Neandertalci i musterijenska kultura

Otkriće..kolovoz1856. otkriće u dolini Neander (Kleine Feldhofer Grotte)..Johann Fuhlrott: ljudski nalazi neobične morfologije..kosti predaje Hermannu Schaafhausenu

Socijalni kontekst nalaza..35 godina prije otkrića H. erectusana Javi, 68 godina prije otkrića A. africanusa (Taung)..prije objave Darwinovog djela O porijeklu vrsta i ideje o evoluciji kroz prirodnu selekciju..nije postojao okvir za razumijevanje ljudske evolucije

Interpretacija..H. Schaafhausen, T. H. Huxley: primitivna rasa unutar vrste H. sapiens..RudolphVirhow: moderni čovjek neobične morfologije uzrokovane patologijom..WilliamKing: predlaže znanstveno ime Homo neanderthalensis

Nalazi koji prethode onima iz Neandera..pećina Engis u Belgiji: 1829/30. pronađen je dio lubanje..Gibraltar: 1848. nalaz odraslog čovjeka..kasnije je prepoznat njihov značaj

Dokaz za nepatološki status i geološku starost..pećina Spy u Belgiji: 1886. otkriće dvaju gotovo kompletnih kostura u asocijaciji s kamenim artefaktima i ostacima faune..Krapina

Početak 20. stoljeća..brojni neandertalski nalazi s područja Francuske: Le Moustier, La Ferrassie, La Chapelle-aux-Saints, La Quina..P. M. Boule: monografija o skeletnim ostacima iz La Chapelle-aux-Saints pronađenim 1908. (1913)

P. M. Boule (1861-1942)..bestijalno stvorenje poluuspravna stava..ne smatra ga dijelom razvojnog puta ka modernom čovjeku

A. Hrdlička..A. Hrdlička: neandertalci predstavljaju jednu fazu u razvojnom putu ka modernom čovjeku (tzv. pred-neandertalska hipoteza)..neandertalci su izumrla grana koja nema ulogu u razvoju modernih ljudi (tzv. pred-sapiens hipoteza)..Hrdličkinom modelu se priklanjaju F. Weidenreich, F. Loring Brace

Neandertalci..razvijaju se iz vrste arhaični H. sapiens/H. heidelbergensis..zastupljenost neandertalskih odlika povećava se tijekom vremena počevši od srednjeg pleistocena(500 –400 000)..tipična neandertalska morfologija se pojavljuje prije c. 200 000 g.

1

Naznake neandertalskih odlika..Vértesszöllös..Petralona..Arago..Steinheim..Swanscombe

Morfologija neandertalaca..mješavina primitivnih odlika, zajedničkih s prijašnjim populacijama srednjeg pleistocena, i razvijenijih odlika, zajedničkih s ranim morfološki modernim populacijama..neandertalci dvostruko snažniji od današnjih ljudi (snažna mišićna hvatišta)..niska, izdužena lubanja..izraženi nadočni lukovi..zadebljanje na zatiljnojkosti..izbočen središnji dio lica sa širokom nosnom šupljinom..donja čeljust bez izražene brade..prosječna težina: 80,8 kg..prosječna visina: 167 cm..prosječni kranijalnikapacitet: 1520 cm3..prosječni životni vijek: kasne 30-e i rane 40-e

Vremenski raspon ..c. 250/200 000 –30 000 BP..Zaffaraya: najmlađi neandertalci

Musterijen..industrijakoju najčešće vežemo uz neandertalce..ime po eponimnomnalazištu Le Moustier u Dordogni..Gabriel de Mortillet (1821-1899): prvi definirao musterijen..predložio relativno kronološki položaj musterijenskih artefakata

Musterijen –glavne karakteristike..oruđa na odbojcima..vrlo česta primjena levaloaške metode..veliki broj različitih strugala

Nalazišta..Europa ..Krapina ..Vindija ..Velika pećina ..Veternica ..La Chapelle-aux-Saints ..Le Moustier ..La Ferrassie ..Spy..Azija ..Tabun ..Kebara ..Amud ..Shanidar ..Teshik-Tash

2

F. Bordes..tipologija: definiranje, prepoznavanje i klasificiranje alatki na temelju njihove forme..tipologija –63 tipa..strugala su najraznovrsniji i najčešći tipovi (tipovi 9-29)

