6b. (Drustvene) Funkcije Turizma

6b. PREDAVANJE: NEEKONOMSKE (DRUŠTVENE) FUNKCIJE TURIZMA

Pred. Irena Bosni , mag.oec.Akademska godina 2012/2013

TURIZAM KAO SOCIOKULTURNA POJAVA

turizam kao polifunkcionalna pojava nije samo ekonomska aktivnost, nego je prvenstveno sociokulturni fenomenosnovne pokreta ke initelje ine: prirodne ljudske težnje za upoznavanje nepoznatih podru ja, ljudi i obi aja, vjerske pobude, zdravstveni, sportski, rekreacijski, zabavni, istraživa ki, poslovni, putopisni, pustolovni i drugi motivi i težnjeda bi se moglo upoznati brojne razli ite motive kao pokreta e odre enih turisti kih putovanja, potrebno je upoznati ponašanja ljudi u slobodnom vremenu u kojem se odvijaju i turisti ka putovanja

SLOBODNO VRIJEME U TURIZMU

Slobodno vrijeme u suvremenom industrijskom društvu

slobodno vrijeme postalo je odavno predmetom istraživanja sociologije, posebno sociologije slobodnog vremena

brojni autori ukazuju na razlikovanje pojmova “radno i slobodno vrijeme” te “slobodno vrijeme i dokolica”

suvremeno industrijsko društvo zasniva se na prenaglašavanju materijalnih dobara, pa ga sociolozi s pravom nazivaju potroša kim društvom


“Potroša ko” industrijsko društvoJ.K.Galbraith: “veliki industrijski sustavi mogu se razvijati samo na neprestanom rastu proizvodnje i potrošnje. Kad se taj krug prekine, sustav nužno dolazi u krizu. Kriterij razvijenosti postaje potrošnja, što zna i da materijalni interes potiskuje svaki drugi ovjekov interes.”

stoga u suvremenom industrijskom društvu “izvor socijalnog identiteta pojedinca premješta se iz proizvodnje u potrošnju”


Odnos radnog i slobodnog vremenaova injenica javlja se kao posljedica stalnog skra ivanja potrebnog radnog vremena

u suvremenom industrijskom društvu radno se vrijeme posljednjih sto godina skratilo sa 70 na 40 sati tjedno

procjene su da e se do kraja 2020. godine radni tjedan skratiti na samo 30 sati


Faktori utjecaja na skra ivanje radnog vremenajedan od faktora koji na najneposredniji na in skra uje potrebno radno vrijeme svakako je usavršavanje sredstava za rad

radni ka klasa je kroz organiziranu borbu s kapitalom ostvarila ne samo pravo na rad, nego i pravo na slobodno vrijeme


Kvantitativno pove anje slobodnog vremenakvantitativno pove anje slobodnog vremena kod suvremenog ovjeka stvara novi problem: kako ga kvalitetno ispunitiosnovno je pitanje kakve sve mogu nosti stoje ovjeku na raspolaganju za kreativno provo enje slobodnog vremenaslobodno je vrijeme jedan od temeljnih faktora koji omogu ava razvoj odre enih pojava kao što je turizamstoga u istraživanju turizma treba po i iz njegove ishodišne to ke – slobodnog vremena


Slobodno vrijeme - dokolicakvalitativno korištenje slobodnog vremena odvija se u sferi dokolicepovijesno gledano, njegovo se zna enje mijenjalo od visoko vrednovane aktivnosti anti kih filozofa do pogrdnog zna enja dokoli arenja (besposli arenja) 16. stolje adanašnje društvo na fenomen dokolice gleda afirmativno kao na nužnost koja omogu uje opstanak suvremenog ovjeka


Slobodno vrijeme – dokolicaslobodno vrijeme je ono koje ostaje nakon ispunjenja svih radnih obvezaono nije u potpunosti slobodno jer obuhva a brojne obiteljske i društvene dužnosti, samo što su one izdvojene iz organiziranog industrijskog radasvaka dokolica je slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolicadokolica podrazumijeva kvalitetno i produktivno provedeno slobodno vrijeme


