##8,ŠUMARSKA NASTAVA,ZNANSTVENA KNJIGA,S:SŠNH

SVEUCILISNA SUMARSKA NASTAVA

U HRVATSKOJ

1 8 9 8 - 1 9 9 8 .

I I I .

# N N P O L A S T O L J E Ć A

D R V N O T E H N O L O Š K E

N A S T A V E

#MMZagreb, #GG1998.

uredništvo

prof. dr.sc. Marijan Brežnjak prof, dr.sc. Vladimir Bruci izv. prof, dr.sc. Ivica Grbac prof, dr.sc. Vlado Goglia

doc. dr.sc. Slavko Govorčin prof, dr.sc. Vladimir HHrec dr.sc. Vlatka Jirouš-Rajković

prof, dr.sc. Boris Ljuljka dr.sc. Hrvoje Turkulin

Antonija Bezak Stela Čižmešija-Levanić, prof.

Vlasta Dvoršćak Jasminka Jenjić, dipl.iur.

glavni urednik

prof, dr.sc. #URBoris Ljuljka

tehnički urednik

Zlatko Bihar

lektorica

Zlata Babić, prof.

izdavački savjet

izv. prof, dr.sc. Ivica Grbac prof, dr.sc. Slavko Matić prof, dr.sc. Boris Ljuljka

prof, dr.sc. Sime Meštrović prof, dr.sc. Joso Vukelić

predsjednik izdavačkog savjeta prof, dr.sc. Mladen Figurić

izdavač

#PPŠumarski fakultet Zagreb

fotografije

doc. dr.sc. Slavko Govorčin

dokumentacija Šumarskog fakulteta

grafičko oblikovanje i priprema za tisak

doc. dr.sc. Dubravko Horvat

tisak

TARGA, Zagreb

#CC

CIP Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb

UDK 3713: 674 [(497.5)

Sveučilišna šumarska nastava u

Hrvatskoj: 1898 - .1998. - Zagreb:

Šumarski fakultet Sveučilišta, 1998 -

., - sv.; 24 cm

ISBN 953 - 6307 - 29 - 4 (cjelina)

3: Pola stoljeća drvnotehnološke

nastave [ glavni urednik Boris Ljuljka; fotografije Slavko

Govorčin]. 1998.-364str.:

ilustr.

9806010117 # #BBISBN 953-6307-30-8

P P L A S T O L J E Ć A D R V N O T E H N O 4 0 Š K E N A S T A V E

SADRŽAJ*

Predgovor #

I . Uvod 6

2. Sveučilišna nastava, šumarska nastava i bifurkacije 10

3 . Promjene u preradbi i obradbi drva te preobrazba

visokoškolskog drvnotehnološkog obrazovanja i znanosti 19

4. Statut i pravilnik o Studiju 38

5. Nastavni plan i program ........................................ 50

6. Razvoj drvnotehnološke znanosti 1 84

7. Dekani i prodekani ,,...., 91

8. Zavod za istraživanja u drvnoj industriji ...........93

9. Zavodi Drvnotehnološkog odsjeka i nastavno osoblje | li 11

9.1. Zavod za znanost o drvu 112

9.2. Zavod za matematiku i osnove tehnike 152

9.3. Zavod za ploče i kemijsku preradu drva 191

9.4. Zavod za konstrukcije i tehnologiju proizvoda od drva 231

9.5. Zavod za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji 255

9.6. Nastavno osoblje Zavoda Šumarskog odsjeka i

Poljoprivrednog fakulteta 285

10. Šumarska knjižnica .........295

I j. Terenska nastava •••• 300

12. Poslijediplomska nastava — ...312

13. Magisterij - znanstveno usavršavanje ..... ...315

14. Doktorati znanosti 323

15. Akademija šumarskih znanosti u Zagrebu | — ,..330

16. Broj studenata - - 333

17. Apsolventi 1949/50 -1997/98. ...336

18. Izdavačka djelatnost - ........ 350 18.1. Časopis Drvna industrija 350

18.2. Bilten ZIDI - — 3 5 8

18.3. Knjige, udžbenici i priručnici #KK360

•Detaljan popis sadašnjih i bivših članova zavoda dan je na sljedećoj stranici

S V E U g l L I Š N A Š U M A R S K A N A S T A V A U H R V A T S K O J 1 8 9 8 - 1 9 9 8 .

