30
Šumarski Fakultet Univerziteta u Sarajevu Katedra za ekonomiku, politiku i organizaciju šumarstva i urbanog zelenila OSNOVE ŠUMARSKE POLITIKE I EKONOMIKE Predavanja 1. Definicija pojmova politike i političkog sistema. Interesi, konflikti i načini njihovog regulisanja u demokratskim društvima. Politički faktori - akteri i šumarska politika.

Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

Citation preview

Page 1: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

Šumarski Fakultet Univerziteta u Sarajevu

Katedra za ekonomiku, politiku i organizaciju šumarstva i

urbanog zelenila

OSNOVE ŠUMARSKE POLITIKE I EKONOMIKE

Predavanja 1.

Definicija pojmova politike i političkog sistema.

Interesi, konflikti i načini njihovog regulisanja u demokratskim društvima.

Politički faktori - akteri i šumarska politika.

Page 2: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA?

Sloboda pojedinca Vs Uređenje – organizacija

Demokratska pravna država je pokušaj kompenzacije između pretpostavljene slobode pojedinca i principijelno priznate neophodnosti uređenja zajedničkog

života (Ellwein, 1972)

Versus

Page 3: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

PRINCIPI POLITIČKOG PONAŠANJA

U DEMOKRATSKIM DRUŠTVIMA

Osnovni principi modernih demokratskih društava:

Sloboda

Ravnopravnost

Solidarnost

Liberté, égalité, fraternité

Page 4: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

PREDUSLOVI ZA ISTOVREMENO OSTVARENJE

SLOBODE I RAVNOPRAVNOSTI

TOLERANCIJA: pojedinac mora biti u stanju da prihvati i podnese činjenicu

da ne mora postojati podudarnost između njegovih ličnih uvjerenja i opšte

politike zajednice kojoj pripada

OSIGURANJE OSNOVNIH GRAĐANSKIH PRAVA (npr. sloboda mišljenja,

sloboda štampe, slobodno kretanje lica itd.) pri čemu moć vladavine većine

nema presudan uticaj na ponašanje pojedinca

UČEŠĆE JAVNOSTI (Public participation): svako može da uzme učešća u

javnoj diskusiji, ima pravo na kritiku i opoziciono djelovanje

Page 5: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

POLITIKA – OSNOVNA DEFINICIJA

Osnovna definicija: Način na koji ljudi organizuju svoje živote unutar zajednice

(P. Glueck)

Page 6: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

ŠTA JE JOŠ POLITIKA?

Obavezujuće regulisanje društvenih konflikata oko različitih ograničenih

vrijednosti (uključujući i materijalna dobra)

Page 7: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

ZNAČENJE RIJEČI ILI “KO SE PRAVI ENGLEZ”?

U našem jeziku: samo jedna riječ (politika) ali sa više značenja

U Engleskom jeziku se razlikuju slijedeća tri različita značenja:

Polity: predstavlja normativni iskaz o tome kakvo treba biti neko političko uređenje (Kako političko uređenje BiH utiče na organizaciju sektora šumarstva?)

Politics: opisuje proces stvaranja politike u kojem akteri slijede svoje suprotstavljene, neutralne ili harmonične interese (Kako različite interesne grupe učestvuju u kreiranju politike zaštite prirode?)

Policy: se odnosi na sadržinsku dimenziju konkretnih državnih aktivnosti koje direktno pogađaju građane (Kako Zakon o šumama reguliše gazdovanje privatnim šumama?)

Page 8: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

ALTERNATIVNA RAZUMJEVANJA POJMA “POLITIKA”

Politika kao KOMPROMIS: proces učestvovanja u iznalaženju dogovora unutar zajednice

Politika kao AUTORITET: proces alokacije vrijednosti u društvu od strane autoriteta

AUTORITET: pravo osobe/institucije da donosi odluke koje se odnose na zajednicu. Preduslov za postojanje autoriteta je LEGITIMITET

RAZLIČITE FORME AUTORITETA:

ZAKONSKI (na osnovu Ustava ili rezultata izbora),

TRADICIONALNI (kralj, otac porodice, muško...)

KARIZMATIČNI (zasnovan na ličnim kvalitetima pojedinca)

“Politika je umjetnost

mogućeg” (Bismarck, 1867)

Page 9: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

ALTERNATIVNA RAZUMJEVANJA POJMA “POLITIKA”

- Politika kao PREVARA:

- “Političari su licemjeri željni moći koji prikrivaju lične ciljeve/ambicije ideološkom retorikom i navodnim služenjem opštim interesima” (Makijavelizam)

- “Politika je umjetnost upravljanja čovječanstvom uz pomoć prevare” (Disraeli, 1804-1881)

- Obmana masa je ključ uspješnog vladanja

Page 10: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

ALTERNATIVNA RAZUMJEVANJA POJMA “POLITIKA”

Politika kao MOĆ

Moć - šansa političkih aktera da realizuju svoje interese na štetu interesa drugih političkih aktera (opozicije)

Izvori moći: legitimitet, bogatstvo, pol, fizička moć, nasilje...

