblje od 3 godine, s mogunou jednog produljenja mandata; kako bi se osigurao kontinuitet, neki od poetnih Povjerenika imat e mandat tako da se umirove poslije etiri ili pet godina.

10. Ovisno o zahtjevima glasovanja iz toke 15., Povjerenicima moe prestati status Povjerenika na osnovi slabog rada, nedolinog po-naanja ili nesposobnosti.

11. Predsjedavajueg e Povjerenici imenovati iz svojih redova. 12. Povjerenici se trebaju sastati najmanje dva puta godinje i IASC

Fondacija im treba platiti godinju naknadu i naknadu po sjedni-ci, razmjerno pretpostavljenim odgovornostima, koje e odrediti Povjerenici.

13. Osim ovlasti i dunosti navedenih u toki 14., Povjerenici mogu preuzeti one poslovne obveze i zakljuiti druge sporazume koje smatraju nunim za postizanje ciljeva organizacije, ukljuujui, bez ograniavanja, najam prostora i ugovaranje zapoljavanja IASB-ovih lanova.

14. Povjerenici e: a) preuzeti odgovornosti za osiguravanje izvora financiranja; b) uspostaviti ili izmijeniti poslovne postupke za Povjerenike; c) odrediti pravnu osobu pod kojom e IASB Fondacija poslo-

vati, osiguravajui uvijek da takva osoba bude fondacija ili drugo tijelo s ogranienom odgovornou svojih lanova i da e pravni dokumenti kojima se osniva takva pravna osoba ukljuivati odredbe o postizanju istih zahtjeva kao i odredbe sadrane u ovom Aktu o osnivanju;

d) pregledati u svoje vrijeme lokaciju IASC Fondacije s pravnog gledita i s gledita poslovanja;

e) istraiti mogunost traenja dobrotvornog ili slinog statusa za IASC Fondaciju u onim dravama gdje e takav status po-moi u osiguravanju izvora financiranja;

f) svoje sjednice otvoriti za javnost, ali mogu, po svojoj odluci, neke rasprave (obino samo o izboru, imenovanju i drugim kadrovskim pitanjima te financiranju) voditi bez prisutnostijavnosti; i

g) publicirati godinje izvjee o aktivnostima IASC Fondacije, revidirane financijske izvjetaje i prioritete za nadolazeu go-dinu.

15. Kvorum na sjednicama Povjerenika bit e ostvaren ako je 60% Povjerenika prisutno osobno ili uz pomo telekomunikacija; Po-vjerenike ne mogu predstavljati druge osobe. Svaki Povjerenik ima jedan glas i obina veina tih glasova je potrebna za odluke o pitanjima koja se ne odnose na povlaenje suglasnosti s ime-novanjem Povjerenika, izmjenama Akta o osnivanju ili manjih izmjena koje se rade u cilju olakavanja poslovanja u kojim slu-ajevima e biti potrebna 75% veina glasova; glasovanje uz pu-nomo nije mogue ni o jednom pitanju. U sluaju izjednaenog broja glasova, predsjedavajui ima dodatni odluujui glas.

POGLAVLJE BPovjerenici 16. Osim dunosti navedenih u poglavlju A, Povjerenici e: a) imenovati lanove IASB-a, ukljuujui one koji e biti spona s

nacionalnim kreatorima standarda i odrediti njihove ugovore o poslovima i kriterijima uspjenosti;

b) imenovati lanove Komiteta za tumaenja meunarodnog fi-nancijskog izvjetavanja i Savjetodavnog vijea za standarde;

c) godinje pregledavati strategiju IASC Fondacije i IASB-a i nji-hove uinkovitosti;

d) godinje odobravati proraun IASB Fondacije i odrediti osno-ve za financiranje;

e) razmotriti krupna strateka pitanja u vezi s raunovodstve-nim standardima, promicati IASB Fondaciju i njezin rad i promicati strogu primjenu Meunarodnih raunovodstvenih standarda i Meunarodnih standarda financijskog izvjetava-nja, uz osiguravanje da Povjerenici nisu ukljueni u struna pitanja koja se odnose na raunovodstvene interese;

f) ustanoviti i mijenjati poslovne postupke IASB-a, Odbora za tumaenja meunarodnog financijskog izvjetavanja i Savje-todavnog vijea za standarde;

g) odobriti izmjene Akta o osnivanju nakon zavretka propisa-nog postupka, ukljuujui konzultacije sa Savjetodavnim vije-em za standarde i publiciranje za komentare javnosti Nacrta za objavljivanje te ovisno o zahtjevima u svezi s glasovanjem navedenim u toki 15; i

h) koristiti sve ovlasti IASC Fondacije, osim onih koje su izriito rezervirane za IASB, Odbor za tumaenja meunarodnog fi-nancijskog izvjetavanja i Savjetodavno vijee za standarde.

17. Povjerenici mogu povui suglasnost o imenovanju lana IASB-a, Odbora za tumaenja meunarodnog financijskog izvjetavanja iSavjetodavnog vijea za standarde na osnovi nekvalitetnog rada, nedolinog ponaanja, nesposobnosti ili drugih propusta postu-panja u skladu s ugovorenim zahtjevima. Povjerenici trebaju utvrditi postupke za takve raskide.

18. Odgovornosti Povjerenika trebat e se osigurati, izmeu ostalog, pomou:


a) preuzimanja obveze svakoga Povjerenika da djeluje u interesu javnosti;

b) njihovog pregleda cjelokupne strukture IASC Fondacije i nje-zine uinkovitosti, s tim to takvi pregledi trebaju ukljuiti ra-zmatranje promjene zemljopisne raspodjele Povjerenika kao odgovora na mijenjanje globalnih ekonomskih uvjeta, objav-ljivanje prijedloga takvih pregleda radi dobivanja komentara javnosti, pregled s poetkom tri godine nakon stupanja na snagu ovoga Akta o osnivanju (6. veljae 2006., pet godina nakon datuma inkorporiranja IASC Fondacije); i

c) poduzimanja slinog pregleda kasnije svakih pet godina.

IASB 19. IASB e initi etrnaest lanova, koje imenuju Povjerenici pre-

ma toki 16.(a), od kojih e dvanaest biti na puno vrijeme (pri emu izraz puno vrijeme znai da su lanovi s punim radnim vremenom u radnom odnosu u IASC Fondacijom) i dva lana s djelominim vremenom (pri emu izraz djelomino vrijeme znai da su lanovi u radnom odnosu s IASC Fondacijom s kra-im radnim vremenom od punog radnog vremena). Rad IASB-a nee se smatrati nevaljanim zbog propusta to u nekom vremenu nije postignuta potpuna popunjenost s etrnaest lanova, iako Povjerenici trebaju uloiti svoje najvee napore kako bi se posti-gla puna popunjenost.

20. Najvanija kvalifikacija za lanstvo IASB bit e strunost. Povje-renici e izabrati lanove IASB-a tako da oni ine grupu osoba koja reprezentira svojim sastavom najbolju raspoloivu kombi-naciju strunih vjetina i steenog iskustva za IASC-u relevantno meunarodno poslovanje i trine uvjete kako bi doprinijeli ra-zvoju visoko kvalitetnih, globalnih raunovodstvenih standarda. Nijedna osoba ne moe istodobno biti Povjerenik i lan IASB-a.

21. Izbor lanova IASB-a ne treba se temeljiti na zemljopisnoj zastup-ljenosti. Povjerenici e trebati osigurati da IASB-om ne domini-raju neki interesi odreene klijentele ili zemljopisnog podruja. Pri imenovanju IASB-a Povjerenici e naroito trebati sagledava-ti ope parametre navedene u Kriterijima za lanove IASB-a koji su u prilogu ovoga Akta o osnivanju.

22. Kako bi se postigla uravnoteenost perspektive i iskustva, naj-manje pet lanova IASB-a trebat e imati iskustvo kao revizori iz prakse, najmanje tri, iskustva u sastavljanju financijskih izvje-taja, najmanje tri iskustva kao korisnici financijskih izvjetaja inajmanje jedan sa znanstvenom podlogom. Povjerenici e oda-birati lanove IASB-a tako da na poetku njihovog rada postoji ravnotea svjeih i starijih iskustava u svakoj kategoriji lanova.

23. Za sedam lanova IASB-a s punim vremenom oekivat e se da imaju odgovornosti za formalne veze s nacionalnim kreatorima standarda kako bi se unaprijedilo pribliavanje nacionalnih stan-darda i Meunarodnih raunovodstvenih standarda i Meunaro-dnih standarda financijskog izvjetavanja, ali ne smiju biti lanovis pravom glasa u nacionalnim kreatorima standarda: postupak izbora e stoga nuno ukljuivati konzultacije izmeu Povjerenika i odgovarajueg nacionalnog tijela za kreiranje standarda.

