54369080 Tehnicko Crtanje i CAD Osijek 2006

Građevinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

TEHNIČKO CRTANJE i CAD

dr. sc. Nikola Klem, dipl. ing. el. dr.sc. Željko Koški, dipl. ing. arh. mr. sc. Irena Otkovic, dipl. ing. građ.

Osijek, 2006.

Građevinski fakultet u Osijeku Tehničko crtanje i CAD

2

Sažetak dijela predavanja iz predmeta Tehničko crtanje i AutoCad koji je sastavljen za potrebe izvođenja nastave po novom nastavnom programu usklađenom sa Bolonjskom deklaracijom koji se primjenjuje prvi puta u akademskoj godini 2005/06.

SADRŽAJ :

1. NAPUTCI ZA STUDENTE 2. PLAN PREDAVANJA I VJEŽBI 3. TEHNIČKO CRTANJE

3.1. UVOD 3.2. OLOVKE 3.3. TEHNIČKE OLOVKE 3.4. PERO ZA TUŠ I PERO ZA PISANJE 3.5. RAPIDOGRAFI 3.6. CRTAČA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI 3.7. CRTAČA PLOČA 3.8. TROBRIDNO MJERILO 3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE 3.10. FORMATI PAPIRA 3.11. SLAGANJE NACRTA 3.12. MJERILO TEHNIČKOG CRTEŽA 3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA – PROSTORNI PLANOVI 3.14. VRSTE PROJEKATA 3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROČELJA 3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA 3.17. KOTIRANJE NACRTA 3.18. KVALITETA TEHNIČKOG CRTEŽA 3.19. PROSTORNI PRIKAZI 3.20. GRAFIČKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA 3.21. GRAFIČKE OZNAKE NAMJEŠTAJA I OPREME 3.22. GRAFIČKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

4. ZADATCI ZA VJEŽBE IZ AUTOCAD-a 5. LITERATURA


3

1. NAPUTCI ZA STUDENTE Uvjeti za potpis Pravo na potpis stiču studenti koji su redovito prisustvovali predavanjima i vježbama iz predmeta Tehničko crtanje i Cad. Studenti koji tijekom semestra imaju više od 30% izostanaka sa predavanja ili vježbi (5 ili više izostanaka) nisu ostvarili pravo na potpis iz navedenog predmeta. Evidencija prisustva vodi se na svim predavanjima i vježbama. Tijekom vježbi studenti će imati dva kololokvija i dvije kontrolne vježbe. Obveza studenata je polagati kolokvije i kontrolne vježbe, a ukupna ocjena prizlazi iz uspjeha na ispitu, kolokvijima i kontrolnim vježbama. Svi studenti su u obvezi biti na predavanjima i vježbama iz Tehničkog crtanja (pogledati Plan predavanja i vježbi). Nakon I kolokvija počinju predavanja i vježbe iz AutoCada. Studenti koji procjenjuju da imaju izvrsno znanje u primjeni AutoCada, mogu uz dogovor sa nastavnikom i asistentom izostati sa vježbi iz Cad-a, ali su obvezi polagati kolokvije i kontrolne vježbe. Studenti koji nisu dolazili na vježbe, a nisu bili dovoljno uspješni u provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vježbe), nemaju pravo na potpis, gube pravo izlaska na ispit i morat će slušati predmet Tehničko crtanje i Cad iduće školske godine. Studenti na vježbe moraju doći pripremljeni i moraju imati materijal potreban za vježbe, koji će biti dostupan u kopiraonici Građevinskog fakulteta u Drinskoj ulici i na web portalu Građevinskog fakulteta. Studenti koji dođu na vježbe bez potrebnog materijala neće moći pristupiti vježbama. Studenti koji su redovito nazočili predavanjima i vježbama i koji su zadovoljili u provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vježbe) ostvarit će pripadajuću ocjenu iz predmeta Tehničko crtanje i Cad. Oni studenti koji nisu zadovoljni postignutim uspjehom, mogu ocjenu popraviti izlaskom na ispit. Studenti su u obvezi imati INDEKS na vježbama, a predočenje INDEKSA je uvjet za pristupanje kolokvijima, kontrolnim vježbama i ispitu. Ispit Pravo izlaska na ispit imaju studenti kojima je potpisom nastavnika potvrđeno da su ispunili svoje obveze vezane za navedeni predmet. Ispit traje 90 minuta i održava se u Računalnoj učionici. Napomene: 1. Studentima koji nemaju svoja račanula na raspolaganju stoje dvije računalne

učionice u Crkvenoj ulici, u terminima u kojima se u učionicama ne održava nastava.

2. Sve obavjesti i dodatne informacije bit će istaknute na Oglasnim pločama.


4

2. PLAN PREDAVANJA I VJEŽBI

TEHNIČKO CRTANJE I CAD – plan rada 2006/2007. (2,2)

W PREDAVANJA VJEŽBE 1

Vrste projekata i njihovih nacrta (Idejno rješenje, idejni projekt, glavni projekt, izvođački projekt, projekt održavanja, projekt rušenja.

1v

Nacrti u graditeljstvu: arhitektonski, građevinski, urbanistički, geodetski, elektroinstalacije, strojarski, vodovod i kanalizacija, grijanje.

2

Elementi nacrta, raspored elemenata na nacrtu, formati papira, razmjera, oznake, crte, šrafure, opisi, pečat, savijanje nacrta.

Upoznavanje sa različitim projektima i različitim nacrtima

3

Čitanje planova Čitanje planova I KOLOKVIJ

4

Uvod u računalnu grafiku

4v=5p

Uvod u AutoCAD (pokretanje programa, podešavanje AutoCAD-a), Priprema za crtanje

6

Zadavanje komandi. Zadavanje podataka, OSNAP. Primjer zadavanja podataka.

Vježba prema predavanjima 5 (1) 01. 11. se gubi (srijeda) odrzati zajednicke vjezbe za dvije grupe ako treba drugi dan

7

Crtanje osnovnih grafičkih elemenata. Vježba prema predavanjima 6 i početak 7 (2/3)

8

Globalni pregled slike Označavanje objekata.

Vježba prema predavanjima 7 (3)

9

Komande za modifikacije Rad sa hvataljkama

Vježba prema predavanjima 8 i 9 (4)

10

Komande za umnožavanje objekata. Složeni objekti (polilinija i blok)

1. Kontrolna vježba Vježba prema predavanjima 10 (5)

11

Text. Kotiranje. Šrafiranje. Vježba prema predavanjima 11 (6)

12

Alati. Iscrtavanje na papiru. Razmjena nacrta među programima. Zajednički rad.

2. Kontrolna vježba Kompleksni nacrti (7/8)

13

Demonstratura Kompleksni nacrti (8/9)

14

Demonstratura Kompleksni nacrti (9)

15

Demonstratura II KOLOKVIJ

Ocjena je: I kolokvij 30% + 2 kontrolne vježbe 10% + II kolokvij 60%


5

3. TEHNIČKO CRTANJE

3.1. UVOD Tehnički crtež predstavlja grafički prikaz građevine ili nekog drugog predmeta

temeljem kojeg se građevina može izvoditi odnosno graditi. Crteži su u povijesti bili sredstvo komuniciranja još prije pojave pisma. Danas tehnički crtež predstavlja komunikaciju čija pravila su usklađena na

međunarodnoj razini. Tehnički crtež treba biti jasan, pregledan i precizan, kako bi ga različiti stručnjaci

mogli tumačiti odnosno koristiti. Razumijevanje tehničkog crteža u graditeljstvu podrazumijeva tehničku pismenost

koja je potrebna za sve koji u tom procesu sudjeluju od projektanata do onih koji izvode građevinu.

3.2. OLOVKE

Obična olovka sastoji se od grafitne mine odnosno jezgre i drvene obloge okruglog ili šesterokutnog presjeka. Glavna značajka mine je tvrdoća koja ovisi o omjeru grafita i gline u smjesi od koje se proizvodi.

Slika 1. – Položaj olovke pri crtanju

Tvrdoća se označuje međunarodnim oznakama : B (engl. Black: crno) i H (engl. Hard: tvrdo) Ispred slova slova stavljaju se brojke koje označuju gradaciju tvrdoće: 4B, 5B, 6B - vrlo mekane olovke B, 2B, 3B - mekane olovke HB, H - srednje tvrde olovke 2H, 3H, - tvrde olovke 4H, 5H, 6H - vrlo tvrde olovke

Slika 2. – Tvrdoća olovki na papiru


6

3.3. TEHNIČKE OLOVKE Postoje dvije osnovne vrste tehničkih olovaka :

- tehnička olovka s minom na pad promjera najčešće 2 mm i duljine 130 mm

Slika 3. – Tehnička olovka s minom na pad - patentna tehnička olovka s mehanizmom koji istiskuje uvijek istu debljinu mine.