4 lica moći: Moć kao sredstvo za donošenje odluka: A ima moć nad B u tolikoj mjeri da ga

podstiče da uradi nešto što B inače ne bi radio (Robert Dahl, 1957)

Moć kao sredstvo za kreiranje programa djelovanja: A ima moć nad B i sprečava ga da uradi nešto što B želi. Želje B se ne stavljaju u agendu npr. neka pitanja se ne raspravljaju ili se ne donose neke odluke (Bachrach & Baratz, 1962)

Moć kao sredstvo kontrole mišljenja: A ima moć nad B i B izvršava nešto što A želi da B učini. B nije svjestan da je to u suprotnosti sa njegovim realnim interesima jer njim manipuliše A. Ne postoji izražen konflikt interesa kao kod prva dva slučaja jer B dobrovoljno čini ono što A želi (Steven Lukes, 1974)

Moć kao sredstvo manipulacije identitetom: nije kao kod prva tri lica moći povezana sa nekim posebnim akterom koji je posjeduje već asocira na “pojam” koji se daje nekoj kompleksnoj strateškoj situaciji u društvu (npr. zaokupljenost vitkom linijom)

Page 11: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

ODNOS IZMEĐU POLITIČKOG SISTEMA I OKRUŽENJA

Input-output model političkog sistema, David Easton, 1965

The

political

system

Demands

Support

Decisions

and actions

Environment

EnvironmentEnvironment

Environment

Out

puts

Inpu

ts

U idealnom slučaju

vlada ravnoteža:

zahtjevi i odluke

odgovaraju jedni

drugima

i politički sistem

ima podršku

(stabilan je)

Politički sistem je otvoren

– od okruženja uzima i daje

Od okruženja (npr.

stanovništva) se

putem medija,

saveza i političkih

partija prenose

zahtjevi političkom

sistemu

Politički sistem putem odluka i akcija reagira

i pretvara zahtjeve u outpute koji preko upravnog

sprovođenja utiču na okruženje. Povratna sprega

između outputa i inputa služi prilagođavanju okruženja

Page 12: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

KONCEPT “INTERESA”

U demokratskim društvima svaki građanin ima pravo zastupanja vlastitih legitimnih interesa >>>>> mnogobrojnost različitih interesa dovodi do političkih problema >>>>> potreba regulisanja tih problema uzrokuje formiranje demokratskih institucija

Političko ponašanje proizilazi iz INTERESA (održavanje ili unaprijeđenje materijalnih/nematerijalnih povlaštenih ili vrijednosnih pozicija)

Pojam interesa je pored «moći» ključni pojam političkih nauka i obrazlaže racionalno djelovanje aktera čiji je cilj optimizacija vlastitih koristi

Page 13: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

KONFLIKT INTERESA

Interesi se odnose na dobra i/ili vrijednosti >>>>> dobra su ograničena a vrijednosti nailaze na odobravanje ili odbijanje >>>>> političko ponašanje često proizvodi KONFLIKTNO društveno stanje

Konflikti proizilaze iz prava na slobodu djelovanja i u demokratskim društvima su uobičajena, normalna, stalna i rasprostranjena pojava

U demokratskom uređenju konflikti su izvor socijalnih promjena ukoliko se isti mogu uspješno regulisati

U političkoj praksi se situacija u kojoj vlada konflikt interesa označava kao POLITIČKI PROBLEM

Page 14: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

KONFLIKT INTERESA

Potiskivanje ili nerješavanje konflikata dovodi do smetnji u privatnim odnosima, porodici, radu preduzeća/organizacija, raspadu državnog sistema, uništavanju ljudskih života i degradaciji prirode

Demokratsko društvo mora osigurati kontrolisani postupak diskusije različitih mišljenja i institucionalnog rješavanja suprostavljenih interesa

Problem nisu uzroci konflikata već mogućnost iznalaženja njihovog rješavanja prihvatljivog za sve (ili bar većinu) zainteresirane strane

