529 UKAZ - Arhiv TK

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 753Petak, 17. novembar/studeni 2000. g.

Financiranje specijalnih glasila za potrebe slijepih i slabo-vidih osoba u specijalnim tehnikama na Brajevom pismu, audiotehnici i tiskanim materijalima s uve}anim slovima vr{i VladaTuzlanskog kantona na temelju sporazuma zaklju~enog sa Savezomudru‘enja slijepih gra|ana Kantona.

XI. NADZOR

^lanak 75.

Nadzor nad provo|enjem ovog Zakona vr{i Ministarstvo.Po{tivanje profesionalnih standarda novinarstva, kodeksa

novinarske etike i kriterija profesije prate redakcije i osniva~i,odnosno izdava~i, direktno ili putem posebnog tijela, kao iprofesionalne udruge.

XII. KAZNENE ODREDBE

^lanak 76.

Nov~anom kaznom od 400 KM do 4.000 KM kaznit }e se zaprekr{aj pravna ili fizi~ka osoba kao osniva~, odnosno izdava~javnog glasila:

1. Ako ne izvr{i upis javnog glasila u Registar prije po~etkaizdavanja, odnosno emitiranja (~lanak 25.);

2. Ako ne obavlja djelatnost javnog informiranja, sukladnoodredbama ~lanka 36. ovog Zakona.

3. Ako na tiskanom javnom glasilu nisu ozna~eni podaciutvr|eni ~lankom 49. ovog Zakona;

4. Ako u propisanom roku ne sa~uva objavljene tekstove,odnosno audiovideo snimke, koji sadr‘e informacije (~lanak 51.);

5. Ako javno izla‘e i prodaje tisak s pornografskim sadr‘ajem(~lanak 58.);

6. Ako odbije zahtjev javnog organa da bez naknade objavisaop}enje (~lanak 64.);

7. Ako ne objavi ispravku objavljene informacije (~lanak 67.).Za prekr{aje iz stavka 1. to~ka 3. ovog ~lanka kaznit }e se i

distributer i prodava~.Za prekr{aje iz stavaka 1. i 2. ovog ~lanka kaznit }e se

nov~anom kaznom od 150 KM do 1.000 KM odgovorna osoba upravnoj osobi.

^lanak 77.

Nov~anom kaznom od 300 KM do 3.000 KM kaznit }e se zaprekr{aj pravna ili fizi~ka osoba kao osniva~, odnosno izdava~javnog glasila:

1. Ako sastav ure|iva~kog tijela javnog glasila, koje osnivaKanton ili op}ina, ne odgovara i nacionalnoj strukturi stanovni{tva(~lanak 35. stavak 5.);

2. Ako izdaje javno glasilo koje nema glavnog i odgovornogurednika (~lanak 39. stavak 1.);

3. Ako uz informaciju prenesenu iz drugog javnog glasila,ne nazna~i izvor informacije (~lanak 48.);

4. Ako ne dostavi odre|en broj primjeraka tiska Ministarstvu,Biblioteci Tuzlanskog kantona u Tuzli i Narodnoj i sveu~ili{nojbiblioteci Bosne i Hercegovine u Sarajevu (~lanak 50.).

Za prekr{aje iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se nov~anomkaznom od 100 KM do 800 KM odgovorna osoba u pravnoj osobi.

^lanak 78.

Nov~anom kaznom od 200 KM do 2.000 KM kaznit }e se:1. Odgovorna osoba u nadle‘nom javnom organu koja

suprotno odredbi ~lanka 6. ovog Zakona utvrdi izuzetak odobjavljivanja tra‘ene informacije;

2. Glavni i odgovorni urednik koji uredni~kom obradomteksta ili naslova, bez suglasnosti novinara, bitno promijeni sadr‘ajili smisao informacije objavljene u javnom glasilu (~lanak 47.).

XIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 79.

Odredbe ovog Zakona odnose se i na djelatnost radija itelevizije, ako posebnim zakonom nije druga~ije propisano.

^lanak 80.

Javni organi i javna glasila na podru~ju Kantona uskladit }esvoju organizaciju i op}e akte s odredbama ovog Zakona u rokuod {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

^lanak 81.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Sabora Tuzlanskog kantona,

TUZLANSKI KANTONSabor Dr. Izet @igi}, v.r.

Broj: 01-011-131-23/00Tuzla, 2. 11. 2000. godine

529Na osnovu poglavlja IV, odjeljak B, ~lana 33. stav 1. ta~ka e)

Ustava Tuzlanskog kantona, donosim

UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA OARHIVSKOJ DJELATNOSTI

Progla{ava se Zakon o arhivskoj djelatnosti, koji je donijelaSkup{tina Tuzlanskog kantona na sjednici od 2. 11. 2000. godine.

Broj: 01/1-02-1813/00 PredsjednikTuzla, 13. 11. 2000. g. Tuzlanskog kantona,

Dr. Tarik Arap~i}, v.r.

ZAKON

O ARHIVSKOJ DJELATNOSTI

I. OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.

Ovim Zakonom ure|uje se: evidentiranje, prikupljanje,preuzimanje, za{tita, uslovi ~uvanja i kori{tenja i sre|ivanjeregistraturskog materijala i arhivske gra|e, kao i stru~na i nau~naobrada, istra‘ivanje, publikovanje i davanje na kori{tenje arhivskegra|e iz djelokruga rada organa uprave Tuzlanskog kantona (udaljem tekstu: Kanton), odnosno iz nadle‘nosti op}ina, kao iudru‘enja gra|ana i drugih pravnih lica koja se osnivaju na nivouKantona i op}ine, djelatnost fizi~kih lica, te osnivanje i nadle‘nostarhivske ustanove.

^lan 2.

Arhivska gra|a obuhvata izvorni i reprodukovani (pisani,crtani, {tampani, fotografisani, filmovani, fonografisani ili na drugi

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONABroj 15 - Strana 754 Petak, 17. novembar/studeni 2000. g.

na~in zabilje‘en) dokumentacioni materijal od trajne vrijednosti izna~aja za kulturu, historiju, nauku, obrazovanje i druge oblastiljudskog djelovanja, bez obzira gdje i kad je nastao i kod koga i pokom osnovu se nalazi.

^lan 3.

Registraturna gra|a je arhivska gra|a u nastajanju i ~inicjelinu zapisa i dokumenata nastalih radom ili primljenih po bilokojem osnovu od strane pravnih i fizi~kih lica.

Registraturnu gra|u ~ini:- arhivska gra|a, dio koji ima trajnu vrijednost i zna~aj;- registraturski materijal, dio koji ima vremenski ograni~enu

vrijednost i zna~aj.

^lan 4.

Registraturski materijal obuhvata izvorni i reprodukovani(pisani, crtani, {tampani, fotografisani, filmovani, fonografisaniili na drugi na~in zabilje‘en) dokumentacioni materijal nastaodjelovanjem i radom organa uprave Kantona, slu‘bi za upravuop}ine, javnih ustanova, javnih preduze}a, privrednih dru{tava,udru‘enja gra|ana i drugih pravnih i fizi~kih lica (u daljem tekstu:stvaraoci registraturskog materijala), dok se iz njega ne odaberearhivska gra|a.

^lan 5.

Stvaraocem registraturskog materijala i arhivske gra|e smatrase pravno ili f izi~ko lice ~ijim djelovanjem i radom nastajeregistraturski materijal i arhivska gra|a.

Imaocem arhivske gra|e i registraturskog materijala smatrase pravno ili fizi~ko lice, vlasnik ili posjednik arhivske gra|e iregistraturskog materijala, koji njime upravlja ili ga dr‘i po bilokom osnovu.

^lan 6.

Arhiv je ustanova za ~uvanje, za{titu, obradu, sre|ivanje,istra‘ivanje, publikovanje i kori{tenje arhivske gra|e.

Arhiva je jedna ili vi{e prostorija u kojima se na propisan na~inodla‘e i ~uva registraturna gra|a do predaje nadle‘nom arhivu.

Odabiranje arhivske gra|e je postupak kojim se iz registraturnegra|e na osnovu utvr|enih propisa odabire arhivska gra|a.

^lan 7.

Arhivska gra|a i registraturski materijal, kao dobro kulturno-historijskog naslije|a, bez obzira u ~ijem se vlasni{tvu ili posjedunalazi, u‘iva posebnu za{titu, pod uslovima i na na~in utvr|en ovimZakonom, propisima o za{titi kulturno-historijskog i prirodnognaslije|a i drugim propisima Kantona, Federacije Bosne iHercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i Bosne i Hercegovine.

Arhivska gra|a dostupna je javnosti pod uslovima utvr|enimovim Zakonom.

^lan 8.

Arhivska djelatnost je djelatnost od posebnog dru{tvenoginteresa.

Mati~ne poslove arhivske djelatnosti na podru~ju Kantonaobavlja Arhiv Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Arhiv).

^lan 9.

Registraturski materijal i arhivska gra|a, koji nastaju u radupravnog ili fizi~kog lica, ~ine cjelinu (arhivski fond) i po praviluse ne mogu dijeliti.

Izuzetno, registraturski materijal mo‘e se dijeliti ili spajatizbog promjena u unutra{njoj organizaciji stvaraoca, odnosnoimaoca registraturskog materijala, preno{enja dijela ili svihnjegovih poslova na drugog stvaraoca, odnosno imaocaregistraturskog materijala, zbog preuzimanja dijela ili svih poslovadrugoga stvaraoca, odnosno imaoca registraturskog materijala, uzprethodno pribavljeno mi{ljenje Arhiva.

Organ ili lice koje donosi odluku o podjeli ili spajanjuregistraturskog materijala, du‘no je utvrditi imaoca za svaki dioovako podijeljenog ili spojenog registraturskog materijala.

U slu~aju sumnje da li je neka gra|a arhivska, muzejska ilibibliote~ka, odlu~uje ministar obrazovanja, nauke, kulture i sportaKantona (u daljem tekstu: ministar).

^lan 10.

Registraturski materijal i arhivska gra|a, koji nastaju u radustvaralaca i imalaca, vlasni{tvo su Kantona.

Registraturski materijal i arhivska gra|a, koji su u vlasni{tvuKantona, ne mogu se otu|iti.

Izuzetno, registraturski materijal i arhivska gra|a, koji sunastali radom privatnih pravnih lica i fizi~kih lica, njihovo suvlasni{tvo, ukoliko nisu nastali u obavljanju javnih ovlasti ili javneslu‘be.

Registraturski materijal i arhivska gra|a, iz stava 1. i stava3. ovog ~lana, podlije‘u stru~nom nadzoru Arhiva.

^lan 11.

Javnom arhivskom, odnosno javnom registraturnom gra|omsmatra se arhivska odnosno registraturna gra|a nastala djelovanjem iradom dr‘avne vlasti, organa lokalne samouprave i uprave, javnihustanova i javnih preduze}a, trgova~kih dru{tava koja su nastala izbiv{ih javnih preduze}a, javnih bilje‘nika, stranih i doma}ihhumanitarnih i drugih organizacija i udru‘enja, biv{ih gra|ansko-pravnih lica, i drugih lica koja obavljaju javnu slu‘bu i imaju javnaovla{tenja.

Stvaraoci javne arhivske, odnosno javne registraturne gra|edu‘ni su o svom osnivanju, te o promjeni statusa i organizacije,obavijestiti Arhiv radi davanja mi{ljenja o postupanju sa gra|om.

II. JAVNA ARHIVSKA I REGISTRATURNA GRA\A

Obaveze stvaralaca i imalaca

^lan 12.

Stvaraoci i imaoci registraturne gra|e du‘ni su da:- ~uvaju registraturski materijal od o{te}enja, uni{tenja i

nestajanja, dok se iz njega ne odabere arhivska gra|a;- vode evidenciju o predmetima i aktima;- ~uvaju registraturnu gra|u u sre|enom stanju;- omogu}avaju Arhivu provjeru ~uvanja i sre|enosti

registraturne gra|e;- utvr|uju listu kategorija registraturne gra|e sa rokovima

~uvanja, na koju saglasnost daje Arhiv;- vr{e godi{nje odabiranje arhivske gra|e iz registraturne

gra|e materijala prema listi kategorija registraturne gra|e sarokovima ~uvanja, uz odobrenje Arhiva;

- vode arhivsku knjigu i njen prijepis dostavljaju Arhivu;- dostavljaju Arhivu podatke radi a‘uriranja evidencija, koje

se vode u Arhivu;- sre|uju, ~uvaju i odr‘avaju arhivsku gra|u u bezbijednom stanju;- obezbijede uslovan prostor i opremu;- prijavljuju arhivsku gra|u Arhivu i dostavljaju podatke za

evidentiranje;


- omogu}avaju kori{tenje arhivske gra|e na na~in i premapostupku utvr|enom ovim Zakonom, kao i prema uslovima kojisu zajedni~ki utvr|eni izme|u stvaraoca odnosno imaoca i Arhiva;

- omogu}avaju Arhivu provjeru na~ina ~uvanja i sre|ivanjaregistraturne gra|e;

- planiraju i provode mjere za{tite registraturne gra|e;- omogu}avaju Arhivu kopiranje registraturne gra|e;- odrede zaposlenika odgovornog za rad arhive, koji mora

imati najmanje srednju stru~nu spremu i polo‘en stru~ni ispit zarad na poslovima arhivara.

^lan 13.

Imalac registraturskog materijala redovno, po isteku roka zanjegovo ~uvanje, vr{i odabiranje arhivske gra|e, prema uputama iuz odobrenje Arhiva.

Nakon provedenog postupka odabira arhivske gra|e, preostalibezvrijedni registraturski materijal se predaje pravnom licu zaotkup papira ili se samostalno uni{tava na osnovu odobrenja Arhiva.

Iz registraturne gra|e nastale prije 1945. godine, kao i uperiodu od 1992. do 1995. godine, izlu~ivanje se vr{i u Arhivu,odnosno uz neposredno u~e{}e Arhiva u svim fazama posla.

Rje{enje o odobravanju uni{tavanja bezvrijednog regist-raturskog materijala, iz stava 2. ovoga ~lana, Arhiv donosi u rokuod 30 dana od dana podno{enja zahtjeva.

Pravno lice za otkup papira ne mo‘e preuzeti bezvrijedniregistraturski materijal bez odobrenja Arhiva.

Bli‘i propis o odabiranju arhivske gra|e iz registraturskogmaterijala donosi ministar.

^lan 14.

Imalac javne arhivske, odnosno registraturne gra|e vodievidenciju gra|e i vr{i njeno registraturno sre|ivanje.

Arhivska i registraturna gra|a evidentira se po jedinstvenojmetodologiji, u skladu sa zakonom.

^lan 15.

Imalac registraturskog materijala i arhivske gra|e du‘an jeda osigura odgovaraju}i prostor, opremu, kadar i druge mjere za{titeregistraturskog materijala i arhivske gra|e, a posebno za vrijemerata, neposredne ratne opasnosti ili vanrednih prilika.

Ako istekom ostavljenog roka imalac gra|e ne provedenalo‘ene mjere, iste }e izvr{iti Arhiv, na tro{ak imaoca gra|e.

Protiv rje{enja, iz stava 1. ovoga ~lana, ‘alba se podnosiMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta (u daljem tekstu:Ministarstvo).