Debljine mina su 0,3 ; 0,35 ; 0,5 ; 0,7 ; 0,9 ; 1,0. Patent olovke su najpogodnije za tehničko crtanje jer ostavljaju na papiru crtu stalne širine pa ih ne treba oštriti. Precizno priliježu uz ravnala, trokute i šablone zahvaljujući tankoj metalnoj cjevčici u kojoj se nalazi vrh mine.

Slika 4. – Tehnička tankopotezna olovka s mehanizmom

3.4. PERO ZA PISANJE I PERO ZA TUŠ

Slika 5. – Pero za pisanje (redis pero) i pero za tuš

Nekada se za tuširanje nacrta koristio puno jednostavniji pribor. Tuš se u pera unosio u vidu nekoliko kapi i to vrlo često. Novija generacija od ovih pera bila su grafos-pera koja su se zadržala u uporabi sve do 70-ih godina prošlog stoljeća zbog svojih vrlo preciznih mogućnosti u crtanju različitih debljina crta.


7

3.5. RAPIDOGRAFI

Slika 6: - Rapidografi

Rapidografi su cjevasta tuš-pera koja se danas koriste za crtanje i pisanje. Izumljeni su početkom pedesetih godina prošlog stoljeća u tvornici Rotring. Rapidografi ostavljaju jednakomjeran trag tuša određene debljine na podlozi. Glava pera sastoji se od standardizirane cjevčice i pomične iglice određenih dimenzija, s kanalićima za protok tuša. Debljina crte ovisi o promjeru cjevčice kroz koju tuš prolazi.

3.6. CRTAĆA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI

CRTAĆA DASKA

Slika 7. – Crtaća daska, t-ravnalo i trokuti


8

Crtaća daska izrađuje se od suhog i mekog drveta (topola ili lipa). Rubovi se izrađuju od tvrdog drveta (najčešće kuhana bukovina). Površina joj mora biti ravna i glatka, kao i vanjski rubovi jer po njima klizi T-ravnalo ili «rajšina». T-ravnalo služi za povlačenje horizontalnih linija na papiru i za vođenje trokuta. Može biti plastično, metalno ili drveno s prozirnim plastičnim bridom za tuširanje da bi se vidjele susjedne crte. Vrlo je važan nepomičan i čvrst spoj glave i ravnala kako bi se osigurala trajna paralelnost crta na papiru. Komplet trokuta sastoji se od dva pravokutna trokuta. Jedan s kutovima od 30o i 60o a drugi s dva kuta od 45o. Trokuti mogu biti plastični, metalni ili drveni, ali sa takvim bridovima koji moraju biti prilagođeni crtanju tušem bez podlijevanja. Trokutima povlačimo vertikalne i kose crte vodeći ih po T-ravnalu.

Slika 8. – Mogućnost crtanja različitih kutova

3.7. CRTAČA PLOČA Proizvode se ploče za crtanje za formate papira A3 i A4..Izrađene su od čvrste, nelomljive i elastične plastike koja čvrsto prianja na ravnu podlogu. Na paralelno crtaće ravnalo može se učvrstiti glava koja omogućuje crtanje linija pod različitim kutovima.

Slika 9. – Crtača ploča i dodatni pribor


9

3.8. TROBRIDNO MJERILO Upotrebljava se za izradu tehničkih crteža u različitim mjerilima. Može biti plastično ili drveno. Zbog svog karakterističnog presjeka pomoću njega može se odmjeravati 6 različitih mjerila. U graditeljstvu je najpogodnija kombinacija sljedećih mjerila : 1:20 (1:200) ; 1:25 (1:250) ; 1:50 (1:500) ; 1:75 (1:750) ; 1:100 (1:1000) i 1:125 (1:1250).

Slika 10. – Trobridno mjerilo

3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE Papir za crtanje može biti različite debljine odnosno mase 1m2 izražene u gramima (g/ m2). Što je gramatura veća to je papir deblji tj. čvršći.

VRSTE PAPIRA

Tvrdi crtaci papir ili hammer

- papir služi za crtanje olovkom i tušem- to je bijel neproziran papir vrlo otporan na brisanje i korigiranje- proizvodi se u sljedecim debljinama odnosno gramaturama : 100, 150, 200, 250, 300 i 500 g/ m .2

Paus papir

- proziran crtaci papir pogodan za kopiranje i umnožavanje- proizvodi se u gramaturama od 40 d0 155 g/m - vrlo dobro podnosi brisanje i korigiranje, - ne smije se ni malo navlažiti jer se nabora i mijenja dimenzije.

2

Ozalid papir

- kemijskim putem je pripremljen za kopiranje crteža izradenih na paus papiru- umnožava se suhim nacinom pomocu amonijaka- crvenkaste je ili plavkaste boje sa crvenim ili crnim crtama.

Transparentni papir

- vrsta je prozirnog papira za kopiranje- osnovni crtež kopira se na transparentni papir s paus papira, a zatim se na svaku kopiju crtaju dopune. - u projektima zgrada najcešce su to razlicite vrste instalacija na istim tlocrtima.

Papir za skiciranje ili skicn papir

- prozirni tanki i savitljivi papir težine 20-40 g/ majcešce se proizvodi u rolama.

2

n

Pisaci papir

- prizvodi se od sulfitne celuloze, a upotrebljava se za izradu listovnog papira najbolje kvalitete- težine je 50-100 g/m , a što je deblji bolje podnosi brisanje.2


10

3.10. FORMATI PAPIRA Veličine papira su normirane i odgovaraju DIN normama (Deutsche Industrie Norm) koje se primjenjuju kao međunarodni standard. Formati se označuju slovom i brojem. Širine i duljine različitih formata papira imaju sljedeće karakteristike:

- odnos širine i duljine je 1: √2 = 1:1,414 (stranica kvadrata prema njegovoj dijagonali)

- iz većeg se formata na manji prelazi sustavom raspolavljanja - omjer površina susjednih formata je 2:1. Najveći format A0 ima površinu 1 m2, A1

ima površinu od 0,5 m2, itd.

Format A Format A gotove mjere u mm sirove mjere u mm

A0 841 x 1189 A0 880 x 1230 A1 594 x 841 A1 625 x 880 A2 420 x 594 A2 450 x 625 A3 297 x 420 A3 330 x 450 A4 210 x 297 A4 240 x 330 A5 148 x 210 6 105 x 148

A7 74 x 105 A8 52 x 74

Tablica 1. – Formati papira

Veći formati papira reda A kupuju se u «sirovim» dimenzijama. Na rubovima se često pišu zabilješke ili se raspisuje rapidograf. Formati papira reda B upotrebljavaju se za knjige časopise i brošure, a formati reda C i D upotrebljavaju se za izradu papirne konfekcije (mape, omotnice, fascikli, kuverte i sl.).

3.11. SLAGANJE NACRTA

Savijanje crteža, kako bi se oni uvezali u projekte, precizno je određeno posebnim pravilima. Uredno složeni nacrti omogućuju omogućuju njihovo laše i jednostavnije čitanje. Svi formati nacrta veći od A4 savijaju se i dovode na format A4. Prilikom savijanja stranica na kojoj je sastavnica mora da bude sa gornje strane savijenog crteža. Na taj način može se jednostavnim listanjem presavijenih crteža znati koji se sadržaj nalazi na papiru bez rastvaranja crteža.


11

420

185

185

210

105105

297

255

25

SASTAVNICA

Slika 11. – Slaganje papira formata A3


12

700

185

185

210

420

25

5

25

185185

297

123

6060

SASTAVNICA

Slika 12. – Savijanje većeg formata papira

3.12. MJERILO TEHNIČKOG CRTEŽA U različitim vrstama projekata prikazuju se građevine ili predmeti različitih veličina. Budući da njihova stvarna veličina uglavnom prevelika za prikazivanje na ograničenom formatu papira, građevne ili predmeti crtaju se u određenim mjerilima. Smanjiti građevinu na crtežu u nekom mjerilu znači smanjiti sve njene dimenzije onoliko puta koliko navedeno mjerilo iznosi. O mjerilu ovisi duljina crta na crtežu, a ne veličina građevine ili predmeta u naravi. Mjerilo predočuje odnos veličina na crtežu prema istim tim veličinama u naravi. Bez obzira u kojem mjerilu se crtež crta u njega se uvijek unose stvarne veličine.


