7)Fizioterapija Nakon m.udara

7/23/2019 7)Fizioterapija Nakon m.udara

http://slidepdf.com/reader/full/7fizioterapija-nakon-mudara 1/28

Rehabilitacija nakonmoždanog udara

Slavica Babić,dipl.ft.



Cerebrovaskularne bolesti Skupina vaskularnih poremećaja koji

zahvaćaju moždane ili vratne krvne

žile naje!će arterije,a rje"e vene ivenske sinuse

#aje!će su posljedice moždani

udari$%&'. Svake godine na milijun stanovnika

oko ()** osoba oboli od %&.





%oždani udar +eniramo kao akutnu ili

subakutnu pojavu neurolo!kih

simptoma koja je prouzroenaporemećajem arterijske cirkulacije.

%& razlikujemo po mehanizmu

nastanka i po dužini trajanja



-lasikacija moždanih

udara /'C01 ishemijskog$beskrvni' tipa

2tromboza

2embolija

(' C01 hemoralgijskog tipa

2intracrebralna hemoragija 2subarahnoidalno krvarenje



Statistika 3452ine ishemijski moždani udari /452hemoralgijski 6776 42/* 52subarahnoidalna krvarenja #ajveća je smrtnost kod

hemoralgijskih,iako u konaniciimaju najbolju prognozu



Simptomi

8vise o lokalizaciji i vrsti m. udara &koliko je udar zahvatio karotidni sliv

javlja se2hemiplegija ili hemipareza suprotnestrane

2pareza n. facialisa

2gubitak osijeta dodira2afazija2ispad u vidnom polju



%.udar vertebro2

bazilarnog sliva2munina2povraanje

2vrtoglavica2jake zatiljne glavobolje2ataksija

2smetnje gutanja i fonacije2poremećaj svijesti



1shemijski m.udar nastaje naje!ćenoću2s neurolo!kim ispadima

9emoralgijski m.udar2nastupa naglo,nakon neke aktivnosti

Subarahnoidalno krvarenje2nastupa

naglo, praćeno jakom glavoboljom ipovraćanjem.#ema neurolo!kihispada.



+ijagnoza -linika slika C: %R Cerebralna angiograja



;imbenici rizika <rterijska hipertenzija Razne srane bolesti

=ovi!ena razina kolesterola i triglicerida >ećerna bolest =u!enje 8ralni kontraceptivi

?enetska predispozicija =ovi!ena tjelesna težina =sihoziki stres dob



Rehabilitacija nakon

moždanog udara /'rana ('kasna

R<#< R9prilikom odre"ivanja trebarazmotriti odre"ene injenice2tolerancija na vježbe2motivacija

2motoriki decit2senzoriki decit2posturalna kontrola



-asne komplikacije Spasticitet Centalno uzrokovana bol Sindrom rame2!aka





Rehabilitacija Rehabilitacijski postupci zapoinju već u jediniciintenzivnog lijeenja [email protected].', prvog ili drugog danaakutnog lijeenja

Rehabilitacija u @.1.A. ima vi!e ciljeva i to

=reventivnu funkciju prevenciju dekubitusa,respiratornih infekcija, urinoinfekcija,tromboebitisa.

=rocjena gutanja putem klinike procjene,videooroskopski i R:? akt gutanja.

-ontrola mokrenja provo"enjem intermitentnekateterizacije i elektrostimulacije. Rana mobilizacija pacijenta, tijekom prvih () do )D

sati od poetka bolesti a uvjet za istu jekardiopulmonalna stabilnost pacijenta.



#akon zavr!etka ljeenja u @.1.A. pacijentslijedi ranu bolniku rehabilitaciju na odjelupri emu moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti

=acijent mora biti kardiopulmonalno stabilan. %ora imati znaajan neuromotorni decit. %ora imati zadovoljavajuće kognitivne

funkcije2pamćenje.

Enaajan neuromotorni decit je onaj gdjepostoji znaajno onesposobljenje odnosnoovisnost o drugoj osobi u najmanje ( od 4promatranih funkcija.