@alba ne odga|a izvr{enje rje{enja.

^lan 16.

Imaocu javne arhivske gra|e i registraturne gra|e, koji ~uvagra|u nemarno i nestru~no, tako da postoji opasnost da ona budeo{te}ena ili uni{tena, Arhiv }e rje{enjem nalo‘iti da u ostavljenomroku provede mjere za{tite, sre|ivanja, popisivanja i drugih vidovacjelovite za{tite.

^lan 17.

Arhivska gra|a prikuplja se u Arhiv: preuzimanjem,kupovinom, razmjenom, poklonom i zavje{tanjem.

^lan 18.

Preuzimanje arhivske gra|e vr{i se primopredajom izme|ustvaralaca ili imalaca arhivske gra|e i Arhiva.

Arhivska gra|a predaje se Arhivu po isteku 30 godina odnjenog nastanka.

Prije predaje, stvaraoci odnosno imaoci arhivske gra|e, du‘nisu obaviti odabiranje i sre|ivanje arhivske gra|e.

Ako je arhivska gra|a i nakon isteka roka iz stava 2. ovog~lana, neophodna u redovnom poslovanju, stvaralac odnosno imalacarhivske gra|e i Arhiv }e utvrditi popis takve arhivske gra|e iodrediti u kojem roku }e se ona naknadno predati Arhivu.

^lan 19.

Obaveza predaje arhivske gra|e odnosi se i na arhivsku gra|ukoja sadr‘i li~ne podatke, kao i arhivsku gra|u za koju je utvr|en stepentajnosti, odre|en zakonom ili op}im propisima o ~uvanju tajnosti.

Prilikom predaje Arhivu, arhivska gra|a, iz stava 1. ovog~lana, posebno se ozna~ava u popisu i navodi se rok njenedostupnosti javnosti.

U slu~aju prestanka rada imaoca registraturskog materijala iarhivske gra|e, organ koji je donio odluku o prestanku rada, du‘anje da, u roku od 60 dana od dana prestanka rada, njegovregistraturski materijal i arhivsku gra|u preda Arhivu u sre|enomstanju.

^lan 20.

Stvaraoci i imaoci arhivske i registraturne gra|e du‘ni suistu predati Arhivu u originalu, sre|enu, ozna~enu, popisanu uzaokru‘enim cjelinama, te tehni~ki opremljenu.

Arhivska gra|a se mo‘e predati Arhivu i prije isteka roka iz~lana 18. stav 2 ovog Zakona, ako se o tome sporazumiju stvaralac,odnosno imalac arhivske gra|e i Arhiv, ili ako je to neophodnoradi za{tite arhivske gra|e.

Arhiv }e preuzeti arhivsku gra|u i ako nisu ispunjeni usloviiz stava 1. ovog ~lana, ako je to neophodno radi za{tite i spa{avanjaarhivske gra|e od o{te}enja ili uni{tenja.

Tro{kove predaje, uklju~uju}i sre|ivanje i izradu popisaarhivske gra|e ukoliko to nije ura|eno, snosi imalac odnosnostvaralac arhivske gra|e.

Izuzetno, ako se predaja vr{i u cilju spa{avanja arhivskegra|e, tro{kove njenog preuzimanja snosi osniva~ Arhiva.

Bli‘i propis o na~inu i uslovima primopredaje arhivske gra|edonosi Vlada Kantona.

^lan 21.

Proizvo|a~ filma namijenjenog prikazivanju, bez obzira ukojoj je tehnici film snimljen, du‘an je u prvoj godini prikazivanjafilma, predati Arhivu jednu nekori{tenu kopiju proizvedenog filma,sa odgovaraju}om dokumentacijom (scenarij, knjiga snimanja, ispisdijaloga, plakat i izbor fotografija).

Godinu dana nakon snimanja filma proizvo|a~ je du‘anpredati na trajno ~uvanje izvornu gra|u snimljenog f ilma(originalni negativi slike i tona).

Uvoznik filma obavezan je, po isteku licence filma, predatiArhivu najbolju kopiju filma, uvezenog za javno prikazivanje.

Uvoznik videokaseta obavezan je predati Arhivu, natrajno ~uvanje, po jednu kopiju svakog primjerka uvezenevideokasete.

^lan 22.

Ako lica, iz ~lana 20. i ~lana 21. ovog Zakona, ne postupe usmislu odredaba ~lana 18. i ~lana 21. ovog Zakona, Arhiv }e donijetirje{enje o odabiranju, sre|ivanju i predaji gra|e i postupiti porje{enju, na tro{ak imaoca, odnosno stvaraoca arhivske gra|e.

Protiv rje{enja, iz stava 1. ovog ~lana, ‘alba se podnosiMinistarstvu.



Kori{tenje arhivske gra|e pohranjene u Arhivu

^lan 23.

Pravo na kori{tenje arhivske gra|e ima svako pravno i fizi~kolice, pod jednakim uslovima.

Arhivska gra|a koja je pohranjena u Arhivu, daje se nakori{tenje u slu‘bene svrhe, za nau~na istra‘ivanja, za publicisti~kei nastavne potrebe, za izlo‘be i objavljivanje, kao i za ostvarivanjepotreba gra|ana u rje{avanju njihovih li~nih prava, te u drugeopravdane svrhe.

^lan 24.

Arhivska gra|a je dostupna za kori{tenje 30 godina nakonnjenog nastanka.

Arhivska gra|a je dostupna za kori{tenje i prije isteka rokaod 30 godina, ako je od nastanka namijenjena javnosti ili ako toodobri stvaralac arhivske gra|e.

Arhivska gra|a i registraturski materijal, koji sadr‘i podatke,koji se odnose na odbranu, me|unarodne odnose i na poslovedr‘avne bezbjednosti, uklju~uju}i one za odr‘avanje reda i mira,te na privredne interese Bosne i Hercegovine, Federacije i Kantona,a ~ijim bi objavljivanjem nastupile {tetne posljedice za dr‘avnubezbjednost ili dr‘avne interese, dostupna je za kori{tenje po isteku50 godina od njenoga nastanka, ako posebnim propisom nijedruga~ije odre|eno.

^lan 25.

Arhivska gra|a, koja se odnosi na li~ne podatke (mati~neknjige, medicinska dokumentacija, li~ni dosjei, sudski spisi,porezni i finansijski spisi i sl.) dostupna je za kori{tenje 70 godinanakon nastanka, odnosno 100 godina od ro|enja lica na koje seodnosi.

Arhivska gra|a, iz stava 1. ovog ~lana, mo‘e se koristiti i prijepredvi|enog roka, ako je od nastanka namijenjena javnosti ili akona to pristane lice na koje se ona odnosi, odnosno bra~ni drug, djecaili roditelji lica, poslije njegove smrti, odnosno staratelj lica.

Kod predaje Arhivu arhivske gra|e, iz ~lana 24. stav 3. ovogZakona i stava 1. ovog ~lana, u zapisniku o primopredaji se utvr|ujurokovi dostupnosti.

^lan 26.

Ukoliko nau~ni razlozi zahtijevaju kori{tenje arhivske gra|eprije isteka roka, iz ~lana 24. i ~lana 25. ovog Zakona, direktorArhiva mo‘e odobriti kori{tenje arhivske gra|e na na~in koji jam~iza{titu javnog interesa, odnosno privatnosti, prava i interesa tre}ihlica, a uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.

Arhivsku gra|u mogu koristiti bez ograni~enja stvaraoci,~ijim je radom ona nastala, u svrhe radi kojih je nastala, odnosnokojima je slu‘ila.

^lan 27.

Na kori{tenje se daju snimci arhivske gra|e.Dokumente, potrebne u slu‘bene svrhe, Arhiv daje na

kori{tenje u obliku ovjerene kopije.Izuzetno, dr‘avnim organima mo‘e se posuditi izvorna

arhivska gra|a, ali na odre|eno vrijeme i uz uslov da se na tro{aktog organa prethodno izradi za{titna kopija.

Izuzetno, izvorna arhivska gra|a mo‘e se dati na kori{tenjeako ne postoje snimci te gra|e ili ako to zahtijeva metodologijanau~nog istra‘ivanja.

Arhivska gra|a mo‘e se koristiti za izlo‘be izvan Arhiva,ukoliko su obezbje|eni uslovi za njenu za{titu i bezbjednost, i uzobavezu da se prije predaje za{titno snimi o tro{ku posudioca.

^lan 28.

Za kori{tenje arhivske gra|e Arhivu se pla}a odre|enanaknada.

Kori{tenje arhivske gra|e odobrava direktor Arhiva.U slu~aju odbijanja zahtjeva za kori{tenje arhivske gra|e

donosi se rje{enje.@alba protiv rje{enja, iz stava 3. ovog ~lana, podnosi se

Ministarstvu.Bli‘i propis o na~inu, uslovima i postupku kori{tenja arhivske

gra|e donosi ministar.

^lan 29.

Izvorna arhivska gra|a mo‘e se iz Arhiva iznijeti uinostranstvo u svrhu izlaganja, ekspertize ili provo|enja mjeraza{tite.

Izno{enje izvorne arhivske gra|e u inostranstvo, iz stava 1.ovog ~lana, odobrava Ministarstvo.

Aktom Ministarstva o odobravanju izno{enja izvornearhivske gra|e odre|uje se rok u kojem se arhivska gra|a moravratiti u Arhiv, a mogu se odrediti i drugi uslovi.

Prije izno{enja arhivske gra|e iz zemlje obavezno je arhivskugra|u za{titno snimiti.

Za svaku {tetu i povredu ne~ijega prava, u~injenu kori{tenjemarhivske gra|e, odgovara lice kojem je odobreno kori{tenje arhivskegra|e.

Privatna arhivska gra|a

^lan 30.

Privatnom arhivskom gra|om smatra se arhivska gra|a kojaje nastala djelovanjem privatnih pravnih i fizi~kih lica, ukolikonije nastala u obavljanju javnih ovla{tenja ili javne slu‘be te akonije u dr‘avnome vlasni{tvu.

^lan 31.

Arhiv utvr|uje popis imalaca arhivske gra|e u privatnomvlasni{tvu, za koje po svojoj stru~noj ocjeni utvrdi, da je arhivskagra|a koju posjeduju od interesa za Kanton.

^lan 32.

Privatna arhivska gra|a upisuje se u Registar vlasnikaprivatne arhivske gra|e, koji vodi Arhiv. U Registar vlasnikaprivatne arhivske gra|e unose se slijede}i podaci:

1. Ime, prezime i prebivali{te vlasnika, te jedinstveni mati~nibroj gra|anina;

2. Osnovni podaci o stvaraocu arhivske gra|e;3. Kratak opis sadr‘aja, vremenski raspon i koli~ina arhivske

gra|e;4. Datum upisa, te broj akta o progla{enju arhivske gra|e

dijelom kulturne ba{tine.Nadle‘ni organ, koji vodi registar privatnih pravnih lica,

du‘an je dostavljati Arhivu kopiju rje{enja o upisu u registar.

^lan 33.

Imalac privatne arhivske gra|e, koji po bilo kom osnovu ~uvaarhivsku gra|u ili pojedina~ne dokumente trajne vrijednosti,obavezan je:

- obavijestiti Arhiv o posjedovanju arhivske gra|e;- srediti arhivsku gra|u i izraditi popis arhivske gra|e;


- ~uvati arhivsku gra|u i preduzimati mjere potrebne za njenosigurno ~uvanje i za{titu;

- dopustiti ovla{tenom licu Arhiva da pregleda arhivsku gra|ui po potrebi provede sigurnosno snimanje;

- obavijestiti Arhiv o svim promjenama u vezi sa arhivskomgra|om;

- izvr{iti i sve druge obaveze utvr|ene odredbama ovogZakona.

Ukoliko imalac privatne arhivske gra|e nije u mogu}nostisrediti arhivsku gra|u i izraditi popis arhivske gra|e, du‘an jedopustiti Arhivu da to u~ini o tro{ku imaoca arhivske gra|e.

^lan 34.

Vlasnik privatne arhivske gra|e mo‘e arhivsku gra|upohraniti, darivati ili prodati.

U slu~aju prodaje Arhiv ima pravo pre~e kupovine.Arhiv je du‘an, u roku od 30 dana od dana prijema ponude

za kupovinu, izjasniti se o ponudi.Ukoliko ponuda ne bude prihva}ena, vlasnik mo‘e arhivsku

gra|u prodati drugom pravnom ili fizi~kom licu, uz cijenu kojanije ni‘a od cijene ponu|ene Arhivu i pod uslovima koji za kupcenisu povoljniji od uslova sadr‘anih u ponudi Arhivu.

Postupanje protivno odredbama ovog ~lana daje pravo Arhivu datu‘bom protiv vlasnika i kupca zahtijeva poni{tenje ugovora okupoprodaji, najkasnije u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora.

^lan 35.

Vlasnik privatne arhivske gra|e mo‘e arhivsku gra|u iznijetiiz Kantona, uz odobrenje Ministarstva.

U slu~aju da se arhivska gra|a iznosi iz Bosne i Hercegovine,Ministarstvo daje odobrenje, uz prethodno pribavljenu saglasnostnadle‘nog organa Bosne i Hercegovine.

Me|unarodna razmjena izvorne arhivske gra|e vr{i se uskladu sa propisima Bosne i Hercegovine.

Lice zaposleno u Arhivu ne mo‘e za sebe, niti za drugo licepribavljati arhivsku gra|u.

III. OBAVLJANJE ARHIVSKE DJELATNOSTI

^lan 36.

Mati~ne poslove arhivske djelatnosti za podru~je Kantonaobavlja Arhiv.

Arhiv je javna ustanova.Odre|ene poslove arhivske djelatnosti mogu, kao ustanove,

obavljati specijalni arhivi (unutra{nji poslovi, oru‘ane snage, zatimvjerske zajednice, privredni subjekti, nau~ne ustanove, banke i dr.)i privatni arhivi, na na~in ure|en ovim Zakonom i drugim propisima.

^lan 37.