13

Mjerilo se na crtežu predočuje u obliku omjera dvaju brojeva (1:100 , 1:50). Prvi se

broj (djeljenik) odnosi na mjere na crtežu, a drugi (djelitelj) se odnosi na stvarne mjere u naravi. U mjerilu 1:100 znamo da su sve stvarne dimenzije građevine umanjene 100 puta. Mjerilo 1:100 znači da 1 centimetar na papiru znači 100 centimetara u naravi. Ako neka stvarna dimenzija građevine iznosi 12 metara na papiru ćemo je nacrtati kao dužinu duljine 12 cm jer je 12 m : 100 = 12 cm. Na kotnim crtama u nacrtima uvijek se upisuju stvarne mjere u centimetrima.

MJERILO = 1:2

MJERILO = 1:5

MJERILO = 1:10

MJERILO = 1:25

MJERILO = 1:1

MJERILO = 1:50

MJERILO = 1:100

Slika 13. - Mjerila


14

3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA – PROSTORNI PLANOVI

Primjenom različitih mjerila u zemljopisnim kartama moguće je prikazati različite zemljopisne cjeline (karte kontinenata, država, regija i sl.). U Republici Hrvatskoj dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora. Dokumenti prostornog uređenja su:

1. Strategija i Program prostornog uređenja Države

2. Prostorni planovi:

- Prostorni plan županije i Grada Zagreba MJ 1:100 000 (MJ 1:25 000) - Prostorni plan područja posebnih obilježja MJ 1:100 000 ili 1:25 000 (nacionalni parkovi, parkovi prirode) - Prostorni plan uređenja općine grada MJ 1:25 000 - Generalni urbanistički plan MJ 1:10 000 ili 1:5000 - Urbanistički plan uređenja MJ 1:5000 ili 1:2000 - Detaljni plan uređenja MJ 1:1000 ili 1:500

3.14. VRSTE PROJEKATA

3.14.1 Projekti niskogradnje

Proces projektiranja hijerahijski je uređen proces. Povećanjem projktne razine (od studije i idejnog projekta prema glavnom i izvedbenom projektu) smanjuje se širina pristupa, a povećava se detaljnost analiza. Odluke koje imaju najznačajnije ekonomske, prostorne, ekološke i dr. posljedice donose se u ranim projektnim fazama.

Zadatak projektnog tima i donosioca odluka je da svakoj projektnoj fazi pristupaju sa punom stručnom pažnjom i kompetencijom, poštujući metodološke korake istraživanja optimalnog rješenja po velikom i sve većem broju kriterija, od kojih su samo neki striktno tehnički. Vraćanje na raniju projektnu fazu zbog stručno neutemeljenih odluka vuče za sobom niz negativnih posljedica kao što su višestruko povećanje troškova projektiranja, produženje rokova izrade projekta i dr.

3.14.1.1 Izvangradske prometnice

Prikazan je pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja za infrastrukturne objekte

kao što su izvangradske ceste (slika 14). Mjerila koja su dana u algoritmu trebaju se shvatiti uvjetno. Mjerilo zavisi o veličini objekta i potrebne detaljnosti dokumentacije na određenoj projektnoj razini.


15

PROMETNO TEHNI KA STUDIJAČ

- - razvojni planovi,sintezne karte ograničenja...

strategije,

MJ= 1:25 000, 1:10 000

Zašto?

REZULTAT: OPTIMALAN KORIDOR

- analiza opravdanosti

IDEJNI PROJEKT

- projektiraju se i analiziraju varijantna rješenja

MJ= 1:5 000, 1: 2500, 1: 1000

REZULTAT :OPTIMALNA TRASA

LOKACIJSKA DOZVOLA

Gdje?

GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

- detaljna razrada elemenata trase- optimizacija građevinskih radova- organizacija građenja- izvedbeni projekt daje detalje važne za izvođenje objekta

MJ= 1:1000, 1: 500, 1:250, 1:100

REZULTAT:FINALNA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

GRAĐEVINSKADOZVOLA

IZVOĐENJE

Kako?

PROJEKT IZVEDENOG STANJA

- izmjene u odnosu na glavni i izvedbeni projekt ukoliko je do izmjenadošlo- osnovna dokumentacija u periodu eksploatacije i održavanja- polazna dokumentacija za planiranjerekonstrukcije

EKSPLOATACIJA

- u okviru planskih dokumenata analizira seoptimalan koridor

UPORABNA DOZVOLA

Projekt izvedenog stanja postojiProjekt izvedenog stanja nije potreban

Slika 14. - Pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja izvangraskih cesta

Prateća projketna dokumentacija po svojoj detaljnosti prati razinu osnovne projektne dokumentacije. Prateći projekti su:

o geološki projekt (vrste tla i debljina slojeva, hidrogeologija-režimi nadzemnih i podzemnih voda i dr.),


16

o projekt geodetskog obilježavanja (geodetske podloge za projektiranje, reperne točke, GIS i dr.),

o projekt kolničke konstrukcije (tip, debljina, slojevi kolničke konstrukcije, rezultirajući nagibi, odvodnja i dr.),

o projekti inženjerskih konstrukcija i objekata (propusti, mostovi, vijadukti, tuneli i dr.)

o projekt tehničkih mjera zaštite okoliša (od procjene i modeliranja utjecaja do zaštitnih konstrukcija),

o projekti pratećih objekata ( benzinske crpke, servisne stanice i dr.), o prometno-tehničke opreme (vertikalna i horizontalna prometna signalizacija,

rasvjeta i dr.) o u gradskim uvjetima projekti instalacija i komunalne infrastrukture i drugi

projekti. Algoritam je u osnovnim koracima analogno primjenjiv i na proces projektiranja

izvangradskih sustava željezničkog prometa.

3.14.1.2 Gradske prometnice

Zbog postojanja i detaljnosti planskih dokumenata u urbanim uvjetima projektiranje gradskih prometnica započinje na razini Idejnog projekta. U ostalim koracima osnovni principi razrade projektnih faza analogni su izvangraskim prometnicama i prikazanom algoritmu na slici 13.

3.14.2 Projekti hidrogradnje

3.14.2.1 Linijski objekti Za linijske objekte hidrogradnje (vodne građevine za melioraciju, vodoopskrbu i

odvodnju, plovni putevi i dr.) analogno je primjenjiv prikazan algoritam na slici 14.

3.14.2.2 Pojedinačni objekti

Za pojedinačne objekte hidrogradnje (regulacijske i zaštitne vodne građevine, brane, uređaji za pročišćavanje otpadnih i pitkih voda, vodocrpilišta, luke, pristaništa i dr.) vrijede principi opisani u Poglavlju 14.3 Projekti visokogradnje.

3.14.3 Projekti visokogradnje Proces definiranja neke građevine na papiru započinje arhitektovom zamisli od idejne skice pa sve do Detaljnog nacrta. Svaki stupanj razrade nacrta određen je pravilima koja razlikuju sljedeće vrste nacrta i projekata: 1. SITUACIJSKI NACRT MJ 1:500 ILI 1:1000

2. IDEJNI PROJEKT (Idejno rješenje i Idejni projekt) MJ 1:200 ILI 1:500

3. GLAVNI PROJEKT MJ 1:100 4. INSTALACIJSKI PROJEKT MJ 1:100 5. IZVEDBENI PROJEKT (palirski) MJ 1:50 6. PLANOVI OPLATE MJ 1:50 7. DETALJNI NACRTI MJ 1:25 1:20 1:10 1:5 1:2 1:1 8. KONSTRUKCIJSKI NACRTI MJERILO PREMA POTREBI


17

3.14.3.1. Situacijski nacrti crtaju se u mjerilu 1:500, a za veće građevine u 1:1000. Prikazuju položaj građevine na parceli i njenu okolicu sa svim pripadajućim podacima.

Slika 15. – Situacija

3.14.3.2. Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 ili 1:500, a za manje zgrade i u 1:100. Sadrže idejno rješenje postavljenog projektnog zadatka. Određuju funkciju, osnovnu nosivu konstrukciju i oblik građevine. Služe za ishođenje Lokacijske dozvole, odnosno dobivanje suglasnosti za izradu Glavnog projekta. Služe i za utvrđivanje približnog predračuna građevine.

Slika 16. – Idejni projekt 3.14.3.3. Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100, a iznimno za velike građevine u 1:200. Izrađuju se po usvojenom Idejnom projektu. Utvrđuju koncepciju, funkciju i konstrukciju zgrade te njezin oblik. Služe za opis radova, predračun troškova, statički proračun, kao


18

podloga za Izvedbeni projekt i razradu instalacija. Glavni projekt služi za ishođenje Građevinske dozvole.