P O L A S T O L J E Ć A D R V N O T E H N O L O Š K E N A S T A V E

8 , Z A V O D Z A ISTRAŽIVANJA U D R V N O J

INDUSTRIJI

KOŠTAL Vladimir

9 . | Z A V O D Z A Z N A N O S T O D R V U

BABUNOV1Ć. KreSmir , 118 BAĐUN, Stanislav .—„„ . „ . . , , „ , . . 119 BREŽNjAK, Marijan .„ . . .124 BUTKOVIĆ, Jurica „ 129 DESPOT. Radovan 131 GOVORČIN. Slavko . .„ . .132 H O R / A T . I v o ^„ . „ , ; „ . . , . „ 134 PETRJĆ, Božidar . , .„.„.. . . . .137 SINKOVIĆ, Tomislav 141 M j K A N E C V e & r a r 142 ŠEFC Bogosbv „..:... . . . . .„.„...,. . . .„. 143 ŠFOIJARK^ Zvonimir „ 143 TRAJKCMĆ, Jelena 145 U G R E N O V C Aleksandar . . . „„ ,„ .„ .„ . 146

9 . 2 . Z A V O D Z A MATEMATIKU I O S N O V E

T E H N I K E

BBJO-LUĆIĆ, Ruaca 157 BHJAN, Mirko 158 Č E H C M N , V i | e m .. . .159 DALBELO-BASIĆ, Bojana 159 EMROVIĆ, Borivaj .160 FANTONI, Raimond . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 FLOGl, Stanko 162 GOGL1A Vlado .. .163 GOJA Željko 165 GOSPODNETIĆ, Draško . , 166 HAMM, Đ u r o . 166 HFf REC, Vladmir 169 HORVAT, Dubravko 172 JUSTINIJANOVIĆ, Juraj . „ .„ . , „ ,„ 174 KUGLER. Mroslav LOVRIĆ, Ninoslav .....175 MUFTlĆ,.Qsman ;. .L> i ,„„ 177 PILJAC, Donato . .177 PllJAC. Katarina 178 PINTER, Vflctor . . . . . . . .„ .„ .^ . ,„ . . .179 PRIMORAC, Miljenko 179 SERDAR, Josip 181 REOVIĆ, Stjepan 181 SEVER, Stanislav ......„...;..„ 182 ŠEGOTIĆ, Ksenia ..,...;„. 187 TOMAŠEGCMC, Zdenko j 8 7 VRANKOVIĆ, Nikola 1 8 9

9 . 3 . Z A V O D Z A P L O Č E I KEMIJSKU P R E R A D U D R V A

BARBERIĆ, Mladen 196 BERlĆ, Ivana „.. . . . ,„, . ,„. . „ . „ „ f 9 7 BIFFL, Mladen 197 BOROVIĆ. Davor 199 BREZOVIĆ, Mladen 199 BRUČ1. Vladimir 200 BUJAŠ, Neven ..... 205 GREGIĆ. Marko .'-- , ' , " ' f l f e HUS, Mfoovil 206 IŠTVANIĆ, Joap „.,. . . . . .208 JAMBREKOVIC Vlacftnir ' 1 Z . 2 0 9 KAIĆ, Milan „..,.!„.., KRPAN, Juraj OPAČIĆ, Ivan ..,....!,I>2!|3