24. Svaki lan IASB-a s punim ili nepotpunim radnim vremenom ugovorno e se obvezati na djelovanje u javnom interesu i da e uzimati u obzir IASB-ov Okvir (koji se povremeno mijenja) u odluivanju o standardima i njihovom revidiranju.

25. Povjerenici e imenovati jednog lana s punim vremenom za predsjedavajueg IASB-om, koji e takoer biti i izvrni direktor

IASC Fondacije. Povjerenici e jednog lana s punim vremenom imenovati za potpredsjednika, ija e uloga biti da predsjeda sjednicama u odsutnosti predsjedavajueg u neuobiajenim okolnostima (kao to je bolest). Imenovanje predsjedavajueg i potpredsjednika bit e za razdoblje koje odrede Povjerenici. Titu-la potpredsjednika ne podrazumijeva da je osoba o kojoj se radi izbor predsjedavajuega.

26. lanovi IASB-a bit e imenovani za razdoblje do pet godina, s mogunou jednog ponavljanja mandata. Povjerenici e utvrditi pravila i postupke kako bi osigurali da je IASB neovisan i da stvara dojam neovisnosti, i poglavito, kod imenovanja, lanovi s punim vremenom raskinut e sve radne odnose s trenutnim poslodavcima i nee imati status koji bi stvarao ekonomske po-ticaje za dovoenje u pitanje njihove neovisnosti prosuivanja pri donoenju raunovodstvenih standarda. Stoga nije doputen radni odnos u podnajmu i bilo kakvo pravo vraanja na radno mjesto kod poslodavca. Od lanova s djelominim vremenom nee se oekivati da raskinu sve svoje radne angamane.

27. Uvjeti imenovanja lanova IASB-a odredit e se tako da svi lanovi ne budu umirovljeni odjednom. Kako bi se to postiglo Povjerenici e razmotriti davanje poetnog roka za umirovljenje jednih poetnih lanova na tri godine, drugih na etiri godine i ostalih na pet godina.

28. lanovi IASB-a s punim i nepotpunim vremenom bit e nagra-eni iznosima razmjernim s pretpostavljenim odgovarajuim odgovornostima: takve iznose odredit e Povjerenici. Trokove putovanja temeljem poslova IASB-a snosit e IASC Fondacija.

29. IASB e se sastajati u vrijeme i na mjestu koji odredi: sjednice IASB-a bit e otvorene za javnost, ali se odreene rasprave (obi-no o izboru, imenovanju i drugim kadrovskim pitanjima) mogu po slobodnoj odluci IASB-a odrati bez prisutnosti javnosti.

30. Svaki lan IASB-a imat e jedan glas. O strunim i drugim pi-tanjima nije doputeno glasovanje po opunomoeniku niti su lanovi IASB-a ovlateni imenovati zamjenika za prisustvovanje sjednici. U sluaju izjednaenog broja glasova o odluci koja se donosi jednostavnom veinom glasova lanova IASB-a prisutnih na sjednici osobno ili uz pomo telekomunikacija, predsjedava-jui e imati dodatni odluujui glas.

31. Publiciranje Nacrta za javno objavljivanje, Meunarodnih rau-novodstvenih standarda, Meunarodnih standarda financijskogizvjetavanja ili konanih Tumaenja Komiteta za tumaenja me-unarodnog financijskog izvjetavanja zahtijevat e odobrenjeosam od etrnaest lanova IASB-a. Druge odluke IASB-a, uklju-ujui publiciranje Nacrta izvjetaja o naelima ili materijala za raspravu, zahtijevat e obinu veinu glasova lanova IASB-a pri-sutnih na sjednici kojoj prisustvuje barem 60% lanova IASB-a, osobno ili telekomunikacijski.

32. IASB e: a) imati punu odgovornost za sva struna podruja ukljuuju-

i pripremanje i izdavanje Meunarodnih raunovodstvenih standarda, Meunarodnih standarda financijskog izvjeta-vanja i Nacrta za javno objavljivanje, od kojih svaki treba sadrati svako izdvojeno miljenje te konano odobrenje Tu-maenja Komiteta za tumaenja meunarodnog financijskogizvjetavanja;

b) publicirati Nacrt za javno objavljivanje za svaki projekt i obi-no e objaviti Nacrt izvjetaja o naelima ili drugi materijal


za raspravu radi dobivanja komentara javnosti o svakom zna-ajnom projektu;

c) imati punu slobodu odluivanja o strunom dnevnom redu IASB-a i dodjeljivanju projekata sa strunim pitanjima: u or-ganiziranju upravljanja svojim radom IASB se moe ispoma-gati povjeravanjem detaljnog istraivanja vanjskim tijelima ili drugih poslova nacionalnim kreatorima standarda ili drugim organizacijama.

d) (i) ustanoviti postupke za pregledavanje komentara pristiglih u razboritom razdoblju o dokumentima objavljenim radi ko-mentiranja,

ii) obino oformiti odbor ili drugu vrstu specijalistike savje-todavne skupine radi savjetovanja o vanim projektima,

iii) konzultirati Savjetodavno vijee za standarde o vanijim projektima, odlukama po dnevnom redu i prioritetima rada; i

iv) uobiajeno s Meunarodnim raunovodstvenim standar-dima, Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanjai Nacrtima za javno objavljivanje izdati osnove za zakljuke;

e) razmotriti odravanje javnog sasluanja radi rasprave predlo-enih standarda, iako nema zahtjeva da se ono odri za svaki projekt; i

f) razmotriti poduzimanje provjere u praksi (u razvijenim zem-ljama i zemljama u razvoju) kako bi se osiguralo da su predlo-eni standardi praktini i izvedivi u svim okruenjima, iako nema zahtjeva da se one obave za svaki projekt.

33. Mjerodavni tekst svakog Nacrta za javno objavljivanje ili Meu-narodnog raunovodstvenog standarda ili Meunarodnog stan-darda financijskog izvjetavanja ili Nacrta odnosno konanogTumaenja bit e onaj kojeg e IASB objaviti na engleskom je-ziku. IASB moe objavljivati odobrene prijevode ili dati ovlast drugima da objave prijevode odobrenih tekstova Nacrta za jav-no objavljivanje i Meunarodnog raunovodstvenog standarda i Meunarodnog standarda financijskog izvjetavanja i Nacrtaodnosno konanog Tumaenja.

Odbor za tumaenja meunarodnog financijskogizvjetavanja (IFRIC) 34. Odbor za tumaenja meunarodnog financijskog izvjetavanja

init e dvanaest lanova koje imenuju Povjerenici u skladu s tokom 16.(b) na obnovljivo razdoblje od tri godine. Kao pred-sjedavajueg Odbora Povjerenici e imenovati lana IASB-a, di-rektora za struna pitanja ili drugog vie pozicioniranog lana IASB-a ili drugu odgovarajue kvalificiranu osobu. Predsjedava-jui je ovlaten izlagati o tehnikom pitanju, ali ne i glasovati. Po-vjerenici, kada to smatraju nunim, imenovat e, kao promatrae bez prava glasovanja, predstavnike regulativnih organizacija, koji e imati pravo prisustvovati i izlagati na sjednicama. Trokove putovanja temeljem poslova Odbora snosit e IASC Fondacija.

35. Odbor e se sastajati kako i kada to bude potrebno i kvorum e initi devet lanova s pravom glasa koji su prisutni osobno ili uz pomo telekomunikacija: IASB e odrediti jednog ili dva svoja lana i oni e prisustvovati sjednicama kao promatrai bez pra-va glasovanja: drugi lanovi IASB-a mogu prisustvovati i izlagati na sjednicama. U iznimnim okolnostima, lanu Odbora moe biti doputeno, slobodnom odlukom predsjedavajuega Odbora, poslati zamjenika bez prava glasovanja. lan koji eli nominirati zamjenika treba traiti suglasnost od predsjedavajueg Odbora prije sjednice. Sjednice Odbora bit e otvorene za javnost, ali se

odreene rasprave (obino o izboru, imenovanju i drugim ka-drovskim pitanjima) mogu po slobodnoj odluci Odbora odrati bez prisutnosti javnosti.

36. Svaki lan IASB-a imat e jedan glas. lanovi glasuju po svojim slobodnim uvjerenjima, a ne kao predstavnici koji glasuju u skladu sa stavovima neke tvrtke, organizacije ili klijenta s kojim mogu biti povezani. Glasovanje po opunomoeniku nee biti doputeno, niti su lanovi IASB-a ovlateni imenovati zamjenika za prisustvovanje sjednici. Odobrenje Nacrta ili konanog Tumaenja zahtijevat e da vie od tri glasa ne bude protiv Nacrta ili Tumaenja.