Slika 17. – Glavni projekt

3.14.3.4. Instalacijski projekti crtaju se u mjerilu 1:100 i to za svaku vrstu instalacija u građevini posebno (vodovod, odvodnja, grijanje, plin, klimatizacija, električne, telefonske, protupožarne, sigurnosne, gromobranske, računalne instalacije, instalacije ozvučenja itd.). 3.14.3.5. Izvedbeni projekti (palirski) crtaju se u mjerilu 1:50, a izrađuju se temeljem Glavnog projekta. Služe za izvođenje građevinskih radova na gradilištu i njihovog usklađivanja sa završnim obrtničkim radovima.

Slika 18. – Izvedbeni projekt


19

3.14.3.6. Planovi oplate crtaju se u mjerilu 1:50, a definiraju sve potrebne detalje za izvedbu armirano-betonskih elemenata i njihovih oplata iznad određene etaže.

Slika 19. – Plan oplate

3.14.3.7. Detaljni nacrti crtaju kao daljnja razrada izvedbenih nacrta. Mjerilo je prilagođeno vrsti i veličini elemenata koje prikazuju.

Slika 20. – Detalj prozora 3.14.3.8. Konstrukcijski nacrti su radionički nacrti čeličnih i drvenih konstrukcija i planovi savijanja armature. Crtaju se u mjerilu prema potrebi, a služe za izvedbu konstrukcija i instalacija.


20

3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROČELJA

Različite vrste projekata građevina uvijek sadrže tlocrte (tlorise), presjeke i pročelja (poglede). Tlocrt (tloris) prikazuje projekciju presjeka horizontalne ravnine za pojedine katove građevine. Položaj zamišljene horizontalne linije presjeka postavlja se u pravilu na 1 metar visine od poda pojedine etaže. Svi presječeni konstruktivni dijelovi crtaju se punim debelim crtama, a svi nepresječeni vidljivi dijelovi, tankim punim crtama

Slika 21. – Tlocrt I kata

Presjek prikazuje projekciju presjeka vertikalne ravnine kroz karakteristična mjesta građevine, a obvezno kroz stubište i ulaz u zgradu. Broj presjeka ovisi o vrsti građevine, a crta ih se onoliki broj koliko ih je potrebno za jasno čitanje projekta. Mjesto presjeka označuje se u tlocrtu debelom crtom crta-točka. Ako je presjek postavljen u pravcu označuje se samo početak i kraj ravnine presjeka, a ako je linija presjeka lomljena onda se u tlocrtu označuje i mjesto loma. Presjeci se crtaju, kao i tlocrti, da se svi presječeni konstruktivni dijelovi crtaju punim debelim crtama, Svi nepresječeni vidljivi dijelovi crtaju se tankim punim crtama, a zaklonjeni i nevidljivi dijelovi, potrebni za točno čitanje nacrta, crtaju se tankim crtkanim crtama.

SUSJ

ED

0,0- 48-16,7

-267

300

935

600

Slika 22. – Presjek kroz kuću vertikalnom ravninim


21

Pročelja (pogledi) prikazuju vertikalnu ravninu projekcije koja leži paralelno sa jednom stranicom tlocrta građevine. Crtaju se uvijek 4 pročelja koja se u pravilu poklapaju s 4 strane svijeta (sjever, jug, zapad i istok).

Slika 23. – Pročelje

3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA

Preglednost i jasnoća tehničkog crteža postiže se različitim vrstama i debljinama (širinama) crta. Odabir debljina pojedinih crta ovisi o veličini formata papira i o mjerilu crteža. U sljedećoj tablici navedene su debljine (širine) crta u različitim mjerilima tehničkog crteža.

Mjerilo Vrste crta Primjena 1:1 1:10 1:50 1:100 1:200

široka puna

konture presječenih dijelova zgrade i terena 1,4 1,0 0,7 0,5 0,35

srednje široka puna

vidljivi bridovi zgrade, konture manjih ili uskih presječenih dijelova zgrade, pogledi

0,7 0,5 0,35 0,25 0,18

uska puna

rasteri, kotne crte, šrafiranja, sanitarna oprema i namještaj, hodne linije na stubištima

0,5 0,35 0,25 0,18 0,18

srednje široka isprekidana

nevidljivi bridovi zgrade, otvori u stropu, središnjice krovnih roženica i drvenih greda

0,7 0,5 0,35 0,25 0,18

uska isprekidana

sporedni nevidljivi bridovi, prekidi i prikazivanja 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18

široka točka-crta

obilježavanje ravnina presjeka, regulacijska i građevinska linija 1,4 1,0 0,7 0,5 0,35

uska točka-crta

središnjice, simetrale 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18


22

Mjerilo Vrste crta Primjena 1:1 1:10 1:50 1:100 1:200slobodnom

rukom

oznaka drva u presjeku, slojnice terena, kamen 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18

točkasta

dijelovi zgrade koji se ruše, sporedne crte 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18

Tablica 2. – Debljina crta u nacrtima

3.17. KOTIRANJE NACRTA Kotiranje nacrta neophodan je dio svakog tehničkog crteža, a predstavlja unošenje stvarnih mjera u nacrte. Sve mjere koje se unose u građevinskim nacrtima daju se u centimetrima. Površine prostorija u tlocrtima daju se u m2. Kotne crte moraju biti paralelne, a pomoćne kotne crte okomito na dio koji se kotira. Kotne crte i pomoćne kotne crte su tanke pune neprekinute crte.

Kotni brojevi upisuju se u sredini iznad kotne crte. Ograničenja kotnih crta, odnosno presjek kotne crte sa pomoćnom kotnom crtom može

se crtati na sljedeća tri načina:

Slika 24. – Glavne i pomoćne kotne crte

Kotne crte u pravilu se postavljaju sa svih strana tlocrta. Kod višestrukog kotiranja uz nacrt bližim se kotnim crtama kotiraju manji dijelovi, a krajnjim kotnim crtama cjelokupna veličina objekta. Međusobna udaljenost kotnih crta i njihova udaljenost od crteža ovise o mjerilu crteža i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da povežu što više elemenata i da idu kroz cijelu građevinu.


23

30 30 30

3013

0

90450

630

3030

130

350

Slika 25. – Način kotiranja tlocrta Visinske kote u tlocrtu označuju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta,

proziran lijevo iznad crte, a crni desno ispod crte. Iznad crte upisuje se kota gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje površine nosive stropne konstrukcije. Sve visinske kote u tlocrtu i presjeku daju se u odnosu na visinsku kotu +/- 0,0 koja je visina gotovog poda stubišnog prostora prizemlja u svakoj zgradi.

Visinske kote u presjeku označuju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta lijevo ispod crte. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje površine nosive stropne konstrukcije.

Visinske kote podgleda i donjih dijelova konstrukcije u presjeku označuju se horizontalnom crtom i crnim pravokutnim trokutom, kojem vrh dodiruje ravninu podgleda.

300300

292

292

276

TLOCRT PRESJEK

Slika 26. – Visinske kote u tlocrtu i presjeku

3.18. KVALITETA TEHNIČKOG CRTEŽA Kvaliteta tehničkog crteža najviše se primjećuje u spojevima i križanjima pojedinih

crta. Spajanju zakrivljenih i ravnih crta treba posvetiti posebnu pozornost. Spoj trba izvesti tako da se ne primijeti širina osnovne crte. Na sljedećem crtežu (slika 27.) vidi se ispravan i neispravan način crtanja na istim primjerima.


24

Slika 27. – Kvaliteta tehničkog crteža

3.19. PROSTORNI PRIKAZI Prikazi građevina u ortogonalnim projekcijama (tlocrtima, presjecima i pogledima)

često ne omogućuju dovoljno jasno objašnjenje građevine, pogotovo za one koji ne znaju čitati tehničke crteže. Zbog toga se preporuča izrada i prostornih prikaza građevina koji su gotovo neophodni u Idejnim projektima. Aksonometrija, izometrija, perspektivni prikaz kao i maketa bitno će olakšati vizualizaciju trodimenzionalnog objekta odnosno buduće građevine. Iz prostornog prikaza vidljive su sve tri glavne dimenzije građevine predočene na dvodimenzionalnoj ravnini plohe papira.