PAVUN, Zdenko ,„.»,„.,., . , . , . . . . .216 PAŽ1Ć, Eugen . . . . .219 PENZAR, Franjo .„ , . . „ .219 PERVAN, Stjepan 221 PETROVIĆ, Stjepan •>.,„.„.; 2 2 2 POPP, Ivan ......«>.,.>,.„,.223 PRKA, Tomislav * . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .223 ROSENBERG. MiDca ..„<„ 225 SERTIĆ, Vladimir ,> . . . . „ . , . „„325 ŠERBET1Ć, Adolf „ . . „ , , . . .„ , . .229 ŠPOLJAR. Rudolf 2 3 0

9 . 4 . Z A V O D Z A K O N S T R U K C I J E I T E H N O L O G I J U

P R O I Z V O D A O D D R V A

BOGNER. Andrea 2 3 5 ČIŽMEŠIJA Ivan 2 3 6 GRBAC Ivica „ 2 3 7 JIROUŠ-RAJKOVIĆ, Vlatka - .^ . .C. . .^ .^ . . . 241 LAPA1NE, BoSdar , 242 g U g K A Boris v 2 4 2 MIUNKOVIĆ, Hrvoje .,„,-!..>>,,;,......246 PREKRAT, Silvana „ . . . „ . . . . . , . . . . ; . i ^ . . . 2 4 7 SINKOVIĆ. Bozo . 247 SKRAČIĆ, Borislav ; . , . , .„ , , . . .„ .248 TKALEC, Stjepan 2 4 9 TURKULIN. Hrvoje | . , , „ . . „„ . .252

9 . 5 . Z A V O D Z A O R G A N I Z A C I J U P R O I Z V O D N J E

U D R V N O J INDUSTRIJ I

BENIĆ, Roko ~ ' „ 2 5 7 BIŠKUP, Josip 2 5 9 BQJANIN. Stevan „;.„„..,.„ i 2 6 0 DOMAINKO, Dragutin . . . . . .262 ETTINGER, Zvonimir 2 6 2 FIGURIĆ, Mladen Sljepan I m I H E R 2 6 4 GOLUBOVIĆ, Uroš 2 6 7 GREGER, Krešimir £§§ 2 6 8 GRLADINOVIĆ, Tomislav • 2 6 8 HERAK Vladmir ^„„ r . , , ; , , 2 6 9 JAKOVAC, Hranislav 2 7 0 JEIAČIĆ, Denis . .„271 KRALJIĆ, Branko 2 7 2 MOTIK. Darko . „276 PLAVŠIĆ, Milenko .^ . , . . , . . . ^ ,„ ^ , . , . . „ . 2 7 7 POSAVEC, S^'epan „ . „ . i . ; , č : . „ 2 7 8 POTOČIĆ, Zvonimir . 2 7 8 SABADI, Rudolf . . .280 SCOTTI, Neva . „ „ „ „ . „ , „ . . „ , „ . . 2 8 2 SREMAC, Dragutin 2 8 2 Š/sjKOVIČ, Anđelka 2 8 3 TOMAŠEVSKI, Stanislav Hflfrflij 283

9 . 6 . N A S T A V N O O S O B L J E Z A V O D A

Š U M A R S K O G O D S J E K A I

P O L J O P R I V R E D N O G F A K U L T E T A

KARAVLA Josip „„ , . „„ .„„ . . , , . ,* . 285 KNEŽEVIĆ. Ivan 2 8 6 MATIĆ, Slavko 2 8 7 MOHAČEK, Marko i 289 NEIDHARD, Nikola 289 PIČMAN, Dragutin ............ .. .. ... ... .289 PRANJIĆ, Ana ^290 RADOŠEVIĆ, Josip . . . . . . . i :^ . , . . . . . . . . „„ ' !29l ROGINA Božidar 291 VAJDA Zlatko 2 9 2 VIDAKOVIĆ, Mirko . ,293

