Međunarodni bankarski standardi - Poslovna škola

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Međunarodni bankarski standardi

Zagreb, lipanj 2019.

2

Sadržaj dvodnevnog modula

1 • UVOD

2 • EKONOMSKI POJMOVI

3 • RIZICI NA TRŽIŠTIMA, KRIZE I REGULACIJA

4 • ARHITEKTURA FINANCIJSKOG NADZORA

5 • REGULATORNI STANDARDI

6 • ULOGA I OVLASTI HNB-a i HANFA-e

7 • KONTROLNE FUNKCIJE U BANCI TE USKLAĐENOST

8 • RIZICI I KONTROLA RIZIKA

9 • REKAPITULACIJA

3

Regulatorni standard - Stres test

4

Stres test

Testiranje otpornosti na stres upozorava upravu banke na negativne i neočekivane ishode vezane uz niz rizika te omogućava pregled količine kapitala koji bi mogao biti potreban za prebroditi gubitke u slučaju velikih šokova. Važan je alat upravljanja rizicima koji banke upotrebljavaju kao dio internog upravljanja rizikom. Provodi se na različite vrste rizika uključujući:

operativni, likvidnosni i kreditni. Banke razmatraju buduća poboljšanja u: neprekidnoj provjeri scenarija, te traganje za novim scenarijima, poboljšanju prepoznavanja i agregiranja koreliranih rizika te

utvrđivanju interakcija između tržišnih, kreditnih i likvidnosnih rizika procjeni odgovarajućih vremenskih razdoblja i povratnih utjecaja

Supervizorska tijela trebaju obavljati redovite i sveobuhvatne procjene programa testiranja otpornosti na stres.

5

Najava :EU želi test banaka na hakerske napade

EU razmatra još jedan stres-test banaka, ali ovoga puta na otpornost na hakerske napade, navodi Reuters pozivajući se na upućene izvore. Bruxelles brine što su računalni napadi na banke posljednjih godina povećani, kako u broju tako i u primjeni sve sofisticiranijih metoda.

Podsjetimo, lani je iz bangladeške središnje banke na taj način ukradeno 81 milijun dolara, a iz financijske podružnice trgovačkog lanca Tesco 2,5 milijuna funti. Europska komisija proučava mogućnost da test otpornosti na europskoj razini unaprijedi sigurnost računalnih sustava banaka, tvrde izvori. Takav test bi trebala provesti Europska bankovna agencija u kojoj tvrde kako nije donijeta odluka o takvom testu, iako prate taj problem.

Poslovni dnevnik, 25.01.2017., T.P.

6

Sistemski važne banke(1)

Europska centralna banka definira sistemski rizik kao ‘rizik doživljaja snažnog šoka koji nepovoljno utječe na sistemski važne institucije ili tržišta’:

Sistemski rizik predstavlja rizik nastanka situacije u kojoj problemi likvidnosti i loše poslovanje jedne kompanije ili banke mogu utjecati na propast cijele industrije ili ekonomije.

Sistemski značajne banke su financijske institucije čija likvidacija ili stečaj može dovesti u opasnost funkcioniranje dijela ili cijelog financijskog sustava. Rizici koji pogađaju ove institucije prerastaju u sistemski rizik financijskog sistema.

7


Rješavanje pitanja sistemski značajnih financijskih institucija podrazumijeva četiri posebna segmenta:

razvijanje metodologije za utvrđivanje sistemski značajnih financijskih institucija;

utvrđivanje potrebnih dodatnih kapitalnih ili drugih zahtijeva za navedene institucije u pogledu jačanja njihovog kapaciteta za podnošenje gubitaka;

razvijanje posebnog režima sistemske supervizije za ove institucije;

razvoj posebnog režima efikasnog restrukturiranja ovih institucija koje može imati za cilj i prestanak rada ovih institucija ali bez posljedica po ostatak financijskog sistema.

Dostupno na: https://www.hnb.hr (Preuzeto 03. kolovoza 2016.)