Aksonometrija je prostorni prikaz koji je vrlo pogodan za prostorno predstavljanje

neke građevine. Za razliku od perspektivnih prikaza aksonometrija omogućuje mjerenje, kotiranje veličine građevine. Karakteristika aksonometrije je da se najčešće ravnina tlocrta crta u pravoj veličini sa okomitim kutovima između dužine i širine objekta, a da se visina dodaje pod određenim kutom (najčešće 450).

Kod aksonomerijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju takvima i na crtežu.


25

Slika 28. – Aksonometrija složenog geometrijskog tijela Izometrija je način prostornog prikaza u kojem kutovi između duljine, širine i visine

objekta iznose 1200. Kod izometrijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju takvima i na crtežu.

Slika 29. – Izometrija složenog geometrijskog tijela

Perspektivni prikazi daju najvjerniju, gotovo fotografsku, sliku nekog objekta ili predmeta. Kod perspektivnih se crteža paralene crte, koje se udaljavaju od promatračeva oka, crtaju tako da se sastaju ili spajaju u točki nedogleda na liniji horizonta.

Slika 30. – Perspektiva složenog geometrijskog tijela


26

Slika 31. – Aksonometrija Slika 32. – Perspektiva

Slika 33. - Izometrija


27

3.20. GRAFIČKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA


28


29

3.21. GRAFIČKE OZNAKE NAMJEŠTAJA I OPREME


30


31


32


33

3.22. GRAFIČKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU


34

4. ZADATCI ZA VJEŽBE IZ AUTOCAD-a

Vježbe 1 1. Pokrenuti program AutoCAD. (Ako se prilikom pokretanja programa nije pojavio prozor

za dijalog Startup uključiti njegovo prikazivanje i izaći iz programa pa ponovo pokrenuti program).

2. Pritisnuti dugme Open a Drawing i pogledati da li ima imena datoteka u okviru. 3. Pritisnuti dugme Start from Scrtach. Uključiti kao podrazumjevane jedinice mjera stope i

inče i pogledati objašnjenje u okviru Tip. Isto uraditi i za metarske jedinice. 4. Pritisnuti dugme Use a Template. U popisu predložaka naći Acad.dwt i Acadiso.dwt.

Označiti prvo jedan i pogledati opis predloška, a zatim i drugi. Uočiti u čemu je razlika između ova dva predloška.

5. Pritisnuti dugme Use a Wizard. Odabrati prvo Quick Setup, a zatim Advanced Setup i u opisu uočiti koja je razlika između njih. Odabrati Advanced Setup i pritisnuti dugme OK.

6. U prvom koraku (Units) odabrati kružni prekidač Decimal i na slici uočiti kotu i prikaz broja. Iz padajuće liste Precision odabrati prikaz broja sa dva decimalna mjesta i pogledati sliku. Odabrati kružni prekidač Scientific i pogledati način prikaza broja u koti. Iz padajuće liste Precision odabrati prikaz broja sa četiri decimalna mjesta i pogledati sliku. Odabrati redom kao jedinice mjere Engineering, Architectural i Fractional i pogledati prikaz broja u koti i brojeva u polju Precision i njegovoj padajućoj listi. Postaviti kao jedinice mjere Decimal sa četiri decimalna mjesta i pritisnuti dugme Next.

7. U drugom koraku Angle za svaki od pet kružnih prekidača kojima se bira jedinica mjere kuta, izabrati jedinicu mjere, uočiti prikaz na slici i otvoriti listu u polju Precision i pogledati način prikaza broja sa različitim preciznostima. Postaviti kao jedinice mjere Decimal Degrees sa četiri decimalna mjesta i pritisnuti dugme Next.

8. U trećem koraku Angle Measure postaviti smjer pravca od koga se mjeri kut redom, u pravcu istoka (East), sjevera (North), zapada (West) i juga (South), i uočiti nulti položaj kuta u prikazu na slici. Postaviti nulti položaj kuta u smjeru zapada (West) i pritisnuti dugme Next.

9. U četvrtom koraku Angle Direction prvo uočiti da se dugmetom Back uvek vraća na prethodni korak tako što će se prvo pritisnuti to dugme, a zatim ponovo dugme Next da bi se vratilo na korak Angle Direction. Postaviti prvo kao smjer mjerenja kuta smjer kazaljke na satu (Clockwise) i pogledati prikaz na slici. Zatim postaviti kao smjer mjerenja kuta smjer suprotan smjeru kazaljke na satu (Counter-Clockwise) i pogledati prikaz na slici. Pritisnuti dugme Next.

10. U petom koraku Area postavlja se veličina crteža u prirodnim jedinicama. Pogledati tekst i objašnjenje uz sliku. Ako nisu već postavljene, postaviti kao dimenzije crteža po širini (Width) 420 i po dužini – visini (Length) 297. Pritiskom na dugme Finisch završiti rad sa „čarobnjakom“.

11. Proučiti izgled prozora AutoCAD-a. Pronaći standarnu alatnu traku, traku osobina objekata, traku sa alatima za crtanje i modifikaciju. Pogledati sadržaj svih menija. U standardnoj alatnoj traci naći alate zajedničke za Windows programe (New, Open, Save, Plot, Plot Preview, Cut, Copy, Paste, Undo, Redo). Uočiti alate u alatnoj traci za crtanje i meniju Draw i alatnoj traci za modifikaciju i meniju Modify. Uočiti sliku koordinatnog početka i oblik pokazivača. Pomaknuti pokazivač i pratiti promjenu koordinata u statusnoj traci. Isključiti i uključiti prikaz promjene koordinata u statusnoj traci. Pronaći u statusnoj traci dugmad za promjenu režima rada u AutoCAD-u. Pronaći komandni prozor i komandnu liniju. Pomaknuti pokazivač van površine za crtanje i vidjeti njegov izgled.


35

12. Pritiskom na tipku F2 prijeći iz grafičkog u tekstualni prozor i obrnuto. Prikazati

tekstualni prozor zadavanjem komande iz menija. Prijeći u grafički prozor klikom izvan tekstualnog prozora i uočiti što se dogodilo. Prijeći u tekstualni prozor i zatvoriti ga klikom na dugme za zatvaranje. Uočiti razliku između različitih načina prijelaza iz jednog prozora u drugi.

13. Izvući liniju sa alatima za crtanje u radnu površinu i uočiti promjenu. Postaviti traku sa alatima za modifikaciju u gornji dio prozora ispod trake osobina. Postaviti na ekran traku sa alatima Object Snap i postaviti je sa desne strane prozora. Postaviti traku sa alatkama za modifikaciju sa lijeve strane prozora pored trake sa alatkama za crtanje. Uključiti prekidač za prikazivanje povećanih dugmadi sa alatima (Large buttons) i uočiti promjenu. Isključiti ovaj prekidač.

14. Postaviti vrijeme automatskog snimanja na 10 minuta. Postaviti način snimanja kao crtež AutoCAD-a 2004 (dwg). Isključiti pravljenje backup kopija pri snimanju.

15. Pronaći gdje se postavljaju skrol trake na grafički ekran i ako nisu postavljene postaviti ih. Povećati veličinu pokazivača na ekranu na 10% i vidjeti što se dogodilo. Vratiti veličinu pokazivača na 5%.

16. Povećati broj redova komandnog prozora na 5. Pogledati što se dogodilo, a zatim ga vratiti na 3 (dvije prethodne komande i komandna linija).

17. Podesiti grafički ekran tako da: pozadina prostora za crtanje bude žuta, pokazivač na ekranu plav, pozadina komandnog prozora cijan, tekst u komandnom prozoru crven, a font u komandnom prozoru bude Courier, bold večičine 12pt. Izaći iz prozora za dijalog i pogledati ekran. Vratiti sve na standardne postavke. Pogledati ekran. Postaviti pozadinu površine za crtanje da bude bijela.

18. Isključiti prikaz koordinatnog početka na ekranu. Ponovo ga uključiti. 19. Koristeći trake za pomicanje dovesti oznaku koordinatnog sustava na sredinu ekrana.

Postaviti oznaku tako da ne pokazuje ishodište koordinatnog sustava, nego da bude u donjem desnom kutu. Uključiti ponovo da oznaka pokazuje ishodište koordinatnog sustava.

20. Kreirati novi korisnički profil sa slijedećim postavkama: pozadina za crtanje bijela, komandni prozor sa tri linije, veličina pokazivača 5%, automatsko čuvanje na 10 minuta. Ime profila odrediti proizvoljno. Sve postavke navesti u opisu profila.

21. Podesiti da desni taster miša prilikom brzog klika ima isti efekt kao pritisak na tipku Enter na tipkovnici, a da se dužim pritiskom otvara pomoćni meni.