37. Odbor e: a) tumaiti primjenu Meunarodnih raunovodstvenih stan-

darda i Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja ipravodobno osiguravati upute o pitanjima iz financijskog iz-vjetavanja koja nisu posebno ureena MRS-ima i MSFI-ima, u kontekstu IASB-og Okvira te obavljati druge zadatke po zahtjevu IASB-a;

b) u obavljanju svojih poslova navedenih pod (a), uzimati u obzir IASB-ov cilj da se aktivno radi s nacionalnim kreato-rima standarda kako bi se pribliili nacionalni standardi i MRS-ovi i MSFI-i visoko kvalitetnim rjeenjima;

c) objaviti, nakon proiavanja s IASB-om, Nacrt tumaenja za javne komentare i razmotriti komentare pristigle u razbori-tom razdoblju prije finalizacije Tumaenja; i

d) izvijestiti IASB i dobiti njegovo odobrenje za konano Tuma-enje.

Savjetodavno vijee za standarde (SAC) 38. Savjetodavno vijee za standarde, iji e lanovi biti imenovani

prema toki 16.(b), osigurava forum za sudjelovanje organizacija i osoba zainteresiranih za meunarodno financijsko izvjetavanje,koje imaju razliitu zemljopisnu i djelatnu pripadnost, s ciljem (a) davanja savjeta IASB-u o tokama dnevnog reda i prioritetima rada IASB-a, (b) informiranja IASB-a o stavovima organizacija i pojedinaca Vijea o znaajnijim projektima kreiranja standarda i (c) davanja drugih savjeta IASB-u ili Povjerenicima.

39. Vijee e initi trideset ili vie lanova, koji imaju razliitu zem-ljopisnu i djelatnu pripadnost, imenovanih na tri godine s mo-gunou ponavljanja mandata. Predsjedavajui IASB-a bit e i predsjedavajui Vijea.

40. Vijee e se uobiajeno sastajati najmanje tri puta godinje. IASB e se konzultirati s Vijeem prije svoje odluke o vanijim projektima. Povjerenici e se konzultirati s Vijeem prije svakog predlaganja promjena ovoga Akta o osnivanju.

Izvrni direktor i osoblje 41. Kao to je predvieno u toki 25., predsjedavajui IASB-a bit e

takoer i izvrni direktor IASC Fondacije i nadzirat e ga Povje-renici.

42. Izvrni direktor bit e odgovoran za zapoljavanje u IASB-u, to e ukljuiti i imenovanje direktora za strune aktivnosti uz konzultacije s Povjerenicima: direktor za strune aktivnosti, iako nije lan IASB-a, bit e ovlaten sudjelovati u raspravama ali ne i glasovati na sjednicama IASB-a i Odbora za tumaenja meu-narodnog financijskog izvjetavanja.

43. Izvrni direktor e takoer uz konzultacije s Povjerenicima ime-novati direktora za poslovanje i komercijalnog direktora. Oni e imati odgovornost za publikacije i autorska prava, komunikacije,


administraciju i financije pod nadzorom izvrnog direktora i zapribavljanje izvora financiranja pod nadzorom Povjerenika.

Administracija 44. Administrativni ured IASB Fondacije bit e smjeten na onoj

lokaciji koju odrede Povjerenici u skladu s tokom 14.(d). 45. IASC Fondacija bit e pravna osoba kako odrede Povjerenici i

njom e se upravljati sukladno ovom Aktu o osnivanju i zakoni-ma koji su primjenjivi na takvu pravnu osobu, ukljuujui, ako je odgovarajue, zakone koji su primjenjivi zbog smjetaja njegovog registriranog ureda.

46. IASC Fondacija jamit e potpisom ili potpisima one osobe ili onih osoba koju ili koje mogu valjano ovlastiti Povjerenici.

Dodatak Fondacija Odbora za meunarodne raunovodstvene

standarde

Kriteriji za lanove IASB-aKriterije za lanstvo u IASB-a ini sljedee: 1. Dokazana struna kompetentnost i znanje financijskog ra-

unovodstva i izvjetavanja. Svi lanovi IASB-a neovisno da li dolaze iz raunovodstvene profesije, iz redova sastavljaa ili korisnika ili akademskih krugova trebaju imati dokazanu visoku razinu znanja i strune kompetentnosti za financijsko rauno-vodstvo i izvjetavanje. Povjerenje u IASB i njegove lanove i djelotvornost i uinkovitost organizacije unaprijedit e se s la-novima koji imaju takva znanja i vjetine.

2. Sposobnost analiziranja. lanovi IASB-a trebaju imati dokaza-nu sposobnost analiziranja problema i sagledavanja posljedica tih analiza na postupak donoenja odluka.

3. Komunikacijske vjetine. Nune su vjetine djelotvornog ko-municiranja u govoru i pismu. Te vjetine ukljuuju sposobnost djelotvornog komuniciranja na zatvorenim sjednicama sa la-novima IASB-a, sjednicama otvorenim za javnost i u pisanim materijalima kao to su raunovodstveni standardi, govori, lan-ci, podsjetnici i prepiska s klijentelom. Komunikacijske vjetine takoer ukljuuju i sposobnost sluanja i razmatranja gledita drugih. Iako je nuno aktivno znanje engleskog jezika, ne smiju se diskriminirati oni kojima engleski jezik nije materinji jezik.

4. Razborito donoenje odluka. lanovi IASB-a moraju biti spo-sobni razmotriti razliita gledita, vagati predoene dokaze na nepristran nain i pravodobno donositi razborite i utemeljene odluke.

5. Svjesnost okruenja financijskog izvjetavanja. Na financijskoizvjetavanje visoke kvalitete utjecat e financijsko, poslovno iprivredno okruenje. lanovi IASB-a trebaju shvaati globalno privredno okruenje u kojem djeluje IASB. Ta svjesnost o glo-balnosti treba ukljuiti svjesnost o pitanjima iz poslovanja i fi-nancijskog izvjetavanja koja su relevantna za, i imaju uinak na, transparentno financijsko izvjetavanje i objavljivanje u razlii-tim svjetskim tritima kapitala.

6. Sposobnost rada u kolegijalnoj atmosferi. lanovi trebaju biti sposobni pokazati potovanje, taktinost i razumijevanje meusobnih gledita i gledita klijentele. lanovi moraju biti u stanju raditi zajedno u postizanju suglasnih stavova temeljenih na IASB-om cilju razvijanja visoko kvalitetnog i transparentnog

financijskog izvjetavanja. lanovi moraju biti u stanju postaviticiljeve IASB-a iznad osobnih ivotnih nazora i interesa.

7. estitost, objektivnost i disciplina. Vjerodostojnost lanova treba se dokazivati kroz njihovu estitost i objektivnost. To uklju-uje intelektualnu estitost, kao i estitost u radu s kolegama iz IASB-a i klijentelom. lanovi trebaju biti u stanju pokazati spo-sobnost da budu objektivni u donoenju odluka. Takoer trebaju dokazati sposobnost pridravanja strogoj disciplini i obavljanju zahtjevnih optereenja u radu.

8. Privrenost misiji IASC Fondacije i javnom interesu. lanove treba obvezati na postizanje ciljeva IASC Fondacije da se stvore meunarodni raunovodstveni standardi i standardi financijskogizvjetavanja koji su visoke kvalitete, usporedivi i transparentni. Kandidata za IASB treba obvezati da slui javnom interesu kroz po-stupak donoenja standarda koji provodi tijelo privatnog sektora.

PREDGOVOR MEUNARODNIM STANDARDIMA FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA

Ovaj predgovor je objavljen kako bi se naveli ciljevi i propisani postupak Odbora za meunarodne raunovodstvene standarde i

objasnio djelokrug, ovlasti i vrijeme primjenjivanja Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja. Odobren je u travnju 2002.i zamjenjuje Predgovor objavljen u sijenju 1975. (izmijenjen u

studenome 1982.). 1. Odbor za meunarodne raunovodstvene standarde (engleski

IASB) osnovan je u 2001. kao dio Fondacije Komiteta za meu-narodne raunovodstvene standarde (engleski IASC Fondation). Upravljanje IASC Fondacijom poiva na devetnaest Povjerenika (engleski Trustees). Odgovornosti Povjerenika ukljuuju ime-novanje lanova IASB-a i s njim povezanih vijea i komiteta, kao i osiguravanje financiranja organizacije. IASB se sastoji oddvanaest lanova s punim vremenom i dva lana s nepotpunim vremenom. Odgovornost IASB-a je odobravanje Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja (MSFI-a) i s njima poveza-nih dokumenata, kao to su Okvir za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja, nacrti za javno objavljivanje i drugi doku-menti za raspravu.