8


HNB objavljuje na temelju ZOKI-ja Postupak određivanja ostalih sistemski važnih kreditnih institucija (OSVKI) i utvrditi zahtjevezaštitnog sloja za OSVKI kao i objaviti elemente tog postupka:

primjenjuje se standardni bodovni pristup, potpomognut stručnim procjenama sistemske važnosti kreditnih institucija.

svake godine utvrđuje OSVKI kojima je izdala odobrenje za rad. procjena OSVKI započinje prikupljanjem skupa podataka tj. obveznih

pokazatelja na kraju tromjesečja

Tablica 1.: Pokazatelji sistemske važnosti

9

Sistemski važne banke(4)Tablica 1. Pokazatelji sistemske važnosti Kriterij Pokazatelj K1 Ukupna imovina (bilančni iznos) K2 Ukupna vrijednost platnih transakcija u Hrvatskom sustavu velikih plaćanja

po kreditnim institucijama – kreditni transferi (odlazna plaćanja) K2 Depoziti i krediti (uključujući i elektronički novac) primljeni od deponenata

iz privatnih (nedržavnih i nefinancijskih) sektora u EU-u K2 Depoziti i krediti dani primateljima iz privatnih (nedržavnih i nefinancijskih)

sektora u EU-u K3 Ugovorena vrijednost svih nestandardiziranih izvedenih financijskih

instrumenata (svih osim futuresa ) K3 Prekogranične obveze (obveze od vjerovnika izvan Hrvatske) K3 Prekogranična potraživanja (potraživanja od dužnika izvan Hrvatske) K4 Obveze u financijskom sustavu K4 Imovina u financijskom sustavu K4 Iznos izdanih dužničkih vrijednosnih papira

Izvor: HNB

Sistemski važne banke(5)Odbor za financijsku stabilnost je utvrdio metodologiju za utvrđivanje

sistemski značajnih financijskih institucija na globalnom nivou i napravio listu konkretnih globalno sistemski značajnih financijskih institucija.

Izvor : http://topforeignstocks.com/2011/10/10/the-global-too-big-to-fail-banks/ (03. srpnja 2016.)

11

Too big to failBanke ili financijske institucije čija su veličina, kompleksnost,

povezanost i funkcije takve da se u slučaju problema likvidnosti ili stečaja, negativne posljedice mogu odraziti na cijeli financijski sustav.

Smatra se da ovakve banke narušavaju djelovanje mehanizama slobodnog tržišta, prevaljuju troškove na državu, povećavaju rizično ponašanje te na taj način zadržavaju pozicije na tržištu.

U slučajevima kada se „too big to fail‟ banke suočavaju sa problemima likvidnosti ili solventnosti tipične su intervencije država u pogledu posebnih beneficija, kredita, ulaganja kapitala kako bi se umanjili štetni učinci na gospodarstvo.

Problem „too big to fail‟ banaka je taj što iskorištavaju svoju veličinu i položaj u sustavu, sklonije su moralnom hazardu, te ih je sve teže regulirati.

Basel I

Basel I (engl. International Convergenceof Capital Measurementand Capital Standards) je prvi sporazum donesen kao rezultat međunarodne suradnje središnjih banaka, a njegova svrha je očuvanje stabilnosti. U svojoj osnovi Basel I je regulativa koja propisuje što sve i u kojoj proporciji može i mora sadržavati kategorija jamstvenog kapitala, odnosno da omjer bankovnog kapitala i bankovne imovine mora biti najmanje na razini od 8%.

Stupanj rizika Oblici imovine

0% Novac i novčane rezerve, te državne obveznice (OECD)

20% Imovina povezana s bankama OECD zemalja i zajmovi u procesu naplate

50% Hipotekarni krediti

100% Zajmovi pravnim i fizičkim osobama, ulaganje u državne obveznice koje nisu dio OECD zemalja

13

Basel II

Basel II Osnovni cilj na mikro razini je usklađivanje strategije rizika i vlastitog kapitala banaka, a na makrorazini održavanje sigurnosti i stabilnosti međunarodnog bankovnog sustava. Uvedene kategorije rizika kategorije 35% i 150% a dodjeljuje im se imovina na temelju ocjene dodijeljene od strane rejting agencije.

Stupanj rizika Oblici imovine

0% Novac i novčane rezerve, te državne obveznice (OECD)

20% Imovina povezana s bankama OECD zemalja i zajmovi u procesu naplate

50% Hipotekarni krediti

100% Zajmovi pravnim i fizičkim osobama, ulaganje u državne obveznice koje nisu dio OECD zemalja

14

Basel III

Basel III globalni je regulatorni standard koji je EU implementirala pomoću Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD IV) i Uredbe CR Regulation. Uredba se moraju strogo poštivati, dok se direktive prepuštaju nacionalnom zakonodavstvu da ih implementira na način prilagođen pojedinoj zemlji članici.