Nedostatak tipologije..regionalna ograničenost..nazivi samih alatki zbunjuju

F. Bordes (1919-1981)..4 tipa musterijena na temelju učestalosti pojedinih tipova alatki:..musterijen s ašelejenskom tradicijom (tip A i B)..tipični musterijen..zupčasti musterijen..musterijen tipa Quina Ferrassie(šarentijen)

Tumačenje različitih tipova..F. Bordes: različiti tipovi musterijena izrađuju različita neandertalska plemena..S. i L. Binford: različiti tipovi musterijena rezultat su različitih aktivnosti..musterijenska debata..H. Dibble: prava razlika ne postoji; do nje dolazi zbog opetovane obradbe i prilagođavanja alatki prilikom dugotrajne upotrebe i zbog toga promjene oblika alatke..dinamični model upotrebe alatke i tehnološke organizacijeP. Mellars (1969)..postoji određene kronološke pravilnosti (Ferrassie tip uvijek prethodi Quina tipu, MAT uvijek kasnije)..prema ovome Bordova hipoteza bi bila netočna, jer različiti skupovi nalaza nisu suvremeni)

Nedostatak Binfordove hipoteze..nedostatak uvjerljivih dokaza o povezanosti određenih skupova nalaza i različitog okoliša, odnosno aktivnosti

André Leroi-Gourhan..chaine operatoire (lanac operacija)..sve redukcijske faze kroz koje prolazi sirovinski materijal, od pribavljanja sirovine do odbacivanja iskorištene alatke..faze: pribavljanje sirovine, više faza proizvodnje, uporaba, dorađivanje i ponovna uporaba alatke i odbacivanje

Govor..dio znanstvenika smatra da neandertalci nisu bili sposobni proizvoditi raspon zvukova potreban za govor modernog čovjeka ili sumnjaju u kompleksnost njihovog jezika..cerebralna organizacija: nema bitnih razlika između neandertalacai anatomski modernih ljudi..špilja Kebara(Izrael): os hyoideum–jezična kost neandertalca..starost: 60 000 g...govori u prilog neandertalskom govoru..nema anatomskih dokaza za manjak govornih sposobnosti neandertalaca

3

Krapina –Hušnjakov brijeg..istraživanja 1899-1905...Dragutin Gorjanović-Kramberger (1856-1936)..smatra ih precima modernog čovjeka..20-ak individua..M. Wolpoff: dentalne analize –najmanje 70 individua..najveća zbirka neandertalaca pronađena na jednom nalazištu..D. Gorjanović-Kramberger izdvojio 4 zone:..1. Castorfiber (dabar) sloj: 1-2..2. Homo sapiens (čovjek) sloj: 3-4..3. Rhinocerosmerckii (nosorog) sloj: 5-8..4. Ursusspelaeus (špiljski medvjed) sloj: 9..D. Gorjanović-Krambergerna nalazištuostavlja zaštitni profil koji nakon njegove smrti nestaje..prikupio je pored ostataka faune i 874 ljudska ostatka i 1191 kameni artefakt..iskopavao je prateći prirodan slijed slojeva..prvi je u svijetu primjenio fluor test za određivanje relativne starosti kostiju (pokazao istovremenost ljudskih ostataka s ostacima faune)..fosilne ljudske ostatke Gorjanović-Kramberger pripisuje vrsti H. sapiens..kasnije koristi termin H. primigenius..H. neanderthalensis termin koji je prihvatio 20ih godina 20 st.

Gorjanovićeve monografije o Krapini..Der Diluviale Mensch von Krapina in Kroatien: ein Beitrag zur Paläoanthropologie(1906)..Život i kultura diluvijalnog čovjeka iz Krapine u Hrvatskoj(1913)

Atribucija nalaza..Gorjanović-Kramberger ih ispravno pripisuje musterijenu

Krapina -datiranje..Gorjanović:..Riss/Würm interglacijal ..prvotno je sugerirao Günz/Mindel ili Mindel/Riss interglacijal ..Malez: c. 100 000-50 000 g...apsolutno datiranje promijenilo je dotadašnje mišljenje..electron spin resonance..starost: c. 130 000 g. (OIS 5e)..tijekom zadnjeg interglacijala(Riss/Würm)

Krapina..sirovinski materijal: ..lokalnog porijekla ..dominiraju tufovi..primjenjiva tipologija F. Bordesa..industrija šarentijenskogtipa musterijena..strugala >50%..nazupci i udupci ~15%