Ciljevi rehabilitacije moraju biti usmjereni prema bolesniku treba ih denirati zajedno s

bolesnikom i obitelji specini mjerljivi ostvarivi realni vremenski ogranieni.



Načela rehabilitacijeosoba s moždanimudarom :im koji sudjeluje u provo"enju rehabilitacije bolesnika

s moždanim udarom treba biti multidiscipliniran teukljuivatineurologa, zijatra, zioterapeuta,medicinske sestre, logopeda, neuropsihologa, radnog

terapeuta i socijalnog radnika. Bolesnici i lanovinjihovih obitelji moraju biti ukljueni u tim. -ako bi utimu mogli aktivno sudjelovati, mora ih se educirati oosnovnim principima rehabilitacije.

Svaki lan tima treba maksimalno profesionalno$struno i odgovorno' provesti svoj dio

rehabilitacijskog programa s ciljem ostvarivanjadogovorenog cilja. 0ažno je da razliiti lanovi timakoji sudjeluju u rehabilitacijskom programusvakodnevno prate i uoavaju promjene bolesnikovihpotreba.



#akon provedenog akutnog lijeenja istacionarne medicinske rehabilitacije,nekim je bolesnicima potrebno nastavitis rehabilitacijom u zajednici gdje jepotrebno maksimalno ukljuiti obitelj,radnu i !iru dru!tvenu zajednicu u !tokvalitetnije integriranje bolesnikasukladno zadržanim ili ponovnouspostavljenim neuromotornim ikognitivnim funkcijama.



Fvaluacijski postupci Barthelov indeG Hunctional 1ndependence %easure $H.1.%.' $za procjenu

samozbrinjavanja i ovisnosti o drugoj osobi uaktivnostima svakodnevnog života'

%odicirani <shIorth scale $za procjenu piramidnogspazma'

:he Jestern <phasia BatterK $procjena afazija' %ini %ental State FGamination $procjena pamćenja i

orijentiranosti' Rancho Aos <migos Scale $klinika procjenakognitivnih funkcija' %i!ini manuelni test $procjena snage mi!ića' Range oL %ovement $raspon kretnji u nekom zglobu'.



Rana rehabilitacija Rana je rehabilitacija kljuna u zbrinjavanju bolesnika

s preboljelim moždanim udarom. Bolesnici nakonpreboljeloga moždanog udara vrlo esto imaju te!kao!tećenja i funkcionalna ogranienja kretanja i

percepcije. & vi!e od )* 5 preživjelih bolesnika zaostaje veća ili

manja ovisnost o pomoći drugih osoba u obavljanjudnevnih aktivnostiM oko (45 bolesnika je trajnohospitalizirano, /* 5 njih nije u mogućnostisamostalno se kretati, a N4 5 ih vi!e nisu radno

sposobni. +o oporavka neurolo!kih decita dolazi najbrže u prva

tri mjeseca nakon nastanka moždanog udara pa je ovoujedno i optimalno vrijeme za poetak rehabilitacije.



Rehabilitaciju treba zapoeti !to je ranijemoguće, ak i kod komatoznih pacijenata,kojima je vrlo korisno mijenjanje položaja

tijela, pravilno pozicioniranje i održavanjeopsega pokreta.

1ntenzitet rehabilitacijskog programa ovisan je o statusu bolesnika i o stupnju njegove

tjelesne nesposobnosti. &koliko je rije obolesniku koji nije pri svijesti, provodi sepasivna rehabilitacija sa svrhom spreavanjanastanka kontraktura i boli u zglobovima.



=asivnom rehabilitacijom tako"er se uvelikespreava mogućnost nastanka dekubitusa ipneumonije. 0ježbe za spreavanje pneumonijeobuhvaćaju vježbe disanja ekspiratornog tipa.

Svi zglobovi na oduzetoj strani tijela pasivno serazgibavaju kroz puni opseg pokreta vi!e putadnevno $najmanje O2)'.

#akon moždanog udara rijetko je potrebnaimobilizacija bolesnika u krevetu u trajanju duljem

od jedan do dva dana, osim u sluajevima težegapogor!anja stanja svijesti. =rolongiranaimobilizacija u krevetu i hemiplegija nose povećanrizik nastanka duboke venske tromboze i plućneembolije.