P O L A S T O i - j ; f Ć A D R V N O T E H N O L O Š K E N A S T A V E

P R E D G O V O R

N/ uma, stablo i drvo kao U materijal oduvijek su k - J bili u uskoj svezi s čovjekom, a to su na različite načine i danas. Dok je čovjek na početku svog razvoja na razne načine umnogome ovisio o šumi, mogli bismo reći da danas šume - njihov opstanak i brojne karakteristi-ke - uvelike ovise o čovjeku. Ovisnost ljudske vrste o šumi te drvu kao materijalu bila je materijalne, ali i duho-vne naravi. Šume su čovjeku u njegovim počecima služile za izgradnju skloništa, nastamba koje su ga štitile od vremenskih nepogoda, divljih životinja i drugih opasnosti. Čovjek postupno otkriva mnogobrojna svojstva drva kao izvanredno korisnoga i relativno lako obradivog mate-rijala za izradbu oružja i raznog oruđa. Epohalno je bilo otkriće drva kao mate-rijala za proizvodnju i održavanje vatre. Na višem stupnju svog razvitka čovjek, već svjestan određenih svojstava drva, siječe i pili stabla da bi od drva proizveo razne upotrebne predmete koji mu olakšavaju svakidašnji život.

Zanimljivo je i znakovito kako je Čovjek dok je još stvarao, zahvaljujući i drvu, uvjete za svoj opstanak na zemlji, a pogotovo kasnije, kada je već osigurao te osnovne uvjete, imao osjećaj, rekli bismo

čak potrebu, za umjetničkim oblikovanjem drva i drvenih predmeta. Prisjetimo se smi-renih oblika drvenih egipat-skih sarkofaga te maštovitoga i bogatog oblikovanja i oslika-vanja njihove unutrašnjosti i vanjštine, elegantnih vitkih formi starih vikinških drvenih brodova, jednostavne ljepote izduženih čamaca izdubenih u tikovini (i drugim vrstama drva) koji i danas plove deltama Iravadija, Mekonga i drugdje. Pogledamo li iz drva

maštovito izrađenu opremu za lov i ribo-lov, za hodanje LapOnaca po snijegu, vidjet ćemo da se neki od tih predmeta doimlju kao da služe samo za ukras. Koga ne zadi-vljuje asketska arhitektura stotine godina starih norveških crkava izgrađenih od borovih i smrekovih debala i dasaka, čiji se zvonici kao u nekoj drvenoj gotici izvijaju k nebu. Prisjetimo se i naših, dimenzijama skromnijih, ali u svojoj jednostavnoj rusti-kalnosti i smirenosti uspavanih hrastovih crkvica i kapelica u Turopolju i drugdje, s njihovim skladnim niskim piramidnim zvo-nicima, često pokrivenim šindrom. Zadi-vljuju nas prastare kuće u Pokuplju, Slavoniji i Hrvatskom zagorju koje i danas prkose vremenu, izrazito voluminozno skladne i znalački izgrađene od hrastovih planki. Ostajemo upravo zadivljeni pred

p O l a s T p L J E Ć A D R V N O T E H N 0 L O § K E N A S T A V E

nevjerojatnom istočnjačkom maštom i vje-štinom prebogato ukrašenih i izrezbarenih hramova i palača u središtu Katmandua, od tikovine i drugih na vremenske utjecaje otpornih vrsta drva... I tako bismo mogli nastaviti nabrajati primjere diljem svijeta o korištenju drva u ljudskoj povijesti, ne Samo kao izvanrednog materijala za zado-voljenje najrazličrtijih životnih potreba, nego i za duboko u čovjeku usađene žudnje za duhovnim izražavanjem i težnje lijepome.