Definicija dokolicefrancuski sociolog J. Dumazedier dokolicu vidi kao vrijeme koje ima trostruke zna enje u ovjekovom životu – odmaranja, zabave i razvoja li nostidokolica je skup aktivnosti kojim se pojedinac po svojoj volji može potpuno predati, bilo da se omara ili zabavlja, bilo da pove ava nivo svoje obaviještenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se dobrovoljno društveno angažira ili da ostvaruje svoju slobodnu stvarala ku sposobnost pošto se oslobodi svih profesionalnih, obiteljskih i društvenih obavezaaktivnosti u dokolici direktno ovise o stupnju zadovoljstva i autonomije postignutog u radnom procesu


turizam, sport, kultura i drugi sadržaji stvaraju mogu nost za kvalitetno provo enje dokolicezbog ovjekove iskonske potrebe za kretanjem i aktivnostima, potrebno je osigurati uvjete za sadržajno i aktivno provo enje dokolice kako u domicilu tako i u turisti koj dokolicidanašnje društvo pasivno provo enje slobodnog vremena, kreiranog po formuli sun, sea and sand, smatra nedostatnimaktivno provo enje slobodnog vremena ima funkcionalni cilj održavanja psihofizi kog zdravlja kao i podizanja razine kvalitete života te ga stoga smatramo bitnim doprinosom dobrobiti (well-being) života i velikim kapitalom suvremenog društva

SADRŽAJI SLOBODNOG VREMENA

kvantitativno pove anje fonda slobodnog vremena ljudi ne znaju koristiti na produktivan na in, što ne doprinosi dokolici niti kvaliteti životaAlfier navodi da je upravo porazna injenica što na svijetu danas ima tako velik broj ljudi u svim socijalnim strukturama i na svim kulturnim razinama koje se ne znaju odmarati izlažu i se najrazli itijim štetnim aktivnostima poput konzumiranja alkohola, droge i sl.na taj na in jeftino prodaju svoje skupo ste eno slobodno vrijemeto je zbog toga što su u svim dosadašnjim i u sadašnjim društvenim sustavima ovjeka u ili i u e kako da radi, ali ne i kako da se odmara


Pri razmatranju na ina ponašanja pojedinca u slobodnom vremenu, odnosno dokolici, ne mogu se zanemariti imbenici poput društvene skupine kojoj pojedinac pripada, životnog stila, koli ine prihoda itd.Može se re i da su aktivnosti u dokolici odre ene subjektivnim i objektivnim imbenicima:

SUBJEKTIVNI IMBENICI

• Društveni položaj, obrazovanje, sposobnosti, ste ene navike

OBJEKTIVNI IMBENICI

• Kulturno naslje e uže i šire okolice, aktualna ponuda i dostupnost odre enih sadržaja


brojna istraživanja o ovjekovu ponašanju u slobodnom vremenu govore da ono može biti:1. produktivno ili djelatno 2. neproduktivno ili potroša ko

NEPRODUKTIVNIM PONAŠANJEM se smatraju “aktivnosti” koje se iscrpljuju u unošenju promjena u slobodne trenutke da bi se uspostavila prividna ravnoteža; u njoj se ovjek “emocionalno ne potvr uje ve ispražnjava”PRODUKTIVNIM SE PONAŠANJEM smatra “svijest o ovjeku koje sebe smatra kao initelja”za osobe koje svoje slobodno vrijeme provode na neproduktivan na in injenica da se fond slobodnog vremena pove ava ne predstavlja

pozitivnu stvar nego “opasnost da se još više alijeniraju” Za osobe koje se u slobodnom vremenu ponašaju na produktivan na in to e biti izuzetna korist, odnosno mogu nost da još bolje iskoriste svoje

istinsko “ja”


za razliku od produktivnog ponašanja, za neproduktivno ponašanje ne može se re i da doprinosi oboga ivanju ovjekove li nosti, a zatim pove anju ekonomskog