Arhiv u okviru svoje djelatnosti obavlja slijede}e poslove:- obavlja stru~ni nadzor nad ~uvanjem, registraturskim

sre|ivanjem i odabiranjem arhivske gra|e, koja se nalazi izvanArhiva i nala‘e mjere njene za{tite, te pru‘a stru~nu pomo}imaocima i stvaraocima arhivske gra|e;

- sprovodi mjere za{tite arhivske gra|e u Arhivu i brine onjenoj sigurnosti;

- sre|uje, obra|uje i daje na kori{tenje arhivsku gra|u;- nala‘e imaocu arhivske gra|e da u odre|enom roku

preduzme mjere za otklanjanje utvr|enih nedostataka i o{te}enjana registraturskom materijalu i arhivskoj gra|i;

- evidentira imaoce i njihov registraturski materijal i arhivskugra|u;

- preuzima arhivsku gra|u od zna~aja za Kanton;- prikuplja privatnu arhivsku gra|u otkupom, poklonom ili

pohranjivanjem;- obnavlja i sre|uje arhivske fondove i zbirke;- vodi Registar arhivskih fondova i zbirki Kantona;- vodi knjige ulaznog inventara i inventara za pojedine

fondove i zbirke;- vodi Registar vlasnika arhivske gra|e;- vodi evidencije o arhivskoj gra|i u inostranim arhivima od

zna~aja za Kanton;- obavlja sigurnosno i za{titno snimanje arhivske gra|e, te

restauratorske i konzervatorske poslove - preduzima i drugetehni~ke i tehnolo{ke mjere u vezi sa arhivskom gra|om;

- prati i prou~ava razvoj arhivske djelatnosti;- vr{i stru~nu i nau~nu obradu arhivske gra|e;- vr{i istra‘ivanja u cilju kompletiranja arhivske gra|e;- sara|uje s drugim ustanovama iz oblasti kulture, nauke i

srodnih ustanova, dokumentacionim i informacionim slu‘bama radiunapre|enja arhivske djelatnosti i nau~nog rada na podru~juarhivistike, historije, pomo}nih historijskih i informacijskih nauka;

- daje podatke, izvode iz dokumenata i ovjerene prijepise nazahtjev korisnika, te na zahtjev pravnih i f izi~kih lica izdajeuvjerenja, potvrde, ovjerene prijepise, fotokopije i druge zvani~neisprave o ~injenicama koje su sadr‘ane u arhivskoj gra|i koju ~uva;

- organizuje predavanja, te~ajeve i druge oblike stru~nogosposobljavanja i usavr{avanja arhivara i stru~no osposobljavanjeimalaca registraturskog materijala i arhivske gra|e;

- prire|uje izlo‘be, predavanja i provodi druge oblike kulturnedjelatnosti radi podsticanja zanimanja za arhivsku gra|u i arhivskudjelatnost;

- daje instrukcije vezane za primjenu metodskih uputstava,standarda i normativa iz oblasti arhivske djelatnosti;

- sara|uje sa arhivima Bosne i Hercegovine, sa me|unar-odnom arhivskom asocijacijom i drugim me|unarodnim stru~nimi nau~nim organizacijama i institucijama;

- publikuje arhivsku gra|u, izdaje stru~ne i nau~ne publikacije;- obavlja i druge poslove utvr|ene ovim Zakonom i drugim

propisima.

^lan 38.

Arhiv vodi:- knjigu primljene arhivske gra|e;- op}i registar arhivske gra|e;- registar za pojedine fondove i zbirke;- knjigu pohranjene arhivske gra|e;- knjigu snimljene (skenirane i mikrofilmovane) arhivske

gra|e;- knjigu restaurirane i konzervirane arhivske gra|e;- evidenciju o stvaraocima i imaocima arhivske i registr-

aturske gra|e na podru~ju Kantona i- evidenciju o kori{tenju arhivske gra|e.Arhiv se povezuje u jedinstven informacioni sistem Kantona,

Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, te ume|unarodni sistem prijenosa informacija, na na~in i premapostupku utvr|enom pravilima Arhiva.

Bli‘i propis o vo|enju registara i evidencija, iz stava 1. ovog~lana, donosi ministar.

^lan 39.

Bli‘i propis o obavljanju arhivskih poslova u organimauprave Kantona, odnosno u gradskim i op}inskim slu‘bama zaupravu koji se odnose na arhiviranje predmeta i akata iz njihovenadle‘nosti, vo|enje i kori{tenje arhivske knjige, uslove i rokove~uvanja registraturskog materijala i arhivske gra|e, odabiranja


arhivske gra|e iz registraturskog materijala, kao i na~in predajearhivske gra|e izme|u Arhiva i organa uprave i slu‘bi za upravu,u skladu sa ovim Zakonom, donosi ministar pravde Kantona.

Osnivanje Arhiva

^lan 40.

Arhiv osniva Skup{tina Kantona.Osniva~ obezbje|uje sredstva, prostor i opremu za rad Arhiva.Skup{tina Kantona mo‘e u saradnji sa skup{tinom susjednog

kantona, odlu~iti da osnuje me|ukantonalni arhiv, obezbje|uju}idogovorno sredstva za njegov rad.

Specijalni arhiv i privatni arhiv mo‘e osnovati doma}e i stranopravno i fizi~ko lice ukoliko posebnim propisom za pojedine oblasti(odbrana, oru‘ane snage i sl.) nije druga~ije utvr|eno.

^lan 41.

Arhiv se mo‘e osnovati ako je obezbije|en:- potreban i odgovaraju}i radni i spremi{ni prostor i oprema;- potreban broj stru~nog arhivskog osoblja;- nov~ana sredstva za osnivanje i po~etak rada, kao i sredstva

za njegov rad.

^lan 42.

Akt o osnivanju Arhiva i drugih arhiva sadr‘i:- naziv osniva~a;- naziv i sjedi{te arhiva;- djelatnost arhiva;- iznos sredstava za osnivanje i po~etak rada i na~in njihovog

obezbje|ivanja;- prava, obaveze i odgovornosti arhiva u pravnom prometu;- lice koje }e do imenovanja organa rukovo|enja predstavljati

i zastupati arhiv i njegova ovla{tenja i odgovornosti;- rok za dono{enje pravila, pravilnika o unutra{njoj organi-

zaciji i sistematizaciji arhiva, imenovanje organa upravljanja,rukovo|enja i nadzora nad radom arhiva;

- druga pitanja od zna~aja za rad arhiva.

^lan 43.

Arhiv i drugi arhivi se upisuju u Registar arhiva, koji vodiMinistarstvo.

Bli‘i propis o obliku i sadr‘aju obrazaca i postupku za upis ibrisanje iz Registra arhiva donosi ministar.

^lan 44.

Arhiv i drugi arhivi mogu po~eti sa radom nakon upisa uRegistar arhiva.

Provjeru uslova, iz ~lana 41. ovog Zakona vr{i Ministarstvo.Ministarstvo je du‘no da u roku od 30 dana od dana prijema

zahtjeva izvr{i provjeru uslova i o tome donese rje{enje.

^lan 45.

Korisnik usluga Arhiva snosi tro{kove za u~injene usluge.

Upravljanje i rukovo|enje Arhivom

Upravni odbor

^lan 46.

Organ upravljanja Arhivom je Upravni odbor.Upravni odbor Arhiva ima predsjednika i ~etiri ~lana.

Predsjednika i ~lanove Upravnog odbora Arhiva imenuje irazrje{ava Vlada Kantona.

Dva ~lana Upravnog odbora Arhiva imenuju se iz redazaposlenih u Arhivu.

Predsjednik i ~lanovi Upravnog odbora Arhiva imenuju sena vrijeme od ~etiri godine i po isteku ovog vremena mogu bitiponovo imenovani.

^lanovi Upravnog odbora Arhiva mogu biti razrije{enidu‘nosti i prije isteka mandata, ukoliko se utvrdi njihovaodgovornost za neuspje{an ili nezakonit rad Arhiva.

^lan 47.

Upravni odbor Arhiva:- donosi pravila Arhiva;- imenuje i razrje{ava direktora Arhiva, uz prethodnu

saglasnosti Vlade Kantona;- utvr|uje planove rada i razvoja;- utvr|uje godi{nji program rada;- donosi finansijski plan i usvaja godi{nji obra~un;- donosi akt o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji i ostale

op}e akte;- usmjerava, kontroli{e i ocjenjuje rad direktora;- odlu~uje o prigovoru zaposlenih na rje{enja kojima je drugi

organ, odre|en pravilima Arhiva, odlu~io o pravu, obavezi iodgovornosti iz radnog odnosa u prvom stepenu;

- podnosi osniva~u, najmanje jedanput godi{nje izvje{taj oposlovanju Arhiva.

Upravni odbor donosi odluke ve}inom glasova svih ~lanova,ako zakonom ili pravilima Arhiva za odlu~ivanje o pojedinimpitanjima nije odre|ena druga, kvalificirana ve}ina.

Nadzorni odbor

^lan 48.

Nadzorni odbor je organ kontrole poslovanja Arhiva.Nadzorni odbor ima predsjednika i dva ~lana.Predsjednika i ~lanove Nadzornog odbora imenuje i

razrje{ava Vlada Kantona.Jedan ~lan Nadzornog odbora imenuje se iz reda zaposlenih

u Arhivu.Predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora imenuju se za

vrijeme od ~etiri godine i po isteku ovog vremena mogu biti ponovoimenovani.

^lan 49.

Nadzorni odbor:- analizira izvje{taj o poslovanju Arhiva,- u obavljanju nadzora nad upotrebom sredstava za rad,

pregleda godi{nji izvje{taj o poslovanju i godi{nji obra~un;- pregleda i provjerava urednost i zakonitost vo|enja

poslovnih knjiga;- izvje{tava osniva~a, Upravni odbor Arhiva i direktora o

rezultatima nadzora.

Direktor

^lan 50.

Organ rukovo|enja Arhiva je direktor.Za direktora Arhiva mo‘e biti imenovano lice koje ima visoku

stru~nu spremu iz oblasti dru{tvenih nauka, najmanje tri godinerada u arhivskoj struci, polo‘en stru~ni arhivisti~ki ispit i da seodlikuje stru~nim, radnim i organizacionim sposobnostima.


Direktora Arhiva imenuje i razrje{ava Upravni odbor uzprethodnu saglasnost Vlade Kantona.

Prethodnu saglasnost za imenovanje direktora Arhiva dajeVlada Kantona na prijedlog ministra.

Direktor Arhiva imenuje se na ~etiri godine, na osnovu javnogkonkursa i po isteku ovog vremena mo‘e biti ponovo imenovan.

Za direktora Arhiva imenovan je kandidat koji je dobionatpolovi~nu ve}inu glasova svih ~lanova Upravnog odbora.

Ako ni jedan od kandidata ne dobije potrebnu ve}inu glasova,imenuje se vr{ilac du‘nosti direktora na period do {est mjeseci.

^lan 51.

Direktor Arhiva:- zastupa i predstavlja Arhiv;- organizuje i rukovodi radom i odgovoran je za zakonitost

rada Arhiva;- donosi op}e i pojedina~ne akte u skladu sa zakonom i

pravilima Arhiva;- predla‘e Upravnom odboru mjere za unapre|enje rada

Arhiva;- predla‘e Upravnom odboru mjere za efikasno i zakonito

obavljanje djelatnosti Arhiva;- predla‘e osnove planova rada i razvoja Arhiva;- predla‘e Upravnom odboru unutra{nju organizaciju i

sistematizaciju radnih mjesta;- izvr{ava odluke Upravnog odbora i Nadzornog odbora;- odlu~uje o kori{tenju sredstava do iznosa utvr|enoga

pravilima Arhiva;- odlu~uje o pravima, obavezama i odgovornostima zapos-

lenika iz radnoga odnosa;- podnosi Upravnom odboru izvje{taj o f inansijskom

poslovanju Arhiva;- naredbodavac je za izvr{enje finansijskog plana;- obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima

Arhiva.Za svoj rad i za rezultate rada, direktor Arhiva je odgovoran

Upravnom odboru.Direktor jednom godi{nje podnosi Upravnom odboru

izvje{taj o svom radu.

^lan 52.

Direktor Arhiva je du‘an da obustavi od izvr{enja op}i aktkoji nije u saglasnosti sa ustavom ili je u suprotnosti sa zakonom,kao i pojedina~ni akt kojim se nanosi {teta Arhivu ili dru{tvenojzajednici i da o tome obavijesti Ministarstvo.

Ako Ministarstvo u roku od 30 dana od dana prijemaobavje{tenja ne poduzme odgovaraju}e mjere i o tome ne obavijestidirektora Arhiva, akt koji je obustavio direktor mo‘e se izvr{iti.

^lan 53.

Direktor mo‘e biti razrije{en du‘nosti i prije isteka vremenana koje je imenovan:

- na li~ni zahtjev;- ako se utvrdi da je odgovoran za neuspje{an ili nezakonit

rad Arhiva;- u drugim slu~ajevima utvr|enim zakonom i pravilima

Arhiva.Prijedlog za prijevremeno razrje{enje direktora, iz razloga

iz stava 1. alineja 2. ovog ~lana, mo‘e dati osniva~, odnosno VladaKantona, ministar, predsjednik, odnosno ~lan Upravnog odbora iliNadzorni odbor Arhiva.

Postupak razrje{enja direktora ure|uje se pravilima Arhiva,u skladu sa zakonom.

Stru~ni organ Arhiva

^lan 54.

Stru~ni organ Arhiva je Stru~no vije}e.Stru~no vije}e Arhiva raspravlja o svim stru~nim pitanjima

rada Arhiva, daje mi{ljenja i prijedloge u vezi sa organizacijomrada i razvojem arhivske djelatnosti, te obavlja i druge poslove uskladu sa pravilima Arhiva.

Djelokrug rada, sastav i na~in imenovanja ~lanova Stru~nogvije}a, bli‘e se ure|uje pravilima Arhiva.

Stru~no osoblje

^lan 55.

Na arhivskim poslovima u Arhivu i arhivama organa upravei slu‘bama za upravu i drugim institucijama organizovanim nanivou Kantona i op}ine mo‘e raditi zaposlenik, koji imaodgovaraju}i stepen i profil {kolske spreme, stru~ni arhivisti~kiispit (u daljem tekstu: arhivisti~ki ispit) i radni sta‘ predvi|enzakonom i pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizacijiradnih mjesta.

Poslove u konzervatorskoj i restauratorskoj struci, reprog-rafiji i mikrografiji, te za{titi audiovizuelne i filmske arhivskegra|e, mogu obavljati zaposlenici sa odgovaraju}om stru~nomspremom i zvanjima.

^lan 56.

Zaposlenici visoke, vi{e i srednje stru~ne spreme koji radena arhivskim poslovima pola‘u arhivisti~ki ispit.

Zaposlenici visoke, vi{e i srednje stru~ne spreme arhivisti~kiispit pola‘u pred komisijom, koju imenuje ministar.

Pripravni~ki sta‘ traje jednu godinu za pripravnike savisokom i vi{om stru~nom spremom, a {est mjeseci za pripravnikesa srednjom stru~nom spremom.

Pripravnik je obavezan, u roku od {est mjeseci po istekupripravni~kog sta‘a, polo‘iti arhivisti~ki ispit.

^lan 57.

Od obaveze polaganja arhivisti~kog ispita, oslobo|en jezaposlenik koji ima nau~no zvanje magistra ili doktora nauka izarhivisti~ke oblasti.

Slu‘benici visoke i vi{e i zaposlenici srednje stru~ne spremesa polo‘enim stru~nim upravnim ispitom, pola‘u razliku iz arhivskeoblasti u skladu sa odredbama iz ~lana 58. stav 2. ovog Zakona.

^lan 58.

Stru~ne arhivske poslove obavlja stru~no arhivsko osoblje uzvanjima:

1. za zaposlenike visoke stru~ne spreme: arhivist, vi{i arhivisti arhivski savjetnik;

2. za zaposlenike vi{e stru~ne spreme: vi{i arhivski tehni~ari arhivski tehni~ar I vrste;

3. za zaposlenike srednje stru~ne spreme: arhivski tehni~arII vrste i arhivski manipulant.

Bli‘i propis o sadr‘aju i na~inu polaganja arhivisti~kog ispitaza pripravnike, odnosno za zaposlenike visoke, vi{e i srednje stru~nespreme i uslovima za sticanje stru~nih zvanja, donosi ministar.

Udru‘ivanje arhivskih radnika

^lan 59.