Vlada i opozicija, partije, savezi, vjerske organizacije, klubovi, građanske inicijative i druge grupe, pravni i obrazovni sistem, nauka i umjetnost, mediji - svi imaju zadatak i pravo da rade na usklađivanju interesa između različitih socijalnih slojeva, ekonomskih i političkih grupa, zajednica sa različitim pogledima na svijet itd, kroz stvaranje javnog mišljenja i konsenzusa oko problematičnih pitanja

Page 15: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

Konflikt postoji svaki put kad se pojave nekompatibilne aktivnosti. Jedna strana se

upliće, opstruira, ili na neki drugi način čini neučinkovitim aktivnosti druge strane

(Deutsch, 1973)

Konflikti podrazumjevaju komunikacione interakcije među ljudima koji ovise jedni od

drugih i koji imaju nespojive ili nekonzistentne interese

(Conrad, 1990)

ŠTA JE KONFLIKT?

Page 16: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

TEORIJA KONFLIKATA

Različite uloge interesnih grupa u konfliktu i konflikt menadžmentu:

Pozitivna uloga (spremnost za suradnju, tolerancija, dobre komunikacijske

vještine, spremnosti za kompromis i pregovaranje)

Negativna uloga (izražena konfliktnost, nespremnost za suradnju, destruktivnost, nedostatak komunikacije s drugim interesnim grupama)

Tri vrste interesnih grupa u svakoj konfliktnoj situaciji:

Primarne strane smatraju da su njihovi ciljevi u suprotnosti sa ciljevima drugih

strana i interaktivno djeluju na njih da bi postigli svoje ciljeve

Sekundarne strane imaju određen interes ili mogu biti direktno ugrožene konačnim ishodom konfliktne situacije, ali iz nekih razloga (npr. neadekvatni resursi) nisu neposredno umiješani

Periferne strane imaju interes u konfliktu ali nisu direktno pogođene konačnim ishodom konfliktne situacije

Page 17: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

KONCEPT PROGRESIVNOG TROUGLA U RJEŠAVANJU

KONFLIKATA (Walker and Daniels, 1997)

Suština (supstanca) konflikta = razlozi neslaganja (novac, moć, emocije, ideologije, vrijednosti, informacije)

Proces (procedura) = faktor vremena i prostora, kako je konflikt nastao i kako se razvijao (institucionalno Vs personalno, demokratski Vs autokratski)?

Odnos (relacije) = učesnici u konfliktu i njihovi odnosi (moć, nivo povjerenja, znanje i vještine koje posjeduju, alijanse i lobiji)

Page 18: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

KONFLIKT MENADŽMENT

Preduslovi za regulisanje konflikta interesa su:

ANALIZA KONFLIKATA: tačan opis suprotstavljenih interesa koji leže u osnovi konkretnog konflikta u cilju razumjevanja političke suštine sukoba

REGULISANJE KONFLIKTA: korištenje adekvatnih mehanizama za regulisanje konflikata

Konflikt menadžment takođe ima tri glavne dimenzije: suštinu, proces i odnose

ZA USPJEŠNO RJEŠAVANJE KONFLIKATA NEOPHODNO JE DA DIMENZIJE KONFLIKT MENADŽMENTA BUDU KOMPATIBILNE SA DIMENZIJAMA KONFLIKTA

Suštinski konflikt (npr. iskorištavanje šuma – zaštita prirode) može biti uspješno riješen suštinski orijentiranim pristupom (npr. izrada multifunkcionalnog plana upravljanja ili prekidom iskorištavanja šuma na predmetnom području)

Procesno (proceduralno) orijentirani pristup se koristi za rješavanje proceduralnih konflikata (npr. konflikt nastao zbog netransparentnog usvajanja standarda certificiranja može se riješiti organiziranjem javnih rasprava na tu temu)

Relacijski orijentiran pristup. Npr. poštena kompenzacija se može koristiti da se regulišu zategnuti odnosi između interesnih grupa (npr. konflikt zbog neriješenih korisničkih/vlasničkih prava)

Page 19: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

KLASIFIKACIJA KONFLIKATA

Polazeći od pitanja uloge koju konsenzus i razmimoilaženje igraju u nekom konfliktnom području, razlikuje se tri grupe socioloških konflikata (Max Miller, 1992): konflikti u kojima učesnicima ne uspjeva da se dogovore o

tome o čemu se uopšte svađaju («beskonačni konflikti»);

konflikti u kojima učesnicima uspjeva da zajednički identifikuju nešto sporno i proizvedu koordinirano i u tom smislu racionalno razmimoilaženje («konačni konflikti»);

konflikti u kojima učesnicima uspjeva da razmimoilaženje razriješe konačnim konsenzusom