Suma i drva bilo je nekad u izobilju u odgovarajućim klimatskim i drugim pogod-nim područjima. Neustrašivi su američki traperi u potrazi za skupocjenim krznašima u svom prodiranju prema Zapadu u drugoj polovici prošlog stoljeća s divljenjem otkrivali nepregledne površine prašuma bogatih tisućljetnim sekvojama, golemim stablima duglazije, raznih borova i drugih vrsta drva. Nekako istodobno u istočnim predjelima Hrvatske vješti poduzetnici (pretežno strani) otkrivaju bogatstvo hrasti-ka i izgrađuju za ono vrijeme moderne i velike parne pilane. Na jugu Burme (prete-žno u Rangoonu), uz specijalne metode iskorištavanja i transporta, počinju se poče-tkom i sredinom ovog stoljeća intenzivno, eksploatirati izvanredno kvalitetna krupna stabla plemenite tikovine jedinstvenih svojstava. Prašumska su područja Afrike još donedavno smatrana neiscrpnim izvorom kvalitetnih i debelih trupaca raznih vrsta egzota za opskrbu Europe.

Međutim, s obzirom na raspoloživost odgovarajućih vrsta drva, na dimenzije i kakvoću trupaca za razne načine daljnjeg korištenja, uvjete eksploatacije u najširem smislu (goleme udaljenosti i otežan prije-voz drva od sječine do pogodnih predjela za daljnju masovnu otpremu do mjesta iskorištenja itd.), sve su se te okolnosti danas znatno promijenile (doduše, uz neke iznimke), i to na štetu drvoprerađi-vačke industrije. Navest ćemo samo neko-

liko primjera radi ilustracije tih navoda: iz naših je slavonskih pilana gotovo nestala nekad cijenjena komercijalna vrsta brijesto-vine (sjetimo se npr. pilane u Brestovcu). U SAD-u se više ne proizvode olovke od daščica skoro istrijebljenog Juniperusa (Virginian pencil cedar). Pad dimenzija, ali i kakvoće slavonske hrastovine kao pojma kvalitetnog drva po širini godova, čistoći od kvrga itd., izrazito je drastičan. I naši su se drvnoindustrijški inženjeri imali prilike upoznati s devastacijom nekoć bogatih i lakše dostupnih vrijednih šumskih područja u Africi. Sve je manje debelih i kvalitetnih trupaca tikovine iz lakše dostupnih predjela u Jugoistočnoj Aziji. Preostala golema stabla sekvoje u Kalifomiji i Oregonu u SAD-u promatramo danas kao turisti u rezer-vatima vozeći se autom po asfaltiranim cesta-ma! Relativno malo je toga po opsegu i kvaliteti ostalo za suvremenu y|| visoko-razvijenu drvnu industriju iz vremena traperskih otkrivanja prašuma zapadne Amerike.

Sve navedeno upozorava na to da pojam drva kao obnovljive sirovine upotreblja-vamo vrlo pažljivo i s potrebnom zadr-škom. To posebno vrijedi ako imamo na umu određene vrste drva, te kakvoću i dimenzije trupaca brojnih komercijalnih vrsta drva kojima se danas koristi drvna industrija. Smatramo potrebnim ovom prilikom naglasiti da su nas neki poznati i priznati njemački stručnjaci s područja šumarstva upozorili da suviše pesimistično gledamo na problem Obnovljivosti drvne sirovine. Naravno, poznati su uspješni napori u pošumljavanju, uređivanju i dru-gim pozitivnim zahvatima na području šumarstva u mnogim dijelovima svijeta. Kao uspješan primjer može poslužiti stanje šuma u Finskoj danas i prije stotinjak godina (o čemu je bilo govora na Svjetskom kongresu IUFRO u Fins-koj 1995.godine). Ipak smatramo da na drvo nije moguće gledati uvijek i bezuvjetno i sa

P R E D G O V O R

svakog stajališta kao na obnovljivu sirovinu

(ponavljamo, posebno s obzirom na vrstu

drva, njegovu kakvoću i dimenzije oblo-

vine u kojima ona dolazi na primarnu

obradbu).

Stoga je nužno pridati pozornost nesu-

mnjivo značajnim promjenama određenih

karakteristika drvne sirovine koja danas

dolazi u drvnoindustrijske pogone na pri

marnu mehaničku obradbu, ali i na kemij-

sku preradbu.