blagostanjaturisti ka dokolica može dijelom kompenzirati odre ene aktivnosti koje ovjeku nedostaju u svakodnevnom životukvalitativno provo enje odmora zahtijeva posjedovanje kulture odmorau protivnom dolazi do još ve e alijenacije, pa ovjek “jeftino prodaje svoje teško ste eno i skupo pla eno slobodno vrijeme” (Alfier, 1977)


aktivna turisti ka dokolica može djelomi no kompenzirati posljedice suvremenog na ina rada i životaona nije svemo na i ne može u cijelosti riješiti probleme otu enosti rada i dokoliceKrippendorf kaže: “Svjedoci smo procesa pomicanja esencije života iz podru ja rada u podru je slobodnog vremena--- turizam treba humanizirati, ali na na in da se poboljša egzistencija ovjeka u društvu i samo to društvo”mogu e je zaklju iti da su turizam, slobodno vrijeme i turisti ka dokolica me uzavisne pojaveslobodno vrijeme stvara prostor za brojne aktivnosti uz turizmu, a turisti ka dokolica je kvalitativna komponenta slobodnog vremena

DRUŠTVENE (HUMANISTI KE) FUNKCIJE TURIZMA

turizam kao složena društveno-ekonomska pojavakarakteristi an je upravo po svojoj višestrukoj funkcionalnost

jedno su ekonomske funkcije, pomo u kojim turizam neposredno utje u na gospodarski razvoj receptivnih turisti kih zemalja

drugo su tzv. društvene funkcije, ili kako ih neki autori nazivaju – neekonomske funkcije turizma

DRUŠTVENE (HUMANISTI KE) FUNKCIJE TURIZMA

ekonomske funkcije turizma odražavaju se prvenstveno na pove anje ekonomskog blagostanja receptivnih turisti kih zemalja

društvene funkcije turizma zajedni ki pridonose humanisti kim vrijednostima turizma

Alfier razlikuje društvene funkcije turizma u koje ubraja: zdravstvenu funkciju, rekreacijsko-odgoju, kulturnu i politi ku funkciju

ZDRAVSTVENA FUNKCIJA TURIZMA

jedna od najvažnijih funkcija turizmazdravlje je zapravo jedan od najstarijih, trajnih i najja ih motiva turisti kog gibanja i turizam uvijek i u svim svojim oblicima manje-više vrši zdravstvenu funkciju (Alifer, 1982)ona je još u povijesti razvoja turizma uvjetovala osnivanje i razvoj lje ilišnih centara (u staroj Gr koj i Rimu), u kontinentalnim klimatskim mjestima, ali i na morunekad je bio osobito razvijen kurativno-lje ilišni turizam,danas se sve više razvija zdravstveno-preventivni turizam, naj eš e pod nazivom wellnesszdravstveni motivi postaju jedan od glavnih motiva turisti kog putovanja


ZDRAVSTVENI TURIZAM se veže za mjesta i podru ja s povoljnom klimom, uz termalne izvore ljekovitih voda te uz druge prirodne agense koji mogu pozitivno djelovati na zdravlje

Medicinski turizam – obuhva a razli ite postupke lije enja, provodi se u posebno ekipiranim medicinskim centrima u turizmuZdravstveno – prevetivni turizam – zasniva se na medicinskim i drugim programima kojima je cilj prevencija bolesti i o uvanje zdravljaWellness – cjelokupan koncept zdravlja, a obuhva a podru ja zdravstvenog kretanja, tjelesnog vježbanja, prehrane, opuštanja i ovladavanja stresom do osje aja ugode i zadovoljstva


Prednosti u razvoju wellnes turizma:Poticaj poduzetništva u malim i srednjim poslovnim organizacijama –pove ano zapošljavanjeDestinacija se može osnažiti i u initi održivom za uklju ivanjem znanja, ljudi i vještina lokalne zajednice u dizajniranje wellness programaDestinacija se može brže ekonomski razvijati jer wellness turisti troše više nego ostali turistiWellness turizam uklju uje prirodne resurde i može pomo i u

uvanju okolišaRazvoj wellness turizma može biti pokretna snaga za dizerifikaciju i poboljšanje kvalitete proizvoda destinacijeWellness turizam može biti u inkovita strategija za destinacije u produživanju sezone novim proizvodima ili za razvoj novih turisti kih tržišta