Liquidity Coverage Requirements (LCR) regulirati će pojačane zahtjeve za likvidnošću banaka. Cilj je omogućiti financijskoj instituciji pokrivanje 30-dnevnog novčanog odljeva na temelju visokokvalitetne likvidne imovine, a primjenjuje se postepeno od 2015. počevši s omjerom 60%, 2019. treba dostići 100%.

Capital Requirement Directive IV Uredba Capital Requirement RegulationPokretanje i obavljanje poslovanja KapitalPrudencijalni nadzor Likvidnost Zaštitini slojevi kapitala Financijska polugaKorporativno upravljanje Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanjuSankcije

15

Basel III – najvažniji dijelovi sporazumaNajvažniji elementi Basela III kroz CRD IV su: podizanje razine Osnovnog kapitala najviše kvalitete s 2% na 4,5%

rizikom ponderirane aktive, uvođenje zaliha protucikličkog kapitala od 2,5% i fakultativno uvođenje veće kapitalne adekvatnosti za sistemski važne KI. Ograničavanje financijske poluge u odnosu na rizikom ne-ponderiranu

aktivu.

Osiguranje likvidnosti OSVKI će se postepeno povećavati povećanjem LCR-a kako bi se omogućilo financijskoj instituciji pokrivanje 30-dnevnog novčanog odljeva na temelju visokokvalitetne likvidne imovine.

Koeficijent financijske poluge zahtijeva od banaka da održavaju iznoskapitala koji je barem jednak 3% od njihove ukupne imovine.

16

Basel III – različiti nivoi primjene po zemljama

Implementacija Basela III u EU bitno zaostaje za USA zbog CRD IV jer je ta regulacija dosta labava i omogućava:

dvostruko obračunavanje kapitala osiguravajućih društava u vlasništvu banaka kao Osnovnog kapitala (slučaj francuskih banaka),

tretiranje budućih poreznih olakšica na otpisani dug kao dio Osnovnog kapitala (slučaj talijanskih banaka) i

tretiranje hibridnih instrumenata na razmeđi duga i dioničkog kapitala kao dio Osnovnog kapitala (slučaj njemačkih Landesbanken).

Otvorena pitanja: definicije kapitala i definicija pondera koji određuju rizičnost aktive (RWA):

CRD IV omogućava nacionalnim regulatorima daleko više fleksibilnosti u određivanju pondera RWA na držanje suverenog duga (u EU iznosi 0!).

Banke u EU obvezne su držati daleko manje kapitala u svrhu zaštite od rizika neotplate duga od strane SME.

17

Basel III – primjeri implementacije

Francuska i Njemačka su zemlje s niskim stupnjem kapitalne adekvatnosti bankarskih sektora, manjom internacionalizacijom banaka i većom ovisnošću ekonomije o kreditnim plasmanima koje su se suprostavljale:

povećanju standarda kapitalne adekvatnosti razdvajanju investicijskog segmenta bankovnog poslovanja od

komercijalnih aktivnosti (primjer Deutsche Bank)

Strah od manjeg kreditnog plasmana i njegovog negativnog utjecaja na rast BDP-a otežavao je korake u smjeru stvaranja stabilnijih banaka.

Povećanje kapitalne adekvatnosti banaka nikako ne znači da će banke imati manji kreditni plasman. On samo pretpostavlja drugačiji omjer posuđenih i vlastitih sredstava.

18

Basel III – otvorena pitanja

Basel III izvorno je zamišljen za banke s globalnim dosegom, dok ga zakonodavstvo EU primjenjuje na sve banke. Suprotno tome, primjena Basela III u SAD-u odnosi se samo na banke s bilancom većom od 50 milijardi USD.

U Europi su zbog primjene na sve banke ublaženi regulatorni zahtjevi....

U svrhu maksimizacije utjecaja na određivanje budućih standarda međunarodne financijske regulacije, kao i zaštite svih zainteresiranih za stabilnost bankarskih sustava diljem EU, Unija se više treba osloniti na novostečenu ulogu ECB-a. Ona predviđa mogućnost nametanja strožih standarda kapitalne adekvatnosti banaka koje su pod njezinim nadzorom, u odnosu na standarde iz direktive CRD IV.