Te promjene dovode, posebno uz stariju i

neprilagođenu tehnologiju i tehniku u

drvnoindustrijskim pogonima, do smanjenja

kvantitativnog i kvalitativnog iskorištenja

sirovine, većeg utroška energije pri Obrad-

bi, do teškoća u organizaciji rada i uopće

do smanjenja rentabilnosti poslovanja podu-

zeća. Sve to, naravno, negativno utječe i na

područja finalne obradbe drva. Stoga se

drvnoindustrijska obradba, posebno primar-

na, mora nastojati što bolje prilagoditi

svojstvima i vrstama drva koje danas

dolaze na obradbu. Tako je nemoguće

uspješno obrađivati tanku oblovinu i onU

posebno loše kvalitete koja danas često

dolazi u pilane, na klasičnim proizvodnim

linijama, tehnički i tehnološki organiziranim

za kvalitetniju i krupniju oblovinu.

Neka pitanja prilagodbe primarne mehani-

čke obradbe oblovine izmijenjenih kara-

kteristika u odnosu prema .prijašnjoj

sirovini već su uspješno riješena ili se

rješavaju: (npr. preradba kvalitetne tanke

oblovine četinjača tehnologijom iveranja u

zemljama sjevernijeg dijela Europe i drugdje;

uvođenje namjenske tehnologije piljenih

elemenata niskokvalitetne bukove i hrasto-

ve Oblovine u Hrvatskoj i drugim zemlja-

ma; uspješna primjena tehnike zakrivljenog

piljenja trupaca četinjača određenih

svojstava itd.). U nas se npr. proširuje

sirovinska baza pilanske obradbe drva (što

je pak značajno i za finalnu obradbu drva)

širim iskorištenjem bagremove i johine

oblovine te nekih drugih vrsta, uz odgova-rajuće tehnološke postupke.

U posljednjih je dvadesetak godina u svije-

tu posebno u Europi, došlo do znatnih

promjena i ubrzanog razvoja tehnike i

opreme koja se rabi u drvoprerađivačkoj

industriji. Tako su u pilanskoj obradbi drva

tračne pile (raznih izvedbi) gotovo posve

istisnute iz uporabe klasične vertikalne

jarmače, i to ne samo pri obradbi krupnih

trupaca, već i onih najtanjih, što pokazuje i

praksa šumovitih skandinavskih zemalja, ali

i drugih zemalja. Razni agregati (kombi-

nacije jednostrukih i višestrukih tračnih pila,

iverača, kružnih pila raznih izvedaba) sve

su češće ukomponirani u suvremene pro-

izvodne linije. Slične suvremene tenden-

cije u nas vrlo su otežane nepovoljnom

ekonomskom situacijom, koja znatno koči

ulaganje u moderne i uspješne tehničke i

tehnološke postupke, kako u primarnoj,

tako i u finalnoj obradbi drva.

Ovom je prilikom potrebno naglasiti i

pitanje kako se, na koji način i u koje svrhe

treba koristiti drvom. Odgovor nam se čini

prilično jasnim. Drvo je danas dragocjen,

skup i često jedinstven materijal, stoga se

njime treba koristiti u što finaliziranijem

stanju, i to osobito ondje gdje njegove

komparativne prednosti pred drugim

materijalima dolaze do punog izražaja.

Pritom mislimo na estetska svojstva drva

(boju, teksturu, čak i određene "greške"

drva i si.), njegovu toplinu u dodiru s

čovjekom, mogućnost lakog oblikovanja i

obradbe uz mali utrošak energije, relativno

malu volumnu težinu itd. Svakako treba

uzeti u obzir i povoljne ekološke okolnosti

u kojima se provodi suvremena obradba

drva.