36

Vježbe 2 Zadatak 1: 1. Pokrenuti AutoCAD. Ako se pojavio Startup dijalog odabrati početak od praznog crteža.

Otvoriti prozor za postavljanje jedinica mjere. U desnom dijelu prozora (okvir Length) pogledati padajuću listu okvira Type i odabrati u njoj način prikaza Scientific. U polju Precision odabrati prikazivanje sa dvije decimale. U polju Drag and drop scale odabrati milimetre. U polju Angle odabrati prikaz u radijanima sa četiri decimale. Smjer računa-nja kuta neka bude suprotan od smjera kazaljke na satu. Bazni kut podesiti u smjeru istoka.

2. Postaviti granice crteža za veličinu papira A4 sa faktorom razmjere 50. 3. Postaviti gustoću mreže na 15 jedinica po obje ose. Uključiti pokazivanje mreže. 4. Provjeriti da li je uključeno kretanje pokazivača u koracima. Ako jeste isključiti ga i

pratiti promjenu koordinata u statusnoj liniji pri pomicanju pokazivača. Postaviti kretanje pokazivača u koracima od 30 jedinica po X osi i 15 po Y osi. Uključiti kretanje pokazivača u pravokutnim koracima i postaviti pokazivač na točku 30,30. Pomicati pokazivač prvo vodoravno, zatim vertikalno pa koso i pratiti način promjene koordinata u statusnoj liniji.

5. Postaviti kretanje pokazivača u polarnim koracima sa udaljenošću 30. Inkrement kuta postaviti na 30. Postaviti dodatne kutove od 45 i 79 stepeni. Otkucati u komandoj liniji naredbu line i pritisnuti tipku Enter. Unijeti proizvoljno prvu točku crte u blizini koordinatnog početka. Postaviti pokazivač da druga točka bude paralelna sa X osom i zadržati ga da se pojavi polarni vektor. Kada se pojavi polarni vektor lagano pomicati pokazivač nagore i pratiti koji će se kutovi pokazati. Za jednu vrijednost kuta pomicati pokazivač duž polarnog vektora i pratiti koje će se udaljenosti pojaviti. Pritisnuti tipku Escape na tipkovnici da bi se prekinulo izvršenje komande.

6. Formirati slijedeće slojeve: – za crtanje tlocrta, naziv tlocrt, boja linije – bijela, tip linije – neprekidna, debljina

linije – standardna, – za zidove, naziv zidovi, boja linije – bijela, tip linije – neprekidna, debljina linije

– standardna, – za prozore i vrata, naziv prozori i vrata, boja linije – crvena, tip linije –

neprekidna, debljina linije – 0.15mm, – za pomoćne linije, naziv pomocne, boja linije – bijela, tip linije – isprekidana,

debljina linije – 0.15mm, – za šrafuru, naziv srafura, boja linije – plava, tip linije – neprekidna, debljina

linije – 0.15mm, – za tekst, naziv tekst, boja linije – bijela, tip linije – neprekidna, debljina linije –

0.15mm, – za kote, naziv kote, boja linije – bijela, tip linije – neprekidna, debljina linije –

0.15mm. 7. U traci osobina, pogledati raspoložive slojeve. Slojeve za tekst i kote zaključati i

isključiti. Pogledati raspoložive boje, tipove i debljine crta. 8. Postaviti standardnu debljinu linije na 0.3mm i prikazivanje debljine crta crteža na

ekranu. Posmatrati promenu debljine linije u prozoru za dijalog pomicanjem klizača za podešavanje skale.

9. Postaviti sloj za crtanje tlocrta kao tekući. 10. Isključiti štampanje za sloj za šrafuru. Obrisati sloj za pomoćne linije.


37

Zadatak 2: Nacrtati konturu prikazanu na slici 2.1 naredbom LINE. Priprema:

o zadati jedinice za dužinu Decimal (preciznost-4 decimale); o postaviti upisivanje kuta u stupnjevima, minutama i sekundama (preciznost-dva

mjesta); o zadati inkrement kuta 30° i dodati još 45°; o zadati korak pokazivača 10 i gustoću mreže na ekranu 10.

Komandom LINE nacrtati konturu:

o prvu točku zadati mišem sa koordinatama 30,30; o drugu točku zadati sa tastature apsolitnih koordinata 30, 104.89; o treća točka je ortogonalna na drugu na udaljenosti 90; o četvrta točka je u relativnim polarnim koordinatama udaljenosti 60 i kuta 45°; o peta točka je u apsolutnim polarnim koordinatama udaljenosti 250 i kuta

20°30'30''; o šesta točka je relativno udaljena od pete 20,-50; o zatvoriti kontoru.

Slika 2.1

Zadatak za vježbu 2

Crtež sačuvati pod nazivom zadatak601.


38

Vježbe 3 Za sve zadatke postaviti snap i grid na 10 jedinica po X i Y osi i granice crteža na 420x297. Podesiti standardnu debljinu linije za sloj 0 na 0.25 mm i prikazivanje debljine linija na ekranu.

1. Zadatak Korištenjem komande line nacrtati pravokutnik 60x40 sa donjim lijevim kutom u točki 10,10. Koristiti pokazivanje na ekranu (u modu snap), mod ortho i opciju c. Prilikom crtanja druge linije napraviti grešku pa crtanje te linije poništiti sa undo. Pored pravokutnika nacrtati konturu prikazanu na slici 3.1 – lijevo (bez kotiranja) sa početkom u točki 100,10. Pored ove konture nacrtati konturu prikazanu na slici 3.1 – desno. (Uputstvo: početna točka konture je 230,100. Uključiti u kartici Snap and Grid prekidač Polar Snap, a Polar distance postaviti na 30. U kartici Polar Tracking postaviti inkrement na 30 i dodatne kutove na 45 i 135. Uključiti opcije SNAP i POLAR). Crtež sačuvati pod nazivom zadatak602.

Slika 3.1. Zadatak za vježbu 3

2. Zadatak Nacrtati konturu prikazanu na slici 3.2 (bez kotiranja). Crtež sačuvati pod nazivom zadatak603.


3. Zadatak Nacrtati pravokutnik 60x40 sa donjim lijevim kutom u točki 10,10 i debljinom linije 0.30mm. Pored njega nacrtati pravokutnik 60x40 sa donjim lijevim kutom u točki 100,10 i zasječenim kutovima, sa prvom udaljenosti zasjecanja 20 i drugom 30. Uočiti zasjecanja na nacrtanom pravokutniku. Nacrtati pravokutnik 60x40 sa zaobljenim kutovima sa polumjerom 5.5. Uočiti prompt dobijen na zadavanje komande. Crtež sačuvati pod nazivom zadatak604.


39

4. Zadatak Nacrtati kružnicu sa centrom 50,50 i polumjerom 30. Nacrtati pravokutnik 80x50 sa donjim lijevim kutom u točki 90,40. Iz kutova desnog ruba pravokutnika nacrtati kružnice sa polumjerom jednakim sredini stranice, a zatim nacrtati kružnicu koja prolazi kroz presjeke kružnica i gornje i donje stranice pravokutnika i dodiruje sredinu desne stranice – 3P (slika 3.3 – lijevo). Zatim nacrtati pravokutnik 80x50 sa donjim lijevim kutom u točki 240,40. Nacrtati kružnicu koja prolazi kroz krajnje točke lijeve stranice pravokutnika, a središte joj je na ovoj stranici (2P). Nacrtati kružnicu kojoj su tangente gornja, donja i desna stranica pravokutnika (Draw/Circle/Tan, Tan, Tan) – slika 3.3. u sredini. Nacrtati prvo liniju koja prolazi kroz točke 330,110 i 360,10, a zatim liniju kroz točke 340,20 i 400,120. Nacrtati kružnicu kojoj su ove dvije linije tangente, a polumjer 25 – TTR (slika 3.3 – desno). Crtež sačuvati pod nazivom zadatak605.


5. Zadatak Nacrtati crtež sa slike 3.4. –lijevo, komandama centar, radijus i centar, dijametar. Polumjer kružnice je 36.0555, točka središta kružnice je proizvoljna. Nacrtati kružnicu zadavanjem dvije točke i zadavanjem tri točke. Nacrtati pravokutnik i liniju kao na slici 3.4-desno. Nacrtati kružnicu koja je zadana sa dvije tangente (stranica pravokutnika i nacrtana linija). Crtež sačuvati pod nazivom zadatak606.


