HRV

NE MIJEŠATI SA

ZA VIŠE INFORMACIJA

SUD

• Arhitekt: Lord Richard Rogers

ZGRADA LJUDSKIH

PRAVA U BROJKAMA

Konzorcij arhitekata:Richard Rogers, Partnership

Ltd, London i Claude Bucher, Strasbourg

• Trošak: 455 milijuna francuskih franaka

• Korisna površina: 28,000 m², uključujući,

- 860 m² velike sudnice- 520 m² male sudnice- 4,500 m² soba za sastanke- 16,500 m² ureda

• Broj soba za sastanke: 18, uključujući,- veliku sudnicu (243 sjedećih mjesta + 49 za suce te

+ 22 za podnositelje zahtjeva)- malu sudnicu (101 sjedeće mjesto + 25 za suce

+ 12 za podnositelje zahtjeva)- sobe za vijećanje (broj sjedećih mjesta 47-52)

- sobe za sastanke (prosječno 47 sjedećih mjesta oko stola

+ 52 u pozadini)

• Pored navedenog:- 490 km električnih kablova- 5,500 svjetala- 10 km cjevovoda- 500 metara nosača dokumenata- 9 liftova i teretnih liftova- 450 tona metalnog okvira- 1,450 tona betonske armature

- 15,000 m3 betona- 2,800 metara fiksnih fasadnih posuda za cvijeće

- 4 toplinske pumpe- 16 odvojenih jedinica klimatizacije- 50 tvrtki sa 125 kooperanata- 1,500 radnika- 800,000 sati gradnje

• Broj ureda: Varijabilan (535 ureda)• Audiovizualna oprema: Soba za tisak (204 sjedeća mjesta)

Soba za seminare (104 sjedeća mjesta)

Sud pravde Europske unijeSa sjedištem u Luksemburgu, ovaj sud osigurava usklađenost s propisima EU i pravilima o tumačenju i primjeni Ugovora o osnivanju Europske unije.

Međunarodni sud pravdeSudski organ Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Haagu.

Opća deklaracija o ljudskim pravimaTekst usvojen od strane Ujedinjenih naroda 1948. godine radi jačanja zaštite ljudskih prava na međunarodnoj razini.

Povelja o temeljnim pravimaTekst Europske unije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama usvojen 2000. godine.

ukratko

European Court of Human RightsPublic Relations67075 Strasbourg cedexFrancewww.echr.coe.int

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

KLJUČNI DOGAĐAJI

JAMSTVA I ZABRANEEuropski sud za ljudska prava je međunarodni sud ustrojen 1959. godine. Nadležan je odlučivati o pojedinačnim ili međudržavnim zahtjevima koji se odnose na povredu građanskih i političkih prava sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Od 1998. ustrojen je kao stalni sud kojem pojedinci mogu izravno podnositi svoje zahtjeve.

U gotovo pedeset godina, Sud je donio više od 10,000 presuda. Riječ je o obvezujućim presudama za zemlje na koje se odnose, te dovode do toga da vlade zainteresiranih država mijenjaju svoje zakonodavstvo i administrativnu praksu u velikom broju područja. Sud svojom sudskom praksom čini Konvenciju snažnim sredstvom za suočavanje s novim izazovima i osiguranje vladavine prava i demokracije u Europi.

Sjedište Suda nalazi se u Strasbourgu, u Zgradi ljudskih prava koju je dizajnirao britanski arhitekt Lord Richard Rogers 1994. godine – zgrada čiji je izgled poznat u cijelom svijetu. Sud osigurava zaštitu ljudskih prava 800 milijuna Europljana u 47 država članica Vijeća Europe koje su ratificirale Konvenciju.

5. svibanj 1949.Osnivanje Vijeća Europe

4. studeni 1950.Usvajanje Konvencije

3. rujan 1953.Konvencija stupa na snagu

21. siječanj 1959.Prvi članovi Suda izabrani od strane Savjetodavne skupštine Vijeća Europe

23.-28. veljače 1959.Prvo zasjedanje Suda

18. rujan 1959.Sud donosi Poslovnik Suda

14. studeni 1960.Sud donosi prvu presudu: Lawless protiv Irske

1. studeni 1998.Stupa na snagu Protokol br. 11 uz Konvenciju koji ustrojava „novi Sud”

18. rujan 2008.Sud donosi svoju 10,000-tu presudu

1. lipanj 2010.Stupa na snagu Protokol br. 14 čiji je cilj osigurati dugoročnu učinkovitost Suda

E u ro p s k a k o nve n c i j a o ljudskim pravima je m e đ u n a ro d n i u g ovo r koji države članice Vijeća Europe obvezuje osigurati zaštitu temeljnih građanskih i političkih prava, ne samo svojim građanima, nego i svim osobama u okviru njihove nadležnosti. Konvencija, je potpisana 4. studenog 1950. u Rimu, a stupila je na snagu 1953.

Prava i slobode zajamčene Konvencijom uključuju:

• pravo na život,

• pravo na pravično suđenje,

• pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života,

• slobodu izražavanja,

• slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi i

• zaštitu imovine.

Zabrane propisane Konvencijom uključuju:

• mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje,

• ropstvo i prisilan rad,

• smrtnu kaznu,

• samovoljno i protupravno zatočenje i

• diskriminaciju u uživanju u pravima i slobodama navedenim u Konvenciji.

EUROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA