of 24/24
TARIFE ZA MULTIMODALNI TRANSPORT 1. PRAVNE OSNOVE POSTOJEĆIH TARIFSKIH RJEŠENJA Definisanje nivoa cijena, pojedinačnih tarifskih instrumenata i ukup ne tarifske politike za odvijanje i razvoj unutrašnjeg i međunarodnog multimodalnog transporta zahtijeva da se, pored uvažavanja niza ekonomskih i tržišnih uslova, kao i tehničko – tehnoloških modaliteta ovih savremenih oblika transportnih usluga, postepeno izgrađuju i primjenjuju odgovarajuće pravne norme i propisi. Moglo bi se reći da je pravna regulativa multimodalnog transporta u nacionalnim, evropskim, pa i svjetskim razmjerama zaostala za tehničko – tehnološkim, organizacionim, pa i tarifskim rješenjima. O tome govori činjenica da je posljednja, praktično jedina i sveobuhvatna međunarodna konvencija za multimodalni transport, koja je najkompletnije dala transportno – pravne osnove za odvijanje i razvoj multimodalnog transporta, kao i za izradu i donošenje tarifskih rješenja, donijeta još prije dvadesetak godina, a da ni do danas nije stupila na snagu. Još uvijek je nije ratifikovao dovoljan broj zemalja (njih 30). Riječ je, ustvari, o Konvenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnom multimodalnom prevozu robe koja je donijeta još 1980. godine. Ova konvencija daje najbitnije elemente za definisanje tarifskih rješenja multimodalnog transporta. To se, prije svega, odnosi na definicije multimodalnog transporta i preduzetnike za multimodalni transport, zatim na područje primjene, odgovornost učesnika u transportu, potrebna dokumenta i sl. Međunarodni multimodalni prevoz, prema Konvenciji, označava prevoz robe pomoću najmanje dvije vrste prevoza na osnovu ugovora o multimodalnom prevozu od mjesta u jednoj zemlji, gdje je robu preuzeo preduzetnik multimodalnog prevoza, do mjesta određenog za predaju koje se nalazi u drugoj zemlji. U praksi, pa i teoriji, naime, koristeni su (a i dalje se koriste) mnogi termini: ''kombinovani transport'', ''integralni transport'', ''mješovoti transport'', ''multimodalni transport'' i dr. Svi su oni, vrlo često, korišteni ta definisanje istih ili čak različitih načina transporta. Posebno značajno pitanje za tarifska rješenja, na koje je dat odgovor u navedenoj konvenciji, jeste pitanje mjesta i uloge preduzetnika multimodalnog transporta. Pod preduzetnikom multimodalnog transporta, naime, podrazumijeva se ''lice koje u svoje ime ili preko nekog drugog lica koje posluje u njegovo ime zaključi ugovor o multimodalnom transportu i koje posluje kao nosilac a ne kao zastupnik ili u ime pošiljaoca ili prevozioca koji učestvuju u obavljanju multimodalnog prevoza i koji odgovara za izvršenje tog ugovora''. Za razliku od klasičnog transporta po vrstama saobraćajnih grana, pa i od dosadašnjih oblika kombinovanog transporta, gdje je prevozilac odgovoran za robu koju prevozi, u multimodalnom transportu ta odgovornos je, kao što se vidi, vezana za preduzetnika. U nedostatku odgovarajućih konvencijskih odredaba, mnoge svjetske asocijacije (Međunarodno špeditersko udruženje – FIATA, Međunarodna trgovinska komora – ICC i dr.) donijele su privremena pravila za odvijanje multimodalnog transporta. Tim pravilima predviđena su, pored ostalog, jedinstvena dokumenta (FIATA – teretnica, na primjer),

43525814 Tarife Za Multimodalni Transport

  • View
    222

  • Download
    10

Embed Size (px)

DESCRIPTION

asdfg

Text of 43525814 Tarife Za Multimodalni Transport

TARIFE ZA MULTIMODALNI TRANSPORT

1. PRAVNE OSNOVE POSTOJEIH TARIFSKIH RJEENJA Definisanje nivoa cijena, pojedinanih tarifskih instrumenata i ukup ne tarifske politike za odvijanje i razvoj unutranjeg i meunarodnog multimodalnog transporta zahtijeva da se, pored uvaavanja niza ekonomskih i trinih uslova, kao i tehniko tehnolokih modaliteta ovih savremenih oblika transportnih usluga, postepeno izgrauju i primjenjuju odgovarajue pravne norme i propisi. Moglo bi se rei da je pravna regulativa multimodalnog transporta u nacionalnim, evropskim, pa i svjetskim razmjerama zaostala za tehniko tehnolokim, organizacionim, pa i tarifskim rjeenjima. O tome govori injenica da je posljednja, praktino jedina i sveobuhvatna meunarodna konvencija za multimodalni transport, koja je najkompletnije dala transportno pravne osnove za odvijanje i razvoj multimodalnog transporta, kao i za izradu i donoenje tarifskih rjeenja, donijeta jo prije dvadesetak godina, a da ni do danas nije stupila na snagu. Jo uvijek je nije ratifikovao dovoljan broj zemalja (njih 30). Rije je, ustvari, o Konvenciji Ujedinjenih nacija o meunarodnom multimodalnom prevozu robe koja je donijeta jo 1980. godine. Ova konvencija daje najbitnije elemente za definisanje tarifskih rjeenja multimodalnog transporta. To se, prije svega, odnosi na definicije multimodalnog transporta i preduzetnike za multimodalni transport, zatim na podruje primjene, odgovornost uesnika u transportu, potrebna dokumenta i sl. Meunarodni multimodalni prevoz, prema Konvenciji, oznaava prevoz robe pomou najmanje dvije vrste prevoza na osnovu ugovora o multimodalnom prevozu od mjesta u jednoj zemlji, gdje je robu preuzeo preduzetnik multimodalnog prevoza, do mjesta odreenog za predaju koje se nalazi u drugoj zemlji. U praksi, pa i teoriji, naime, koristeni su (a i dalje se koriste) mnogi termini: ''kombinovani transport'', ''integralni transport'', ''mjeovoti transport'', ''multimodalni transport'' i dr. Svi su oni, vrlo esto, koriteni ta definisanje istih ili ak razliitih naina transporta. Posebno znaajno pitanje za tarifska rjeenja, na koje je dat odgovor u navedenoj konvenciji, jeste pitanje mjesta i uloge preduzetnika multimodalnog transporta. Pod preduzetnikom multimodalnog transporta, naime, podrazumijeva se ''lice koje u svoje ime ili preko nekog drugog lica koje posluje u njegovo ime zakljui ugovor o multimodalnom transportu i koje posluje kao nosilac a ne kao zastupnik ili u ime poiljaoca ili prevozioca koji uestvuju u obavljanju multimodalnog prevoza i koji odgovara za izvrenje tog ugovora''. Za razliku od klasinog transporta po vrstama saobraajnih grana, pa i od dosadanjih oblika kombinovanog transporta, gdje je prevozilac odgovoran za robu koju prevozi, u multimodalnom transportu ta odgovornos je, kao to se vidi, vezana za preduzetnika. U nedostatku odgovarajuih konvencijskih odredaba, mnoge svjetske asocijacije (Meunarodno peditersko udruenje FIATA, Meunarodna trgovinska komora ICC i dr.) donijele su privremena pravila za odvijanje multimodalnog transporta. Tim pravilima predviena su, pored ostalog, jedinstvena dokumenta (FIATA teretnica, na primjer),

preduzetnici (ako to ugovorom prihvate korisnici usluga) koji bi preuzimali odgovornost za poiljke na cijelom prevoznom putu. Postoji i niz tzv. unifikacionih meunarodnih konvencija koje pravno reguliu prevoz (pojedinano, odnosno po vrstama saobraaja eljezniki, morski, drumski, rijeni, vazduni) i koje direktno ili indirektno dotiu kombinovani saobraaj, a time daju i pravne osnove za njegove taktike i druge uslove prevoza. Prva unifikaciona konvencija koja je uopte donijeta u Evropi (i to ak 1893. godine) jeste Konvencija o meunarodnim prevozima eljeznicama (COTIF), koja je u meuvremenu vie puta mijenjana i dopunjavana. Pored COTIF, ovdje treba navesti i Sporazum o meunarodnom eljeznikom robnom saobraaju (SMGS) koji regulie direktni meunarodni eljezniki saobraaj izmeu odreenog broja zemalja istone Evrope, Rusije i nekih zemalja Azije i dalekog istoka. I za ostale vrste saobraaja donijete su posebne, tzv. unifikacijske konvencije, kao to su: enevska konvencija o ugovoru o prevozu robe drumom (CMR), koja je donijeta 1956. godine, Varavske konvencija o izjednaavanju nekih pravila o meunarodnom prevozu vazduhom, koja je donijeta 1929. godine, Meunarodna konvencija za izjednaenje nekih pravila o teretnici, koja je donijeta 1924. i koja vai za prevoz robe morem itd.

Ni u jednoj od ovih konvencija nisu date sasvim konkretne pravne osnove za kombinovani, odnosno multimodalni transport. to se tie pravne regulative i tarifskih podloga za multimodalni transport kod ostalih navedenih i nenavedenih zakona, moe se rei da je, takoe, vrlo oskudna. Opti je zakljuak da nema jasnih unutranjih pravnih osnova za definisanje tarifa u multimodalnom transportu. U nedostatku odgovarajuih zakonskih i konvencijskih pravnih osnova za odvijanje multimodalnog transporta, u nacionalnim i svjetskim razmjerama, koriste se tzv. nekonvencijski sporazumi. Takav je, na primjer, Evropski sporazum o vanim linijama meunarodnog kombinovanog prevoza koji je donijet 1991. godine u enevi i u kome je, izmeu ostalog, dat spisak eljeznikih linija, terminala i luka svih zemalja uesnica. 2. KONVENCIJA O MEUNARODNIM PREVOZIMA ELJEZNICOM (COTIF) Meuvladina organizacija za meunarodne prevoze eljeznicom (OTIF) 3. juna 1999. godine definisala je izmjene i dopune Konvencije o meunarodnim prevozima eljeznicom (COTIF). Ove izmjene i dopune treba da stupe na snagu tek poslije nekoliko godina od njihovog donoenja jer je potrebno da ih prihvati najmanje dvije treine lanica OTIF, odnosno potpisnica COTIF. Navedenim izmjenama i dpunama izmijenjena je struktura, ali i sutina Konvencije. Osnovni dio Konvencije, prema njihovim izmjenama i dopunama sastoji se iz dva dijela. U prvom dijelu utvreni su struktura i kompetentnost Konvencije kojim je izmeu ostalog, definisano: meunarodna organizacija, cilj organizacije, meunarodna saradnja, preuzimanje i prenos funkcija, posebne obaveze drava lanica, jedinstvene pravila, zajednike odredbe,

obraunska jedinica, dopunske odredbe, osiguranje trokova, izvrenje presuda, organi organizacije, popis usluga, finansiranje, arbitraa, izmjena Konvencije. Drugi dio obuhvata: Protokol o privilegijama i imunitetima Meuvladine organizacije za meunarodne prevoze eljeznicom. Pored navedenog, osnovni dio njihove konvencije obuhvata sedam dodataka: Dodatak A Jednoobrazna pravila o ugovoru o meunarodnom prevozu putnika eljeznicama (CIV) Dodatak B Jednoobrazna pravila o ugovoru o meunarodnom prevozu stvari eljeznicama (CIM), Dodatak C Pravilnik o meunarodnom eljeznikom prevozu opasnih stvari (RID), Dodatak D Jednoobrazna pravila o ugovorima o koritenju kola u meunarodnom eljeznikom saobraaju (CUV), Dodatak E Jednoobrazna pravila o ugovoru o koritenju infrastrukture u meunarodnom eljeznikom saobraaju (CUI), Dodatak F Jednoobrazna pravila o vrednovanju tehnikih standarda i prihvatanje jedinstvenih tehnikih propisa koji se primjenjuju na eljeznika sredstva namijenjena za koritenje u meunarodnom saobraaju (APTU), Dodatak G Jednoobrazna pravila o tehnikom odobrenju za upotrebu eljeznikih sredstava u meunarodnom saobraaju (ATMF).

Kao to se iz predthodnog vidi, bitno je izmijenjena struktura Konvencije. Umjesto ranija dva dodatka (Dodatak A Jednoobrazna pravila o Ugovoru o meunarodnom prevozu putnika CIV i Dodatka B Jednoobrazna pravila o Ugovoru o meunarodnom prevozu robe CIM) nova konvencija sadri, kao to je navedeno, ak sedam dodataka (A, B, C, D, E, F, G). U okviru opteg dijela Konvencije, pored niza drugih izmjena, uvode se dva sasvim nova organa: - Odbor za pojednostavljenje eljeznikog saobraaja preko ogranienih prelaza (standardi, metode, postupci, skraenja vremena zadravanja itd.), - Struni odbor za tehnika pitanja koji e se baviti obaveznom primjenom tehnikih normi i jedinstvenih tehnikih propisa eljeznikih sredstava namijenjenih meunarodnom saobraaju. Novim CIM date su definicije za odreene pojmove. Tako se pod prevoznikom podrazumijeva prevoznik koji je sa poiljaocem sainio ugovor na bazi ovih Jednoobraznih pravila. Pod potprevoziocem se podrazumijeva prevoznik koji zamjenjuje glavnog prevoznika ako je prevoznik povjerio obavljanje, potpuno ili djelimino, nekog prevoza drugom prevozniku, ali nije zakljuio ugovor o prevozu sa poiljaocem. Opti uslovi prevoza obuhvataju uslove prevoza u obliku optih uslova ili tarifa koji su pravno na snazi u svakoj dravi lanici i koji su sklapanjem ugovora o prevozu postali sastavni dio ugovora. Plaanje trokova prevoza regulisano je lanom 15 jo uvijek vaeeg CIM. Trokove moe da plati primalac ili poiljalac, prema njihovom opredjeljenju. Istim lanom precizirane su i druge odredbe kojim se regulie kako se naplauju ovi trokovi. U novim odredbama o plaanju trokova (l. 10) reeno je samo da ako drugaije nije dogovoreno izmeu poiljaoca i primaoca, trokove prevoza plaa poiljalac, kao i to da ako je (prema dogovoru) platilac

trokova primalac, on u odreenim sluajevima moe da odbije plaanje ovih trokova, tako da i u tim sluajevima poiljalac ostaje odgovoran za njihovo plaanje. Pored navedenog, bitne promjene u novom CIM su: pravila za meunarodni eljezniki transport privatnih kola nema, odnosno umjesto tih odredbi definisan je poseban prilog Konvencije (CUV), predviene su posebne odredbe za koritenje infrastrukture. Ovim propisima reguliu se odnosi izmeu korisnika infrastrukture i prevoznika (odgovornost, osnovna prava, ugovor o koritenju, sadraj ugovora, obaveze, prevoznina, trajanje ugovora, tete i sl.).

U vezi s multimodalnim transportom bitno je napomenuti da nema nekih bitnijih promjena u odnosu na vaei CIM. 3. RAZVOJ MULTIMODALNOG TRANSPORTA I TARIFSKA RJEENJA Poetak kombinovanog prevoza vezan je za organizovan prevoz ''od vrata do vrata'', uz koritenje vie vidova transporta (eljeznica, drum), i to uz klasian pretovar robe iz vagona u kamion, i obratno. Kasnije aktivnosti bile su usm,jerene na stvaranje osnovnih tehniko tehnolokih i organizacionih uslova za prevoz kamionskih prikolica na podesnim eljeznikim vagonima, brodovima, ili eljeznikih vagona na odgovarajuae kaomionske prikolice. Pojavom i razvojem kontejnera mogunosti napretka kombinovanog saobraaja naglo su porasle. Danas se najvie: tovare kontejneri na eljeznika kola i prevoze eljeznicom do odreenog mjesta, a zatim pretovaraju i prevoze nekom drugom saobraajnom granom do krajnjeg odredita; tovare zamjenjivi i standardizovani sanduci (Swap Body) na asiju eljeznikog vagona i prevoze do odreenog mjesta, a zatim podiu i prikljuuju za kamion i prevoze do odredita (''hucke pack'' tehnologija C); tovare poluprikolice (Semi trailer) na eljezniki vagon i prevoze do odreenog mjesta, a zatim pretovaraju i prevoze do odredita (''hucke pack'' tehnologija B); tovare dva kontejnera na specijalno dvospratno vozilo.

U posljednje vrijeme naglo se razvijaju sve noviji i noviji sistemi kombinovanog transporta, kao to su: ''Roll on/ Roll off'' (''Ro Ro'') ukrcavanje (utovar) iskrcavanje (istovar) raznih prevoznih sredstava na Ro Ro brodove (tzv. horizontalniutovar i istovar; ''Lift on- lift off (''Lo Lo'') vertikalni utovar i istovar robe (raznih vrsta) na brodove, kamione, vagone; ''Fo Fo'' (Lash) specijalna tehnologija transporta za koju je karakteristian horizontalan i vertikalan utovar i istovar u specijalnim brodovima (brodovi Lash SEA BEE, BACAT); ''putujua magistrala'' (natovareni kompletni kamioni na eljeznike vagone i dr.), odnosno ''hucke pack'' tehnologija A (Rollende Landstrase Ro La); bimodalna tehnologija prevoza (prva, druga i trea tehnologija) i sl. Prema sadanjem stepenu razvijenosti sredstava za multimodalni transport i organizacionih formi ovog vida transporta, sve vrste i podvrste kombinovanog ili

multimodalnog transporta, bitne za koncipiranje odgovarajuih tarifskih rjeenja, mogu se svrstati u sljedee vrste: transport jedinica intermodalnog transporta UTI (velikih kontejnera, poluprikolica, razmjenjivih sanduka) sa dvije ili vie saobraajnih grana (eljezniki, drumski, pomorski, rijeni); transport kompletnih kamiona natovarenih raznom robom na eljeznikim vagonima ili obrnuto, eljeznikih vagona na kamionima i brodovima.

4. EVROPSKA TRANSPORTA

TARIFA

ZA

PREVOZ

JEDINICA

INTERMODALNOG

Evropskom tarifom za prevoz jedinica intermodalnog transporta (Tarifa 9145) pored cijena prevoza robe u kontejnerima definisane su i cijene prevoza robe u izmjenjivim kamionskim sanducima, vienamjenskim kontejnerima i poluprikolicama drumskih vozila (kontejneri, izmjenjivi kamionski sanduci i poluprikolice imaju jedinstven naziv jedinice intermodalnog transporta). Naime, lanice drutva Intercontainer (26 eljeznica, meu kojima su i nae eljeznice) donijele su Evropsku tarifu za prevoz jedinica intermodalnog transporta. Pored tarifskih uslova, ovom tarifom definisane su i konkretne prevoznine (u EUR po jedinici intermodalnog transporta UTI), i to posebno za izvoz, uvoz i tranzit. Konkretan nivo cijena, odnosno prevoznina, razlikuje se od eljeznice do eljeznice. Cijena prevoza kod svih eljeznica zavisi i od mase utovarene robe po jedinici intermodalnog transporta poto se primjenjuju koeficijenti navedeni u sljedeoj tabeli.Tabela ......Koeficijenti za utvrivanje cijena po UTI u Tarifi 9145 Duina (m) 8t > 8 < 16, 5t > 16, 5 t < 22t > 22t < 34t < 6, 15 0, 37 0, 45 0, 55 0, 75 6, 16 7, 82 0, 37 0, 50 0, 55 0, 75 7, 83 9, 15 0, 50 0, 55 0, 75 0, 75 9, 16 13, 75 0, 70 0, 75 1, 00 1, 00 poluprikolice 0, 70 0, 75 1, 00 1, 00 Prazani privatni vagoni (P kola) 0, 30 > 34t 0, 85 0, 85 0, 85 1, 00 1, 00

Za nae eljeznice formirane cijene, koje ulaze u Evropsu tarifu za prevoz jedinica intermodalnog transporta, zasnivaju se nacijenama za izvoz i uvoz iz Tarife za prevoz stvari. Na osnovu njih godinje se utvruju neto cijene po relacijama uz primjenu odgovarajuih dogovorenih povlastica na nivou eljeznica uesnica u prevozu i Drutva Intercontainer kao direktnog prodavca usluga. Budui da je rije o cijenama prevoza UTI u privatnim kolima, moe se konstatovati da je njihov nivo u momentu analize (januar 2003) nije logian, a pitanje je i koliko je trino prihvatljiv, to namee potrebu da budu preispitane. Pored navedenog, ova eljeznika tarifa predstavlja osnovu na koju se dograuju tarife za terminalske usluge i drumski prevoz. One se formiraju na osnovu postojeih tarifa kontejnerskih terminala koje obuhvataju cijene za manipulaciju kontejnera, deponovanje kontejnera, kao i dovoz do i odvoz iz terminala. Dalji prevoz kontejnera drumom regulisan je tarifom drumskog prevoznika, a zavisi od mase i odstojanja. Dakle, eljeznica kao nosilac transportne usluge sklapa odgovarajue aranmane s terminalima i drumskim prevoznicima i formira jedinstvenu cijenu prevoza od vrata do vrata koju Intercontainer kao prodavac usluga nudi kupcima.

Drutvo Intercontainer je od 1996. godine uvelo cijene prevoza za kompletne vozove koji saobraaju po ustanovljenom redu vonje i uz fiksnu cijenu prevoza od otpravne do uputne stanice, odnosno adrese primaoca. To su uglavnom prevozi u tranzitu, od kontejnerskog sabirnog centra do luka, i obratno. Za dalje prevoze korisnik ugovara prevoze pojedinano s brodskim kompanijama ili drugim prevoznicima do krajnje destinacije. Na ovaj nain obezbijeena je primjena jedinstvene tarife po relacijama za sve eljeznice uesnice. Ovo je, moe se rei, prvi korak ka definisanju jedinstvene tarife za multimodalni transport, jer se od pojave multimodalnog transporta postavljalo pitanje kako doi do jedinstvenih tarifa za njih. U osnovi ovih nastojanja nalazi se tenja da se multimodalnim operaterima prui mogunost koritenja tarifa koje bi obuhvatile sve uskuge vezane za obavljanje jednog multimodalnog transporta (prevoz eljeznicom, drumom, rijekom, morem, odnosno trokovi koritenja kontejnera, manipulacija na terminalima, lukama i sl.).

5. TARIFSKI MODELI 5. 1 Faktori za definisanje cijena Nivo cijena transportnih i drugih logistikih usluga bitan je element svakog tarifskog modela. Ovo je posebno znaajno za logistike centre koji e biti suoeni s vrlo izraenom konkurencijom i zbog toga primirani da obezbjeuju traino interesantne i konkurentne usluge multimodalnog transporta, kao i druge korisnike usluge. Da bi se u tome uspjelo, neophodno je uvaavati osnovne trine faktore za utvrivanje nivoa cijena. Nivo i politika cijena usluga multimodalnog transporta treba da budu zasnovani na sljedeim faktorima: trokovima, konkurenciji i tranji. Prvi od ovih faktora ima interni (za sve uesnike multimodalnog lanca transportnih usluga), dok ostala dva imaju eksterni karakter. Trokovi su vrlo bitni za ukupne ekonomske rezultate za sve uesnike multimodalnog transporta. Meutim, oni se ne mogu uzimati kao odluujui faktor za definisanje politike cijena multimodalnog transporta. U trinim uslovima poslovanja obrazovanje cijena prevoza samo na osnovu trokova moglo bi da ima negativan uticaj na tranju i obim prevoza s uslugama multimodalnog transporta, a time i ukupne finansijske rezultate svih uesnika. Zbog toga trokovi slue, prije svega, kao pokazatelj za utvrivanje potrebnog nivoa cijena, kao i za utvrivanje odgovarajuih odnosa (kljua) za razdvajanje (podjelu) ostvarenog prihoda za sve uesnike multimodalnog transporta. Na osnovu iznijetog mogue je za ukupnu uslugu ''od vrata do vrata'', pa i za pojedinane usluge pojedinih uesnika u transportnom lancu, utvrivati koliki je potreban obim prevoza, uz odgovarajuu cijenu prevoza, da bi se obezbijedio prihod na nivou trokova. Ako se zna koji je to obim prevoza koji s datom cijenom obezbjeuje prihod na nivou trokova, onda se procjenjuje kojim je poveanjem obima prvoza (sa poveanjem nivoa cijena ili bez njega) mogue ostvariti potrebne prihode. Potreban obim prevoza (za ukupne usluge multimodalnog transporta ili pojedinane usluge uesnika u transportnom lancu), u uslovima ve datog nivoa cijena dobija se pomou obrasca:OP = FT CP VT

gdje su: OP potreban obim prevoza FT iznos fiksnih trokova CP cijena po jedinici prevoza (po ntkm) VT varijabilni trokovi po jedinici prevoza (po ntkm). Ukoliko se trai potreban nivo cijena koji bi, uz dati obim prevoza, omoguio ostvarenje potrebnih prihoda, neophodno je korstiti sljedei obrazac:PC = UT + D x

gdje su: PC potrebna cijena po jedinici prevoza UT planirani ukupni trokovi D planirana potrebna dobit x planirani obim prevoza. U prvom sluaju dobija se, pored ostalog, pokazatelj o tome koliki bi u odreenom periodu bio potreban obim prevoza da bi se ostvarili prihodi koji bi bili na nivou trokova, i to bez poveanja postojeih cijena. U drugom sluaju, dobija se pokazatelj (uporeivanjem sa vaeim cijenama) iz koga proizilazi za koliko bi trebalo poveati cijene prevoza da bi se postigao postavljeni cilj (kritina taka), uz pretpostavku da obim prevoza (planiran ili prethodno realizovan) ostane isti. Cijene prevoza utiu na obim prevoza, o obim prevoza na trokove poslovanja. Postoji velika meuzavisnost ova tri elementa. Koje e cijene prevoza prihvatiti korisnici usluga osnovno je pitanje. To znai da se mora polaziti od korisnika usluga i od njihovog stava o cijenama. Trine cijene koje se formiraju pod uticajem ponude i tranje bie, vrlo esto, ispod nivoa cijena koji bi se formirao na osnovu prosjenih trokova svih uesnika multimodalnog transporta. U takvim uslovima neophodno je poznavati marginalne trokove kako bi se definisala odgovarajua politika cijena koja bi stimulativno djelovala na tranju za uslugama multimodalnog transporta. Marginalni trokovi kod obrazovanja cijena slue da bi se definisale cijene kojima bi se postigao vei stepen tranje usluga multimodalnog transporta i ostvarili bolji ukupni rezultati. Oni predstavljaju one trokove koji nastaju ostvarenjem novog ili dodatnog obima prevoza. Za politiku cijena potrebno je poznavati nivo marginalnih trokova po jedinici prevoza. U tu svrhu moe se koristiti opti obrazac:MT ntkm = MT ntkm

gdje su: MTntkm marginalni trokovi po jedinici prevoza robe MT ukupan iznos marginalnih trokova za dodatni obim prevoza robe (ukupna visina ovih trokova moe da se prati, naknadno utvruje ili da se koriste varijabilni trokovi kao marginalni trokovi) ntkm dodatni obim prevoza robe. Na osnovu ovih trokova ne mogu se definisati ''prave'' i stalne cijene prevoza, ve samo one najnie, u odreenom kraem periodu i za odreene usluge koje bi stimulativno djelovale na poveanje ukupnog obima prevoza kojim bi se, putem ostvarenja prosjenih cijena, ostvarili ukupni potrebni prihodi za sve uesnike. Utvrivanje, praenje i analiziranje kako ukupnih tako i marginalnih trokova (po svakom uesniku multimodalnog transporta) veoma je bitno zbog potrebe podjele zajedniki ubranog prihoda. Cijene prevoza multimodalnog transporta zajedno sa ostalim elementima marketinga (kvalitet usluga, kanali prodaje, promocija) mogu biti znaajan faktor za suprostavljanje konkurencije ako su obrazovane i usklaene s cijenam konkurenata. U uslovima gdje je izraena konkurencija, cijena prevoza ne moe se obrazovati na osnovu trokova. Cijena prevoza koju nudi veina uesnika u proizvodnji transportnih usluga jeste ta koja se mora prihvatiti i za usluge multimodalnog transporta. Sistem cijena multimodalnog transporta ili pojedinane cijene multimodalnog transporta treba da budu definisani na osnovu cijena konkurencije, i to koritenjem sljedeeg opteg obrasca:CPmmt = CPK L

gdje su: CPmmt cijena prevoza multimodalnog transporta po jedinici prevoza (ntkm) kao osnova za utvrivanje sistema cijena po prosjenom prevoznom putu CPK cijena prevoza konkurencije na nekom konkretnom odstojanju (na prosjenom prevoznom putu robe ostvarenom na datom podruju) za jednu tonu L prosjean prevozni put robe multimodalnog transporta. Cijena je, dakle, trino data i ograniena. Meutim, ukoliko drugi elementi ponude usluga (kvaliteti usluga prije svega) nisu na istom, ili su ak na niem nivou, cijene prevoza (a da bi se mogao oekivati i odgovarajui obim prevoza) moraju biti nie nego to su defiinisane cijene konkurencije. Odnos kavliteta usluga multimodalnog transporta prema kvalitetu usluga konkurencije moe biti dosta razliit. U veini sluajeva on moe biti na niem nivou od nivoa kvaliteta usluga konkurencije. U zavisnosti od toga i cijene prevoza treba da osciliraju, odnosno da se formiraju na niem nivou od cijena konkurencije.

Kolebljivost tranje u zavisnosti od cijena prevoza karakteristina je manje vie za sve usluge. Za svaku uslugu pojedinano postoji odreena cijena koja obezbjeuje optimalan rezultat (maksimalno mogui obim prevoza i prihoda). To zahtijeva da se cijene prevoza odreuju i u zavisnosti od tranje. Cijene mogu da se diferenciraju po raznim osnovama, i to po: vrstama korisnika usluga (preduzea), kvalitetu usluga, vrstama usluga (u unutranjem i meunarodnom saobraaju), raspoloivosti kapaciteta za prevoz, koliini robe koja se moe obezbijediti za sve usluge multimodalnog transporta, duini prevoznog puta, dinamici tranje za uslugama.

Utvren sistem cijena ili cijene za pojedinane usluge ''od vrata do vrata'' mogu da se prilagoavaju platenoj sposobnosti korisnika usluga i koritenjem obrasca:CP1n = CP K ps

gdje su: CP1-n korigovana cijena (u sistemu cijena) u zavisnosti od platene sposobnosti korisnika usluga CP cijena prevoza multimodalnog transporta utvrena na konkretnom odstojanju na osnovu cijena konkurencije Kps koeficijent korekcije cijena radi njihovog prilagoavanja platenoj sposobnosti korisnika. Meutim, da bi se u potpunosti uvaili trini kriterijumi za obrazovanje cijena za konkretne korisnike usluga, za pojedine vrste usluga, ili na pojedinim relacijama prevoza, neophodne su i druge aktivnosti, kao to su zakljuenje posebnih ugovora izmeu organizatora multimodalnog transporta (operatora iz okvira ili izvan saobraajnih grana) i korisnika, izrada posebnih tarifa, odobravanje posebnih popusta ili stimilacija i sl. To je zbog toga to sistem cijena, izraen na trinim osnovama (putem cijena konkurencije i platene sposobnosti tranje) nije dovoljan da se u potpunosti obezbijedi adekvatan i direktan uticaj cijena na ostvarivanje poeljnog obima prevoza, a time i ukupnog potrebnog prihoda od usluga multimodalnog transporta.

5. 2 Model tarifa za multimodalni transport

Da bi jedan prevoz inao obiljeje multimodalnog transporta i bio pravno i tarifski regulisan, neophodno je da ispunjava nekonliko osnovnih pretpostavki, kao to su: da postoje najmanje dvije vrste prvoza, da se prevozi od skladita poiljaoca do skladita primaoca, da se roba klasino ne pretovara iz prevoznog sredstva jedne grane saobraaja u prevozno sredstvo druge grane saoabraaja, da se prevoz obavlja u, za takav prevoz, podesnim sredstvima za vienamjensku upotrebu u transportu (kontejner, poluprikolice i kamionski tovari), da je prevoz regulisan odgovarajuim propisima za unutranji, odnosno meunarodni prevoz (kao to su: zakoni, konvencije, bilateralni i multilateralni sporazumi, ugovori, tarife i dr.), da poiljku po mogunosti prati jedan (jedinstven ili zajedniki) prevozni dokument (tovarni list) od mjesta prijema do mjesta izdavanja robe i dr. Tarifski uslovi prevoza robe u multimodalnom transportu mogu da se definiu na razne naine. 5. 2. 1 Model unutranjih tarifa za multimodalni transport 1. Zakonski osnov Zakon o ugovorima o prevozu u eljeznikom saobraaju decidno ne regulie multimodalni transport. Meutim, on bi mogao da poslui kao pravna osnova za multimodalni prevoz. Na relacijama drumskog i vodenog saobraaja (iskljuivo pomorski) pored pomenutog zakona, primjenjivao bi se i zakon o obligacijama, kao i drugi zakoni koji se odnose na ovu granu saobraaja. 2. Podruje primjene Tarifa za multimodalni transport u unutranjem saobraaju treba da se primjenjuje na sve poiljke predate direktnim tovarnim listom za multimodalni transport, i to na datom podruju, uz iskljuivanje pomorskog prevoza, kako je to ve navedeno u prethodnoj taki. 3. Uesnici Uesnici tarife su eljeznika, rijena, brodska i zainteresovana drumska preduzea, terminali, morska luka i rijena pristanita. 4. Preduzetnik Preduzetnik multimodalnog transporta mogla bi da budu TP, LC koji je u direktnoj vezi sa eljeznicom ili neko drugo pravno lice. Preduzetnik multimodalnog prevoza predstavlja lice koje u svoje ime (ili preko nekog drugog lica koje posluje u njihovo ime): zakljuuje ugovor o multimodalnom transportu, posluje kao nosilac posla, odgovara za izvrenje ugovora o multimodalnom transportu.

5. Prevozni dokument

Od momenta preuzimanja poiljke na prevoz od piiljaoca do njenog izdavanja (predaje) primaocu, poiljku bi trebalo da prati naroito prilagoen i jedinstven prevozni dokument (tovarni list za multimodalni transport). U njemu je neophodno omoguiti da se zaraunavaju (prikazuju) ukupni prevozni trokovi, ukljuujui usluge terminala i ostale naknade u vezi s prevozom. On bi, naime, morao da sadri podatke o: preduzetniku multimodalnog prevoza, preduzeu (eljeznikom, drumskom ili rijenom prevoziocu) koje je primilo robu od poiljaoca, poiljaocu, vlasniku robe i preduzeu koje je otpremilo robu, preduzeu (eljeznikom, drumskom ili rijenom prevoziocu) koje je posljednje uestvovalo u prevozu i koje robu predaje primaocu ili njegovom zastupniku, jedinicama multimodalnog transporta, kao to su: kategorija, stanje tovarno ili prazno, neto masa utovarene robe, tara jedinice multimodalnog transporta i bruto masa, prevoziocima (drumska, eljeznika i rijena preduzea), nainu plaanja prevoznih trokova od mjesta preuzimanja do mjesta izdavanja poiljke (ukoliko prevozne trokove plaa poiljalac ili ukoliko prevozne trokove mora da plati primalac), kao i druge neophodne podatke.

6. Nain utvrivanja cijena Prevozne cijene se utvruju za jedinice multimodalnog transporta na osnovu vrste i standarda (kategorije) transportne jedinice, ukupnog odstojanja prevoza jedinica multimodalnog transporta ''od vrata do vrata'', iskoritenosti kapaciteta prevoznog sredstva, trino mogueg nivoa cijena. 7. Odstojanje Za utvrivanje ukupnog odstojanja koristilo bi se drumsko, odnosno rijeno odstojanje izmeu mjesta prijema poiljke na prevoz do mjesta (stanice) utovara na eljeznika kola, eljezniko odstojanje od stanice utovara do mjesta (stanice) pretovara na drumsko vozilo i drumsko, odnosno rijeno odstojanje od mjesta (stanice) pretovara na drumsko vozilo do mjesta isporuke poiljke primaocu. 8. Horizontalna degresija Horizontalna degresija u tablici cijena treba da bude definisana u skladu s horizontalnom degresijom datom u Tarifi 9145, odnosno u Fii 292 R. 9. Kilometarske zone Cijena za multimodalne jedinice mogle bi se definisati po kilometarskim zonama, kao na primjer: za odstojanje do 50 km nema podjele na zone (jedna zona), za odstojanje od 51 do 100 km zone po 10 km, za odstojanje od 101 do 200 km zone po 20 km, za odstojanje od 201 do 500 km zone po 50 km, za odstojanje od 501 km i vie kalkulativne zone iznose 100 km.

10. Vertikalna degresija Vertikalna degresija bi, u zavisnosti od ponaanja (opadanje trokova po jedinici prevoza s porastom odstojanja) mogla biti: do 50 km 163, 00 do 100 km 133, 00 do 200 km 108, 00 do 300 km 100, 00 do 400 km 96, 00 do 500 km 92, 00 do 600 km 89, 50 do 700 km 87, 00 do 800 km 84, 50 od 801 km i vie nemadegresije

Vertikalna degresija moe biti i drugaija, kao na primjer, moe da zavisi od politike koja se vodi, ili koja proizilazi iz uea fiksnih trokova u ukupnim trokovima. 11. Raunanje prevoznih trokova Prevozni trokovi izraunavali bi se tako to bi na cijenu iz tablica cijene prevoza za konkretno odstojanje i kategoriju i stanje jedinice multimodalnog transporta dodale naknade za terminalske usluge i druge usluge u vezi s prevozom. 12. Nivo cijena Na osnovu trinih uslova i stanja konkurencije, na prosjenom prevoznom putu odreuje se prosjena, trino prihvatljiva cijena. Primjenom vertikalne i horizontalne degresije definie se nivo cijena za sva odstojanja ''od vrata do vrata''. Prosjeni prevozni put utvruje se na osnovu ostvarenog (iz prethodnog perioda) ili procijenjenog prosjenog prevoznog puta jedinica multimodalnog transporta. 13. Naknade Naknade za manipulaciju jedinicama multimodalnog transporta u terminalima i kamionskim dizalicama izvan terminala, kao i naknade za sporedne usluge obraunavaju se po uobiajenim cijenama preduzea koja ih pruaju i koje su objavljene u tarifi za multimodalni transport. 14. Osiguranje Mogu da postoje dvije vrste osiguranja: osiguranje koje se odnosi na odgovornost za transport (snosi ga preduzee koje prevozi drumsko, eljezniko, rijeno i dr) i osiguranje prevoza robe kod osiguravajuih drutava. 15. Plaanje prevoznih trokova

Ukupne prevozne trokove, ukljuujui usluge terminala i ostale naknade u vezi s prevozom, mogu da plate prema izboru poiljalac ili primalac. 16. Raspodjela transportnog prihoda Raspodjela transportnog prihoda treba da se definie na sljedei nain: pruaocima usluge pretovara, kao i drugih sporednih usluga dodjeljuju se prihodi koji su ukalkulisani u cijenu prevoza i naplaeni od korisnika. Ukoliko je ukupna prodajna cijena nia od cijena prevoza prevozilaca na ukupnom odstojanju i cijena naknada za pretovar (u sluaju da preduzetnik snizi cijenu pri prodaji usluga), prihodi preduzea koja su pretovarila robu umanjuju se za procenat manje realizovane cijene na tritu; za svakog prevozioca prethodno se izdvajaju naknade za trokove poetno zavrnih operacija. Ako one, na primjer, iznose po 2% prodajne cijene za svaku operaciju, u sluaju kada postoje tri prevozioca, izdvojilo bi se 12% od prodajne cijene za est poetno zavrnih operacija (3 poetne i 3 zavrne); nakon prethodno izdvojenih naknada za pretovarne usluge i poetno zavrne operacije preostali prihod treba da se dijeli na uesnike u prevozu prema njihovom ueu.

-

-

17. tete U skladu sa Zakonom o ugovorima u eljeznikom saobraaju, za uinjene tete odgovoran bi bio prevozilac koji je tetu prouzrokovao (teta na robi, sredstvima prevoza kontejnerima; tet zbog prekoraenja roka isporuke i dr.). U sluajevima kada nije mogue utvrditi koji je uesnik u prevozu prouzrokovao oteenje, teta bi se dijelila solidarno na sve uesnike u prevozu u skladu s njihovim ueem u raspodjeli realizovanih prihoda. 18. Ostale meusobne obaveze Uesnici u prevozu treba, izmeu ostalog, da reguliu i potpiu i ostale meusobne obaveze, kao to su: naruivanje i dostava eljeznikih kola, stavljanje na raspolaganje kamiona i rijenih plovnih sredstava, obaveze (rokovi) za utovar i istovar u terminalima, obaveze prevozioca koji je naplatio prevozne trokove (raspodjela prihoda na uesnike), nain otklanjanja smetnji u prevozu, nain utvrivanja gubitaka i oteenja na robi, jedinicamama multimodalnog transporta i prevoznim kapacitetima, nain rjeavanja reklamacija i vraanja vie naplaenih trokova prevoza, nain prevoza eventualno upotrijebljenog tovarnog pribora i pokrivaa i dr. 5. 2. 2 Model meunarodnih tarifa za multimodalni transport Za meunarodni multimodalni transport treba prihvatiti ve postojea evropska tarifska rjeenja i prilagoditi ih unutranjim potrebama i mogunostima. U tu svrhu najprikladniji je model Tarife za prevoz jedinica intermodalnog transporta (Tarifa 9145) i model koji bi se definisao u skladu sa Optim pravilima Meunarodnog udruenja preduzea za kombinovani prevoz robe (UIRR). Model Tarife 9145, 00 (Intercontainer) objanjen je, ukratko, u prethodnom izlaganju. Ova tarifa primjenjuje se i na podruju nae drave jer su nae eljeznice jedna od njenih

lanica. Meutim, zbog interesa nae privrede bilo bi neophodno da se ona dograuje. Potrebno je, naime, da se u skladu sa Statutom Konferencije Tarife 9145, 00 izmjene i dopune dostave poslovodnoj eljeznici (to je u ovom momentu DB AG). One se sastoje u tome da se: izjednae cijene prevoza uesnika u transportnom lancu; formira zajednika tablica cijena prevoza (u zavisnosti od tipa kategorije jedinica multimodalnog transporta, ukljuujui poluprikolice i kamionske poiljke). To ujedno podrazumijeva da bi se morao utvrditi i nain raspodjele ostvarenog prihoda; zajednika (ukupna) cijena prevoza formira u skladu s trinim principima i da se sastoji iz prevoznine od mjesta preuzimanja poiljke do mjesta izdavanja poiljke primaocu i naknada za manipulaciju jedinicama multimodalnog transporta u terminalima i izvan terminala (cijene dovoza i odvoza, pretovara i prevoza eljeznicom); horizontalna degresija cijena prevoza eljeznicom definie u zavisnosti od tipa kategorije jedinica multimodalnog transporta i mase poiljke, ukljuujui i stanje tovareno ili prazno; ukupno odstojanje od mjesta prijema poiljke na prevoz do mjesta izdavanja (predaje poiljke) primaocu dobija sabiranjem pojedinanih odstojanja uesnika u prevozu i cijene definiu po kilometarskim zonama s odgovarajuom i stimulativnom degresijom.

-

-

Drugi model meunarodnih tarifa za multimodalni transport mogao bi da bude definisan u skladu s optim pravilima Meunarodnog udruenja preduzea za kombinovani prevoz robe (UIRR). Iako Konvenciju Ujedinjenih nacija o multimodalnom prevozu robe jo nije ratifikovao dovoljan broj drava, praksa je pokazala da to ne predstavlja smetnju za organizaciju i razvoj multimodalnog transporta, jer se oni reguliu i tarifama. Na osnovu ve ustanovljenih i u praksi primjenjenih rjeenja, tarifa za multimodalni transport treba, izmeu ostalog, da sadri: zakonske i konvencijske propise. Pored Konvencije Ujedinjenih nacija o multimodalnom prevozu robe, treba, pri izradi tarife, koristiti i propise koji proizilaze iz Konvencije o meunarodnim prevozima eljeznicama COTIF, Jednoobrazna pravila CIM s dopunskim odredbama nacionalnog zakonodavstva drava preko kojih se odvija multimodalni transport, kao i iz Statuta i Optih pravila Meunarodnog udruenja preduzea za kombinovani prevoz robe (UIRR) nain raspodjele transportnih prihoda. Ukoliko cijena prevoza koju je prihvatio korisnik prevoza predstavlja zbir pojesinanih cijena prevoza iskazanih u tarifama uesnika multimodalnog transporta, transportni prihod bi se raspodjeljivao po principu po kome je cijena formirana i usluga prodata. Ako je ukupna prodajna cijena prevoza via ili nia od zbira cijena prevoza iz tarifa pojedinanih uesnika u prevozu, ubrani prihod bi se raspodjeljivao po pojedinanom uesniku u prevozu tako to bi se pripadajui pojedinani iznos prihoda srazmjerno poveao ili smanjio za procenat za koji je prodajna cijena prevoza bila via ili nia (princip iste koristi i iste rtve).

-

Ukoliko je prodajna cijena jedinstvena i iskazana u zajednikoj tabeli za ukupno odstojanje s ugraenom horizontalnom i vertikalnom degresijom, transportni prihod treba da raspodjeljuje primjenom principa raspodjele koji su dati za model tarife ''Intercontainer''.

6. TARIFA ZA KOMBINOVANI TRANSPORT I DRUGE USLUGE LC Tarifska rjeenja za usluge kombinovanog transporta, kao i druge usluge iz okvira LC, treba da budu, na primjer, definisana i sistematizovana u posebnom tarifskom instrumentuTarifi za kombinovani transport i druge usluge LC. Svaka tarifa mora, izmeu ostalog, da se sastoji iz dva dijela iz tzv. pravno tarifskog i materijalnog dijela, o kojima e biti reeno detaljnije u narednim izlaganjima. 6. 1 Pravno tarifske osnove tarifa za kombinovani transport i druge usluge LC Tarifa za kombinovani transport i druge usluge LC mora, prije svega, da sadri pravne osnove za prevoz UTI u unutranjem i meunarodnom saobraaju. To su adekvatne odredbe iz Zakona o ugovorima o prevozu u eljeznikom saobraaju, Tarife za prevoz robe, Konvencije o meunarodnim prevozima eljeznicom (COTIF), tj. Jednoobraznih pravila o ugovoru o meunarodnom prevozu robe eljeznicama (CIM), Optih pravila Meunarodnog udruenja za kombinovani saobraaj (UIRR) i dr. U -------- neophodno je urediti najvanija pitanja iz oblasti kombinovanog saobraaja (prije svega za prevoz intermodalnih transportnih jedinica), kao to su: obaveze prevozioca, nain zakljuivanja ugovora o prevozu, odgovornost prevozioca, odgovornost korisnika usluga (poiljaoca i primaoca), prevozni dokument i njegova sadrina, nain plaanja transportnih trokova, nain prevoza i dr.

Posebno je znaajno da se ovom tarifom detaljno definie odgovornost za tete, ta se smatra pod viom silom, postupak oko naruivanja kapaciteta, prevozni dokument, dopremanje i manipulisanje UTI, primjena tarifa, sastav tarifa, nain zaokruivanja prevoznih trokova, visina i nain utvrivanja sporednih pristojbi i sl. Odgovornost LC. U vezi sa nastalim tetama i kvalitetom obavljanja terminalskih i drugih usluga, odvoza i dovoza UTI i dr., LC treba da snosi odgovornost za tete koje su nastale njegovom krivicom. Naruilac usluga treba da bude odgovoran za one tete koje su nastale zbog nepridravanja zakonskih odredaba ili drugih uslova propisanih tarifom za kombinovani saobraaj, odnosno definisanih posebnim ugovorima (za prekomjerni utovar robe, nepraviolno tovarenje i pakovanje robe u kontejnerima, zamjenjivim sanducima, poluprikolicama i sl. Via sila. Vrlo je bitno da se precizira ta je to via sila, koji su to nepredvidivi vanredni uslovi za LC, ko snosi posljedice u sluaju vie sile, te potrebne aktivnosti. Postupak naruivanja usluga. Mora se tano propisati postupak naruivanja odreenih usluga (potrebni podaci, vrijeme, da li je to usmeno, pismeno, putem faksa, telefona ili na neki drugi nain i dr.).

Predmet prevoza. Prevoz kontejnera (od 20, 30, 40 stopa), zamjenjivih sanduka i poluprikolica treba da bude osnovni sadraj prevoza u kombinovanom saobraaju. Za svaku vrstu intermodalnih jedinica (tovarene ili prazne) mora biti oznaena duina (koje mogu biti od 60 15 m do 13, 75 m) pozicija i sl. Prevozni kapaciteti. Kontejneri, zamjenjivi sanduci i poluprikolice mogu da se prevoze samo u odgovarajuim prevoznim kapacitetima (vagonima) podesnim za te poiljke. To namee potrebu da se tarifom jasno propie koji su to kapaciteti, na kojim relacijama (prugama) je dozvoljen prevoz UTI i sl. Prevozni dokument. U prethodnom izlaganju konstatovano je da je nuno da se novim zakonskim rjeenjim opredjeli i definie odgovarajui prevozni dokument za kombinovani saobraaj, tj. za prevoz UTI. U meunarodnom eljezniko drumskom saobraaju odavno je prihvaen tovarni list CIM / UIRR. Da bi mogao da se koristi u naoj zemlju (za izvoz i uvoz), potrebno je da budu ispunjeni odreeni preduslovi o kojima je ranije bilo govora. Za unutranji saobraaj mogao bi, takoe, da se koristi ovaj tovarni list, ali s odgovarajuim prilagoavanjima. Tovarni list treba da popunjava naruilac usluga prevoua UTI i da odgovara za tanost navoda. Mora se, takoe, propisati jasan nain popunjavanja tovarnog lista, po rubrikama, i postupak kako i kome se dostavljaju njegovi pojedini dijelovi. Ugovor o prevozu. ta je ugovor o prevozu, kako se zakljuuje, ko su subjekti ugovora i dr. bitan je sadraj tarife za kombinovani saobraaj. Ugovor o prevozu zapoinje u mjestu poiljaoca, tj. u momentu prijema poiljke na prevoz (od poiljaoca), a zavrava se isporukom primaocu, to se regulie posebnim ugovorom s korisnicima usluga za odvoz i dovoz UTI. Deponovanje UTI. Nain, mjesto, vrijeme, tehnika za deponovanje jedinica intermodalnog transporta treba da budu, takoe, propisani tarifom za svaki LC pojedinano. Logistiki centri moraju biti odgovorni za eventualne tete na jedinicama intermodalnog transporta, i to za sve vrijeme deponovanja ukoliko, naravno, tete nisu nastale usljed vie sile. Manipulacija UTI. Utovar, istovar, pretovar UTI i druge sline usluge moraju da se pruaju pomou odgovarajue tehnike. Postupci i organizacija tih operacija takoe moraju biti obavezan sadraj tarife za kombinovani saobraaj. Opravka UTI. U transportu UTI dolazie do raznih (teih ili lakih) oteenja UTI prouzrokovanih iz raznih razloga ili krivicom mnogih subjekata, organizacija, rokovi, postupci i cijene opravke UTI moraju biti propisani tarifom. Takoe, u ovim sluajevima mora biti definisano da li e biti izvjesnih korekcija u cijenama prevoza ili ne. Primjena tarife. Tarifom mora biti precizirano na koje se prevoze obavezno primjenjuju tarifsko pravni i cjenovni uslovi propisani tarifom. To moe biti za sve one prevoze kod kojih nisu zakljueni posebni sporazumi (ugovori) kojima su definisani drugaiji uslovi prevoza izmeu korisnika usluga i LC. Sastav tarife. U tarifskim odredbama mora se tano naznaiti sastav tarife. Ona treba da obuhvata: pravno tarifske odredbe,

-

cijene prevoza UTI eljeznicom, cijene odvoza i dovoza UTI, cijene utovara, istovara, pretovara UTI, cijene i ostale uslove skladitenja UTI, cijene i uslove drugig usluga LC idr.

Obraunska valuta. Za unutranji saobraaj obraunska valuta treba da bude KM, a za meunarodni saobraaj (izvoz, uvoz i tranzit) EUR. Pored toga, tarifom se moraju precizirati nain preraunavanja transportnih trokova iz jedne u drugu valutu, nain zaokruivanja dobijenih iznosa i dr. Dodatne usluge. Koje se sve dodatne usluge neminovno pruaju u toku i poslije prevoza UTI, kako se raunaju cijene za njih i dr. takoe mora da bude dio sadraja tarifskih i cjenovnih uslova tarife za kombinovani saobraaj. Ostale odredbe. U novoj tarifi za kombinovani saobraaj treba navesti i koji propisi i odredbe vae za sve one postupke i uslove koji nisu definisani u tarifi. Pored ovih i drugih optih uslova potrebno je da se za svaku vrstu usluga definiu konkretne cijene i drugi uslovi za prevoz UTI, kao i cijene za pruanje drugih usluga u LC.

6. 2 Cijene usluga LC Drugi bitan element koji predstavlja materijalni dio tarife za kombinovani transport i druge usluge LC ine cijene prevoza intermodalnih jedinica, kako u unutranjem, tako i u meunarodnom saobraaju, i cijene drugih logistikih usluga u okviru LC. Cijene dovoza i odvoza UTI Cijene (tablice cijena) za dovoz UTI od poiljaoca do LC i odvoz od LC do primaoca treba da se formiraju po UTI (posebno za tovaren, posebno za prazan) u zavisnosti od: odstojanja prevoza; vrste UTI (veliki kontejneri, zamjenjivi sanduci, poluprikolice); trinih uslova; broja utovarenih UTI na drumsko vozilo (jedan ili dva).

Odstojanje se rauna prema posebno utvrenom daljinaru od LC do primaoca, odnosno od poiljaoca do LC. Tablicu cijena traba formirati po kilometarskim zonama (do 50 km irina zone treba da bude 5 km, a preko 50 km 10 km). Za svaku vrstu UTI (veliki kontejner, zamjenjivi sanduk, poluprikolica) treba utvrditi razliit nivo cijena. Kolika e biti razlika izmeu cijena po vrstama intermodalnih jedinica zavisi, pored ostalog, od trokova, mogue prosjene iskoritenosti UTI, trinih uslova, da li se mogu tovariti jedna ili dvije intermodalne jedinice na drumsko vozilo i sl.

Dovoz i odvoz UTI treba da se obavlja u skladu s potrebama korisnika usluga i propisanim uslovima (vrijeme prevoza, zadravanje na utovaru i istovaru, dozvoljen bruto masa po jednom drumskom vozilu, cijena za prekoraenje roka utovara i istovara. Cijene usluga pretovara robe U logistikim centrima pruaju se usluge utovara i istovara razliitih poiljaka (u rasutom stanju, paletizovane, poiljke manje ili vee mase i sl.). cijene za ove usluge treba obrazovati u zavisnosti od toga kakve su to poiljke. Ako su poiljke paletizovane, cijene treba da budu nie od cijena utovara i istovara nepaletizovanih poiljaka i da imaju izvjesnu degresiju s poveanjem mase robe za utovar i istovar. To znai da je neophodno formirati dvije tablice cijena za utovar i istovar robe i to: tablicu cijena za utovar i istovar paletizovanih poiljaka za svakih zapoetih 100 kg (npr. cijene do 500 kg mase, od 501 do 1000 kg, 1001 do 2000 kg, 2001 do 5000 kg, 5001 do 10 000 kg i preko 10 000 kg); tablicu cijena za uovar i istovar nepaletizovanih poiljaka za svakih zapoetih 100 kg ( do 200 kg, od 201 do 500 kg, 501 do 1000 kg, 1001 do 2000 kg, 2001 do 3000 kg, 3001 do 5000 kg, 5001 do 10 000 kg i preko 10 000 kg).

Cijene usluga skalditenja Ako se poiljke intermodalnih jedinica (UTI) ili klasine poiljke skladite u LC, odnosno ako se poslije istovara ne prevoze dalje, ve se privremeno skladite, tada cijene utovara i istovara tih poiljaka mogu biti razliite u odnosu na cijene utovara i istovara iz vagona i UTI. Ove cijene, naravno, ne obuhvataju cijene koritenja skladinog prostora koje treba posebno utvrditi. Cijene usluga skladitenja treba da budu odreene, takoe, za svakih 100 kg u zavisnosti od mase poiljaka (do 500 kg, 501 do 1000 kg, 1001 do 2000 kg, 2001 do 3000 kg, 3001 do 5000 kg, 5001 do 10 000 kg i preko 10 000 kg). Nivo cijena ovih usluga neto je nii od nivoa cijena pretovara paletizovanih i nepaletizovanih poiljaka koje se pretovaraju, privremeno skladite i za njih se posebno naplauje koritenje skladita. Cijene drugih terminalskih usluga U okviru LC pruae se i druge usluge, tzv. terminalske usluge. Za svaku od ovih usluga potrebno je obrazovati cijenu i objaviti je u tarifi za kombinovani saobraj. Nivo ovih cijena treba da bude usklaen s trokovima i trinim uslovima. Cijene prevoza pojedinanih UTI eljeznicom Tarifskim instrumentima eljeznice nisu definisani cjenovni i drugi uslovi za prevoz svih intermodalnih jedinica, izuzev za meunarodni saobraaj, i to za prevoz UTI u organizaciji Drutva Intercontainer Interfrigo (ICF). Zbog toga je neophodno da se cijene za prevoz UTI eljeznicom definiu za: poiljke prevoza UTI izmeu otvorenih LC (npr. izmeu LC Sarajevo i drugih otvorenih LC na podruju mree naih pruga; poiljke prevoza UTI izmeu otvorenih LC i svih drugih stanica na naoj mrei koje su predviene za utovar, istovar i pretovar UTI;

-

poiljke prevoza UTI u meunarodnom saobraaju (izvozu, uvozu i tranzitu).

Tabela ---- Nain prikazivanja cijena za razne logistike uslugeifra usluga x Vrsta usluga 1. manipulacije 1. 1 utovar 1. 2 istovar 1. 3 pretovar 1. 4 ostalo 2. skladitenje 2. 1 kontejneri 2. 1. 1 prazni 2. 1. 1. 1 od 20 stopa 2. 1. 1. 2 od 30, 40 stopa 2. 1. 2 puni 2. 1. 2. 1 od 40 stopa 2. 1. 2. 2 od 30, 40 stopa 2. 2 zamjenjivi sanduci i poluprikolice 2. 2. 1 zamjenjivi sanduci prazni 2. 2. 2 poluprikolice prazne 3. zaustavljanje kamiona 3. 1 do 1 as 3. 2 preko 1 asa 4. popravka i privrivanje UTI 4. 1 pregled transportne sposobnosti 4. 2 pregled tehnikog stanja 4. 3 ienje, pranje 5. agencijske usluge 5. 1 pruanje informacija i odgovarajuih kalkulacija 5. 2 popunjavanje prevoznih dokumenata 6. upotreba transportno pretovarne mehanizacije po vrstama 7. ostale usluge UTI jedinice Cijena

Cijene prevoza poiljaka UTI treba da budu odreene na osnovu formule:C uti = a + bx k

gdje su: Cuti cijena po intermodalnoj jedinici (UTI) a fiksni iznos cijene b cijena za UTI / km (za 1 UTI prevezen na 1 km) x odstojanje k koeficijent iskoritenosti UTI Parametri (a, b) za definisanje tablica cijena prevoza UTI izmeu LC na mrei naih pruga i izmeu LC i drugih otvornih stanica na naim prugama treba da se utvruju na osnovu

trinih uslova, tj. na osnovu cijena konkurencije. Pretpostavimo da na konkretnoj relaciji konkurentska cijena prevoza (Ck) jedne intermodalne jedinice (UTI) iznosi 20. 000 KM. Do parametra a (fiksni iznos cijena) moe se doi na dva naina: primjenom unaprijed odreenog fiksnog procenta (od npr. 20%) na cijenu konkurencije (20. 000 x 20 / 100 = 4 000), utvrivanjem trokova poetno zavrnih operacija (podjela trokova poetno zavrnih operacija s planiranim brojem prevoza UTI).

Ako je politikom cijena predvieno da vertikalna degresija cijena (opadanje cijena s porastom odstojanja) zavisi od stvarnih fiksnih trokova, to je ovaj drugi postupak ispravniji, ali i dosta komplikovaniji od prethodnog. Prvi nain utvrivanja fiksnog dijela cijene prevoza primjenjuje se u sluajevima kada se unaprijed definiu politika i stepen opadanja cijena prevoza UTI u zavisnosti od poveanja odstojanja prevoza. Poi emo od pretpostavke da je na odgovarajui nain utvren fiksni iznos cijene prevoza UTI (parametar a) i da on iznosi: a = 4 000 KM. Drugi parametar, odnosno cijena prevoza jednog UTI na 1 km (parametar b) dobija se kada se od cijene konkurencije (20. 000 KM) oduzme dio cijene za poetno zavrne operacije (odnosno unaprijed odreeni fiksni iznos, to u naem primjeru iznosi 4000 KM i razlika podijeli sa stvarnim km na konkretnoj relaciji ili na prosjenom prevoznom putu (x) prevoza UTI (utvrenog na osnovu realizovanih prevoza u prethodnom periodu ili na osnovu planiranog prevoza u narednom periodu), odnosno po formuli:Ck a x Ako poemo od toga da stvarno odstojanje prevoza (x), odnosno Prosjeni prevozni put jednog UTI iznosi 100 km, to praktino znai da je: b=b= 20 .000 4.000 16 .000 = = 160 100 100

Na osnovu prethodno opisanih postupaka i utvrenih parametara definiu se tablice cijena prevoza UTI na razliitim odstojanjima. To se moe uiniti za svaki km (od 1 do 1000) ili za unaprijed odreene kilometarske zone. Prevoznine se mogu utvrivati i bez tablica cijena za svako konkretno odstojanje, koritenjem formule: Cuti = 4. 000 + 160 x U praksi pojedinih zemalja Evrope prosjena koliina robe prevezena u UTI od 40 stopa dosta je razliita i promjenjiva iz aperioda u period. Pri definisanju nivoa cijena u Evropskoj tarifi za precoz robe u kombinovanom saobraaju, koja se u naoj zemlji primjenjuje samo za prevoze u reimu ICF, odreeno je da prosjena masa robe za 40 stopni UTI iznosi 18 tona. Na osnovu te koliine utvrene su cijene za manje i vee koliine robe po vrstama UTI. S obzirom na potrebu to lakeg prilagoavanja cijena trinim uslovima, jednostavnosti i veeg stepena unificiranosti unutranjih i meunarodnih tarifa, potrebno je i kod odreivanja cijena prevoza UTI u unutranjem saobraaju primijeniti postupak

diferenciranja cijena u zavisnosti od mase robe koji su prihvatile sve eljeznice lanice Tarife 9145. Na cijene koje se utvruju po navedenom postupku, putem predloenih formula (i koritenjem cijena konkurencije) za prevoz UTI (s prosjenom masom utovarene robe do 18 t) treba primijeniti posebne koeficijente iz Tarife 9145, odnosno iz Fie 292 R. Prema tome, konana formula za utvrivanje konkretnih prevoznina za prevoz UTI eljeznicom izmeu LC i otvorenih stanica za prijem i otpremu, kako je to ve navedeno glasi:C uti = a + bx k

gdje je: k koeficijent iz tabele Meutim, ovo nije i kraj postupka za odreivanje nivoa cijena prevoza pojedinanih UTI eljeznicom zbog toga to na njih utiu i drugi, trini faktori, tranja i spremnost i mogunost korisnika da prihvate cijene utvrene na osnovu prethodno navedenog postupka koje treba da budu objavljene u posebnom tarifskom instrumentu Tarifi za kombinovani transport. To znai da utvrene cijene prevoza UTI na osnovu prethodnog postupka mogu biti nedovoljno konkurentne (iz aspekta kvaliteta usluga LC, naina izbora cijene konkurencije kao osnove za utvrivanje cijena prevoza UTI eljeznicom, promjenjivih trinih uslova, neodgovarajue stimulativnosti za vei obim prevoza, platene sposobnosti korisnika usluga i dr.). potrebno je putem posebnih sporazuma sa korisnicima usluga (ako se to pokae kao neophodno) dalje korigovati ove cijene i potpuno ih prilagoditi postavljenim ciljevima, odnosno da budu diferencirane tako da predstavljaju osnovno sredstvo za ostvarenje planiranog obima prevoza UTI na svakoj konkretnoj relaciji i trono mogueg prihoda. Posebnim ugovorima s korisnicima usluga koje bi zakljuivali LC (na osnovu dobijenih ovlatenja od eljeznica) precizirale bi se obaveze korisnika i obaveze LC korisnici da prevezu eljeznicom ugovorom predvieni broj UTI, a LC da prilikom obrauna transportnih trokova primjene cijene o kojima se dogovore kao uslov za usmjerenje odreenog broja UTI na eljeznicu. 6. 3 Cijene prevoza UTI kompletnim vozovima Organizacijom kompletnih vozova izmeu LC i gradova (u odgovarajue vrijeme i po odgovarajuim trasama), korisnicima usluga treba obezbijediti usluge koje bi imale brojne prednosti (i to, prije svega, iz aspekta kvaliteta usluga i trokova) u odnosu na usluge prevoza pojedinanih UTI ili grupe kola natovarenih intermodalnim jedinicama. Cijene prevoza po UTI u kompoetnim vozovima trebalo bi da budu nie od cijena prevoza pojedinanih poiljaka UTI. Korisnici usluga na taj nain bili bi stimulisani da na eljeznicu usmjeravaju znatniji broj intermodalnih jedinica. Za to postoje i ekonomska opravdanja krai obrt kola, nii trokovi i dr. Cijene prevoza kompletnih vozova tovarenih intermodalnim jedinicama mogu se formirati primjenom ve opisanih postupaka i utvrenih cijena za pojedinane poiljke UTI, uz njihovo izvjesno smanjenje i mnoenje s planiranim brojem UTI po kompletnom vozu. Pored cijena za prevoz UTI kompletnim vozovima u jednom pravcu, ove cijene mogu da obuhvataju i:

-

cijene prevoza tovarenih u jednom i praznih UTI u drugom pravcu, u prootivnom cijene treba utvrditi posebno za svaki pravac (za tovareni voz u jednom, a prazan u drugom pravcu); cijene odvoza i dovoza UTI za unaprijed odreeno odstojanje. Ako to nije tako, treba posebno formirati cijene za odvoz i dovoz; cijene za manipulaciju intermodalnih jedinica (utovar, istovar, pretovar). Ako ove cijene nisu ule u kompletnu cijenu potrebno je posebno ih iskazati i dr.