Zaposlenici Arhiva, arhivari i drugi gra|ani sa podru~jaKantona, koji su zainteresovani za rad Arhiva i arhivske djelatnostiuop}e, mogu se udru‘iti u strukovno udru‘enje arhivara Kantona.


Stru~ni nadzor

^lan 60.

Arhiv vr{i stru~ni nadzor nad radom imalaca i stvaralacaregistraturskog materijala i arhivske gra|e, u skladu sa odredbamaovog Zakona.

^lan 61.

O izvr{enom stru~nom nadzoru, iz ~lana 60. ovog Zakona,sastavlja se zapisnik.

U zapisnik se unose podaci o utvr|enom stanju registr-aturskog materijala i arhivske gra|e, konstatuju nepravilnosti uradu i utvr|uju rokovi u kojima se te nepravilnosti moraju otkloniti.

Imalac registraturskog materijala i arhivske gra|e du‘an je,u ostavljenom roku, otkloniti nedostatke, utvr|ene zapisnikom.

Jedan primjerak zapisnika, iz stava 1. ovog ~lana, ostaje kodimaoca kod koga je izvr{en pregled registraturskog materijala,odnosno arhivske gra|e, a drugi primjerak zadr‘ava Arhiv.

Sredstva za rad Arhiva

^lan 62.

Arhiv sti~e sredstva za rad iz sredstava osniva~a, od naknadaza obavljanje intelektualnih usluga, od naknada za rad od korisnikausluga, iz legata, poklona i zavje{tanja, donacija pravnih i fizi~kihlica i humanitarnih organizacija i drugih izvora, pod uslovimautvr|enim zakonom i aktom o osnivanju Arhiva.

^lan 63.

Na specijalne i privatne arhive primjenjuju se odredbe ovogZakona i op}i propisi o ustanovama i drugi propisi.

Prestanak rada Arhiva i drugih arhiva

^lan 64.

Osniva~ mo‘e ukinuti Arhiv i drugi arhiv ako ne izvr{avaposlove radi kojih je osnovan ili ako ne ispunjava uslove propisaneovim Zakonom.

^lan 65.

Organ koji donese akt o ukidanju arhiva, du‘an je preduzetisve potrebne mjere za za{titu registraturskoga materijala i arhivskegra|e, pohranjene u arhivu, kao i gra|e koja se nalazi kod imalacavan arhiva.

IV. NADZOR NAD PROVO\ENJEM ZAKONA

^lan 66.

Nadzor nad provo|enjem ovog Zakona vr{i Ministarstvo.

V. KAZNENE ODREDBE

^lan 67.

Nov~anom kaznom od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit}e se za prekr{aj pravno lice imalac registraturskog materijala i arhivskegra|e, ako postupa suprotno odredbama ~lana 12. ovog Zakona.

Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno liceu pravnom licu nov~anom kaznom od 800,00 KM do 2000,00 KM.

^lan 68.

Nov~anom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit}e se za prekr{aj pravno lice ako:

1. proda ili na drugi na~in otu|i arhivsku gra|u, koja jevlasni{tvo Kantona (~lan 10. ovog Zakona);

2. ne osigura mjere za{tite registraturskog materijala iarhivske gra|e, u skladu sa odredbama ~lana 15. ovog Zakona;

3. ne preda Arhivu u propisanom roku arhivsku gra|u (~lanovi18., 72. i 73. ovog Zakona);

4. bez odobrenja iznese u inostranstvo arhivsku gra|u,odnosno iznesenu arhivsku gra|u u odre|enom roku ne vrati uzemlju (~lan 29. ovog Zakona);

5. ne obavijesti Arhiv o uslovima prodaje arhivske gra|e (~lan34. ovog Zakona).

Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana, kaznit }e se i odgovorno liceu pravnom licu nov~anom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM.

^lan 69.

Nov~anom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit}e se za prekr{aj fizi~ko lice (gra|anin) imalac registraturskogmaterijala i arhivske gra|e, ako postupa suprotno odredbama~lanova 10., 12., 15., 20., 29. i 34. ovog Zakona.

^lan 70.

Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit}e se za prekr{aj Arhiv:

- ako preuzme arhivsku gra|u na na~in i pod uslovima kojisu razli~iti od uslova propisanih u ~lanu 18. i ~lanu 19. ovog Zakona;

- ako dopusti kori{tenje gra|e prije isteka rokova propisanihu ~lanovima 24. i 25. ovog Zakona, ako kori{tenje nije odobrenona osnovu ~lana 26. ovog Zakona;

- ako izda gra|u na kori{tenje, a nisu zadovoljeni uslovibezbjednosti propisani u ~lanu 27. ovog Zakona;

- ako ne vodi evidencije iz ~lana 38. ovog Zakona.Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana, kaznit }e se i odgovorno

lice u Arhivu nov~anom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM.

VI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 71.

Arhiv i imaoci, odnosno stvaraoci registraturskog materijalai arhivske gra|e du‘ni su da usklade svoje op}e akte, organizacijui na~in rada sa ovim Zakonom u roku od 6 mjeseci od dana stupanjana snagu ovog Zakona.

^lan 72.

Zate~ena arhivska gra|a u Arhivu, vlasni{tvo je Kantona ismatra se javnom arhivskom gra|om.

Arhivska i registraturska gra|a biv{ih dru{tveno-politi~kihorganizacija, gra|ansko-pravnih lica i ukinutih ratnih organa,vlasni{tvo je Kantona i smatra se javnom arhivskom gra|om.

Pravni sljednici pravnih subjekata iz stava 2. ovog ~lana, du‘nisu u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,predati arhivsku gra|u Arhivu.

^lan 73.

Ustanove, privredna dru{tva i druga pravna lica nastalaprivatizacijom, koja su bila dr‘avno, odnosno dru{tveno vlasni{tvo,te vjerske zajednice i druga gra|ansko-pravna i fizi~ka lica kao imaociarhivske i registraturne gra|e na pod-ru~ju Kantona, du‘ni su predatiArhivu gra|u u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu


ovog Zakona, osim onog dijela gra|e, koji im je neophodan zateku}e poslovanje odnosno obavljanje djelatnosti, {to seutvr|uje posebnim zapisnikom.

^lan 74.

U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovogZakona, Arhiv je du‘an preuzeti arhivsku gra|u uga{enih ratnihtijela i organa sa podru~ja Kantona iz perioda od 1992. do 1995.godine, s tim {to se ova registraturska gra|a ne odabira od stranenjenih imalaca i stvaralaca.

^lan 75.

Zaposlenici koji se nalaze u radnom odnosu na arhivskimposlovima u Arhivu i arhivama organa uprave i slu‘bama za upravui drugim institucijama organizovanim na nivou Kantona i op}ine,a nemaju polo‘en arhivisti~ki ispit, du‘ni su ga polo‘iti u roku odgodinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

^lan 76.

Podzakonski akti utvr|eni ovim Zakonom bit }e doneseni uroku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

^lan 77.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskoga kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona,

TUZLANSKI KANTONSkup{tina Dr. Izet @igi}, v.r.


529Na temelju poglavlja IV, odjeljak B, ~lanka 33. stavak 1. to~ka e)


UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA OARHIVSKOJ DJELATNOSTI

Progla{ava se Zakon o arhivskoj djelatnosti, koji je donioSabor Tuzlanskog kantona na sjednici od 2. 11. 2000. godine.

Broj: 01/1-02-1813/00 PredsjednikTuzla, 13. 11. 2000. g. Tuzlanskog kantona,

Dr. Tarik Arap~i}, v.r.

ZAKON

O ARHIVSKOJ DJELATNOSTI

I. TEMELJNE ODREDBE

^lanak 1.

Ovim Zakonom ure|uje se: evidentiranje, prikupljanje,preuzimanje, za{tita, uvjeti ~uvanja i kori{tenja i sre|ivanje

registraturskog materijala i arhivske gra|e, kao i stru~na i znanstvenaobrada, istra‘ivanje, publikovanje i davanje na kori{tenje arhivskegra|e iz djelokruga rada organa uprave Tuzlanskog kantona (udaljem tekstu: Kanton), odnosno iz nadle‘nosti op}ina, kao i udrugagra|ana i drugih pravnih osoba koje se osnivaju na razini Kantonai op}ine, djelatnost fizi~kih osoba, te osnivanje i nadle‘nostarhivske ustanove.

^lanak 2.

Arhivska gra|a obuhvata izvorni i reprodukovani (pisani,crtani, tiskani, fotografirani, filmovani, fonografirani ili na drugina~in zabilje‘en) dokumentacijski materijal od trajne vrijednosti izna~aja za kulturu, historiju, znanost, naobrazbu i druge oblastiljudskog djelovanja, bez obzira gdje i kad je nastao i kod koga i pokom temelju se nalazi.

^lanak 3.

Registraturna gra|a je arhivska gra|a u nastajanju i ~inicjelinu zapisa i dokumenata nastalih radom ili primljenih po bilokojem temelju od strane pravnih i fizi~kih osoba.

Registraturnu gra|u ~ini:- arhivska gra|a, dio koji ima trajnu vrijednost i zna~aj;- registraturski materijal, dio koji ima vremenski ograni~enu

vrijednost i zna~aj.

^lanak 4.

Registraturski materijal obuhvata izvorni i reprodukovani(pisani, crtani, tiskani, fotografirani, filmovani, fonografirani ilina drugi na~in zabilje‘en) dokumentacijski materijal nastaodjelovanjem i radom organa uprave Kantona, slu‘bi za upravuop}ine, javnih ustanova, javnih poduze}a, gospodarskih dru{tava,udruga gra|ana i drugih pravnih i fizi~kih osoba (u daljem tekstu:stvaratelji registraturskog materijala), dok se iz njega ne odaberearhivska gra|a.

^lanak 5.

Stvarateljem registraturskog materijala i arhivske gra|esmatra se pravna ili fizi~ka osoba ~ijim djelovanjem i radom nastajeregistraturski materijal i arhivska gra|a.

Imateljem arhivske gra|e i registraturskog materijala smatrase pravna ili fizi~ka osoba, vlasnik ili posjednik arhivske gra|e iregistraturskog materijala, koji njime upravlja ili ga dr‘i po bilokom temelju.

^lanak 6.

Arhiv je ustanova za ~uvanje, za{titu, obradu, sre|ivanje,istra‘ivanje, publikovanje i kori{tenje arhivske gra|e.

Arhiva je jedna ili vi{e prostorija u kojima se na propisanna~in odla‘e i ~uva registraturna gra|a do predaje nadle‘nomarhivu.

Odabiranje arhivske gra|e je postupak kojim se iz registraturnegra|e na temelju utvr|enih propisa odabire arhivska gra|a.

^lanak 7.

Arhivska gra|a i registraturski materijal, kao dobro kulturno-historijskog naslje|a, bez obzira u ~ijem se vlasni{tvu ili posjedunalazi, u‘iva posebnu za{titu, pod uvjetima i na na~in utvr|en ovimZakonom, propisima o za{titi kulturno-historijskog i prirodnognaslje|a i drugim propisima Kantona, Federacije Bosne iHercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i Bosne i Hercegovine.

Arhivska gra|a dostupna je javnosti pod uvjetima utvr|enimovim Zakonom.


^lanak 8.

Arhivska djelatnost je djelatnost od posebnog dru{tvenoginteresa.

Mati~ne poslove arhivske djelatnosti na podru~ju Kantonaobavlja Arhiv Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Arhiv).

^lanak 9.

Registraturski materijal i arhivska gra|a, koji nastaju u radupravne ili fizi~ke osobe, ~ine cjelinu (arhivski fond) i po praviluse ne mogu dijeliti.

Iznimno, registraturski materijal mo‘e se dijeliti ili spajatizbog promjena u unutarnjoj organizaciji stvaratelja, odnosnoimatelja registraturskog materijala, preno{enja dijela ili svihnjegovih poslova na drugog stvaratelja, odnosno imateljaregistraturskog materijala, zbog preuzimanja dijela ili svih poslovadrugoga stvaratelja, odnosno imatelja registraturskog materijala,uz prethodno pribavljeno mi{ljenje Arhiva.

Organ ili osoba koja donosi odluku o podjeli ili spajanjuregistraturskog materijala, du‘na je utvrditi imatelja za svaki dioovako podijeljenog ili spojenog registraturskog materijala.

U slu~aju sumnje da li je neka gra|a arhivska, muzejska ilibibliote~ka, odlu~uje ministar naobrazbe, znanosti, kulture i {portaKantona (u daljem tekstu: ministar).

^lanak 10.

Registraturski materijal i arhivska gra|a, koji nastaju u radustvaratelja i imatelja, vlasni{tvo su Kantona.

Registraturski materijal i arhivska gra|a, koji su u vlasni{tvuKantona, ne mogu se otu|iti.

Iznimno, registraturski materijal i arhivska gra|a, koji su nastaliradom privatnih pravnih osoba i fizi~kih osoba, njihovo su vlasni{tvo,ukoliko nisu nastali u obavljanju javnih ovlasti ili javne slu‘be.

Registraturski materijal i arhivska gra|a, iz stavka 1. i stavka3. ovog ~lanka, podlije‘u stru~nom nadzoru Arhiva.

^lanak 11.

Javnom arhivskom, odnosno javnom registraturnom gra|omsmatra se arhivska odnosno registraturna gra|a nastala djelovanjemi radom dr‘avne vlasti, organa lokalne samouprave i uprave, javnihustanova i javnih poduze}a, trgova~kih dru{tava koja su nastala izbiv{ih javnih poduze}a, javnih bilje‘nika, stranih i doma}ihhumanitarnih i drugih organizacija i udruga, biv{ih gra|ansko-pravnih osoba, i drugih osoba koje obavljaju javnu slu‘bu i imajujavna ovla{tenja.

Stvaratelji javne arhivske, odnosno javne registraturne gra|edu‘ni su o svom osnivanju, te o promjeni statusa i organizacije,obavijestiti Arhiv radi davanja mi{ljenja o postupanju s gra|om.

II. JAVNA ARHIVSKA I REGISTRATURNA GRA\A

Obaveze stvaratelja i imatelja

^lanak 12.

Stvaratelji i imatelji registraturne gra|e du‘ni su da:- ~uvaju registraturski materijal od o{te}enja, uni{tenja i

nestajanja, dok se iz njega ne odabere arhivska gra|a;- vode evidenciju o predmetima i aktima;- ~uvaju registraturnu gra|u u sre|enom stanju;- omogu}avaju Arhivu provjeru ~uvanja i sre|enosti registraturne

gra|e;- utvr|uju listu kategorija registraturne gra|e s rokovima

~uvanja, na koju suglasnost daje Arhiv;

- vr{e godi{nje odabiranje arhivske gra|e iz registraturnegra|e materijala prema listi kategorija registraturne gra|e sarokovima ~uvanja, uz odobrenje Arhiva;

- vode arhivsku knjigu i njen prijepis dostavljaju Arhivu;- dostavljaju Arhivu podatke radi a‘uriranja evidencija, koje

se vode u Arhivu;- sre|uju, ~uvaju i odr‘avaju arhivsku gra|u u sigurnosnom stanju;- osiguraju uvjetan prostor i opremu;- prijavljuju arhivsku gra|u Arhivu i dostavljaju podatke za

evidentiranje;- omogu}avaju kori{tenje arhivske gra|e na na~in i prema

postupku utvr|enom ovim Zakonom, kao i prema uvjetima koji suzajedni~ki utvr|eni izme|u stvaratelja odnosno imatelja i Arhiva;

- omogu}avaju Arhivu provjeru na~ina ~uvanja i sre|ivanjaregistraturne gra|e;

- planiraju i provode mjere za{tite registraturne gra|e;- omogu}avaju Arhivu kopiranje registraturne gra|e;- odrede zaposlenika odgovornog za rad arhive, koji mora

imati najmanje srednju stru~nu spremu i polo‘en stru~ni ispit zarad na poslovima arhivara.