Na temelju toga smatramo da se drvom treba koristiti prije svega onda kad ono dolazi u izravni ili neizravni dodir s Čovje-kom. Prema tomu, drvo se treba osobito rabiti u proizvodnji namještaja, za unutra-šnja (ali i vanjska) uređenja kuća i stanova

P O L A S T O L J E Ć A D R V N Q T E H N O L O Š K E N A S T A V E

(zidne obloge, stubište i si.), za izradbu

vrata i prozora, za izgradnju kuća od drva

(gdje za to postoji odgovarajuća sirovina i

drugi preduvjeti), proizvodnju parketa i

drugih vrsta podova itd. Naravno da drvo

ostaje nezamjenjiv materijal za izradbu

raznih glazbala (akustična svojstva drva).

Suvremene tehnike lijepljenja drva omogu-

ćuju i njegovu uspješnu uporabu za razne

estetski oblikovane razne nosače i za vrlo

velike raspone (npr. za športske dvorane,

bazenske prostore i si,).

Pri kraju ovog predgovora u povodu 50.

godišnjice postojanja i rada Drvnote-

hnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu svakako je potrebno

posebno naglasiti da je za sve ono što je u

proteklom razdoblju učinjeno pozitivno na

području obradbe i preradbe drva u

Hrvatskoj bilo potrebno znanje! Stoga je

bila povijesno značajna i vizionarska odluka

znanstvenika i drugih odlučujućih čimbenika

Fakulteta o osnivanju posebnog Drvnote-

hnološkog odsjeka (to je 1948. godine bio

Tehnički smjer, da bi se kasnije više puta

mijenjao), na kojemu će se osobito i sve-

strano njegovati nastava i znanost o drvu,

te proučavati mehaničke i kemijske tehno-

logije drva, uz izučavanje i drugih znan-

stvenih područja važnih za dobro razumije-

vanje svih pitanja vezanih za drvo i njegovu

obradbu, odnosno preradbu. Stoga istaknutim

znanstvenicima i nastavnicima Šumarskog

fakulteta iz tog razdoblja osnivanja pose-

bnog odsjeka (koji je s vremenom prema

potrebama mijenjao svoj sadržaj i način

rada), treba odati dužno priznanje.