2. Komitet za tumaenja meunarodnog financijskog izvjetavanja(engleski IFRIC) sastoji se od dvanaest lanova s pravom glasa i predsjedavajueg bez prava glasa, a sve ih imenuju Povjerenici. Uloga IFRIC-a je pripremiti tumaenja MSFI-a za odobravanje IASB-u i, u kontekstu Okvira, pravodobno pripremiti upute o pitanjima iz financijskog izvjetavanja koja nisu posebno obra-ena u MSFI-ima. IFRIC je u 2002. zamijenio bivi Stalni odbor za tumaenja (engleski SIC).

3. Savjetodavno vijee za standarde (engleski SAC) imenuju Povje-renici. Ono osigurava dolian nain za sudjelovanje organizacija i osoba zainteresiranih za meunarodno financijsko izvjetavanje.Sudionici imaju razliitu zemljopisnu i djelatnu pripadnost. Cilj vijea je davati IASB-u savjete o prioritetima i znaajnijim pro-jektima kreiranja standarda.

4. IASB-u je prethodio Odbor IASC-a, koji je bio nastao 29. lipnja 1973. kao rezultat sporazuma profesionalnih raunovodstve-nih tijela u Australiji, Kanadi, Francuskoj, Njemakoj, Japanu, Meksiku, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj, te u SAD-u. Revidiran Sporazum i Akt o osnivanju potpisani su u studeno-


me 1982. IASB je poslije revidirao Akt o osnivanju u listopadu 1992. i svibnju 2000. Prema Aktu o osnivanju iz svibnja 2000., profesionalna raunovodstvena tijela su usvojila postupak koji je omoguio imenovanim Povjerenicima da stave na snagu taj Akt. Povjerenici su usvojili novi Akt o osnivanju u sijenju 2001. i revidirali ga u oujku 2002.

5. Na sjednici odranoj 20. travnja 2001., IASB je usvojio sljedeu odluku:

Svi standardi i tumaenja izdana u skladu s prethodnim Aktom o osnivanju nastavljaju biti primjenjivi, osim i dok se ne izmijene ili povuku. Odbor za meunarodne standarde moe izmijeniti ili povui Meunarodne raunovodstvene standarde i Tumae-nja izdana prema prethodnom Aktu o osnivanju IASC-a, kao i izdavati nove standarde i tumaenja.

Kada se koristi pojam MSFI u ovom Predgovoru, on ukljuuje standarde i tumaenja koje je odobrio IASB i Meunarodne rauno-vodstvene standarde (MRS-eve) i SOO-eve izdane prema prethodnom Aktu o osnivanju.

Ciljevi IASB-a 6. Ciljevi IASB-a jesu: a) razvijati, u javnom interesu, jedan skup visoko kvalitetnih,

razumljivih i globalno nametljivih raunovodstvenih stan-darda koji zahtijevaju kvalitetne, transparentne i usporedive informacije u financijskim izvjetajima i drugim financijskimizvjetavanjima kako bi se pomoglo sudionicima u svjetskim tritima kapitala i drugim korisnicima pri donoenju poslov-nih odluka;

b) unaprijediti koritenje i neumoljivo primjenjivanje tih stan-darda; i

c) aktivno raditi s nacionalnim kreatorima standarda kako bi se doveli do pribliavanja nacionalnih raunovodstvenih stan-darda i MSFI-a visoko kvalitetnim rjeenjima.

Djelokrug i ovlasti Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja

7. IASB postie svoje ciljeve prvenstveno razvijanjem i objavljiva-njem MSFI-a i poticanjem primjene tih standarda u financijskimizvjetajima ope namjene i drugom financijskom izvjetavanju.Drugo financijsko izvjetavanje obuhvaa informacije koje sepruaju izvan financijskih izvjetaja koje pomau u tumaenjucjelovitog skupa financijskih izvjetaja ili poboljavaju moguno-sti korisnika za uinkovito poslovno odluivanje. U razvijanju MSFI-a, IASB radi s financijskim izvjetajima radi maksimizira-nja pribliavanja MSFI-a i nacionalnih raunovodstvenih stan-darda.

8. MSFI-ovi sadre zahtjeve priznavanja, mjerenja, prezentiranja i objavljivanja koji se bave transakcijama i dogaajima vanim za financijske izvjetaje ope namjene. Oni mogu takoer sadratitakve zahtjeve za transakcije i dogaaje koji uglavnom nastaju u odreenim djelatnostima. MSFI-ovi se temelje na Okviru, koji navodi koncepte na kojima poivaju informacije prezentirane u financijskim izvjetajima ope namjene. Cilj Okvira je olakatidosljedno i logino formuliranje MSFI-a. Okvir takoer prua osnovu za prosuivanje u rjeavanju raunovodstvenih pitanja.

9. MSFI-ovi su namijenjeni za primjenu u financijskim izvjetajimaope namjene i drugom financijskom izvjetavanju svih subje-

kata usmjerenih na ostvarivanje profita. Takvi subjekti su onikoji se bave komercijalnim, proizvodnim, financijskim i slinimdjelatnostima, neovisno jesu li organizirani kao dionika drutva ili u drugom obliku. Oni ukljuuju takve organizacije kao to su zajednike osiguravajue kompanije ili zajedniki zadrugarski su-bjekti koji stvaraju dividende ili druge ekonomske koristi izravno i proporcionalno svojim vlasnicima, lanovima ili sudionicima. Iako MSFI-ovi nisu oblikovani za primjenu na neprofitne akti-vnosti privatnog, javnog ili dravnog sektora, subjekti s takvim aktivnostima mogu ustanoviti da su im oni prikladni. Komitet za javni sektor (engleski PSC) Meunarodne federacije rau-novoa izdao je upute u kojima se navodi da su MSFI-ovi pri-mjenjivi na dravne subjekte. PSC izrauje na temelju MSFI-ova raunovodstvene standarde za subjekte javnog i dravnog sekto-ra koji nisu dravni subjekti.

10. MSFI-ovi se primjenjuju na sve financijske izvjetaje ope namje-ne. Takvi financijski izvjetaji su usmjereni na zajednike infor-macijske potrebe irokog kruga korisnika, primjerice, dioniara, vjerovnika, zaposlenih i javnosti u cjelini. Cilj financijskih izvje-taja je pruiti informacije o financijskom poloaju, uspjenostii novanim tokovima subjekta koje su korisne tim korisnicima u donoenju poslovnih odluka.

11. Potpuni skup financijskih izvjetaja obuhvaa bilancu, izvjetajo dobiti, izvjetaj koji prikazuje ili sve promjene u glavnici ili promjene glavnice koje ne proizlaze iz kapitalnih transakcija s vlasnicima i raspodjele vlasnicima, izvjetaj o novanim tokovi-ma i raunovodstvene politike i biljeke s obrazloenjima. U in-teresu pravodobnosti i sagledavanja trokova te izbjegavanja po-navljanja informacija o kojima se ve izvjetavalo, subjekt moe pruiti manje informacija u svojim financijskim izvjetajima zarazdoblja tijekom godine nego u svojim godinjim financijskimizvjetajima. MRS 34 Financijsko izvjetavanje u tijeku godine propisuje minimalni sadraj potpunih ili skraenih financijskihizvjetaja za razdoblja tijekom godine. Pojam financijski izvje-taji obuhvaa cjelovit skup financijskih izvjetaja sastavljenihza razdoblje tijekom godine ili za godinje razdoblje i skraene financijske izvjetaje za razdoblje tijekom godine.

12. U nekim sluajevima, IASC doputa razliite postupke za dane transakcije i dogaaje. Uobiajeno se jedan postupak oznaava kao osnovni postupak i drugi kao doputeni alternativni po-stupak. Financijski izvjetaji subjekta mogu biti odgovarajue opisani kao oni koji su u skladu s MSFI-ima, neovisno primje-njuje li osnovni postupak ili doputeni alternativni postupak.

13. IASB-ov cilj je zahtijevati da se sline transakcije i dogaaji knji-e i izvjetavaju na slian nain, a razliite transakcije i dogaaji razliito knjie i izvjetavaju u istom subjektu tijekom vremena, kao i u razliitim subjektima. Posljedino tome IASB ne namje-rava doputati izbor raunovodstvenih postupaka. Takoer, IASB je ponovno razmotrio i, nastavit e s razmatranjima, onih tran-sakcija i dogaaja za koje MRS-evi doputaju izbor raunovod-stvenih postupaka, u cilju smanjivanja broja takvih mogunosti izbora.