19

Kapitalni zahtjevi (1)

Kapitalni zahtjevi(2) –zaštitni slojevi kapitala

TIER 1 osnovni redovni kapital: knjigovodstvena vrijednost + zadržana dobit > od 4,5% RWATIER 2 osnovni kapital: rezervacije + podređeni dug = 6%TIER 1 + TIER 2 = ukupni kapital > od 8% rizične imovineRH > 12% zakonski zahtjev, a velike u banke u RH imaju preko 20%.

Kod osiguranja: SOLVENCY II regulacija

21

Kapitalni zahtjevi – primjer boniteno izvješćeRegulatorni kapital banke je iznos izvora sredstava koji je banka

dužna održavati radi sigurnosti i stabilnog poslovnja i ispunjenja obveza prema vjerovnicima.

Struktura kapitalnih zahtjeva za banke definira minimalne razine za tri kapitalna zahtjeva:

Stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5%Stopa osnovnog kapitala od 6%Stopa ukupnog kapitala od 8%

Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala PBZ grupe iznosi 22,45% (2017).

22

Kapitalni zahtjevi – primjer boniteno izvješćeSukladno uredbi Grupa PBZ izračunava kapitalne zahtjeve za

sljedeće rizike:

Kreditni rizik -Operativni rizik -Tržišni rizik -

Te održava adekvatnost kapitala u skladu s regulatornim propisima.

23

Regulatorni standardi

Basel 1,2,3 Capital requirements regulation and directive (CRD IV/CRR) European Stability Mechanism (ESM) European Financial Stability Facility za pomoć “PIIGS” (EFSF) Bank Recovery and Resolution Directive (BRRD) Markets in Financial Instruments Directive (MiFID) Markets in Financial Instruments Directive II (MiFID II) Insurance Distribution Directive (IDD) Regulation on Markets in Financial Instruments (MiFIR) European Market Infrastructure Regulations (EMIR) European Deposit Insurance Scheme (EDIS) Payment Services Direktive (PSD) Single Euro Payments Area (SEPA)

24

Regulatorna tijela - BISBanka za međunarodna poravnanja je

međuvladina organizacija centralnih banaka:

potiče monetarnu i financijsku suradnju služi kao “banka za centralne banke” pruža bankovnih usluge centralnim

bankama i ostalim međunarodnim institucijama

ne odgovara nijednoj nacionalnoj vladi utemeljena je 1930.

25

Regulatorna tijela - BIS

Glavni je cilj BIS-a: napraviti monetarnu politiku transparentnom i predvidljivom između svojih 60 članica

Monetarnu politiku svaka država određuje za sebe, no fokus BIS-a je na: Adekvatnost kapitala Politika deviznih rezervi i njihova transparentnost

FYI: Primjeri Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u svom izvješću za 2015. godinu

navodi da je kapitalna adekvatnost sistemski važnih banaka iznosila 13,1% koncem 2014.

Stopa Osnovnog kapitala (Tier 1) za Lehman Brothers iznosila je 11% samo nekoliko dana prije njegova sloma, dok je belgijska banka Dexia tri mjeseca prije kraha imala stopu od 10,4%.

26

Regulatorna tijela

Committee of European Banking Supervisors (CEBS)Committee of European Securities Regulators (CESR)

*poboljšava koordinaciju između regulatora*savjetuje i pomaže EU Komisiji *djeluje na uvođenje zajedničke regulative u EU zemlje članice*sprječavanje manipulacijama na tržištu / Cross-border

European Securities and Market Authority (ESMA)Esma je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitalaPosebni nadzor financijskih derivativa ESMA (LEI broj)

27 Napomena: slika je simbolična jer ne postoji “fizički” oblik te valute

Case study: BitCoin (1)

28

Upozorenje HNB-a od 22.9.2017.:S obzirom na povećano zanimanje javnosti za ulaganje i trgovanje virtualnim

valutama, poznatima i pod nazivom kriptovalute, HNB smatra potrebnim upozoriti na to da virtualne valute nisu elektronički novac prema Zakonu o elektroničkom novcu niti su platna usluga prema Zakonu o platnom prometu. U skladu s navedenim Hrvatska narodna banka ne izdaje licenciju poslovnim subjektima koji izdaju ili trguju virtualnim valutama niti ima zakonsku osnovu za njihov nadzor. Novčana sredstva uložena u virtualne valute nisu zaštićena sustavom osiguranja depozita. Stoga osobe koje se odluče na takav oblik ulaganja same u cijelosti snose rizik gubitka uloženog.