^lanak 13.

Imatelj registraturskog materijala redovito, po isteku rokaza njegovo ~uvanje, vr{i odabiranje arhivske gra|e, prema uputamai uz odobrenje Arhiva.

Nakon provedenog postupka odabira arhivske gra|e, preostalibezvrijedni registraturski materijal se predaje pravnoj osobi zaotkup papira ili se samostalno uni{tava na temelju odobrenjaArhiva.

Iz registraturne gra|e nastale prije 1945. godine, kao i uperiodu od 1992. do 1995. godine, izlu~ivanje se vr{i u Arhivu,odnosno uz neposredno u~e{}e Arhiva u svim fazama posla.

Rje{enje o odobravanju uni{tavanja bezvrijednog registr-aturskog materijala, iz stavka 2. ovog ~lanka, Arhiv donosi u rokuod 30 dana od dana podno{enja zahtjeva.

Pravna osoba za otkup papira ne mo‘e preuzeti bezvrijedniregistraturski materijal bez odobrenja Arhiva.

Bli‘i propis o odabiranju arhivske gra|e iz registraturskogmaterijala donosi ministar.

^lanak 14.

Imatelj javne arhivske, odnosno registraturne gra|e vodievidenciju gra|e i vr{i njezino registraturno sre|ivanje.

Arhivska i registraturna gra|a evidentira se po jedinstvenojmetodologiji, sukladno zakonu.

^lanak 15.

Imatelj registraturskog materijala i arhivske gra|e du‘an jeda osigura odgovaraju}i prostor, opremu, kadar i druge mjere za{titeregistraturskog materijala i arhivske gra|e, a posebno za vrijemerata, neposredne ratne opasnosti ili izvanrednih prilika.

Ako istekom ostavljenog roka imatelj gra|e ne provedenalo‘ene mjere, iste }e izvr{iti Arhiv, na tro{ak imatelja gra|e.

Protiv rje{enja, iz stavka 1. ovog ~lanka, ‘alba se podnosiMinistarstvu naobrazbe, znanosti, kulture i {porta (u daljem tekstu:Ministarstvo).


^lanak 16.

Imatelju javne arhivske gra|e i registraturne gra|e, koji ~uvagra|u nemarno i nestru~no, tako da postoji opasnost da ona budeo{te}ena ili uni{tena, Arhiv }e rje{enjem nalo‘iti da u ostavljenom


roku provede mjere za{tite, sre|ivanja, popisivanja i drugih vidovacjelovite za{tite.

^lanak 17.

Arhivska gra|a prikuplja se u Arhiv: preuzimanjem,kupovinom, razmjenom, darivanjem i zavje{tanjem.

^lanak 18.

Preuzimanje arhivske gra|e vr{i se primopredajom izme|ustvaratelja ili imatelja arhivske gra|e i Arhiva.

Arhivska gra|a predaje se Arhivu po isteku 30 godina odnjezinog nastanka.

Prije predaje, stvaratelji odnosno imatelji arhivske gra|e,du‘ni su obaviti odabiranje i sre|ivanje arhivske gra|e.

Ako je arhivska gra|a i nakon isteka roka iz stavka 2. ovog~lanka, neophodna u redovitom poslovanju, stvaratelj odnosnoimatelj arhivske gra|e i Arhiv }e utvrditi popis takve arhivske gra|ei odrediti u kojem roku }e se ona naknadno predati Arhivu.

^lanak 19.

Obveza predaje arhivske gra|e odnosi se i na arhivsku gra|ukoja sadr‘i osobne podatke, kao i arhivsku gra|u za koju je utvr|enstupanj tajnosti, odre|en zakonom ili op}im propisima o ~uvanjutajnosti.

Prilikom predaje Arhivu, arhivska gra|a, iz stavka 1. ovog~lanka, posebno se ozna~ava u popisu i navodi se rok njezinedostupnosti javnosti.

U slu~aju prestanka rada imatelja registraturskog materijalai arhivske gra|e, organ koji je donio odluku o prestanku rada, du‘anje da, u roku od 60 dana od dana prestanka rada, njegovregistraturski materijal i arhivsku gra|u preda Arhivu u sre|enomstanju.

^lanak 20.

Stvaratelji i imatelji arhivske i registraturne gra|e du‘ni suistu predati Arhivu u originalu, sre|enu, ozna~enu, popisanu uzaokru‘enim cjelinama, te tehni~ki opremljenu.

Arhivska gra|a se mo‘e predati Arhivu i prije isteka roka iz~lanka 18. stavak 2. ovog Zakona, ako se o tomu sporazumijustvaratelj, odnosno imatelj arhivske gra|e i Arhiv, ili ako je toneophodno radi za{tite arhivske gra|e.

Arhiv }e preuzeti arhivsku gra|u i ako nisu ispunjeni uvjetiiz stavka 1. ovog ~lanka, ako je to neophodno radi za{tite ispa{avanja arhivske gra|e od o{te}enja ili uni{tenja.

Tro{kove predaje, uklju~uju}i sre|ivanje i izradu popisaarhivske gra|e ukoliko to nije ura|eno, snosi imatelj odnosnostvaratelj arhivske gra|e.

Iznimno, ako se predaja vr{i u cilju spa{avanja arhivske gra|e,tro{kove njezinog preuzimanja snosi osniva~ Arhiva.

Bli‘i propis o na~inu i uvjetima primopredaje arhivske gra|edonosi Vlada Kantona.

^lanak 21.

Proizvo|a~ filma namijenjenog prikazivanju, bez obzira ukojoj je tehnici film snimljen, du‘an je u prvoj godini prikazivanjafilma, predati Arhivu jednu nekori{tenu kopiju proizvedenog filma,s odgovaraju}om dokumentacijom (scenarij, knjiga snimanja, ispisdijaloga, plakat i izbor fotografija).

Godinu dana nakon snimanja filma proizvo|a~ je du‘anpredati na trajno ~uvanje izvornu gra|u snimljenog f ilma(originalni negativi slike i tona).

Uvoznik filma obvezan je, po isteku licence filma, predatiArhivu najbolju kopiju filma, uvezenog za javno prikazivanje.

Uvoznik videokazeta obvezan je predati Arhivu, na trajno~uvanje, po jednu kopiju svakog primjerka uvezene videokazete.

^lanak 22.

Ako osoba, iz ~lanka 20. i ~lanka 21. ovog Zakona, nepostupe u smislu odredaba ~lanka 18. i ~lanka 21. ovog Zakona,Arhiv }e donijeti rje{enje o odabiranju, sre|ivanju i predaji gra|ei postupiti po rje{enju, na tro{ak imatelja, odnosno stvarateljaarhivske gra|e.

Protiv rje{enja, iz stavka 1. ovog ~lanka, ‘alba se podnosiMinistarstvu.


Kori{tenje arhivske gra|e pohranjene u Arhivu

^lanak 23.

Pravo na kori{tenje arhivske gra|e ima svaka pravna i fizi~kaosoba, pod jednakim uvjetima.

Arhivska gra|a koja je pohranjena u Arhivu, daje se nakori{tenje u slu‘bene svrhe, za znanstvena istra‘ivanja, za public-isti~ke i nastavne potrebe, za izlo‘be i objavljivanje, kao i zaostvarivanje potreba gra|ana u rje{avanju njihovih osobnih prava,te u druge opravdane svrhe.

^lanak 24.

Arhivska gra|a je dostupna za kori{tenje 30 godina nakonnjezinog nastanka.

Arhivska gra|a je dostupna za kori{tenje i prije isteka rokaod 30 godina, ako je od nastanka namijenjena javnosti ili ako toodobri stvaratelj arhivske gra|e.

Arhivska gra|a i registraturski materijal, koji sadr‘i podatke,koji se odnose na obranu, me|unarodne odnose i na poslove dr‘avnesigurnosti, uklju~uju}i one za odr‘avanje reda i mira, te na gospodarskeinterese Bosne i Hercegovine, Federacije i Kantona, a ~ijim biobjavljivanjem nastupile {tetne posljedice za dr‘avnu sigurnost ilidr‘avne interese, dostupna je za kori{tenje po isteku 50 godina odnjenoga nastanka, ako posebnim propisom nije druga~ije odre|eno.

^lanak 25.

Arhivska gra|a, koja se odnosi na osobne podatke (mati~neknjige, medicinska dokumentacija, osobni dosjei, sudski spisi,porezni i financijski spisi i sl.) dostupna je za kori{tenje 70 godinanakon nastanka, odnosno 100 godina od ro|enja osobe na koju seodnosi.

Arhivska gra|a, iz stavka 1. ovog ~lanka, mo‘e se koristiti iprije predvi|enog roka, ako je od nastanka namijenjena javnostiili ako na to pristane osoba na koju se ona odnosi, odnosno bra~nidrug, djeca ili roditelji osobe, poslije njezine smrti, odnosnostaratelj osobe.

Kod predaje Arhivu arhivske gra|e, iz ~lanka 24. stavak 3.ovog Zakona i stavka 1. ovog ~lanka, u zapisniku o primopredajise utvr|uju rokovi dostupnosti.

^lanak 26.

Ukoliko znanstveni razlozi zahtijevaju kori{tenje arhivskegra|e prije isteka roka, iz ~lanka 24. i ~lanka 25. ovog Zakona,direktor Arhiva mo‘e odobriti kori{tenje arhivske gra|e na na~inkoji jam~i za{titu javnog interesa, odnosno privatnosti, prava iinteresa tre}ih osoba, a uz prethodno pribavljenu suglasnostMinistarstva.


Arhivsku gra|u mogu koristiti bez ograni~enja stvaratelji,~ijim je radom ona nastala, u svrhe radi kojih je nastala, odnosnokojima je slu‘ila.

^lanak 27.

Na kori{tenje se daju snimci arhivske gra|e.Dokumente, potrebne u slu‘bene svrhe, Arhiv daje na

kori{tenje u obliku ovjerene kopije.Iznimno, dr‘avnim organima mo‘e se posuditi izvorna

arhivska gra|a, ali na odre|eno vrijeme i uz uvjet da se na tro{aktog organa prethodno izradi za{titna kopija.

Iznimno, izvorna arhivska gra|a mo‘e se dati na kori{tenjeako ne postoje snimci te gra|e ili ako to zahtijeva metodologijaznanstvenog istra‘ivanja.

Arhivska gra|a mo‘e se koristiti za izlo‘be izvan Arhiva,ukoliko su osigurani uvjeti za njezinu za{titu i sigurnost, i uz obvezuda se prije predaje za{titno snimi o tro{ku posuditelja.

^lanak 28.

Za kori{tenje arhivske gra|e Arhivu se pla}a odre|enanaknada.

Kori{tenje arhivske gra|e odobrava direktor Arhiva.U slu~aju odbijanja zahtjeva za kori{tenje arhivske gra|e

donosi se rje{enje.@alba protiv rje{enja, iz stavka 3 ovog ~lanka, podnosi se

Ministarstvu.Bli‘i propis o na~inu, uvjetima i postupku kori{tenja arhivske

gra|e donosi ministar.

^lanak 29.

Izvorna arhivska gra|a mo‘e se iz Arhiva iznijeti u inozemstvou svrhu izlaganja, ekspertize ili provo|enja mjera za{tite.

Izno{enje izvorne arhivske gra|e u inozemstvo, iz stavka 1.ovog ~lanka, odobrava Ministarstvo.

Aktom Ministarstva o odobravanju izno{enja izvornearhivske gra|e odre|uje se rok u kojem se arhivska gra|a moravratiti u Arhiv, a mogu se odrediti i drugi uvjeti.

Prije izno{enja arhivske gra|e iz zemlje obvezno je arhivskugra|u za{titno snimiti.

Za svaku {tetu i povredu ne~ijega prava, u~injenu kori{tenjemarhivske gra|e, odgovara osoba kojoj je odobreno kori{tenjearhivske gra|e.

Privatna arhivska gra|a

^lanak 30.

Privatnom arhivskom gra|om smatra se arhivska gra|a kojaje nastala djelovanjem privatnih pravnih i fizi~kih osoba, ukolikonije nastala u obavljanju javnih ovla{tenja ili javne slu‘be te akonije u dr‘avnome vlasni{tvu.

^lanak 31.

Arhiv utvr|uje popis imatelja arhivske gra|e u privatnomvlasni{tvu, za koje po svojoj stru~noj ocjeni utvrdi, da je arhivskagra|a koju posjeduju od interesa za Kanton.

^lanak 32.

Privatna arhivska gra|a upisuje se u Registar vlasnikaprivatne arhivske gra|e, koji vodi Arhiv. U Registar vlasnikaprivatne arhivske gra|e unose se slijede}i podaci:

1. Ime, prezime i prebivali{te vlasnika, te jedinstveni mati~nibroj gra|anina;

2. Temeljni podaci o stvaratelju arhivske gra|e;3. Kratak opis sadr‘aja, vremenski raspon i koli~ina arhivske gra|e;4. Datum upisa, te broj akta o progla{enju arhivske gra|e

dijelom kulturne ba{tine.Nadle‘ni organ, koji vodi registar privatnih pravnih osoba,

du‘an je dostavljati Arhivu kopiju rje{enja o upisu u registar.

^lanak 33.

Imatelj privatne arhivske gra|e, koji po bilo kom temelju~uva arhivsku gra|u ili pojedina~ne dokumente trajne vrijednosti,obvezan je:

- obavijestiti Arhiv o posjedovanju arhivske gra|e;- srediti arhivsku gra|u i izraditi popis arhivske gra|e;- ~uvati arhivsku gra|u i poduzimati mjere potrebne za

njezino sigurno ~uvanje i za{titu;- dopustiti ovla{tenoj osobi Arhiva da pregleda arhivsku gra|u

i po potrebi provede sigurnosno snimanje;- obavijestiti Arhiv o svim promjenama u svezi s arhivskom

gra|om;- izvr{iti i sve druge obveze utvr|ene odredbama ovog Zakona.Ukoliko imatelj privatne arhivske gra|e nije u mogu}nosti

srediti arhivsku gra|u i izraditi popis arhivske gra|e, du‘an jedopustiti Arhivu da to u~ini o tro{ku imatelja arhivske gra|e.

^lanak 34.

Vlasnik privatne arhivske gra|e mo‘e arhivsku gra|upohraniti, darivati ili prodati.

U slu~aju prodaje Arhiv ima pravo pre~e kupovine.Arhiv je du‘an, u roku od 30 dana od dana prijema ponude

za kupovinu, izjasniti se o ponudi.Ukoliko ponuda ne bude prihva}ena, vlasnik mo‘e arhivsku

gra|u prodati drugoj pravnoj ili fizi~koj osobi, uz cijenu koja nijeni‘a od cijene ponu|ene Arhivu i pod uvjetima koji za kupce nisupovoljniji od uvjeta sadr‘anih u ponudi Arhivu.