14. Standardi koje je odobrio IASB sadre toke s masnim slovima i nemasnim slovima, koje imaju jednaku pravosnanost. Toke s masnim tekstom pokazuju glavna naela. Pojedinani standard


treba se itati u kontekstu cilja navedenog u tom standardu i ovom Predgovoru.

15. Tumaenja MSFI-ova sastavlja IFRIC kako bi dao mjerodavne upute o pitanjima za koje je vjerojatno da e stvoriti razliite ili neprihvatljive pristupe u sluaju nepostojanja takvih uputa.

16. MRS 1 Prezentiranje financijskih izvjetaja sadri sljedei za-htjev:

Subjekt kome su financijski izvjetaji u skladu s MSFI-ima trebadati eksplicitnu i bezrezervnu izjavu o toj sukladnosti u bilje-kama. Financijske izvjetaje ne smije se opisati kao sukladne s MSFI-ima ako nisu u skladu sa svim zahtjevima MSFI-a.

17. Svako ogranienje u djelokrugu MSFI-ova je jasno navedeno u standardu.

Propisani postupak 18. MSFI-i se stvaraju kroz meunarodni propisani postupak koji

ukljuuje raunovoe, financijske analitiare i druge korisnikefinancijskih izvjetaja, poslovnu zajednicu, burze, zakonodavnai regulativna tijela, akademske krugove i ostale zainteresirane pojedince i organizacije iz cijelog svijeta. IASB konzultira, na javnim sjednicama, SAC o glavnim projektima, odlukama o dnevnom redu i prioritetima rada, i raspravlja struna pitanja na sjednicama otvorenim promatraima iz javnosti. Propisani postupak za projekte obino, ali ne i nuno, ukljuuje sljedee korake (koraci koji su zahtijevani Statutom IASCF-a su oznaeni zvjezdicom*):

a) od osoblja se trai da identificira i pregleda sva pitanja u svezis temom i razmotri primjenu IASB-og Okvira na pitanja;

b) prouavanje nacionalnih raunovodstvenih zahtjeva i prakse te razmjena gledita o pitanjima s nacionalnim kreatorima standarda;

c) konzultiranje SAC-a o uputnosti dodavanja teme dnevnom redu IASB-u;*

d) formiranje savjetodavne grupe koja e savjetovati IASB u pro-jektu;

e) objavljivanje dokumenta za raspravu radi komentara javno-sti;

f) objavljivanje, radi komentara javnosti, Nacrta za javno objav-ljivanje kojeg je odobrilo barem osam lanova IASB-a, uklju-ujui svako izdvojeno miljenje lana IASB-a;*

g) objavljivanje osnova za zakljuke unutar Nacrta za javno objavljivanje;

h) razmatranje svih komentara o dokumentima za raspravu i Nacrtima za javno objavljivanje primljenih u razdoblju za komentiranje;*

i) razmatranje poeljnosti odravanja javnog sasluanja i poelj-nosti provoenja provjera u praksi i, ako se smatra poeljnim, odravanje takvih sasluanja i obavljanje takvih provjera;

j) odobravanje standarda glasovima barem osam lanova IASB-a i ukljuivanje svakog izdvojenog miljenja u publicirani stan-dard;* i

k) objavljivanje osnova za zakljuke unutar standarda, koje objanjavaju, izmeu ostaloga, korake IASB-ovog propisanog postupka i kako je IASB postupio s komentarima javnosti na Nacrt za objavljivanje.

19. SOO-evi MSFI-a se stvaraju kroz meunarodni propisani po-stupak koji ukljuuje raunovoe, financijske analitiare i dru-ge korisnike financijskih izvjetaja, poslovnu zajednicu, burze,zakonodavna i regulativna tijela, akademske krugove i ostale zainteresirane pojedince i organizacije iz cijelog svijeta. IFRIC raspravlja struna pitanja na sjednicama koje su otvorene pro-matraima iz javnosti. Propisani postupak za svaki projekt obi-no, ali ne i nuno, ukljuuje sljedee korake (koraci koji su zahtijevani Statutom IASCF-a su oznaeni zvjezdicom*):

a) od osoblja se trai da identificira i pregleda sva pitanja u svezis temom i razmotri primjenu IASB-og Okvira na pitanja;

b) prouavanje nacionalnih raunovodstvenih zahtjeva i prakse te razmjena gledita o pitanjima s nacionalnim kreatorima standarda, ukljuujui nacionalne odbore koji imaju odgovor-nost za tumaenje nacionalnih standarda;

c) objavljivanje Nacrta SOO-a za javnu raspravu, ako vie od tri IFRIC-ova lana ne glasaju protiv prijedloga;*

d) razmatranje svih komentara na Nacrt tumaenja primljenih u razdoblju za komentiranje;*

e) IFRIC-ovo odobravanje SOO-eva ako vie od tri njegova lana ne glasaju protiv SOO-a nakon razmatranja komentara javno-sti na Nacrt SOO-a;* i

f) odobravanje SOO-a s glasovima barem osam lanova IASB-a.*

Vrijeme primjene Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja

20. MSFI-ovi se primjenjuju od datuma navedenog u dokumentu. Novi ili revidirani MSFI-ovi sadre prijelazne odredbe koje treba primijeniti pri njihovom poetnom primjenjivanju.

21. IASB nema opu politiku da se od zahtjeva novih MSFI-ova izuzimaju transakcije nastale prije odreenog datuma. Kada se financijski izvjetaji koriste za praenje sukladnosti s ugovori-ma ili sporazumima, novi MSFI-ovi mogu imati posljedice koje nisu bile sagledive u vrijeme zakljuivanja ugovora ili sporazu-ma. Primjerice, klauzule sadrane u bankarskim ili kreditnim uvjetima mogu nametati ogranienja na mjerenja prikazana u financijskim izvjetajima zajmoprimca. IASB vjeruje da je inje-nica da se zahtjevi financijskog izvjetavanja razvijaju i mijenjajutijekom vremena lako razumljiva i poznata strankama kada za-kljuuju sporazum. Na strankama je da odrede treba li sporazum izolirati od uinaka buduih MSFI-ova ili, ako ne, onda nain na koji se moe ponovno pregovarati kako bi se odrazile promjene izvjetavanja prije nego promjene samih financijskih uvjeta.

22. Nacrti za javno objavljivanje izdaju se za komentiranje i njihovi su prijedlozi podloni mijenjanju. Do datuma stupanja na snagu nekog MSFI-a, ostaju na snazi zahtjevi svakog MSFI-a na kojega bi prijedlozi imali uinak.

Jezik 23. Odobreni tekst bilo kojega dokumenta za raspravu, Nacrta za

javno objavljivanje ili MSFI-a jest onaj koji je objavio IASC na engleskom jeziku. IASB moe odobriti prijevode na drugim je-zicima, pod uvjetom da su prijevodi pripremljeni u skladu s po-stupkom koji osigurava kvalitetu prijevoda i IASB moe odobriti druge prijevode.


OKVIR ZA SASTAVLJANJE I PREZENTIRANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

IASB-ov Okvir odobrio je Odbor IASC-a u travnju 1989. za objavlji-vanje u srpnju 1989. te usvojio IASB u travnju 2001.

Sadraj TokePREDGOVORUVOD 1 11Svrha i status 1 4Djelokrug 5 8Korisnici i njihove potrebe za informacijama 9 11CILJ FINANCIJSKIH IZVJETAJA 12 21Financijski poloaj, uspjenost i promjene financijskogpoloaja

15 21

Biljeke i dodatna pojanjenja 21TEMELJNE PRETPOSTAVKE 22 23Nastanak dogaaja 22Neogranienost vremena poslovanja 23KVALITATIVNA OBILJEJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA 24 46Razumljivost 25Vanost 26 30Znaajnost 29 30Pouzdanost 31 38

Vjerno predoavanje 33 34Prevaga biti nad formom 35Neutralnost 36Opreznost 37Potpunost 38

Usporedivost 39 42Ogranienja vanosti i pouzdanosti informacija 43 45

Pravodobnost 43Ravnotea izmeu koristi i troka 44Ravnotea izmeu kvalitativnih obiljeja 45

Istinit i fer prikaz/fer prezentiranje 46ELEMENTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA 47 81Financijski poloaj 49 52Imovina 53 59Obveze 60 64Glavnica 65 68Uspjenost 69 73Prihodi 74 77Rashodi 78 -80Usklaivanje ouvanje kapitala 81PRIZNAVANJE ELEMENATA FINANCIJSKIH IZVJE-TAJA

82 98

Vjerojatnost budue ekonomske koristi 85Pouzdanost mjerenja 86 88Priznavanje imovine 89 90Priznavanje obveza 91Priznavanje prihoda 92 93Priznavanje rashoda 94 98MJERENJE ELEMENATA FINANCIJSKIH IZVJETAJA 99 101KONCEPTI KAPITALA I OUVANJA KAPITALA 102 110Koncepti kapitala 102 103Koncepti ouvanja kapitala i utvrivanja dobiti (profita) 104 110

PREDGOVORFinancijske izvjetaje sastavljaju i prezentiraju vanjskim kori-

snicima mnogi subjekti irom svijeta. Premda takvi financijski izvje-taji mogu izgledati slini u mnogim zemljama, ipak postoje razlike koje su vjerojatno uzrokovane raznolikim drutvenim, ekonomskim i zakonskim okolnostima te s razliitim dravama koje vode rauna o potrebama razliitih korisnika financijskih izvjetaja kada se utvr-uju nacionalni zahtjevi.