SPORTSKO - REKREACIJSKA FUNKCIJA

turizam je postao sinonim rekreacije kao što je i rekreacija izvan domicila postala sinonim turizma

turisti ka je dokolica upravo idealna za najšire oblike rekreacije ljudi

rekreacijska je funkcija turizma osobito naglašena u današnjem suvremenom turizmu, koji se sve više zasniva na rekreaciji kao motivu turisti kih putovanja

u kombinaciji sa sportskim motivima i sadržajima mogu e je ovu funkciju nazvati sportsko-rekreacijska funkcija


SPORTSKI TURIZAM – privremeno putovanje u slobodno vrijeme pojedinaca izvan njihovih prebivališta, radi sudjelovanja u sportskim aktivnostima, gledanja sportskih aktivnosti ili divljenja atrakcijama povezanima s sportskim aktivnostima

Sportski turizam je oblik turizma u kojemu je sport glavni motiv putovanja i boravka turista u turisti kom odredištu

Oblici sportskog turizma:1. Natjecateljski sportski turizam

2. Zimski sportsko – rekreacijski turizam

3. Ljetni sportsko – rekreacijski turizam


Izravni i posredni ekonomski u inci sportskog turizma:

Izravni ekonomski u inci

• Rezultat su prodaje sportsko –rekreacijskih usluga na turisti kom tržištu

• Valoriziraju se kao razlika prihoda i troškova realizacije navedenih usluga

Posredni ekonomski u inci

• Nemogu e ih je izraziti u financijskom obliku

• Stvaraju ih turisti kojima je sport glavni motiv dolaska i boravka u nekoj destinaciji

• Posredne ekonomske u inke stvaraju sportaši i rekreativci koji sudjeluju u raznim programima sportskih aktivnosti poput natjecanja, turnira.....


Navedeni se u inci manifestiraju kao:Motivacija za izbor turisti ke destinacije

Produženje turisti ke sezone

Ublažavanje sezonskog karaktera turizma

Pove anje izvanpansionske potrošnje

Unapre ivanje raznolikosti i kvalitete turisti ke ponude

KULTURNO-OBRAZOVNA FUNKCIJA

KULTURNO-OBRAZOVNA FUNKCIJA TURIZMA omogu ava ovjeku da upoznaje odre ene kulturne vrijednost

turizam pridonosi pove anju op e naobrazbe i kulture ljudituristi su nekad, a i danas putuju sa ciljem upoznavanja kulturno-povijesnih vrijednosti neke zemlje i razli itih vidova obrazovanja (u enje stranih jezika, sudjelovanje na razli itim stru nim skupovima i sl.)ona izravno utje e na održivi razvoj jer se zasniva na

uvanoj kulturno-povijesnoj baštini i na kulturnim i obrazovnim sadržajima i aktivnostima posebnu privla nu snagu imaju prirodne atrakcije i kulturno –povijesna baština koje stvaraju poseban imidž destinacijegrupiranjem kulturno – turisti kih atrakcija postižu se bolji promotivni u inci destinacije


KULTURNI TURIZAM - sva putovanja koja uklju uju posjete kulturnim atrakcijama izvan mjesta stalnog boravka s ciljem stjecanja novih znanja i doživljaja koja zadovoljavaju kulturne potrebe pojedinaca.„kulturne“ turiste mogu e je grupirati u tri skupine ovisno o zna enju kulture u odabiru destinacije (slika 17):

turisti motivirani kulturom (obuhva a oko 15% turista koji su uglavnom motivirani elitnim kulturnim doga ajima i turisti kim aranžmanima)turisti inspirirani kulturom (obuhva a oko 30% turista koji su inspirirani kulturom u smislu da ih privla e dobro poznati kulturni lokaliteti, atrakcije ili doga anja, dobro reklamiranje i popularne predstave, koncerti i izložbe, s malo interesa za lokalnu kulturu i doga aje)turisti privu eni kulturom ine otprilike 20% turisti ko-kulturnog tržišta, oni ne planiraju unaprijed svoj posjet kulturnim strakcijama ve e ih posjetiti ako su im ponu ene tijekom odmora)