Postupanje protivno odredbama ovog ~lanka daje pravoArhivu da tu‘bom protiv vlasnika i kupca zahtijeva poni{tenjeugovora o kupoprodaji, najkasnije u roku od pet godina od danasklapanja ugovora.

^lanak 35.

Vlasnik privatne arhivske gra|e mo‘e arhivsku gra|u iznijetiiz Kantona, uz odobrenje Ministarstva.

U slu~aju da se arhivska gra|a iznosi iz Bosne i Hercegovine,Ministarstvo daje odobrenje, uz prethodno pribavljenu suglasnostnadle‘nog organa Bosne i Hercegovine.

Me|unarodna razmjena izvorne arhivske gra|e vr{i sesukladno propisima Bosne i Hercegovine.

Osoba zaposlena u Arhivu ne mo‘e za sebe, niti za druguosobu pribavljati arhivsku gra|u.

III. OBAVLJANJE ARHIVSKE DJELATNOSTI

^lanak 36.

Mati~ne poslove arhivske djelatnosti za podru~je Kantonaobavlja Arhiv.

Arhiv je javna ustanova.Odre|ene poslove arhivske djelatnosti mogu, kao ustanove,

obavljati specijalni arhivi (unutarnji poslovi, oru‘ane snage, zatimvjerske zajednice, gospodarski subjekti, znanstvene ustanove,banke i dr.) i privatni arhivi, na na~in ure|en ovim Zakonom idrugim propisima.


^lanak 37.

Arhiv u okviru svoje djelatnosti obavlja slijede}e poslove:- obavlja stru~ni nadzor nad ~uvanjem, registraturskim

sre|ivanjem i odabiranjem arhivske gra|e, koja se nalazi izvanArhiva i nala‘e mjere njezine za{tite, te pru‘a stru~nu pomo}imateljima i stvarateljima arhivske gra|e;

- sprovodi mjere za{tite arhivske gra|e u Arhivu i brine onjezinoj sigurnosti;

- sre|uje, obra|uje i daje na kori{tenje arhivsku gra|u;- nala‘e imatelju arhivske gra|e da u odre|enom roku

poduzme mjere za otklanjanje utvr|enih nedostataka i o{te}enjana registraturskom materijalu i arhivskoj gra|i;

- evidentira imaoce i njihov registraturski materijal i arhivsku gra|u;- preuzima arhivsku gra|u od zna~aja za Kanton;- prikuplja privatnu arhivsku gra|u otkupom, darivanjem ili

pohranjivanjem;- obnavlja i sre|uje arhivske fondove i zbirke;- vodi Registar arhivskih fondova i zbirki Kantona;- vodi knjige ulaznog inventara i inventara za pojedine

fondove i zbirke;- vodi Registar vlasnika arhivske gra|e;- vodi evidencije o arhivskoj gra|i u inozemnim arhivima od

zna~aja za Kanton;- obavlja sigurnosno i za{titno snimanje arhivske gra|e, te

restauratorske i konzervatorske poslove - poduzima i drugetehni~ke i tehnolo{ke mjere u svezi s arhivskom gra|om;

- prati i prou~ava razvoj arhivske djelatnosti;- vr{i stru~nu i znanstvenu obradu arhivske gra|e;- vr{i istra‘ivanja u cilju kompletiranja arhivske gra|e;- sura|uje s drugim ustanovama iz oblasti kulture, znanosti i

srodnih ustanova, dokumentacionim i informacionim slu‘bama radiunapre|enja arhivske djelatnosti i znanstvenog rada na podru~juarhivistike, historije, pomo}nih historijskih i informacijskih znanosti;

- daje podatke, izvode iz dokumenata i ovjerene prijepise nazahtjev korisnika, te na zahtjev pravnih i fizi~kih osoba izdajeuvjerenja, potvrde, ovjerene prijepise, fotokopije i druge zvani~neisprave o ~injenicama koje su sadr‘ane u arhivskoj gra|i koju ~uva;

- organizira predavanja, te~ajeve i druge oblike stru~nogosposobljavanja i usavr{avanja arhivara i stru~no osposobljavanjeimatelja registraturskog materijala i arhivske gra|e;

- prire|uje izlo‘be, predavanja i provodi druge oblike kulturnedjelatnosti radi podsticanja zanimanja za arhivsku gra|u i arhivskudjelatnost;

- daje instrukcije vezane za primjenu metodskih uputstava,standarda i normativa iz oblasti arhivske djelatnosti;

- sura|uje sa arhivima Bosne i Hercegovine, same|unarodnom arhivskom asocijacijom i drugim me|unarodnimstru~nim i znanstvenim organizacijama i institucijama;

- publikuje arhivsku gra|u, izdaje stru~ne i znanstvenepublikacije;

- obavlja i druge poslove utvr|ene ovim Zakonom i drugimpropisima.

^lanak 38.

Arhiv vodi:- knjigu primljene arhivske gra|e;- op}i registar arhivske gra|e;- registar za pojedine fondove i zbirke;- knjigu pohranjene arhivske gra|e;- knjigu snimljene (skenirane i mikrofilmovane) arhivske gra|e;- knjigu restaurirane i konzervirane arhivske gra|e;- evidenciju o stvarateljima i imateljima arhivske i registr-

aturske gra|e na podru~ju Kantona i- evidenciju o kori{tenju arhivske gra|e.

Arhiv se povezuje u jedinstven informacijski sustav Kantona,Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, te ume|unarodni sustav prijenosa informacija, na na~in i premapostupku utvr|enom pravilima Arhiva.

Bli‘i propis o vo|enju registara i evidencija, iz stavka 1. ovog~lanka, donosi ministar.

^lanak 39.

Bli‘i propis o obavljanju arhivskih poslova u organima upraveKantona, odnosno u gradskim i op}inskim slu‘bama za upravukoji se odnose na arhiviranje predmeta i akata iz njihovenadle‘nosti, vo|enje i kori{tenje arhivske knjige, uvjete i rokove~uvanja registraturskog materijala i arhivske gra|e, odabiranjaarhivske gra|e iz registraturskog materijala, kao i na~in predajearhivske gra|e izme|u Arhiva i organa uprave i slu‘bi za upravu,sukladno ovom Zakonu, donosi ministar pravde Kantona.

Osnivanje Arhiva

^lanak 40.

Arhiv osniva Sabor Kantona.Osniva~ osigurava sredstva, prostor i opremu za rad Arhiva.Sabor Kantona mo‘e u saradnji sa saborom susjednog

kantona, odlu~iti da osnuje me|ukantonalni arhiv, osiguravaju}idogovorno sredstva za njegov rad.

Specijalni arhiv i privatni arhiv mo‘e osnovati doma}a i stranapravna i fizi~ka osoba ukoliko posebnim propisom za pojedineoblasti (obrana, oru‘ane snage i sl.) nije druga~ije utvr|eno.

^lanak 41.

Arhiv se mo‘e osnovati ako je osiguran:- potreban i odgovaraju}i radni i spremi{ni prostor i oprema;- potreban broj stru~nog arhivskog osoblja;- nov~ana sredstva za osnivanje i po~etak rada, kao i sredstva

za njegov rad.

^lanak 42.

Akt o osnivanju Arhiva i drugih arhiva sadr‘i:- naziv osniva~a;- naziv i sjedi{te arhiva;- djelatnost arhiva;- iznos sredstava za osnivanje i po~etak rada i na~in njihovog

osiguravanja;- prava, obveze i odgovornosti arhiva u pravnom prometu;- osobu koja }e do imenovanja organa rukovo|enja

predstavljati i zastupati arhiv i njegova ovla{tenja i odgovornosti;- rok za dono{enje pravila, pravilnika o unutarnjoj organ-

izaciji i sistematizaciji arhiva, imenovanje organa upravljanja,rukovo|enja i nadzora nad radom arhiva;

- druga pitanja od zna~aja za rad arhiva.

^lanak 43.

Arhiv i drugi arhivi se upisuju u Registar arhiva, koji vodiMinistarstvo.

Bli‘i propis o obliku i sadr‘aju obrazaca i postupku za upis ibrisanje iz Registra arhiva donosi ministar.

^lanak 44.

Arhiv i drugi arhivi mogu po~eti s radom nakon upisa uRegistar arhiva.

Provjeru uvjeta, iz ~lanka 41. ovog Zakona vr{i Ministarstvo.Ministarstvo je du‘no da u roku od 30 dana od dana prijema

zahtjeva izvr{i provjeru uvjeta i o tomu donese rje{enje.


^lanak 45.

Korisnik usluga Arhiva snosi tro{kove za u~injene usluge.

Upravljanje i rukovo|enje Arhivom

Upravni odbor

^lanak 46.

Organ upravljanja Arhivom je Upravni odbor.Upravni odbor Arhiva ima predsjednika i ~etiri ~lana.Predsjednika i ~lanove Upravnog odbora Arhiva imenuje i

razrje{ava Vlada Kantona.Dva ~lana Upravnog odbora Arhiva imenuju se iz reda

zaposlenih u Arhivu.Predsjednik i ~lanovi Upravnog odbora Arhiva imenuju se

na vrijeme od ~etiri godine i po isteku ovog vremena mogu bitiponovno imenovani.

^lanovi Upravnog odbora Arhiva mogu biti razrije{enidu‘nosti i prije isteka mandata, ukoliko se utvrdi njihovaodgovornost za neuspje{an ili nezakonit rad Arhiva.

^lanak 47.

Upravni odbor Arhiva:- donosi pravila Arhiva;- imenuje i razrje{ava direktora Arhiva, uz prethodnu

suglasnost Vlade Kantona;- utvr|uje planove rada i razvoja;- utvr|uje godi{nji program rada;- donosi financijski plan i usvaja godi{nji obra~un;- donosi akt o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji i ostale

op}e akte;- usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad direktora;- odlu~uje o prigovoru zaposlenih na rje{enja kojima je drugi

organ, odre|en pravilima Arhiva, odlu~io o pravu, obvezi iodgovornosti iz radnog odnosa u prvom stupnju;

- podnosi osniva~u, najmanje jedanput godi{nje izvje{}e oposlovanju Arhiva.

Upravni odbor donosi odluke ve}inom glasova svih ~lanova,ako zakonom ili pravilima Arhiva za odlu~ivanje o pojedinimpitanjima nije odre|ena druga, kvalificirana ve}ina.

Nadzorni odbor

^lanak 48.

Nadzorni odbor je organ kontrole poslovanja Arhiva.Nadzorni odbor ima predsjednika i dva ~lana.Predsjednika i ~lanove Nadzornog odbora imenuje i

razrje{ava Vlada Kantona.Jedan ~lan Nadzornog odbora imenuje se iz reda zaposlenih

u Arhivu.Predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora imenuju se za vrijeme

od ~etiri godine i po isteku ovog vremena mogu biti ponovno imenovani.

^lanak 49.

Nadzorni odbor:- analizira izvje{}e o poslovanju Arhiva,- u obavljanju nadzora nad uporabom sredstava za rad,

pregleda godi{nje izvje{}e o poslovanju i godi{nji obra~un;- pregleda i provjerava urednost i zakonitost vo|enja

poslovnih knjiga;- izvje{tava osniva~a, Upravni odbor Arhiva i direktora o

rezulatima nadzora.

Direktor

^lanak 50.

Organ rukovo|enja Arhiva je direktor.Za direktora Arhiva mo‘e biti imenovana osoba koja ima

visoku stru~nu spremu iz oblasti dru{tvenih znanosti, najmanje trigodine rada u arhivskoj struci, polo‘en stru~ni arhivisti~ki ispit ida se odlikuje stru~nim, radnim i organizacijskim sposobnostima.

Direktora Arhiva imenuje i razrje{ava Upravni odbor uzprethodnu suglasnost Vlade Kantona.

Prethodnu suglasnost za imenovanje direktora Arhiva dajeVlada Kantona na prijedlog ministra.

Direktor Arhiva imenuje se na ~etiri godine, na temelju javnognatje~aja i po isteku ovog vremena mo‘e biti ponovno imenovan.

Za direktora Arhiva imenovan je kandidat koji je dobionatpolovi~nu ve}inu glasova svih ~lanova Upravnog odbora.

Ako ni jedan od kandidata ne dobije potrebnu ve}inu glasova,imenuje se vr{itelj du‘nosti direktora na period do {est mjeseci.

^lanak 51.

Direktor Arhiva:- zastupa i predstavlja Arhiv;- organizira i rukovodi radom i odgovoran je za zakonitost

rada Arhiva;- donosi op}e i pojedina~ne akte sukladno zakonu i pravilima

Arhiva;- predla‘e Upravnom odboru mjere za unapre|enje rada

Arhiva;- predla‘e Upravnom odboru mjere za u~inkovito i zakonito

obavljanje djelatnosti Arhiva;- predla‘e osnove planova rada i razvoja Arhiva;- predla‘e Upravnom odboru unutarnju organizaciju i

sistematizaciju radnih mjesta;- izvr{ava odluke Upravnog odbora i Nadzornog odbora;- odlu~uje o kori{tenju sredstava do iznosa utvr|enoga

pravilima Arhiva;- odlu~uje o pravima, obvezama i odgovornostima zaposl-

enika iz radnoga odnosa;- podnosi Upravnom odboru izvje{}e o financijskom poslovanju

Arhiva;- naredbodavac je za izvr{enje financijskog plana;- obavlja i druge poslove sukladno zakonu i pravilima Arhiva.Za svoj rad i za rezultate rada, direktor Arhiva je odgovoran

Upravnom odboru.Direktor jednom godi{nje podnosi Upravnom odboru izvje{}e

o svom radu.

^lanak 52.

Direktor Arhiva je du‘an da obustavi od izvr{enja op}i aktkoji nije u suglasnosti sa ustavom ili je u suprotnosti sa zakonom,kao i pojedina~ni akt kojim se nanosi {teta Arhivu ili dru{tvenojzajednici i da o tomu obavijesti Ministarstvo.

Ako Ministarstvo u roku od 30 dana od dana prijemaobavje{tenja ne poduzme odgovaraju}e mjere i o tomu ne obavijestidirektora Arhiva, akt koji je obustavio direktor mo‘e se izvr{iti.

^lanak 53.

Direktor mo‘e biti razrije{en du‘nosti i prije isteka vremenana koje je imenovan:

- na osobni zahtjev;- ako se utvrdi da je odgovoran za neuspje{an ili nezakonit

rad Arhiva;


- u drugim slu~ajevima utvr|enim zakonom i pravilimaArhiva.

Prijedlog za prijevremeno razrje{enje direktora, iz razlogaiz stavka 1. alineja 2. ovog ~lanka, mo‘e dati osniva~, odnosnoVlada Kantona, ministar, predsjednik, odnosno ~lan Upravnogodbora ili Nadzorni odbor Arhiva.

Postupak razrje{enja direktora ure|uje se pravilima Arhiva,sukladno zakonu.

Stru~ni organ Arhiva

^lanak 54.