Te razliite okolnosti dovele su do uporabe raznolikih defini-cija elemenata financijskih izvjetaja, primjerice definicije imovine,obveza, glavnice, prihoda i rashoda. One su takoer uzrokovale uporabu razliitih kriterija za priznavanje stavki u financijskim iz-vjetajima, kao i davanje prednosti razliitim osnovama za mjerenje. Te okolnosti su takoer utjecale na djelokrug financijskih izvjetajai objavljivanja u njima.

Odbor za Meunarodne raunovodstvene standarde (IASC) ob-vezao se da e smanjiti ove razlike nastojei harmonizirati regulati-vu, raunovodstvene standarde i postupke u svezi sa sastavljanjem i prezentiranjem financijskih izvjetaja. Odbor vjeruje da se daljnjaharmonizacija moe najlake osigurati usmjeravanjem pozornosti na financijske izvjetaje koji se sastavljaju sa svrhom osiguravanjainformacija koje su korisne za donoenje ekonomskih odluka.

Odbor IASC-a vjeruje da financijski izvjetaji sastavljeni za tusvrhu zadovoljavaju uobiajene potrebe veine korisnika. To je stoga to gotovo svi korisnici donose ekonomske odluke, na primjer:

(a) odluuju kada kupiti, drati ili prodati ulaganje u glavnicu;(b) procjenjuju upravljanje ili odgovornost menadmenta;(c) procjenjuju sposobnost subjekta da isplauje i osigurava

druge koristi svojim zaposlenim;(d) procjenjuju sigurnost za svote pozajmljene subjektu;(e) odreuju porezne politike;(f) odreuju profite koji se mogu raspodijeliti i dividende;(g) sastavljaju i koriste statistiku nacionalnog dohotka, ili(h) reguliraju aktivnosti subjekta.Odbor, meutim, priznaje da drave mogu posebno navesti

razliite ili dodatne zahtjeve za svoje vlastite potrebe. Meutim, ti zahtjevi ne bi smjeli utjecati na financijske izvjetaje objavljene zaprimjenu drugim korisnicima, osim ako oni takoer udovoljavaju i potrebama tih drugih korisnika.

Financijski izvjetaji najee se sastavljaju u skladu s rauno-vodstvenim modelom koji se temelji na nadoknadivim povijesnim trokovima i prema konceptu ouvanja nominalnog financijskogkapitala. Drugi modeli i koncepti mogu biti primjereniji u svrhu osiguranja informacija korisnih za donoenje ekonomskih odluka, premda sada ne postoji suglasnost za promjenu. Ovaj Okvir je ra-zvijen tako da je primjenljiv za odreen raspon raunovodstvenih modela i koncepata kapitala i ouvanja kapitala.

UVODSvrha i status 1. Ovaj Okvir utvruje temeljne koncepte na kojima poiva sa-

stavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja za vanjske ko-risnike. Svrha mu je da:

(a) pomae Odboru IASC-a u razvoju buduih Meunarodnih raunovodstvenih standarda i razmatranju postojeih Me-unarodnih raunovodstvenih standarda;


(b) pomae Odboru IASC-a u promicanju harmonizacije regu-lative, raunovodstvenih standarda i postupaka u svezi s prezentiranjem financijskih izvjetaja stvaranjem uvjeta zasmanjenje broja alternativnih raunovodstvenih postupaka koje Meunarodni raunovodstveni standardi doputaju;

(c) pomae nacionalnim kreatorima standarda u razvoju na-cionalnih standarda;

(d) pomae sastavljaima financijskih izvjetaja u primjeniMeunarodnih raunovodstvenih standarda i u postupa-nju s temama koje tek moraju postati predmetom Meu-narodnog raunovodstvenog standarda;

(e) pomae revizorima u formiranju miljenja o tome jesu li financijski izvjetaji u skladu s Meunarodnim raunovod-stvenim standardima;

(f) pomae korisnicima financijskih izvjetaja pri tumaenjuinformacija koje su sadrane u financijskim izvjetajima,pripremljenim u skladu s Meunarodnim raunovodstve-nim standardima, i

(g) subjekte koji su zainteresirani za rad IASC-a izvjeuje o pristupu u oblikovanju Meunarodnih raunovodstvenih standarda.

2. Ovaj Okvir nije Meunarodni raunovodstveni standard i stoga ne definira standarde za bilo koje pitanje iz podrujamjerenja ili objavljivanja. Nita u tom Okviru nema veu sna-gu od bilo kojeg pojedinog Meunarodnog raunovodstvenog standarda.

3. Odbor IASC-a priznaje da u ogranienom broju sluajeva moe doi do razlika izmeu Okvira i nekog Meunarodnog raunovodstvenog standarda. U tim sluajevima gdje postoji sukob, zahtjevi Meunarodnog raunovodstvenog standarda imaju prednost pred zahtjevima Okvira. Meutim, budui da e se Odbor IASC-a ravnati prema Okviru u razvoju buduih standarda i u razmatranju postojeih standarda, broj takvih sluajeva izmeu Okvira i Meunarodnih raunovodstvenih standarda s vremenom e se smanjiti.

4. Okvir e se povremeno revidirati na temelju iskustva Odbora.

Djelokrug 5. Okvir se bavi: (a) ciljem financijskih izvjetaja; (b) kvalitativnim obiljejima koje odreuju upotrebljivost in-

formacija u financijskim izvjetajima; (c) definicijom, priznavanjem i mjerenjem elemenata financij-

skih izvjetaja; i (d) konceptima kapitala i ouvanja kapitala. 6. Okvir se bavi financijskim izvjetajima ope namjene (u dalj-

njem tekstu financijski izvjetaji), ukljuujui konsolidiranefinancijske izvjetaje. Takvi financijski izvjetaji sastavljajuse i prezentiraju najmanje jednom godinje i namijenjeni su uobiajenim potrebama irokog kruga korisnika informacija. Neki od tih korisnika mogu zahtijevati i imaju pravo dobiti dodatne informacije, uz one sadrane u financijskim izvjeta-jima. Mnogi se korisnici ipak moraju osloniti na financijskeizvjetaje kao svoj glavni izvor financijskih informacija i stogatakve financijske izvjetaje treba sastaviti i prezentirati imajuiu vidu njihove potrebe. Financijski izvjetaji za posebne na-mjene, primjerice prospekti i obrauni u svrhu oporezivanja,

nalaze se izvan djelokruga ovog Okvira. On je meutim, pri-mjenjiv i za sastavljanje izvjetaja specijalne namjene gdje to njihovi zahtjevi doputaju.

7. Financijski izvjetaji ine dio procesa financijskog izvjeta-vanja. Cjelovit skup financijskih izvjetaja obino ukljuujebilancu, izvjetaj o dobiti, izvjetaj o promjenama financij-skog poloaja (koji moe biti predoen na razliite naine, na primjer, kao izvjetaj o novanom tijeku ili izvjetaj o tijeku sredstava) te onih biljeki i ostalih izvjetaja i obrazloenja koji su sastavni dio financijskih izvjetaja. Oni takoer moguukljuivati dodatne tablice i informacije temeljene na takvim izvjetajima, ili izvedene iz njih, za koje se oekuje da se itaju uz takve izvjetaje. Te tablice i dodatne informacije mogu se odnositi, primjerice na zemljopisne i industrijske segmente i objave uinka promjena cijena. Meutim, financijski izvjetajine ukljuuju stavke kao to su izvjetaji direktora, izvjeta-ji predsjedavajueg, rasprave i analize menadmenta i sline stavke koje mogu biti ukljuene u druge financijske izvjetajeili godinje izvjee.

8. Okvir se odnosi na financijske izvjetaje trgovakih, industrij-skih i svih subjekata koji izvjetavaju o poslovanju, bilo da su u javnom ili privatnom sektoru. Subjekt koji izvjetava o poslovanju je onaj subjekt za kojeg postoje korisnici koji se pouzdaju u financijske izvjetaje kao svoj glavni izvor finan-cijskih informacija o tom subjektu.