6. Zadatak Nacrtati kružnicu polumjera 80 sa središtem u 100,100. U nacrtanu kružnicu upisati pravilan peterokut, a opisati pravilan šesterokut (slika 3.5 – lijevo). Zatim u peterokut upisati novu kružnicu. Nacrtati pravokutnik 90x70 sa donjim lijevim kutom u točki 210,50. Uz desnu stranicu nacratnog pravokutnika nacrtati pravilan peterokut čija se stranica poklapa sa stranicom pravokutnika (slika 3.5 – desno). Crtež sačuvati pod nazivom zadatak607.



40

7. Zadatak Postaviti za stil točke kružnicu sa križićem (drugi red sredina). Označiti točku 100,100. Nacrtati pravilan peterokut sa centrom u 100,100 i polumjerom 80. Iznad lijeve gornje strane peterokuta nacrtati kružni luk sa centrom u centru peterokuta. Iznad gornje desne strane nacrtati kružni luk kod koga je pravac tangente u početnoj točki jednak pravcu dužine lijeve gornje strane (Start, End, Direction). Nacrtati slike vrata prema slici 3.6. Debljina zida (udaljenost između linija) je 10, a dužina vrata 60. Crtež sačuvati pod nazivom zadatak608.


8. Zadatak Nacrtati elipsu koja ima jednu točku glavne osi 40,60, drugu 100,60 i jednu krajnju točku druge osi 90. Nacrtati elipsu koja ima centar 230,60, glavnu poluos 60 i sporednu 30. Nacrtati pravokutnik sa početnim kutom u točki 310,90 i krajnjim u 420,30 i u njega upisati elipsu. Nacrtati elipsu sa početnom točkom glavne osi u točki 40,150, dužinom glavne osi 90 i rotacijom oko glavne osi 45 stupnjeva. Nacrtati elipsu sa početnom točkom glavne osi u točki 160,150, dužinom glavne osi 90 i rotacijom oko glavne osi 30 stupnjeva. Nacrtati elipsu sa početnom točkom glavne osi u točki 280,150, dužinom glavne osi 90 i rotacijom oko glavne osi 60 stupnjeva. Uporediti tri elipse nacrtane rotacijom i razmisliti zašto tako izgledaju. Crtež sačuvati pod nazivom zadatak609.

9. Zadatak Nacrtati dio luka elipse, ako je početni kut 0 i završni 90. Nacrtati dio luka, ako je početni kut 0 i unutrašnji kut 90. Uočiti što je nacrtano. Nacrtati dio luka elipse, ako je početni kut 180 i završni 270. Nacrtati dio luka, ako je početni kut 180 i unutrašnji kut 90. Uočiti što je nacrtano. Crtež sačuvati pod nazivom zadatak610.

10. Zadatak Označiti točku 80,80. Nacrtati prsten sa središtem u točki 80,80, unutrašnjim promjerom 60 i vanjskim 80. Isključiti popunu, vidjeti što se dogodilo i ponovo je uključiti. Nacrtati simbol olimpijskih igara – pet olimpijskih krugova. Nacrtati simbol automobila marke Audi. Označiti središta svih prstenova. Zamjeniti simbol oznake točke drugim i vidjeti šta se dogodilo. Nacrtati prsten sa unutrašnjim promjerom nula i vidjeti što se dogodilo. Crtež sačuvati pod nazivom zadatak611.


41

Vježbe 4

1. Zadatak

Postaviti granice crteža na 350x200 jedinica. Označiti točke A(100,80) i E(10,130) simbo-lom relativne veličine 5%. Nacrtati pravokutnik 110x50 jedinica. Nacrtati istostraničan trokut s vrhom u točki E, čija je donja stranica paralelna X osi i dužine 50 jedinica. Crtež (slika 4.1.-lijevo) sačuvati pod nazivom zadatak 1201.

2. Zadatak Otvoriti zadatak1201. Trokut pomaknuti tako da točka E trokuta dođe u točku C pravokutnika. Rotirati trokut oko točke C dok mu se stranica ne poklopi sa stranicom pravokutnika BC. Povući liniju iz točke E do polovine stranice AD i zatim u nastavku do točke na udaljenosti 190 jedinica od polovine stranice AD. Rotirati cijeli nacrtani objekt (pravokutnik i trokut) oko točke na polovini stranice AD tako da vrh trokuta bude na nacrtanoj crti (slika 4.1.-desno). Crtež (slika 4.1.-desno) sačuvati pod nazivom zadatak1202.

Slika 4.1.

3. Zadatak Otvoriti zadatak1201. Trokut premjestiti tako da točka E trokuta dođe u točku D pravo-kutnika. Skalirati trokut tako da mu se donja stranica izjednači sa stranicom CD pravokutnika. Povući liniju iz gornjeg vrha trokuta do polovine stranice CD. Trokut smanjiti povlačenjem gornjeg vrha do polovine ove linije. Crtež sačuvati pod nazivom zadatak1203.

4. Zadatak Nacrtati kružnicu, pravokutnik i nekoliko linija kao na slici 4.2. Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1204.

Slika 4.2.

Zadati naredbu za produženje linija. Kao granične objekte izabrati kružnicu i pravokutnik. Kao objekte koji se produžuju birati jednu po jednu liniju. Kod linija usmjerenih i prema kružnici i prema pravokutniku označiti prvo kraj bliži kružnici pa zatim kraj bliži pravokutniku i pratiti što se dogodilo.

5. Zadatak Nacrtati crtež kao na slici 4.3. lijevo. Koristeći naredbu za isjecanje, napraviti crtež kao na slici 4.3. desno. Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1205.

Slika 4.3.


42

6. Zadatak Nacrtati točku (30,100). Iz ove točke povući crtu paralelnu X osi dužine 60 jedinica, a u nastavku crtu okomitu na nju dužine 60 jedinica. Koristeći naredbu za kopiranje u određenom rasporedu (array) rasporediti nacrtane linije u dva reda i tri kolone s udaljenosti elemenata 80 jedinica vodoravno i okomito (kao na slici 4.4 lijevo). Primjenom naredbe chamfer napraviti zasječene kutove, tako da je prva udaljenost zasjecanja 30, a druga 20 s opcijom odsjecanja. U prvom redu na drugom objektu označiti prvo vodoravnu pa okomitu crtu. Na trećem objektu označiti prvo okomitu pa vodoravnu crtu, na četvrtom objektu primijeniti opciju bez odsjecanja. Naredbom fillet na drugom objektu u donjem redu uzeti polumjer 10 s odsjecanjem, na trećem polumjer 20 s oosjecanjem i na četvrtom polumjer 25 bez odsjecanja. Uočiti da su pri ponovljenim zadavanjima naredbe chamfer i trim ponuđene one vrijednosti udaljenosti, odnosno polumjera koje su bile zadane u prethodnom izvršenju naredbe. Rezultati primjene ovih naredbi su prikazani na slici 4.4 desno. Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1206.

Slika 4.4.

7. Zadatak Nacrtati pravokutnik 80x60 jedinica i pored njega dvije kružnice promjera 60 jedinica. Na pravokutniku napraviti s gornje strane prekid od polovice stranice do desnog vrha. Na jednoj kružnici napraviti prekid tako da se isječe desna gornja četvrtina kružnice, a na drugoj prekid da ostane desna gornja četvrtina kružnice (slika 4.5).

Slika 4.5.

8. Zadatak Iz točke (20,20) nacrtati pravac y = x. Nacrtati pravokutnik 80x60 jedinica s donjim lijevim vrhom u točki (10,120), u njemu kružnicu, a u kružnici upisani trokut. Preslikati grupu nacrtanih objekata (kvadrat s kružnicom i trokutom) oko nacrtanog pravca s opcijom zadržavanja izvornog objekta (slika 4.6).Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1301.

Slika 4.6.


43

9. Zadatak Nacrtati pravokutnik 80x60 jedinica s donjim lijevim vrhom u točki (10, 120). S gornje stranice pravokutnika izrezati dio dužine 20 udaljen 10 jedinica od desnog gornjeg vrha. Napraviti sličan paralelni objekt na udaljenosti 10 jedinica od izvornog. Nacrtati kružnicu s centrom u točki (170,50) i polumjerom 20. Nacrtati još dvije koncentrične kružnice čiji je polumjer za po 10 jedinica veći od prethodne. Nacrtati istostraničan trokut s vrhovima u točkama (260,30) i (310,30). Nacrtati oko ovog trokuta još dva trokuta od kojih je svaki na udaljenosti 10 izvan prethodnog.

Slika 4.7.