Od poiljaoca do LC, UTI bi se prevozili drumskim saobraajem, od jednog do drugog LC eljeznicom, a od LC do primaoca opet drumskim saobraajem. Kod takvog naina prevoza bile bi neophodne najmanje etiri manipulacije UTI (utovar UTI na kamion u skladitu poiljaoca, pretovar s kamiona na vagon u LC, pretovar s vagona na kamion i istovar s kamiona u skladitu primaoca), odnosno za najmanje dvije manipulacije vie nego kod direktnog prevoza UTI drumskim saobraajem od poiljaoca do primaoca. To, naravno, poskupljuje prevoz. Prema datim cijenama u prethodnom izlaganju proizilazi da cijena prevoza jednog UTI u drumskom saobraaju na 500 km sa dvije manipulacije iznosi 731 EUR (1, 35 x 500 + 28 + 28 = 731), a u organizaciji LC (kada se dovoze UTI na 50 km, prevoz eljeznicom od jednog do drugog LC na 400 km i odvoz UTI na 50 km) 296 EUR (za prevoz eljeznicom iz Tarife 9145) + 528 EUR (za etiri manipulacije odvoz i dovoz na kraim odstojanjima), ili ukupno 824 EUR. Uporeenjem ova dva podatka proizilazi da cijena prevoza ''od vrata do vrata'', u organizaciji LC ne bi bile konkurentne cijenama prevoza u drumskom saobraaju. Meutim, poveani trokovi manipulacije UTI mogu se kompenzovati drugim utedama, i to prije svega organizovanjem prevoza kompletnih vozova. Pored cijena, potrebno je detaljnije definisati i druge uslove za adekvatno koritenje vozova za prevoz UTI, kao to su nain najave (naruivanje potreba za koritenje vozova), kada se uTI moraju najkasnije dopremiti do terminala kako bi bili otpremljeni, postupak rezervisanja mjesta u vozovima, nain utovara, pretovara, istovara, postupak s opasnim materijama, uslovi plaanja, odgovornost za eventualne tete, posebne sporedne pristojbe (za dodatne manipulacije), inspekcijske slube, learina, rerekspedicija i dr. 6. 4 Cijene prevoza komadnih poiljaka Potencijalni izvori tranje za uslugama prevoza komadnih poiljaka razliitih dimenzija (duina, visina, masa) nalaze se kod brojnih pravnih i fizikih lica. Ove poiljke su u prethodnom periodu predstavljale znaajan predmet prevoza eljeznicom. Meutim, njih u posljednje vrijeme ima vrlo malo, a izraena je tendencija daljeg smanjenja. Prevoze se uglavnom u organizaciji pediterkih organizacija kao zbirna roba potanskih i drugih preduzea. Neeadekvatan kvalitet transportnih usluga glavni je razlog zbog ega su usmjerene na druge prevoznike. Ukoliko bi se kvalitet usluga doveo na odgovarajui nivo, organizovanjem LC i drugim aktivnostima, stvorile bi se osnovne pretpostavke za poveanje uea eljeznice u ukupnom prevozu ovih poiljaka. Jedan od moguih modela koji bi mogao biti koriten za definisanje cijena prevoza komadnih poiljaka ''od kue do kue'' polazi od toga da cijena zavisi od:

-

vrste definisanih transportnih usluga, odstojanja prevoza, mase poiljki, vrste robe.

Transportne usluge za prevoz komadnih poiljaka mogu, na primjer, biti usluge precvoza: u unutranjem saobraaju ''od kue do kue'', u meunarodnom saobraaju ''od kue do kue'', ''od stanice do stanice'' za komadne poiljke najmanjih masa, od jednog do drugog LC za komadne poiljke najmanjih masa i dr.

Za svaku ovu i drugu vrstu usluga neophodno je formirati posebne cijene prevoza jer svaka usluga i njihov kavlitet moraju da utiu na nivo cijena. Odstojanje prevoza utvruje se na specifian nain. To nisu odstojanja ''od kue do kue'' u klasinom smislu, ve odstojanje od jedne do druge zone. Da bi se utvrdilo odstojanje za definisanje cijene prevoza ''od kue do kue'', potrebno je, prije svega, cijelo podruje nae zemlje (ire ili ue podruje u zavisnosti od opredjeljenja na kome e se ove usluge pruati) podijeliti na odreen broj zona. Masa (u kg) predstavlja sljedei faktor koji opredjeljuje visinu cijena prevoza. Ako je masa komadnih poiljaka vea, cijena po kg (ili zapoetih 10 ili vie kg) treba da bude manja. Za svaku zonu treba odrediti cijene za razliite mase poiljaka, i to za svakih zapoetih 10 kg do 100 kg ukupne mase, za zapoetih 20 kg, za mase do 200 kg i zapoetih 100 kg, za mase do 1000 kg i vie. Vrsta robe takoe treba da utie na nivo cijena. To se, prije svega, odnosi na poiljke koje su paletizovane ili koje nisu paletizovane, poiljke razliitih agregatnih stanja, poiljke koje su vie ili manje osjetljive na atmosferske prilike, opasne, zapaljive i eksplozivne poiljke i dr. Za svaku posebnu vrstu robe ili grupu robe treba utvrditi i posebne cijene (tablice cijena) kako je to ve navedeno, ali i srazliitim nivoima u zavisnosti od vrste usluga (da li je prevoz ''od kue do kue'', ''od satnice do satnice'', samo sa odvozom ili samo s dovozom komadnih poiljaka i dr.), odreenih zona(prva, druga ili trea) i mase poiljaka (10, 20, 30,...1000 kg i vie). 6. 5 Cijene usluga prevoza po sistemu ''putujuih magistrala'' Prevoz drumskih vozila (vuna vozila s prikolicom), zajedno sa vozaima u kuet kolima ili kolima za spavanje, u kompletnim vozovima, popularno nazvan ''putujua magistrala'', jeste usluga koju sve vie trae potencijalni korisnici, akoja se prua na mnogim relacijama (npr. na relacijama Brener Minhen, Vilah Vels, Vels opron, Vels Budimpeta, Vels Segedin, Ljubljana Salcburg itd). Ove usluge mogu da budu vrlo znaajne za eljeznicu (zbog njihovog uticaja na poveanje obima prevoza, postizanje odgovarajue trine pozicije, adekvatnog ukljuivanja u meunarodni saobraaj, suprostavljanja konkurenciji, poveanja ukupnih poslovnih i finansijskih rezultata) i za iru

drutvenu zajednicu (uteda deficitarne pogonske energije, smanjenja eksternih trokova kroz zatitu ivotne sredine od zagaenja, buke, zaguenosti puteva i sl.), kako u unutranjem, tako i u meunarodnom saobraaju. Ove usluge razlikuju se od usluga prevoza intermodalnih jedinica, klasinih pojedinanih poiljaka i kompletnih vozova po tome to se prevoze vuno drumsko vozilo i odgovarajui broj vozaa za uzovarene kamione. Cijene prevoza po sistemu ''putujua magistrala'' treba da obuhvataju i cijene prevoza za vuno vozilo i za prevoz jednog ili dva vozaa za svaki kamion. Konkretnu cijenu prevoza treba utvrivati po kamionu, a to znai da cijena prevoza kompletnog voza, tj. ''putujue magistrale'' treba da zavisi od broja natovarenih kamiona. Nivo cijena po kamionu i za ukupan voz treba utvrivati, prije svega, na osnovu trinih uslova. Budui da se neminovno prevozi znatan dio tzv. ''mrtvog tereta'' (vuno vozilo) i jedna kuet kola ili kola za spavanje za vozae, koliina robe (u iju se nabavnu ili prodajnu cijenu ukalkuliu i transportni trokovi) koja se moe prevesti jednim vozom znatno je manja nego pri koritenju drugih usluga. Ova injenica, svakako, poveava cijenu prevoza po neto masi robe, oteava usklaivanje cijena sa cijenama konkurencije i smanjuje ekonomske efekte u odnosu na usluge prevoza robe u kompletnim vozovima kojima je mogue prevesti robu vee neto mase. Za donoenje odluke o tome koji nivo cijena definisati za ''putujuu magistralu'' neophodno je, prije svega, utvrditi: visinu ukupnih trokova prevoza za jednu tonu s uslugama po sistemu ''putujua magistrala'', mogunost sniavanja trokova boljom organizacijom prevoza, visinu marginalnih trokova.

Ako je cijenu prevoza robe s uslugama po sistemu ''putujua magistrala'' mogue (u zavisnosti od trinih uslova) definisati na nivou koji bi bio vei od nivoa marginalnih trokova, postoje ekonomska opravdanja za uvoenje ovih usluga jer se pored marginalnih trokova prihodima pokriva i jedan dio fiksnih trokova, utie na racionalizaciju pogonske energije, postiu znatno vei ekoloki efekti i sl. Ukoliko bi se, odreenim zakonskim rjeenjima stimulisao prevoz kompletnih kamiona eljeznicom, to ine neke evropske drave, ili ako bi se preduzea za drumski prevoz, kao i druga preduzea, opteretila ekstremnim trokovima u srazmjeri koliko ih i prouzrokuju, cijene prevoza po sistemu ''putujua magistrala'' bile bi znatno ekonomski povoljnije. Tabela ---- Konkretne cijene prevoza po sistemu ''Rollande Landstrassen''Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. Relacija Brener Manching Wels Budapest Wels Sopron Wels Szeged Salzburg Ljubljana Villach Wels Cijena prevoza po kamionu u EUR 330 340 280 480 260 230