Korisnici i njihove potrebe za informacijama 9. Korisnici financijskih izvjetaja su sadanji i potencijalni ula-

gai, zaposlenici, zajmodavci, dobavljai i ostali vjerovnici, kupci, drava i njezine agencije te javnost. Oni koriste finan-cijske izvjetaje kako bi zadovoljili razliite potrebe za infor-macijama. Te potrebe ukljuuju sljedee:

(a) Ulagai (investitori). Ulagai rizinog kapitala i njihovi savjetnici zabrinuti su zbog rizika koji mu je svojstven te povrata od tih ulaganja. Oni trebaju informacije da im pomognu odrediti trebaju li ih kupiti, drati ili prodati. Dioniari su takoer zainteresirani za informacije koje im omoguuju procijeniti sposobnost subjekta da isplati divi-dende.

(b) Zaposlenici. Zaposlenici i njihove predstavnike grupe za-interesirani su za informacije o stabilnosti i profitabilnostisvojih poslodavaca. Oni su takoer zainteresirani za infor-macije koje im omoguuju procijeniti sposobnost subjekta da osigura plae, mirovinska prava i mogunosti zapolja-vanja.

(c) Zajmodavci. Zajmodavci su zainteresirani za informacije koje im omoguavaju odrediti hoe li njihovi zajmovi, i kamate koje idu uz njih, biti plaeni na vrijeme (po do-spijeu).

(d) Dobavljai i ostali vjerovnici. Dobavljai i ostali vjerovnici zainteresirani su za informacije koje im omoguuju odre-diti hoe li iznosi koji im se duguju biti plaeni kada do-spiju. Vjerovnici su zainteresirani za poslovanje subjekta na krae razdoblje nego zajmodavci, osim ako su ovisni o nastavku poslovanja subjekta kao svojeg glavnog kupca.

(e) Kupci. Kupci su zainteresirani za informacije o nastavku poslovanja subjekta, posebice kad imaju dugorone poslov-ne odnose ili su ovisni o tom subjektu.


(f) Drava i njezine agencije. Drava i njezine agencije zain-teresirane su za alokaciju resursa i stoga za aktivnost su-bjekta. Oni takoer zahtijevaju informacije u svrhu reguli-ranja aktivnosti subjekta, odreivanja poreznih politika te kao osnovicu za statistiku nacionalnog dohotka i slinih statistika.

(g) Javnost. Subjekti utjeu na javnost na razliite naine. Su-bjekti, primjerice mogu znaajno pridonijeti lokalnoj pri-vredi na mnogo naina, ukljuujui zapoljavanje veeg broja ljudi te brigu nad lokalnim dobavljaima. Financijski izvjetaji mogu pomoi javnosti pruajui joj informacije o trendovima i novijim dostignuima u prosperitetu subjek-ta te o rasponu njegovih aktivnosti.

10. Premda se svim korisnicima informacijama ne moe udovolji-ti s financijskim izvjetajima, ipak postoje potrebe koje su svi-ma njima zajednike. Ako informacije iz financijskih izvjeta-ja ispunjavaju informacijske potrebe, primjerice, ulagaa koji opskrbljuju subjekt rizinim kapitalom, tada e udovoljavati i veini potreba ostalih korisnika financijskih izvjetaja.

11. Menadment subjekta ima primarnu odgovornost za sastav-ljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja subjekta. Me-nadment je takoer zainteresiran za informacije sadrane u financijskim izvjetajima, iako ima pristup i dodatnim uprav-ljakim i financijskim informacijama, jer mu pomau pri pla-niranju, odluivanju i kontroli. Menadment moe odrediti oblik i sadraj takvih dodatnih informacija kako bi zadovoljio vlastite potrebe. Meutim, izvjetavanje o takvim informaci-jama je izvan djelokruga ovog Okvira. Objavljeni financijskiizvjetaji su temeljeni na informacijama o financijskom polo-aju, uspjenosti poslovanja i promjenama financijskog polo-aja subjekta koje je koristio menadment.

CILJ FINANCIJSKIH IZVJETAJA 12. Cilj je financijskih izvjetaja pruiti informacije o financijskom

poloaju, uspjenosti poslovanja i promjenama financijskogpoloaja subjekta, to je korisno irokom krugu korisnika u donoenju ekonomskih odluka.

13. Financijski izvjetaji sastavljeni za tu svrhu udovoljavaju uo-biajenim potrebama veine korisnika. Meutim, financijskiizvjetaji ne pruaju sve informacije koje bi korisnici mogli trebati pri donoenju ekonomskih odluka, budui da one uglavnom daju sliku financijskih uinaka prolih dogaaja iobino ne pruaju nefinancijske informacije.

14. Financijski izvjetaji takoer pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornost menadmenta za povjerene im resurse. Oni korisnici koji ele ocijeniti rukovoenje menadmenta ili nje-govu odgovornost ine to radi donoenja ekonomskih odluka; ove odluke mogu ukljuiti pitanja, na primjer, da li zadrati ili prodati svoje ulaganje u subjekt, ili treba li ponovno imenovati ili zamijeniti menadment.

Financijski poloaj, uspjenost i promjene financijskogpoloaja 15. Ekonomske odluke koje donose korisnici financijskih izvje-

taja zahtijevaju ocjenu sposobnosti subjekta da stvara novac i novane ekvivalente, te pravodobnost i sigurnost njihova stvaranja. Ova sposobnost u krajnjem sluaju odreuje, na primjer, mogunost subjekta da plati svojim zaposlenicima i dobavljaima, isplati kamate, vrati kredite i isplati dividende

vlasnicima. Korisnicima je lake ocijeniti tu sposobnost stvara-nja novca i novanih ekvivalenata ako imaju informacije koje se usredotouju na financijski poloaj, uspjenost poslovanja ipromjene u financijskom poloaju subjekta.

16. Na financijski poloaj subjekta utjeu ekonomski resursi kojegon kontrolira, njegova financijska struktura, njegova likvidnosti solventnost, te njegova sposobnost da se prilagodi promje-nama okruenja u kojem djeluje. Informacije o ekonomskim resursima koje kontrolira subjekt, i o njegovoj sposobnosti u prolosti da prilagoava te resurse, korisna je u predvianju sposobnosti subjekta da stvara novac i novane ekvivalente u budunosti. Informacije o financijskoj strukturi korisne su zapredvianje buduih potreba za posudbama i kako e budu-i profiti i novani tokovi biti distribuirani meu onima kojiimaju interes u subjektu; one su takoer korisne pri predvi-anju kakva e biti vjerojatna uspjenost subjekta u pribavlja-nju daljnjih financijskih sredstava. Informacije o likvidnosti isolventnosti korisne su za predvianja sposobnosti subjekta da udovolji svojim financijskim obvezama onako kako onedospijevaju.

17. Informacije o uspjenosti subjekta, posebice o njegovoj profi-tabilnosti, zahtijevaju se u svrhu procjene potencijalnih pro-mjena u ekonomskim resursima koje e subjekt vjerojatno kontrolirati u budunosti. Informacije o razliitim vidovima uspjenosti su vane u tom sluaju. Informacije o uspjenosti su korisne u predvianju mogunosti subjekta da stvara nov-ane tokove temeljem svojih postojeih resursa. One su ta-koer korisne u prosuivanju uinkovitosti kojom bi subjekt mogao zaposliti dodatne resurse.

18. Informacije koje se tiu promjena financijskog poloaja subje-kta korisne su pri procjenjivanju njegovih ulagateljskih, finan-cijskih i poslovnih aktivnosti tijekom izvjetajnog razdoblja. Te su informacije korisne jer omoguuju korisniku procjenu sposobnosti subjekta da stvara novac i novane ekvivalente, kao i naina upotrebe ovih sredstava. Pri oblikovanju izvje-taja o promjenama financijskog poloaja, sredstva se mogudefinirati na razliite naine, kao to su svi financijski resursi,obrtni kapital, likvidna imovina ili novac. U ovom Okviru nije se pokualo poblie navesti definiciju sredstava.

19. Informacije o financijskom poloaju ponajprije se pruaju ubilanci. Informacije o uspjenosti pruaju se prije svega u iz-vjetaju o dobiti. Informacije o promjenama u financijskompoloaju pruaju se u financijskim izvjetajima kao posebanizvjetaj.