Stru~ni organ Arhiva je Stru~no vije}e.Stru~no vije}e Arhiva raspravlja o svim stru~nim pitanjima

rada Arhiva, daje mi{ljenja i prijedloge u svezi s organizacijomrada i razvojem arhivske djelatnosti, te obavlja i druge poslovesukladno pravilima Arhiva.

Djelokrug rada, sastav i na~in imenovanja ~lanova Stru~nogvije}a, bli‘e se ure|uje pravilima Arhiva.

Stru~no osoblje

^lanak 55.

Na arhivskim poslovima u Arhivu i arhivama organa upravei slu‘bama za upravu i drugim institucijama organiziranim narazini Kantona i op}ine mo‘e raditi zaposlenik, koji imaodgovaraju}i stupanj i profil {kolske spreme, stru~ni arhivisti~kiispit (u daljem tekstu: arhivisti~ki ispit) i radni sta‘ predvi|enzakonom i pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizacijiradnih mjesta.

Poslove u konzervatorskoj i restauratorskoj struci, reprografijii mikrografiji, te za{titi audiovizuelne i filmske arhivske gra|e, moguobavljati zaposlenici sa odgovaraju}om stru~nom spremom izvanjima.

^lanak 56.

Zaposlenici visoke, vi{e i srednje stru~ne spreme koji radena arhivskim poslovima pola‘u arhivisti~ki ispit.

Zaposlenici visoke, vi{e i srednje stru~ne spreme arhivisti~kiispit pola‘u pred komisijom, koju imenuje ministar.

Pripravni~ki sta‘ traje jednu godinu za pripravnike savisokom i vi{om stru~nom spremom, a {est mjeseci za pripravnikesa srednjom stru~nom spremom.

Pripravnik je obvezan, u roku od {est mjeseci po istekupripravni~kog sta‘a, polo‘iti arhivisti~ki ispit.

^lanak 57.

Od obveze polaganja arhivisti~kog ispita, oslobo|en jezaposlenik koji ima znanstveno zvanje magistra ili doktora znanostiz arhivisti~ke oblasti.

Slu‘benici visoke i vi{e i zaposlenici srednje stru~ne spremesa pola‘enim stru~nim upravnim ispitom, pola‘u razliku iz arhivskeoblasti sukladno odredbama iz ~lanka 58. stavak 2. ovog Zakona.

^lanak 58.

Stru~ne arhivske poslove obavlja stru~no arhivsko osoblje uzvanjima:

1. za zaposlenike visoke stru~ne spreme: arhivist, vi{i arhivisti arhivski savjetnik;

2. za zaposlenike vi{e stru~ne spreme: vi{i arhivski tehni~ari arhivski tehni~ar I vrste;

3. za zaposlenike srednje stru~ne spreme: arhivski tehni~arII vrste i arhivski manipulant.

Bli‘i propis o sadr‘aju i na~inu polaganja arhivisti~kog ispitaza pripravnike, odnosno za zaposlenike visoke, vi{e i srednje stru~nespreme i uvjetima za stijecanje stru~nih zvanja, donosi ministar.

Udru‘ivanje arhivskih radnika

^lanak 59.

Zaposlenici Arhiva, arhivari i drugi gra|ani s podru~jaKantona, koji su zainteresirani za rad Arhiva i arhivske djelatnostiuop}e, mogu se udru‘iti u strukovnu udrugu arhivara Kantona.

Stru~ni nadzor

^lanak 60.

Arhiv vr{i stru~ni nadzor nad radom imatelja i stvarateljaregistraturskog materijala i arhivske gra|e, sukladno odredbamaovog Zakona.

^lanak 61.

O izvr{enom stru~nom nadzoru, iz ~lanka 60. ovog Zakona,sastavlja se zapisnik.

U zapisnik se unose podaci o utvr|enom stanju registr-aturskog materijala i arhivske gra|e, konstatuju nepravilnosti uradu i utvr|uju rokovi u kojima se te nepravilnosti moraju otkloniti.

Imatelj registraturskog materijala i arhivske gra|e du‘an je,u ostavljenom roku, otkloniti nedostatke, utvr|ene zapisnikom.

Jedan primjerak zapisnika, iz stavka 1. ovog ~lanka, ostajekod imatelja kod koga je izvr{en pregled registraturskog materijala,odnosno arhivske gra|e, a drugi primjerak zadr‘ava Arhiv.

Sredstva za rad Arhiva

^lanak 62.

Arhiv stje~e sredstva za rad iz sredstava osniva~a, od naknadaza obavljanje intelektualnih usluga, od naknada za rad od korisnikausluga, iz legata, darova i zavje{tanja, donacija pravnih i fizi~kihosoba i humanitarnih orgnizacija i drugih izvora, pod uvjetimautvr|enim zakonom i aktom o osnivanju Arhiva.

^lanak 63.

Na specijalne i privatne arhive primjenjuju se odredbe ovogZakona i op}i propisi o ustanovama i drugi propisi.

Prestanak rada Arhiva i drugih arhiva

^lanak 64.

Osniva~ mo‘e ukinuti Arhiv i drugi arhiv ako ne izvr{avaposlove radi kojih je osnovan ili ako ne ispunjava uvjete propisaneovim Zakonom.

^lanak 65.

Organ koji donese akt o ukidanju arhiva, du‘an je preduzetisve potrebne mjere za za{titu registraturskoga materijala i arhivskegra|e, pohranjene u arhivu, kao i gra|e koja se nalazi kod imateljaizvan arhiva.

IV. NADZOR NAD PROVO\ENJEM ZAKONA

^lanak 66.

Nadzor nad provo|enjem ovog Zakona vr{i Ministarstvo.


V. KAZNENE ODREDBE

^lanak 67.

Nov~anom kaznom od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }ese za prekr{aj pravna osoba imatelj registraturskog materijala i arhivskegra|e, ako postupa suprotno odredbama ~lanka 12. ovog Zakona.

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovornaosoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom od 800,00 KM do2.000,00 KM.

^lanak 68.

Nov~anom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba ako:

1. proda ili na drugi na~in otu|i arhivsku gra|u, koja jevlasni{tvo Kantona (~lanak 10. ovog Zakona);

2. ne osigura mjere za{tite registraturskog materijala iarhivske gra|e, sukladno odredbama ~lanka 15. ovog Zakona;

3. ne preda Arhivu u propisanom roku arhivsku gra|u (~lanci18., 72. i 73. ovog Zakona);

4. bez odobrenja iznese u inozemstvo arhivsku gra|u,odnosno iznesenu arhivsku gra|u u odre|enom roku ne vrati uzemlju (~lanak 29. ovog Zakona);

5. ne obavijesti Arhiv o uvjetima prodaje arhivske gra|e(~lanak 34. ovog Zakona).

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka, kaznit }e se i odgovornaosoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom od 500,00 KM do1.500,00 KM.

^lanak 69.

Nov~anom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit}e se za prekr{aj fizi~ka osoba (gra|anin) imatelj registraturskogmaterijala i arhivske gra|e, ako postupa suprotno odredbama~lanaka 10., 12., 15., 20., 29. i 34. ovog Zakona.

^lanak 70.

Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit}e se za prekr{aj Arhiv:

- ako preuzme arhivsku gra|u na na~in i pod uvjetima koji surazli~iti od uvjeta propisanih u ~lanku 18. i ~lanku 19. ovog Zakona;

- ako dopusti kori{tenje gra|e prije isteka rokova propisanihu ~lancima 24. i 25. ovog Zakona, ako kori{tenje nije odobreno natemelju ~lanka 26. ovog Zakona;

- ako izda gra|u na kori{tenje, a nisu zadovoljeni uvjetisigurnosti propisani u ~lanku 27. ovog Zakona;

- ako ne vodi evidencije iz ~lanka 38. ovog Zakona.Za prekr{aje iz stavka 1. ovog ~lanka, kaznit }e se i odgovorna

osoba u Arhivu nov~anom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM.

VI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 71.

Arhiv i imatelji, odnosno stvaratelji registraturskog materijalai arhivske gra|e du‘ni su da usklade svoje op}e akte, organizacijui na~in rada sa ovim Zakonom u roku od 6 mjeseci od dana stupanjana snagu ovog Zakona.

^lanak 72.

Zate~ena arhivska gra|a u Arhivu, vlasni{tvo je Kantona ismatra se javnom arhivskom gra|om.

Arhivska i registraturska gra|a biv{ih dru{tveno-politi~kihorganizacija, gra|ansko-pravnih osoba i ukinutih ratnih organa,vlasni{tvo je Kantona i smatra se javnom arhivskom gra|om.

Pravni sljednici pravnih subjekata iz stavka 2. ovog ~lanka,du‘ni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovogZakona, predati arhivsku gra|u Arhivu.

^lanak 73.

Ustanove, gospodarska dru{tva i druge pravne osobe nastaleprivatizacijom, koja su bila dr‘avno, odnosno dru{tveno vlasni{tvo,te vjerske zajednice i druge gra|ansko-pravne i fizi~ke osobe kaoimatelji arhivske i registraturne gra|e na podru~ju Kantona, du‘nisu predati Arhivu gra|u u roku od godinu dana od dana stupanjana snagu ovog Zakona, osim onog dijela gra|e, koji im jeneophodan za teku}e poslovanje odnosno obavljanje djelatnosti,{to se utvr|uje posebnim zapisnikom.

^lanak 74.

U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovogZakona, Arhiv je du‘an preuzeti arhivsku gra|u uga{enih ratnihtijela i organa s podru~ja Kantona iz perioda od 1992. do 1995.godine, s tim {to se ova registraturska gra|a ne odabira od stranenjezinih imatelja i stvaratelja.

^lanak 75.

Zaposlenici koji se nalaze u radnom odnosu na arhivskimposlovima u Arhivu i arhivama organa uprave i slu‘bama za upravui drugim institucijama organiziranim na razini Kantona i op}ine, anemaju polo‘en arhivisti~ki ispit, du‘ni su ga polo‘iti u roku odgodinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

^lanak 76.

Podzakonski akti utvr|eni ovim Zakonom bit }e doneseni uroku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

^lanak 77.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskoga kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Sabora Tuzlanskog kantona,

TUZLANSKI KANTONSabor Dr. Izet @igi}, v.r.


530Na osnovu poglavlja IV, odjeljak B, ~lana 33. stav 1. ta~ka e)


UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU

Srijeda, 12. oktobar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 13 - Strana 1297

teritoriji Kantona, dužno je sav muzejski materijal i dokumentaciju sa istraživanja predati u Muzej“.

Član 2.U članu 19. stav 5. mijenja se i glasi:„Upravni odbor muzeja ima predsjednika i dva člana. Jedan

član Upravnog odbora imenuje se iz reda zaposlenih u muzeju“. U istom članu iza stava 7. dodaju se novi stavovi 8. i 9., koji glase:„Privremeni Upravni odbor imenuje se u slučaju ukoliko dođe

do razrješenja članova Upravnog odbora iz razloga navedenih u prethodnom stavu ovog člana, u slučaju kada se Upravni odbor ne može konstituisati u skladu sa ovim zakonom ili kada se postupak koji prethodi imenovanju ne okonča u zakonom utvrđenom roku.

Imenovanje privremenog Upravnog odbora vrši se na period do 60 dana“.

Član 3.U članu 21. stav 2. mijenja se i glasi:„Za direktora muzeja može biti imenovano lice koje ima

visoku stručnu spremu društvenog smjera ili ekvivalent, pet godina radnog iskustva iz oblasti kulture nakon sticanja stručne spreme, te da se odlikuje stručnim, radnim i organizacionim sposobnostima“.

U stom članu iza stava 5. dodaje se novi stav 6., koji glasi:„Isto lice može biti imenovano za direktora muzeja kao javne

ustanove najviše dva puta.Dosadašnji stav 6. postaje stav 7.U istom članu iza stava 7. dodaje se novi stav 8., koji glasi:„Vršilac dužnosti ima sva prava i dužnosti direktora“.

Član 4.U članu 25. iza stava 6. dodaju se novi stavovi 7., 8., 9. i 10.,

koji glase:„Članovi Nadzornog odbora muzeja kao javne ustanove mogu

biti razriješeni dužnosti i prije isteka mandata ukoliko se utvrdi njihova odgovornost za neuspješan i nezakonit rad.

U slučaju razrješenja članova Nadzornog odbora, iz razloga utvrđenih u stavu 7. ovog člana, imenuje se privremeni Nadzorni odbor muzeja.

Privremeni Nadzorni odbor muzeja se imenuje i u slučaju kada se Nadzorni odbor ne može konstituisati u skladu sa ovim zakonom ili kada se postupak koji prethodi imenovanju ne okonča u zakonom utvrđenom roku.

Imenovanje privremenog Nadzornog odbora muzeja vrši se na period do 60 dana“.

Član 5.Član 41. mijenja se i glasi:„Nadzor nad zakonitosti rada muzeja vrši Ministarstvo.Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona,

propisa donesenih na osnovu ovog zakona, pojedinačnih akata, uslova i načina rada muzeja vrši nadležna inspekcija“.

Član 6.Danom stupanja na snagu ovog zakona nadležni organ će

pokrenuti postupak razrješenja postojećeg i imenovanja Upravnog odbora muzeja u skladu sa ovim zakonom.

Danom razrješenja Upravnog odbora iz stava 1. ovog člana nadležni organ je dužan imenovati privremeni Upravni odbor.

Lice koje je, prije stupanja na snagu ovog zakona, imenovano u muzeju dva ili više puta za direktora ne može se ponovo imenovati za direktora ili vršioca dužnosti direktora muzeja kao javne ustanove.

Danom stupanja na snagu ovog zakona Upravni odbor je dužan pokrenuti postupak razrješenja postojećeg i imenovanja direktora muzeja kao javne ustanove u skladu sa ovim zakonom.

Danom razrješenja direktora iz stava 4. ovog člana Upravni odbor je dužan imenovati vršioca dužnosti direktora.

Član 7.Muzej je dužan uskladiti svoju djelatnost i opće akte sa

odredbama ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 8.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja

u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“.

B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog kantona, T U Z L A N S K I K A N T O N S k u p š t i n a Bajazit Jašarević, v.r. Broj: 01-02-477-5/11 Tuzla, 28.9.2011. godine

401Na osnovu člana 24 stav (1) tačka c) Ustava Tuzlanskog

kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 28.9.2011. godine, donosi

ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA

O ARhIVSKOJ DJELATNOSTI

Član 1.U Zakonu o arhivskoj djelatnosti („Službene novine

Tuzlanskog kantona“, broj: 15/00), u članu 1. iza riječi „istraživanje,“ dodaje se riječ „zahvatanje,“ a riječi „se osnivaju“ zamjenjuju se riječima „stvaraju građu“.

Član 2.U članu 2. iza riječi „fotografisani,“ dodaju se riječi

„digitalizovani, mikrofilmovani,“.

Član 3.U članu 3. iza stava 2. dodaju se novi stavovi 3., 4., 5. i 6.,

koji glase:„Registraturna građa u fizičkom obliku je građa na fizičkom

nosaču zapisa (na papiru, filmu i sl.) koji omogućava reprodukciju njenog sadržaja bez upotrebe informaciono-komunikacionih ili srodnih tehnologija.

Registraturna građa u elektronskom obliku je građa u digitalnom ili analognom obliku.

Registraturna građa u digitalnom obliku je građa čiji je sadržaj zapisan u digitalnom obliku i pohranjen na elektronskom nosaču zapisa.