Drvnotehnološki odsjek od svog je osni-

vanja imao veliko značenje za nastavnu i za

istraživačku aktivnost na područjima usko

povezanim s drvom kao materijalom,

njegovom mehaničkom obradbom i kemij-

skom preradbom, proizvodima na bazi

drva, tehnikom i uređajima specifičnim za

tu djelatnost, organizacijskom i ekonomskom

problematikom itd. Nastavna aktivnost

Odsjeka dala je drvnoindustrijskoj djelat-

nosti inženjere koji su na temelju svoje

dodiplomske i poslijediplomske izobrazbe

znali bitno unaprijediti cjelokupnu djelat-

nost drvne industrije. Treba se podsjetiti

da je približno do Drugoga svjetskog rata

neusporedivo najveći dio drvnoindu-

strijske djelatnosti u Hrvatskoj bio uteme-

ljen uglavnom na pilanskoj obradbi drva te

na nekim jednostavnijim načinima obradbe

kao i na djelomično kemijskoj preradbi

drva. Zahvaljujući i poticanoj politici Od

Drvnotehnološkog odjela i novim specijalk

ziranim drvnoindustrijskim stručnjacima u

praksi, mehanička se Obradba drva u

Hrvatskoj posebno razvijala na području

finalne obradbe drva. Postignuti su i odre-

đeni rezultati u izgradnji i unapređenju

proizvodnje ploča iverica te osuvreme-

njivanju tvornica drvnih vlakanaca i papira,

odnosno kartonske ambalaže. Premda

ovo nije prilika za raspravu o uspješnosti ili

neuspješnosti razvoja raznih grana drvne

industrije u Hrvatskoj, smatramo da

određene kvalitativne, ali: £ kvantitativne

promjene u strukturi naše drvne industrije

ne bi bile moguće bez novih stručnjaka niti

bez znanstvenoistraživačkog rada što ga je

u Hrvatskoj organizirao i, s pravom može-

mo reći, vodio Drvnotehnološki odsjek

Šumarskog fakulteta, lako najčešće u skrom-

nim laboratorijskim uvjetima, uz nedo-

voljna financijska sredstva i nedostatno

znanstveno i drugo osoblje, s nedovoljno

odgovarajućom istraživačkom opremom,

Drvnoindustrijski je odsjek velikim zalaga-

njem i entuzijazmom uvelike pridonio

novim znanstvenim spoznajama na širo-

kom području znanja o drvu, unapređenju

tehnologije, tehnike i organizacije rada u

obradbi i preradbi drva. Aktivno sudjelo-

vanje i vođenje raznih svjetskih i domaćih

Znanstvenih skupova te mnogobrojni

znanstveni i stručni radovi članova Drvno-

tehnološkog odsjeka objavljeni u nas i na

raznim jezicima u svjetski poznatim i pri-

znatim časopisima te drugim publikacijama,

P R E D G O V O R

zatim brojni projekti i ekspertize - dokaz su inventivne i bogate znanstveno-stručne aktivnosti Odsjeka,

U raznolikoj aktivnosti Drvnotehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta u Zagrebu potrebno je naglasiti i njegovu izdavačku djelatnost. Danas je Odsjek, u sklopu Šumarskog fakulteta, izdavač modernog časopisa Drvna industrija, dok je prija-šnjim godinama izdavao u nas vrlo popu-larnu i u praksi prihvaćenu znanstveno-stručnu publikaciju pod nazivom Bilten, Članovi Drvnotehnološkog odsjeka objavilf su do danas velik broj zapaženih knjiga, skripata i drugih znanstvenih i stručnih publikacija, namijenjenih studentima i stru-čnjacima te ostalim zainteresiranima za problematiku raznih područja obradbe i preradbe drva.

Pred Drvnotehnološkim odsjekom Šumar-skog fakulteta u Zagrebu stoje i nadalje veliki i odgovorni zadaci, kako na području obrazovanja i znanstvenoistraživačkog rada, tako i na području publicistike, prije-nosa rezultata istraživačkog rada u drvno-industrijsku praksu, organiziranja znanstve-nih j stručnih skupova i si. Ne treba zaboraviti da je Drvnoindustrijski odsjek jedina visokoškolska nastavna i znanstvena institucija u Hrvatskoj. Kao što je već do sada dokazao, Drvnotehnološki odsjek uvelike pridonosi unapređenju i daljnjem razvoju drvne industrije u Hrvatskoj, indu-

strije koja pripada najznačajnijim našim izvoznicima, oslanjajući se pritom najvećim dijelom na vlastite sirovinske izvore! Drvna industrija zapošljava znatan broj djelatnika, relativno je mali potrošač energije, a ubraja se i u ekološki vrlo prihvatljivu industriju

Da bi Drvnotehnološki odsjek Šumarskog fakulteta u Zagrebu u budućnosti mogao još uspješnije obavljati svoju obrazovnu, znanstvenoistraživačku djelatnost, te aktiv-nosti u vezi s modernizacijom i unapre-đenjem drvoprerađivaČke industrije kao i ostale odgovarajuće djelatnosti, potrebno je da cijela zajednica, počevši od same drvne industrije i šumarstva pa do odgo-varajućih drugih gospodarskih i državnih odnosno nedržavnih institucija na odgo-varajuće načine podupre rad Drvno-tehnološkog odsjeka, "lb se ponajprije odnosi na popunjavanje Odsjeka (pose-bice nekih Zavoda) mlađim kvalitetnim znanstvenicima odnosno pripravnicima, na izgradnju ili dogradnju odgovarajućih laboratorija i eksperimentalnih pogona, na opremanje Odsjeka suvremenom istraži-vačkom i nastavnom opremom i, naravno, na osiguranje prijeko potrebnih financijskih sredstava. Sve to pretpostavlja i sveobu-hvatnu racionalnu organizaciju unutar samog Drvnotehnološkog odsjeka, što zahtijeva posebnu, svestranu i nadasve objektivnu studiju.

Prof.dr.sc. Marijan Brežnjak