10. Zadatak Nacrtati pravokutnik dimenzija 20x40 jedinica s desnim donjim vrhom u točki (10,140). Pored pravokutnika nacrtati dvije kružnice polumjera 5 s centrima u (40,150) i (40,170). Kopirati nacrtane objekte tako da desni donji kut pravokutnika dođe u točku (10,20) i smanjiti ih na polovicu prvobitne veličine. Rasporediti nacrtane objekte u 4 reda i 6 stupaca tako da po dva reda budu bez razmaka između redova, a između dvostrukih redova razmak 10 jedinica. Udaljenost između stupaca je 30 jedinica. Vidjeti sliku 4.8. Kopirati nacrtane objekte iz točke (10,140) tako da desni donji kut pravokutnika dođe u točku (10,20) i smanjiti ih na polovicu prvobitne veličine. Rasporediti ovaj objekt u kružni raspored tako da ukupno bude 5 objekata koji obuhvaćaju kut od 25° s centrom u točki (10,20). Kopirati ovakav raspored još tri puta tako da razmak kopiranja bude horizontalno 30 jedinica. Rezultat je prikazan na slici 4.8. Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1303.

Slika 4.8.


44

Vježbe 5 1. Zadatak

Kreirati slojeve: – Graficki objekti: boja crte bijela, stil neprekidna, debljina default. – Tekst: boja crte bijela, stil neprekidna, debljina 0.09mm.

Definirati tekst stilove: – Tekst 1: font Times New Roman, stil fonta regular, visina 10, zakošenost 20. – Tekst 2: font Ariel, stil fonta regular, visina 10.

Nacrtati istostraničan trokut čiji je donji rub paralelan X osi, dužine 100, s vrhom u (40,40). Pored njega nacrtati pravokutnik s lijevim donjim vrhom u (40,200) i desnim gornjim u (360,130)

Tekstom 2 označiti: Vrhove trokuta označiti s A, B i C, počevši od donjeg lijevog u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu. Odgovarajuće kutove označiti s α, β i γ. Vrhove pravokutnika označiti slovima E, F, G i H, počevši od donjeg lijevog u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu.

Tekstom 1 ispisati: Iznad gornjeg vrha trokuta dinamičkim tekstom (singleline) pod kutom od 30° tekst: „Ovo je vrh trokuta“. Unutar pravokutnika ispisati multiline tekstom: “Ovo je pravokutnik u koji se upisuje primjer multilinijskog teksta“.

U ispisanom tekstu iznad trokuta dodati riječ „gornji“. U tekstu ispisanom u pravokutniku zamijeniti riječ „multilinijskog“ s više „višelinijskog“.

Isključiti vidljivost sloja s tekstom.

2. Zadatak

Nastaviti rad na Zadatku 1. kreiranjem sloja šrafura: boja linije bijela, stil neprekidna, debljina 0.05mm.

Docrtati unutar trokuta upisanu kružnicu, a unutar kružnice upisati trokut (kao na slici). Unutar pravokutnika upisati dvije kružnice kao na slici.

Šrafirati kružnice u pravokutniku kao na slici: šrafura ANSI31, lijeva kut 0, desna kut 90, skala 1.5. Površinu pravokutnika van kružnica šrafirati uzorkom ANGLE, kut 0, skala 1.

Upisani trokut obojiti u crveno, dio kruga nepokriven trokutom u žuto, a dio vanjskog trokuta nepokriven kružnicom u zeleno.

Isključivanjem slojeva provjeriti raspored grafičkih elemenata na slojevima. Zadatak snimiti pod imenom primjer teksta i srafure.

Slika 5.1 - uz zadatak 2.


45

3. Zadatak Postaviti granice crteža 500x300. Kreirati slojeve:

– Graficki objekti: boja linije bijela, stil neprekidna, debljina default. – Kote: boja linije crvena, stil neprekidna, debljina 0.05mm.

Nacrtati grafičke objekte prema slici.

Slika 5.2- uz zadatak 3

Definirati stil teksta kotni tekst: font Ariel, stil fonta regular, visina 5.

Definirati kotne stilove:

– Moj stil kotiranja temeljen na ISO-25 sa sljedećim izmjenama: • kotne i pomoćne linije: boja i debljina prema sloju, razmak baznih linija

(Baseline spacing) 15, produženje pomoćnih linija preko kotne 2, udaljenost pomoćnih linija od objekta 1, završetci kotnih linija – strijelice, veličina završetaka 5, oznaka centra za krugove Mark veličine 3;

• Tekst: stil kotni tekst, boja prema sloju, bez ispune, visina 5, iznad kotne linije, centriran, udaljen od kotne linije za 1, poravnan s kotnom linijom;

• primarne jedinice: decimalne, dva decimalna mjesta, faktor skaliranja 1.

– Za linearna kotiranja temeljen na mom stilu kotiranja sa sljedećim izmjenama: • kotne i pomoćne linije: završetci kotnih linija – kose crte, veličina završetaka

3; • primarne jedinice: sufiks – mm.

Kotirati elemente crteža prema slici koristeći novoformirani stil kotiranja. Isključivanjem slojeva provjeriti raspored grafičkih elemenata na slojevima. Zadatak snimiti pod imenom primjer kotiranja.


46

Vježbe 6

1. Za osnovnu jedinicu za crtanje uzeti 1m. Granice crteža odrediti prema zadanoj skici. 2. Kreirati slojeve:

• zid – boja sloja: plava • prozor - boja sloja: crvena • vrata - boja sloja: crvena • šrafura - boja sloja: zelena • kote - boja sloja: 8.

3. Postaviti mrežu i korak pokazivača na 0.3 po obje osi.

4. Prema zadanoj skici nacrtati unutrašnje i vanjske zidove tlocrta u sloju zid (vanjski zidovi d= 30 cm, unutrašnji zidovi d= 10 cm).

5. U sloju vrata nacrtati slijedeću skicu:

6. Konvertirati nacrtanu skicu u blok »vrata« s brisanjem nacrtanih elemenata poslije

formiranja bloka.

7. Umetnuti blok »vrata« u crtež (sloj vrata) prema zadanoj osnovnoj skici.

8. U sloju prozor nacrtati slijedeću skicu:

9. Konvertirati nacrtanu skicu u blok »prozor« s brisanjem nacrtanih elemenata poslije formiranja bloka.

Ukupna širina prozora je 0.3m, a širina srednjeg dijela je 0.1 i podijeljena je na dva dijela po 0.05.


47

10. Umetnuti blok »prozor« u crtež (sloj »prozor«) prema zadanoj osnovnoj skici.

11. Postaviti kao radni sloj šrafura. Šrafirati serklaže prema zadanoj skici. Za šrafuru koristiti ANSI 37 (šrafuru skalirati na 0.025).

12. Definirati novi kotni stil pod nazivom »kote« sa slijedećim parametrima: - udaljenost između baznih linija (baseline spacing): 0.6; - produljenje pomoćnih linija preko kotne linije: 0.5; - udaljenost pomoćnih linija od objekta: 0.5. - završetci kotnih linija: kao na slici (kose crte) - veličina završetaka kotnih linija: 0.2 - tekst: font standard, visina teksta 0.25, udaljenost teksta od kotne linije 0.1 - sufiks kotnog teksta: m.

13. U sloju kote kotirati crtež prema zadanoj skici.

Slika 6.1.


48

Vježbe 7


49


50

Vježbe 8


51


52

Vježbe 9 Zadatak 9a DIO TLOCRTA PRIZEMLJA – MJ 1:50


53

Zadatatak 9b


54

Dodatak Zadatak1


55


56

Zadatak 2 Nacrtati presjeke 1-1 i 2-2 u pravim debljinama linija.


57


58

Zadatak 3


59

Zadatak 4


60

Zadatak 5


61

5. LITERATURA

1. Dragić, S., Drakulić, V., Čoja V., Matejić, D.:Tehničko crtanje sa nacrtnjom geometrijom,

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Bograd 2005.; 2. Dulić, D.: Tehničko crtanje sa čitanjem planova, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,

Bograd 2003.; 3. Kordiš, I.: Izvedbeni nacrti, Sveučilište u Zagrebu, Građevinski Institut, Fakultet

Građevinskih znanosti, Zagreb, 1986.; 4. Štulhofer, A., Veršić, Z.: Crtanje arhitektonskih nacrta, Pribor i osnove, UPI-2M, Zagreb,

1998.; 5. Vrkljan, Z.: Oprema građevinskih nacrta, Sveučilište u Zagrebu, Građevinski Institut,

Fakultet Građevinskih znanosti, Zagreb, 1986..

Documents

54369080 Tehnicko Crtanje i CAD Osijek 2006