OBRAZOVNA FUNKCIJA TURIZMA zasniva se na tezi da svako turisti ko putovanje donosi turistima nova znanja i spoznaje s razli itog podru ja života

POLITI KA I SOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA

POLITI KA SE FUNKCIJA TURIZMA ogleda u tome što turizma pridonosi miru i razumijevanju me u ljudimaturizam je putovnica miraSOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA utje e na smanjenje socijalnih i klasnih razlika me u narodima, na zbližavanje ljudi razli itih kulturaposebno se ovom funkcijom turizma bavi sociologija turizma koja teži istražiti odnose izme u doma eg stanovništva i turista te posljedice turizma na demografskom, sociokulturnom i ekonomskom prostoru

POVEZANOST DRUŠTVENIH I EKONOMSKIH FUNKCIJA TURIZMA

Zna aj društvenih funkcija turizma

niti u teoriji niti u praksi ne posve uje se odgovaraju a pažnja ovjeku, premda ljudi sa svojim potrebama, tegobama,

aspiracijama, motivima i pravima tvore turizam i daju turisti kim migracijama obilježja specifi nog društvenog fenomena (Alfier, 1977)na turizam se više gleda kroz prometnu nego kroz njegovu upotrebnu vrijednostkoristi turizma ne smiju se mjeriti samo ekonomskim u incima, ve da se turizam vrati ovjeku i ponovno po ne mjeriti ljudskim terminima

ODNOS IZME U DRUŠTVENIH I EKONOMSKIH FUNKCIJA TURIZMA

K. Przeclawski naglašava da “u turizmu isuviše vladaju ekonomski interesi. U receptivnim zemljama ili regijama prevladava shva anje turizma isklju ivo kao na ina zarade”u prevladavanju ovakvog shva anja turizma autor se zalaže za:

shva anje turizma kao integralnog faktora sociokulturnog razvoja odre ene sredine,ograni enje broja turista, radi prevelikog broja posjetitelja dolazi do uništenja onih vrijednosti koje su ih i privukle;izražavanje osnovnih vrijednosti doti ne sredine, a ne samo onih koje se mogu prodati;obrazovanje domicilnog stanovništva i priprema za kontakte s turistima;obrazovanje turista i priprema za kontakte s domicilnim stanovništvom;razvijanje i takvog turizma koji nije odre en samo ekonomskim shva anjem (posebno turizam za mlade)

ZAKLJU NO...

u sagledavanju funkcija nužno je s jednakom pažnjom i važnoš u tretirati njegove ekonomske, ali i njegove društvene funkcije, tj. njegove humanisti ke vrijednostireceptivne turisti ke zemlje moraju voditi ra una o ekonomskim funkcijama turizma, jer bez ekonomskih

inaka turizam ne bi mogao egzistiratime utim, ne smiju se zapostaviti društvene (humanisti ke) vrijednosti turizmadruštvene (humanisti ke) su one funkcije na kojima je turizam zapo eo i na kojima se zasniva njegov razvoj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Kako se mijenjao odnos radnog i slobodnog vremena?

2. U kojoj mjeri su slobodno vrijeme i dokolica me uzavisne pojave?

3. Objasnite neproduktivno ovjekovo ponašanje u slobodnom vremenu!

4. Objasnite produktivno ovjekovo ponašanje u slobodnom vremenu!

5. emu pridonose društvene funkcije turizma?

6. Navedite prednosti razvoja wellnessa u nekoj turisti koj destinaciji!

7. Objasnite izravne i posredne u inke sportskog turizma!

8. Objasnite kulturno-obrazovnu funkciju turizma!

9. Definirajte politi ku i socijalnu funkciju turizma!

10. Objasnite me usobni utjecaj društvenih i ekonomskih funkcija turizma!

Documents

6b. (Drustvene) Funkcije Turizma