4

Vindija..Gorjanović posjećuje špilju 1926...zbog prekopanih slojevasumnja u postojanje intaktnih slojeva..Stjepan Vuković 1928. posjećuje nalazište..više od 30 godina iskopavao je u špilji i predšpiljskom prostoru, uglavnom u najgornjim slojevima..M. Malez (1924-1990)..istraživanja 1974-1986...višeslojno arheološko nalazište (stratigrafski profil visine 9 m)..musterijen, orinjasijen, epigravetijen, keramička prapovijesna razdoblja, antika..fosilni ostaci neandertalaca (G3 i G1) i modernih ljudi..kasni neandertalci (c. 33 000-32 000 g.)..zauzima značajno mjesto u proučavanju prijelaza iz srednjeg u gornji paleolitik

Velika pećina..Mirko Malez..probno sodiranje 1948...sustavna istraživanja1957-1970. (uz manje prekide)..višeslojno nalazište (preko 10 m sedimenta)..kao i Vindija značajna za interpretaciju prijelaza srednjeg u gornji paleolitik

Veternica..otkrivena 1951...istraživanja: 1951.-1955. i 1970...musterijenski slojevi..Malez: sloj j OIS 5e (Riss/Würm interglacijal)..revizija: OIS 5c ili 5a (c. 100 000-80 000)

Mujina pećina..N. Petrić: probno sondiranje krajem 1970-ih...sustavna istraživanja: 1995-2004...datiranje: ESR i 14C (AMS)..starost: c. 39 000-45 000 g...prisutne su sve faze proizvodnje..lokalni sirovinski materijal..musterijenske alatke malih dimenzija..uporaba malih oblutaka lokalnog sirovinskog materijala

Velika pećina u Kličevici kod Benkovca..probno sondiranje 2006...starost : c. 40 000-39 000 g. (14C AMS)..oruđa malih dimenzija..lokalni sirovinski materijal

Rekonstrukcija klimatskih prilika i paleookoliša..jezgre dubokomorskih sedimenata i izotopi kisika..dugačke sekvence fosilnog peluda

Palinologija..proučava pelud..peludna zrnca: karakterističan oblik i veličina..vrlo precizno određenje (rod, pa i vrsta)..peludna zrnca zaštićena su ovojnicom od materijala sporopolenina

5

..vodonepropusan, otporan na kiseline iz tla

Klima i paleookoliš tijekom OIS 6..OIS 6 186 00-128 000...razdoblje hladne klime..temperatura c. 10 stupnjeva niža od današnje..vrlo slična klimi kasnoglacijalnog maksimuma

Klima i paleookolištijekom OIS 5..OIS 5e –zadnji interglacijal..126 000 –118 000. g...porast prosječne godišnje temperature za 10-15 stupnjeva..ledeni pokrovi se smanjuju u odnosu na OIS 6 (slični današnjima)..razina mora 5-6 m viša od današnje

Klima i paleokolištijekom OIS 5d-a..118 000-75 000 g...5d i 5b hladna razdoblja..5c i 5a topla razdoblja..5d i 5b: otvoren okoliš s travama, tundrovitim biljem, mjestimično sa šumovitim zonama breze/bora..ljetna temperatura u sj. Europi 8°(8-10°C niže od današnje)

OIS 5c i 5a..toplija razdoblja (interstadijali)..temperatura nešto niža nego današnja (na sjeveru 6°C niža, a na jugu 1-2 °C)

OIS 4..75 000-60 000 g...najhladnije razdoblje u prvoj polovici zadnjeg glacijala..ledeni pokrov rašireniji nego tijekom OIS 5d i 5b..ljetna temperatura oko 5 °C, a godišnji prosjek daleko ispod nule

OIS 3..60000-25 000 g...blaža klima..kratke klimatske oscilacije

Pleistocenski sisavci..razvoj brojnih današnjih vrsta: slonovi, konji, goveda..izumiranje brojnih vrsta: špiljski medvjed, špiljski lav, špiljska hijena, divlje govedo, vunasti nosorog etc.

Ledeni pokrov..danas 10% zemljine površine prekriveno ledenjacima (Antarktik, Grenland, sjeverna Kanada, Europa, Azija, planinski lanci)..tijekom hladnih epizoda pleistocena ledenjaci zauzimaju 30% zemljine površine

6