Rana rehabilitacija podrazumijeva pozicioniraje, pasivne vježbe, vježbe disanja, govorne vježbe, vertikalizaciju S obzirom na tijek bolesti provodi se lijeenje

poetnog mlohavog stadija te lijeenje irehabilitacija spastine faze bolesti. & inicijalnojmlohavoj ili akcidnoj fazi važno je voditirauna o položaju bolesnika u krevetu i sjedalu.



=ozicioniranje se provodi u svrhu spreavanja razvoja sekundarnih komplikacija

$kontrakture, spazam'. #adlakticu treba položiti u položaj abdukcije, lakat u ekstenziji,

podlakticu postaviti u srednji položaj s otvorenom !akom.1zbjegava se stavljanje predmeta u !aku jer oni stimuliraju prstena eksiju koja ako duže potraje, uzrokuje razvoj kontrakture.=aretina ruka može biti položena na trbuh pacijenta, da bi je onzdravom rukom mogao držati i na taj nain poticati senzorikeimpulse.

=osebnu pažnju treba obratiti na položaj donjih ekstremiteta kojisu zbog svoje težine i utjecaja sile teže skloni položaju vanjskerotacije. :reba forsirati unutarnju rotaciju i srednji položaj stopala

s ciljem sprijeavanja plantarne eksije -oljeno se postavlja ulagano ektirani položaj da se sprijei hiperekstenizija. Bolesnikleži na zdravoj ili bolesnoj strani. -ada leži na zdravoj strani,bolesna se ruka namjesti na jastuk ispod tijela tako da se zglobnaahura ramena ne retrahira, a ruka je u položaju abdukcije.Bolesna noga je savijena i aducirana.



=asivne pokrete treba initi u punom opsegu stim da se razgibavanje zapoinje u distalnim inastavlja prema proksimalnim zglobovima udova.

=okreti trupa u sjedećem i stojećem položajuosnova su za razvijanje njegove ravnoteže i trebaih !to prije poeti & tom ranom stadiju važno jerazvijati osjećaj za normalni pokret.

Pasivne vježbe P provoditi u svrhu venske i

limfne cirkulacije te održavanja mobilnostizglobova. Vertikalizacija P provodi se postupno s ciljem

uspostave hemodinamike sustava.



-asna rehabilitacija =rovodi se u rehabilitacijskim centrima. 8ekuje se maksimalano sudjelovanje pacijenta. Cilj rehabilitacijskog programa je optimalna funkcionalna neovisnost

i maksimalna samostalnost u aktivnostima svakodnevnog života.

Hizioterapeut je dužan uoiti odstupanje pacijentovih motorikih aktivnosti od normalnihaktivnosti, stanje i raspodjelu tonusa mi!ića

automatsku posturalnu prilagodbu, stanje ravnoteže, pokretljivost,funkcionalnu aktivnost

asocirane reakcije kompenzacije

osjetilna o!tećenje Rade se i dalje, aktivne i potpomognute vježbe. :retman se vi!e bazira na motorikoj reedukaciji, vježbama

uspravljanja, ravnoteže, preno!enja težine, ponovnom uenju iolak!avanju pokreta.



8d zikalne terapije važno mjesto zauzimafunkcijska elektrina stimulacija $HFS' pomoću kojese pobolj!ava voljna kontrola pokreta i utjee nareorganizaciju reeksne motorne aktivnosti.

#edostatak je metoda u tome !to se ne moguprimijeniti u svih bolesnika već samo u bolesnika ukojih je sauvana elektrina podražljivost donjegamotornog neurona, u bolesnika u kojih su sauvanireceptori u senzornim organima i u bolesnika u

kojih postoji mogućnost kontrole osnovnihreeksnih motornih mehanizama. Hunkcijska elektrina stimulacija naje!će se

primjenjuje u obliku peronealnog aparata zatretman sredi!nje pareze bularnog živca.

Documents

7)Fizioterapija Nakon m.udara