Poslednje dvije grupe konflikata rezultiraju strukturiranim i inovativnim djelovanjem jer sadrže sociološku koordinaciju. Poslednja grupa konflikata je manje relevantna - konačan konsenzus je malo vjerovatan rezultat socioloških konflikata

Page 20: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

KLASIFIKACIJA KONFLIKATA

U vezi sa instrumentima koji se primjenjuju u njihovom

rješavanju, konflikti se mogu podijeliti na:

REALNE: postoje kada se interesi jedne grupe u vezi sa nekim

ograničenim dobrom ne mogu istovremeno ostvariti kad i interesi neke

druge grupe; viši stepen dostizanja cilja od strane jedne grupe uvek

znači niži stepen dostizanja cilja od strane druge grupe (drvna

industrija Vs vodoprivreda)

PRIVIDNE: učesnici na osnovu pogrešne i nepotpune informacije

vjeruju da su prepoznali suprotnosti interesa koje u stvarnosti uopšte

ne postoje. Brzo prepoznavanja prividnih konflikata koji su veoma

česti u političkim sukobima je bitna pretpostavka uspješnog rješavanja

problema (šumarstvo Vs zaštita prirode)

Page 21: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

RJEŠAVANJE KONFLIKATA INTERESA

(March & Simon, 1958) Sredstvo

rješavanja

Informacije

Moć Ciljevi i

interesi

Postoje različiti

ciljevi različitih

interesa

Nagovaranje

Postoje konfliktni ciljevi interesa.

Pretpostavka: konflikte strane se

nagovaranjem mogu usaglasiti, tj.

spremne su da se djelimično

odreknu svojih ciljeva

Pregovaranje

Postoje konflikti interesa ali

nagovaranje nije dovelo do

rešenja. Zbog toga dolazi do

pojačanog korišćenja moći.

Rezultat pregovaranja može biti:

razmjena, kompromis, paket

odluka, politička trgovina itd.

Postoje slični ciljevi

različitih interesa

Stručno rješenje

Postoji saglasnost oko ciljeva,

konflikt se sastoji samo u

nalaženju rešenja koje zadovoljava

zajedničke ciljeve. Postiže se

boljim korišćenjem datih resursa

i/ili osvajanjem novih

Proširenje resursa

Sve što povećava šanse za

sprovođenje sopstvenih interesa

(npr. štrajk, demonstracije, pritisak

javnog mnjenja, rat) je dobrodošlo.

Produžava se rješavanje konflikta

sa svim svojim nedostacima a

rezultat je neizvjestan

Page 22: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

NEIZBJEŽNOST MORALNIH PRINCIPA KOD

SUPROSTAVLJENIH INTERESA I CILJEVA Nepovredivost ljudskog života («ne ubij»)

Očuvanje vlastite autonomije (zastupanje sopstvenih interesa)

Istina (laž oduzima mogućnost racionalnog političkog odlučivanja)

Korektnost (poštovanje pravila igre i ugovora - princip pravne države).

Političko ponašanje se u stručnim pitanjima definiše razumom (Koje sredstvo za

koji cilj? Šta je pravilno?) a u pitanjima ljudske koegzistencije moralom

Demokratija (ni)je farsa (učešće pojedinca Vs zadovoljenje političkih elita)

Page 23: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

POLITIČKI FAKTORI (AKTERI) – DRŽAVNI APARAT

Karakteristike Države kao političkog aktera: Centralna politička snaga

Sveobuhvatni cilj – promoviranje javne skrbi i blagostanja

Determinirajući faktor šumarske politike

Državni aparat: Predsjedništvo

Parlament

Vlada

Administracija

Zadaci državnog aparata: Vanjska i unutrašnja sigurnost

Osiguranje stabilnog političkog okruženja (npr. vlasnička prava)

Obezbjeđenje infrastrukturalnih usluga

Socijalna politika (briga o zdravlju, sistem socijalne zaštite)

Ekonomski razvoj

Zaštita prirode

Page 24: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

DRŽAVNI MONOPOL VS DECENTRALIZACIJA

Decentralizacija moći državnog aparata:

Zakonodana vlast (parlament)

Izvršna vlast (Vlada i ministarstva)

Sudska vlast (pravosudni sistem)

Državni monopol u

primjeni fizičke sile

(vojska, policija) i

fiskalnoj politici (pravo

ubiranja poreza)

Page 25: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

DRŽAVNI APARAT - PARLAMENT

Centralna politička institucija – kontrolna funkcija (u Parlamentu Vlada

nastupa protiv opozicije. Opozicija ima zadatak da primjeni različite

kontrolne instrumente «protiv» Vlade)