Registraturna građa u analognom obliku je građa čiji je sadržaj zapisan u analognom obliku i pohranjen na elektronskom nosaču zapisa.“

Član 4.U članu 11. iza stava 1. dodaju se novi stavovi 2., 3. i 4., koji

glase:„Pod pojmom javne arhivske građe podrazumijeva se i

najmanje po jedan primjerak javnih saopštenja, internih, službenih i poslovnih publikacija i druge slične građe koju je stvaralac javne arhivske građe objavio.

Arhivska građa nastala radom privrednih subjekata u državnoj i društvenoj svojini do 1990. godine predstavlja javnu arhivsku građu.

Javna arhivska građa, kao dio kulturne baštine, neotuđiva je i ne može preći u privatno vlasništvo.“

Dosadašnji stav 2. postaje stav 5.

Član 5.U članu 12. stavu 1. alineja 5. mijenja se i glasi:„-donesu Pravilnik o kancelarijskom i arhivskom poslovanju

sa utvrđenom listom kategorija registraturne građe i rokovima čuvanja, na koji saglasnost daje Arhiv;“.

Broj 13 - Strana 1298 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 12. oktobar 2011.god.

Član 6. U članu 18. iza stava 2. dodaje se novi stav 3., koji glasi:„Izuzetno, arhivska građa u digitalnom obliku predaje se

Arhivu po isteku pet godina od njenog nastanka.“Dosadašnji stavovi 3. i 4. postaju stavovi 4. i 5.

Član 7.Iza člana 22. dodaje se novo poglavlje koje glasi „Zahvatanje

registraturne građe“ i novi članovi 22a., 22b., 22c., 22d. i 22e., koji glase:

„Član 22a.Zahvatanje registraturne građe obuhvata postupak njenog

evidentiranja, klasifikacije, dodavanja metapodataka i pohranjivanja u sistem za upravljanje dokumentima, a sprovodi se nakon preuzimanja na čuvanje i pretvaranja izvorne dokumentarne građe u digitalni oblik zapisa ili prenošenjem na mikrofilm.

Zahvatanje registraturne građe koja je izvorno u fizičkom ili u elektronskom obliku, ali ne i u digitalnom, sprovodi se na način kojim se obezbjeđuje njeno sigurno pretvaranje u digitalni oblik.

Zahvatanje registraturne građe čiji je izvorni oblik digitalan vrši se na način kojim se obezbjeđuje efikasno i potpuno zahvatanje svake njene pojedine jedinice.

Član 22b.

Sigurno pretvaranje registraturne građe u oblik za dugoročno čuvanje je ono koje obezbjeđuje:

a) reprodukciju svih ključnih sadržaja izvorne dokumentarne građe,

b) upotrebljivost sadržaja izvorne dokumentarne građe,c) autentičnost registraturne građe, d) potreban broj kontrolnih postupaka pravila i kvaliteta,e) čuvanje dodatog sadržaja i podataka u vezi sa postupkom

pretvaranja, odvojeno od izvornog sadržaja,f) adekvatno dokumentovanje, sa dokazima da primijenjene

metode i postupci obezbjeđuju sigurno pretvaranje ig) ispunjavanje uslova koje dodatno propiše nadležni organ.Autentičnost registraturne građe obezbjeđuje se zahvatanjem

ključnih sadržaja izvorne dokumentarne građe.Autentičnost građe u digitalnom obliku za dugoročno čuvanje

obezbjeđuje se strogo kontrolisanim i dokumentovanim dodavanjem sadržaja.

Sadržaji iz stava 3. ovog člana (npr. ponovni e-potpis i vremenski žig) mogu da se dodaju na nivou cjelokupne zahvaćene građe ili na nivou njenih jedinica.

22c.Dugoročno čuvanje građe podrazumijeva period duži od pet godina.Registraturna građa u digitalnom obliku za dugoročno čuvanje

je građa čiji je sadržaj zapisan u digitalnom obliku i pohranjen na elektronskom nosaču zapisa za efikasno dugoročno čuvanje, pri čemu je obezbijeđena mogućnost usklađivanja sa tehnološkim razvojem.

Zahvaćena registraturna građa u digitalnom obliku za sve vrijeme čuvanja mora da omogućava reprodukciju sadržaja izvorne dokumentarne građe.

Registraturna građa iz stava 3. ovog člana čuva se uz obezbjeđenje njene dostupnosti, upotrebljivosti, autentičnosti i cjelovitosti.

Nosač zapisa je konvencionalni ili nekonvencionalni nosač na kojem je zapisan sadržaj u skladu sa oblikom zapisa.

Oblik zapisa su organizacione i tehnološke karakteristike koje određuju kako je sadržaj zapisan, pohranjen i prikazan u procesu čuvanja.

Član 22d.Izvorna registraturna građa u fizičkom obliku, za koju

je utvrđen rok čuvanja do pet godina, može da se uništi nakon digitalizovanja ili mikrofilmovanja, a pod uslovom da je upotrebljiva u istoj mjeri kao i izvorna građa i da je obezbijeđeno njeno sigurno čuvanje, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Izvorna registraturna građa u fizičkom obliku, za koju je utvrđen rok čuvanja duži od pet godina, s tim da nema svojstvo

arhivske građe, može da se uništi ukoliko je pretvorena u digitalni oblik za dugoročno čuvanje ili mikrofilmovana, ako ovaj ili drugi zakon ne propišu drugačije.

Izvorna registraturna građa u fizičkom obliku koja ima svojstvo arhivske građe ne može da se uništi nakon digitalizovanja ili mikrofilmovanja, osim ako nadležni arhiv izričito drugačije ne odluči.

Direktor Arhiva donosi rješenje o utvrđivanju registraturne građe koja radi njenog kulturnog ili naučnog značaja ne smije da se uništi.

Član 22e.

Registraturna građa se dugoročno čuva u digitalnom obliku zapisa i na nosaču zapisa za dugoročno čuvanje.

Pod digitalnim oblikom zapisa iz stava 1. ovog člana podrazumijeva se oblik koji obezbjeđuje očuvanje sadržaja i sve druge uslove čuvanja registraturne građe u digitalnom obliku, a po isteku roka od pet godina omogućava pretvaranje u nov digitalni oblik zapisa, koji će takođe ispunjavati uslove čuvanja.

Nosač zapisa iz stava 1. ovog člana je elektronski nosač zapisa koji obezbjeđuje sve uslove čuvanja registraturne građe i omogućava veći broj prenosa sa sadašnjih na buduće nosače zapisa.“

Član 8.Iza člana 33. dodaju se novi članovi 33a. i 33b., koji glase:

„Član 33a.

Imalac privatne arhivske građe koji čuva arhivsku građu u digitalnom obliku, dužan je da na zahtjev Arhiva dostavi podatke o načinu i postupku njene zaštite, a naročito o:

a) korišćenoj opremi i sredstvima,b) korišćenim oblicima i nosačima zapisa,c) načinu obezbjeđenja trajne dostupnosti podataka,d) planiranom i izvedenom pretvaranju u druge oblike zapisa

ili prenošenju na druge nosače zapisa ie) načinu obezbjeđenja cjelovitosti, autentičnosti i

upotrebljivosti građe.

Član 33b.Na stvaraoce i imaoce privatne arhivske građe ili pojedinačnih

dokumenata trajne vrijednosti primjenjuju se odredbe Zakona o javnoj arhivskoj građi, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.“

Član 9.U članu 36. iza stava 2. dodaje se novi stav 3., koji glasi:„Arhiv sarađuje sa Arhivom Bosne i Hercegovine na planu

dostave potrebnih podataka za vođenje evidencije po jedinstvenoj metodologiji.“

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

Član 10.U članu 46. u stavu 2. riječ „četiri“ zamjenjuje se riječju „dva“.U istom članu u stavu 4. riječi „Dva člana“ zamjenjuju se

riječima „Jedan član“, a riječ „imenuju“ zamjenjuje se riječju „imenuje“.

Član 11.Iza člana 46. dodaje se novi član 46a., koji glasi:

„Član 46a.U slučaju razrješenja članova Upravnog odbora Arhiva iz

razloga utvrđenih u članu 46. stav 6. imenuje se privremeni Upravni odbor Arhiva.

Privremeni Upravni odbor Arhiva se imenuje i u slučaju kada se Upravni odbor ne može konstituisati u skladu sa zakonom ili kada se postupak koji prethodi imenovanju ne okonča u zakonom utvrđenom roku.

Mandat privremenog Upravnog odbora Arhiva traje najduže 60 dana.“

Srijeda, 12. oktobar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 13 - Strana 1299

Član 12.Iza člana 49. dodaje se novi član 49a., koji glasi:

„Član 49a.„Članovi Nadzornog odbora Arhiva mogu biti razriješeni

dužnosti i prije isteka mandata ukoliko se utvrdi njihova odgovornost za neuspješan i nezakonit rad ustanove.

U slučaju razrješenja članova Nadzornog odbora, iz razloga utvrđenih u stavu 1. ovog člana, imenuje se privremeni Nadzorni odbor Arhiva.

Privremeni Nadzorni odbor Arhiva se imenuje i u slučaju kada se Nadzorni odbor ne može konstituisati u skladu sa ovim zakonom ili kada se postupak koji prethodi imenovanju ne okonča u zakonom utvrđenom roku.

Mandat privremenog Nadzornog odbora Arhiva traje najduže 60 dana.“

Član 13.U članu 50. stav 2. mijenja se i glasi:„Za direktora Arhiva može biti imenovano lice koje ima

visoku stručnu spremu ili ekvivalent iz oblasti društvenih nauka, najmanje pet godina radnog iskustva u oblasti kulture poslije sticanja odgovarajuće stručne spreme, položen stručni arhivistički ispit i da se odlikuje stručnim, radnim i organizacionim sposobnostima.“

U istom članu u stavu 5. iza riječi „konkursa“ stavlja se tačka a ostatak teksta briše se.

Stav 6. mijenja se i glasi:„Isto lice može biti imenovano za direktora Arhiva najviše dva puta.“Stav 7. briše se.

Član 14.Član 66. mijenja se i glasi:„Nadzor nad zakonitošću rada ustanova iz člana 36. Zakona

vrši Ministarstvo.Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona,

propisa donesenih na osnovu ovog zakona, pojedinačnih akata, uslova i načina rada ustanova iz člana 36. Zakona vrši nadležna inspekcija.“

Član 15.Lice koje je, prije stupanja na snagu ovog zakona, imenovano

u Arhivu dva ili više puta za direktora ne može se ponovno imenovati za direktora ili vršioca dužnosti direktora Arhiva.

Danom stupanja na snagu ovog zakona Upravni odbor je dužan pokrenuti postupak razrješenja postojećeg i imenovanja direktora Arhiva u skladu sa ovim zakonom.

Danom razrješenja direktora u skladu sa stavom 2. ovog člana Upravni odbor je dužan imenovati vršioca dužnosti direktora Arhiva u skladu sa zakonom.

Član 16.Danom stupanja na snagu ovog zakona Vlada Kantona će

pokrenuti postupak razrješenja postojećeg i imenovanja Upravnog odbora Arhiva u skladu sa ovim zakonom.

Danom razrješenja Upravnog odbora iz stava 1. ovog člana Vlada Kantona je dužna imenovati privremeni Upravni odbor Arhiva.

Član 17.Ustanove i privatni arhivi iz člana 36. ovog zakona, su dužni

uskladiti pravila i druge opće akte s odredbama ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 18.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja

u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“.

B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog kantona, T U Z L A N S K I K A N T O N S k u p š t i n a Bajazit Jašarević, v.r. Broj: 01-02-476-5/11 Tuzla, 28.9.2011. godine

402Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog

kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), a u vezi sa članom 41. Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 86/07, 24/09 i 44/10) i članom 46. stav 2. Zakona o izvršenju Budžeta Tuzlanskog kantona za 2011. godinu (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 4/11 i 11/11), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 6.10.2011 godine, donosi

ODLUKUo prihvatanju zaduženja Tuzlanskog kantona radi

sufinansiranja Projekta izgradnje kanalizacije i vodosnabdijevanja Općine Čelić

I.Prihvata se zaduženje Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu:

Kanton) u iznosu do 1.763.354,79 (slovima: jedanmilion sedamsto šezdeset tri hiljade tristo pedeset četiri i 79/100) eura i grant sredstva u iznosu od 311.180,26 (slovima: tristo jedanaest hiljada sto osamdeset i 26/100) eura, radi izvršenja Programa sufinansiranja Projekta izgradnje kanalizacije i vodosnadbijevanja Općine Čelić, koji je donijela Skupština Tuzlanskog kantona 30.06.2011. godine.

Općinsko vijeće Općine Čelić prihvatiće zaduženje Općine Čelić u iznosu od 881.677,40 (slovima: osamsto osamdeset jedne hiljade šesto sedamdeset sedam i 40/100) eura i grant sredstva u iznosu od 155.590,13 (slovima: sto pedeset pet hiljada petsto devedeset i 13/100) eura, za istu namjenu.

II.Prema Ugovoru o izvršenju Projekta, navedenog u tački I.

ove odluke, koji je sastavni dio Sporazuma o finansijskoj saradnji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Austrije, potpisanog 30.03.2006.godine i njegovim aneksima od 31.10. 2008. i 16.12.2010. godine, a koji je sa odabranim izvođačem, „Alpine Bau GmbH“, Wals bei Salzburg, Austrija, zaključila Općina Čelić, ukupna sredstva za izvršenje Projekta iznose 3.111.802,57 eura (slovima: tri miliona sto jedanaest hiljada osamsto dva i 57/100 eura).

Nadležne vlasti Bosne i Hercegovine i Republike Austrije saglasile su se sa tim ugovorom, kao i kreditor, UniCredit Bank Austria AG, iz Beča, Austrija.

Po Programu sufinansiranja, navedenom u tački I. ove odluke, Skupština Kantona odlučila je da sa 2/3 potrebnih sredstava, sufinansira navedeni Projekat.

Vlada Republike Austrije odobrila je kao grant sredstva 15% iznosa kredita, odnosno 466.770,39 eura, i 50 % iznosa troškova garancije kreditoru, u iznosu od oko 177.878,47 eura (što zavisi od kretanja Euribora u narednim godinama).

III.Prema Podugovoru o zaduženju, koji će na osnovu ove odluke

Kanton kao dužnik sklopiti sa Federacijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH) kao supsidijarnim zajmoprimcem po navedenom Sporazumu, zaduženje iz tačke I. ove odluke vrši se pod sljedećim uslovima:

- iznos zajma: ................................................... 1.763.354,79 eura- rok otplate........................................................... 11,5 godina, uz - grace period: od izdavanja certifikata, a najkasnije od 31. jula 2013. godine ...........................1 godina- kamatna stopa: ................................................................ 0,00 % - otplata: ................. 21 polugodišnja rata u jednakim otplatama - troškovi garancije (u toku perioda povrata sredstava) ................... godišnje 1,345 % - administrativna naknada (ne veća od 10.000 eura) jednokratno, na iznos zajma.................................................................. 0,50 %- troškovi za neiskorištena sredstva (u toku perioda povlačenja sredstava) ............... godišnje 0,45%

Documents

529 UKAZ - Arhiv TK