Nadležna tijela većine zemalja EU objavila su upozorenja o mogućim rizicima koji mogu proizići iz ulaganja i trgovanja virtualnim valutama ili su, uključujući i HNBprenijela Upozorenje za korisnike virtualnih valuta koje je 12. prosinca 2013. objavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i još:

Banque de France – BdF, Narodowy Bank Polski i Polish Financial Supervision Authority – KNF, The Financial Conduct Authority – FCA) 12. rujna 2017. objavilo Consumer warning

about the risks of Initial Coin Offerings (‘ICOs’) u kojemu upozorava na rizike ulaganja u projekte koji se financiraju prikupljanjem sredstava korištenjem virtualne valute.

Upozorenje HNB: BitCoin (2)

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Primjer: Zaštita potrošača

30


UPOZORENJE ZA VLASNIKE VIRUALNIH VALUTA ulomak- Virtualne valute možete kupiti izravno od nekog tko ih posjeduje ili putem platforme za

trgovanje valutama. Te platforme često nisu regulirane. U brojnim slučajevima platforme za trgovanje valutama ili su prestale poslovati ili su propale – u nekim slučajevima zbog hakiranja koje je izvršila neka treća strana. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo upoznato je s činjenicom da korisnici neprestano gube značajne iznose novca koje drže na tim platformama.

Trebate imati u vidu činjenicu da platforme za trgovanje valutama nisu banke koje svoje virtualne valute drže kao depozite. Ako platforma za trgovanje valutama izgubi novac ili propadne, ne postoji posebna pravna zaštita – na primjer, kroz program depozitnog jamstva – koja vam pruža osiguranje u slučaju gubitka koji proizlazi iz sredstava koje ste imali na platformi za trgovanje valutama, čak i kada je kupnja ili prodaja registrirana kod nacionalnog ovlaštenog tijela.

Novac iz vašeg digitalnog novčanika može biti ukraden! Kada kupite virtualnu valutu, ona je pohranjena u „digitalni novčanik”, na računalo,

prijenosno računalo ili pametni telefon. Digitalni novčanici imaju javni ključ i osobni ključ ili lozinku za pristup. Međutim, digitalni novčanici nisu zaštićeni od hakera. Kao i u slučaju pravih novčanika, novac iz vašeg novčanika može biti ukraden. Zabilježeni su slučajevi korisnika koji su izgubili iznose u virtualnoj valuti u vrijednosti koja premašuje 1 milijun USD, uz malu vjerojatnost povrata

.

31


13.9.2017: Jamie Dimon, CEO (JP Morgan Chase)

32

Bank for International Settlement: BitCoin (5)

Banka za međunarodna poravnanja ( BIS) je u svom tromjesečnom izvješću objavila da “ Središnje banke ne mogu ignorirati uspon digitalnih valuta poput Bitcoina koje mogu predstavljati rizik za stabilnost financijskog sustava.”

BIS još smatra da monetarne vlasti u svijetu trebaju razmotriti kako preuzeti izdavanje digitalnih valuta i koje bi značajke imale.

Jedna od opcija bi bila i kreiranje digitalne valute za javnu uporabu na čije bi izdavanje imala pravo samo određena središnja banka, koja bi ju i izravno otkupljivala.

33

Zabrana izdavanja: BitCoin (9)

Poslovni Dnevnik: 02.10.2017.

34

Primjer: QuadrigaCX

35

FinTech (1)

36

FinTech (2)

1950: prva kreditna kartica Diners

37

FinTech (2)

1950: prva kreditna kartica Diners 1967: prvi bankomat u Londonu

38

FinTech (2)


1973: prvi POS terminal

39

FinTech (2)


1973: prvi POS terminal 1983: prvo “internetsko” bankarstvo

40

Izazovi regulacije u budućnost: FinTech

41

Izazovi regulacije u budućnosti: FinTech

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Primjer

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Primjer

Zahvaljujem na pozornosti !

©Dr. Pendl & Dr. Piswanger

Documents

Međunarodni bankarski standardi - Poslovna škola