Prihvata (odobrava, donosi, usvaja) zakone - zakonodavna funkcija. Veliki

značaj tzv. Predparlamentarnog rada jer većinu odluka Vlada priprema u

saradnji sa partijama i asocijacijama (interesnim grupama) prije nego što

parlament stupi na scenu

Formira Vladu. Parlament ima mogućnost da izglasa nepovjerenje Vladi

(odnosno nekom njenom članu) i na taj način je sruši. Zbog toga svaka Vlada

mora imati tzv. Parlamentarnu većinu koja je podržava

Učestvuje u vlasti. U nekim oblastima Vladi je potrebna saglasnost

Parlamenta npr. za ratifikaciju međunarodnih sporazuma o zaštiti prirode

U realnom političkom životu je potpuno razdvajanje zakonodavne i

izvršne vlasti onemogućeno djelovanjem političkih partija:

Većinska partija (najčešće koalicije) formira Vladu

Mnoge važne odluke se donose u neformalnom procesu

Page 26: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

DRŽAVNI APARAT – VLADA

Vlada nije monolitan blok već je vertikalno (državna Vlada, entiteske

Vlade, kantonalne Vlade, opštine) i horizontalno (resori) raščlanjena

Između različitih vertikalnih nivoa ali i između resora postoji konkurencija

u pogledu ciljeva, ideja i koncepata. To za posljedicu ima da se

sprovođenje zakona ne odvija bez konflikata a željena koordinacija često

izostaje (npr. koordinacija Zakona o šumama sa Zakonom o lovu i

Zakonom o zaštiti prirode)

Formalne funkcije Vlade:

Regulatorna funkcija: predlaže međusobno usklađene sektorske politike u

skladu sa datim pravno-finansijskim okvirom

Izvršna funkcija: implementira odluke Parlamenta

Neformalni uticaj:

Uz pomoć većinskih partija, Vlada ima značajan uticaj na parlamentarne

odluke npr. kroz prijedloge zakona

Održavanje tijesne veze sa ministarstvima preko imenovanih ministara

Page 27: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

ŠTA RADE MINISTRI?

Članovi Vlade sa jasnim portfoliom (resorom) i pravom glasa kad je u pitanju donošenje odluka na Vladi

Šefovi resora (ministarstava) sa potpunim izvršnim ovlastima unutar “svog” ministarstva (težište izvršne vlasti je u ministarstvima)

Potpuno odgovorni samo za “svoje” ministarstvo (“resorni princip”). Dio “resornog principa” je i suvereno pravo Ministra u oblasti kadrovske politike (posljedica: ministarstva na čijem su čelu dugo vremena ministri iz jedne određene političke partije otvaraju mogućnosti napredovanja za činovnike iz ove partije (“političko činovništvo”)

Ministri su formalno nezavisni od Premijera ali su realno politički zavisni od njega a još više od “svojih” političkih partija

Neformalno teže zastupanju ciljeva “svog” ministarstva

Page 28: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

DRŽAVNI APARAT – JAVNA ADMINISTRACIJA

(NADLEŽNO MINISTARSTVO/A I UPRAVA/E) “Pod administracijom se podrazumjevaju javne institucije koje donose

odluke vezane za specifične probleme na osnovu opštih pravnih standarda i rješavaju te probleme uz pomoć specijalnih mjera” (Krott, 2005)

Političkom funkcioneru (npr. Ministru) u ostvarivanju njegovih zadataka na raspolaganju stoji pomoćni upravni aparat - javna administracija

Glavni uzrok odudaranja birokratske stvarnosti od onoga kako bi trebalo biti (idealni tip birokratije, Max Weber 1864 – 1920) leži upravo u tome što uprava vrši vlast i što birokratski model suviše jednostavno posmatra probleme postojanja i provođenja vlasti

Formalno, javna administracija djeluje u skladu sa svojim ustavno-pravnim mandatom

Neformalno, uposlenici u javnoj administraciji razmjenjuju informacije, ocjenjuju ciljeve na osnovu njihovih ličnih koncepata i prave dogovore (sve je OK dok su neformalne aktivnsoti u skladu sa zakonom)

“Kancelarijaši” povezuju svoju reputaciju sa veličinom svoje kancelarije” (Niskanen, 1974)

Page 29: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

POLITIČKI FAKTORI (AKTERI) I

ŠUMARSKA POLITIKA

DRŽAVA VLADA

POLITIČKE PARTIJE

ASOCIJACIJE NVO

MEDIJI NAUČNA JAVNOST MEĐUNARODNI FAKTORI

ADMINISTRACIJA

Page 30: Šumarska politika i ekonomika - osnovna razmatranja

Hvala na pažnji