20. Sastavni dijelovi financijskih izvjetaja u uzajamnoj su vezi jerodraavaju razliite aspekte istih transakcija ili drugih dogaa-ja. Premda svaki izvjetaj prua informaciju koja se razlikuje od ostalih, niti jedan ne slui samo jednoj jedinoj svrsi, niti ne prua sve informacije za odreene potrebe korisnika. Primje-rice, izvjetaj o dobiti prua nepotpunu sliku uspjenosti ako se ne koristi zajedno s bilancom i izvjetajem o promjenama financijskog poloaja.

Biljeke i dodatne tablice 21. Financijski izvjetaji takoer sadre biljeke i dodatne tablice

te ostale informacije. Primjerice, oni mogu sadrati dodatne informacije o stavkama o bilanci i izvjetaju o dobiti, koje su vane za potrebe korisnika. Oni mogu sadravati informacije o rizicima i neizvjesnostima koji utjeu na subjekt te bilo koje


resurse i obveze koji nisu priznati u bilanci priznati (kao to su npr. rezerve minerala). Informacije o zemljopisnim i poslov-nim segmentima te o uincima promjene cijena na subjekt mogu se takoer dati u obliku dodatnih informacija.

TEMELJNE PRETPOSTAVKENastanak dogaaja 22. Da bi postigli svoje ciljeve, financijski se izvjetaji sastavlja-

ju na temelju raunovodstvenog naela nastanka poslovnog dogaaja. Po toj osnovi uinci transakcija i ostalih dogaaja priznaju se kada nastanu (a ne kada se primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent), i evidentiraju se u raunovodstvenim evidencijama i ukljuuju u financijske izvjetaje razdoblja nakoja se odnose. Financijski izvjetaji sastavljeni na temelju ra-unovodstvenog naela nastanka dogaaja informiraju kori-snike ne samo o prolim transakcijama, koje ukljuuju isplatu i primitak novca, ve takoer i o obvezama koje e se novcem platiti u budunosti i o imovini za koju e novac biti primljen u budunosti. Stoga ti izvjetaji osiguravaju takav tip infor-macija o prolim transakcijama i ostalim dogaajima koji je najsvrhovitiji za korisnike pri donoenju ekonomskih odluka.

Neogranienost vremena poslovanja 23. Financijski se izvjetaji uobiajeno sastavljaju uz pretpostavku

da subjekt vremenski neogranieno posluje te da e poslova-ti u doglednoj budunosti. Stoga se pretpostavlja da subjekt nema ni namjeru niti potrebu likvidirati ili znaajno smanjiti razmjer svojih poslova; ako takva namjera ili potreba posto-ji, financijski izvjetaji morali bi biti sastavljeni na drukijojosnovi, i u tom se sluaju primjenjivana osnova objavljuje.

KVALITATIVNA OBILJEJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA 24. Kvalitativna obiljeja su znaajke koje informaciju predoenu

u financijskim izvjetajima ine upotrebljivom za korisnike.etiri su takva glavna kvalitativna obiljeja: razumljivost, va-nost, pouzdanost i usporedivost.

Razumljivost 25. Osnovna kvaliteta informacije pruene u financijskim izvje-

tajima jest da je odmah razumljiva korisnicima. U tu se svrhu pretpostavlja da korisnici posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i o raunovodstvu, te da imaju volju prouavati informacije s razboritom panjom. Informacije o sloenim stvarima trebaju takoer biti ukljuene u financijske izvjetaje zbog njihove vanosti korisnicima pridonoenju ekonomskih odluka i ne smiju se izostaviti samo stoga to bi mogle biti teko shvatljive odreenim korisnici-ma.

Vanost 26. Da bi bila korisna, informacija mora biti vana za potrebe ko-

risnika pri donoenju odluka. Informacija posjeduje kvalitetu vanosti kad utjee na ekonomske odluke korisnika pomaui im da procijene prole, sadanje ili budue dogaaje, ili pak potvrujui ili ispravljajui njihove prole ocjene.

27. Kod informacije su uzajamno povezane uloge predvianja i potvrivanja. Na primjer, informacija o tekuoj razini i struk-

turi imovine ima vrijednost za korisnike kad nastoji predvi-djeti sposobnost subjekta da iskoristi prilike i njegovu mo-gunost reagiranja na nepovoljne situacije. Ista ta informacija ima potvrdnu ulogu u odnosu na prola predvianja, primje-rice o nainu na koji e subjekt biti strukturiran, ili na ishod planiranih poslova.

28. Informacija o financijskom poloaju i uspjenosti poslovanjaesto se koristi kao temelj za predvianje budueg financijskogpoloaja i uspjenosti te drugih pitanja za koje su korisnici izravno zainteresirani, kao to su isplate dividendi i nadnica, kretanja cijena vrijednosnih papira i sposobnost subjekta da udovolji svojim obvezama kako one dospijevaju. Da bi ima-la vrijednost predvianja, informacija ne mora biti u obliku izriite prognoze. tovie, mogunost predvianja na osnovi financijskih izvjetaja naglaena je nainom na koji se infor-macija o prolim transakcijama i dogaajima prikazuje. Na primjer, vrijednost izvjetaja o dobiti za predvianja je po-boljana ako se neobine, abnormalne i rijetke stavke prihoda ili rashoda zasebno objavljuju.

Znaajnost 29. Na vanost informacije utjee njena vrsta i znaaj. U nekim je

sluajevima vrsta informacije sama za sebe dovoljna da odre-di svoju vanost. Na primjer, izvjetavanje o novom segmentu subjekta moe utjecati na ocjenu rizika i prilika s kojima se suoava subjekt bez obzira na znaajnost rezultata koji je novi segment subjekta postigao u izvjetajnom razdoblju. U dru-gim su sluajevima vani i priroda i znaajnost, primjerice, iznos zaliha za svaku od glavnih kategorija koje su primjerene poslovanju.

30. Informacija je znaajna ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moe utjecati na ekonomske odluke korisnika donijete na temelju financijskih izvjetaja. Znaajnost ovisi oveliini stavke ili pogreke prosuenoj u odreenim okolnosti-ma njenog izostavljanja ili pogrenog prikazivanja. Stoga zna-ajnost vie osigurava granicu ili prijelomnu toku, nego to je primarno kvalitativno obiljeje koje mora imati informacija da bi bila korisna.

Pouzdanost 31. Da bi bila korisna, informacija mora takoer biti pouzdana.

Informacija ima kvalitetu pouzdanosti kad u njoj nema zna-ajne pogreke i pristranosti i u koju se korisnici mogu pou-zdati da vjerno prikazuje ono to predstavlja ili bi se moglo razlono oekivati da to predstavlja.

32. Informacija moe biti vana, ali tako nepouzdana po prirodi ili prezentiranju da njeno priznavanje moe potencijalno do-vesti u zabludu. Primjerice, ako su valjanost i iznos odtetnog zahtjeva u pravnom postupku sporni, za subjekt moe biti neprimjereno da se prizna pun iznos toga zahtjeva u bilanci, iako moe biti primjereno objaviti iznos i okolnosti trabine.

Vjerno predoavanje 33. Da bi bila pouzdana, informacija mora vjerno predoiti tran-

sakcije i druge dogaaje, bilo one za koje se smatra da ih predoava, ili one za koje bi se razlono moglo oekivati da ih predoava. Tako, primjerice, bilanca treba vjerno prikazati transakcije i druge dogaaje koji proizlaze iz imovine, obveza i


glavnice subjekta na datum izvjetavanja u skladu s kriterijima priznavanja.

34. Veina financijskih informacija podlijee odreenom riziku dae biti manje vjerodostojno predoene od onoga to se smatra da znae. To nije zbog pristranosti, nego prije zbog svojstvenih tekoa bilo pri prepoznavanju transakcija i ostalih dogaaja koje treba izmjeriti, ili u osmiljavanju i primjenjivanju tehni-ka mjerenja i prezentiranja koje mogu prikazati sadraj tih transakcija i dogaaja. U odreenim bi sluajevima mjerenje financijskih uinaka nekih stavaka moglo biti tako nesigurnoda ih subjekt uobiajeno ne bi ni priznao u financijskim iz-vjetajima. Primjerice, premda veina subjekata interno stvara goodwill tijekom vremena, obino ga je vrlo teko pouzdano identificirati ili izmjeriti. U drugim sluajevima bi ipak moglobiti vano priznati stavke i objaviti rizik pogreke u svezi s njihovim priznavanjem i mjerenjem.

Prevaga biti nad formom 35. Ako informacija treba vjerodostojno predoiti transakcije i

druge dogaaje za koje se smatra da ih predouje, nuno ih je obraunati i prezentirati u skladu sa sutinom i ekonomskom stvarnou, a ne samo u zakonskom obliku. Bit transakcija ili drugih dogaaja nije uvijek u skladu s onim to se oit

Documents

Međunarodni standardi financijskog izvještavanja