Upload
luciusgargoylian
View
80
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
aaa
Citation preview
SVEUILITE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA ANGLISTIKU
STUDIJ VEDSKOG JEZIKA I KULTURE
oujak 2005.
S A D R A J: I.1. UVOD 2
I.2. OPI DIO . 4 Diplomski studij .. 4 Uvjeti upisa na studij . 4 Ciljevi diplomskog studija . 4 I.3. OPIS PROGRAMA DIPLOMSKOG STUDIJA . 6 Shema diplomskog studija (hodogram) 6 Lingvistiki studij vedskog jezika .. 6 Pregled kolegija po semestrima
Ponuda izbornih kolegija na Katedri Preporueni izborni kolegiji
Prevoditeljski studij vedsko jezika i kulture ... 7 Pregled kolegija po semestrima Ponuda izbornih kolegija na Katedri Preporueni izborni kolegiji
Opis kolegija diplomskog studija ..... 8 Lingvistiki studij vedskog jezika . 8 Izborni kolegiji na Katedri ... 14 Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture 18 Izborni kolegiji na Katedri 29 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata, zavretak studija.. 33 Predmeti koje student moe izabrati s drugih studija ... 33 Lingvistiki studij vedskog jezika .. 33 Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture . 34 Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku . 34
II.1. OPI DIO Moduli 35 II.2. OPIS PROGRAMA MODULA ... 36
Moduli na Katedri za skandinavske jezike i knjievnosti 36 Shema (hodogram) modula ... 36 Opis kolegija u modulima Modul vedski jezik u lingvistikom opisu .. 38 Modul Knjievnost vedskog jezinog izraza 44 Modul Norveka i Skandinavija 50
1
PRIJEDLOG DIPLOMSKIH PROGRAMA Naziv studija: vedski jezik i kultura I.1. UVOD Studij vedskog jezika i knjievnosti ove godine obiljeava 20 godina od svog pokretanja. U
tom je periodu narastao od lektorata do trogodinjeg slobodnog studija otvorenog za studente
cijelog zagrebakog sveuilita. Takvom je svojom koncepcijom studij i prije dananje
reforme navijestio neke od principa koje ona afirmira, u prvom redu interdisciplinarnost,
komplementarnost razliitih studijskih programa te proimanje studija na razliitim
sastavnicama Sveuilita. Kako je dosadanje iskustvo potvrdilo interes studenata za takav
oblik komplementarnosti te vrijednost takvog obogaivanja studentovog glavnog programa
studija, Katedra namjerava sauvati tu mogunost i u narednom periodu te e stoga, osim
studija vedskog jezika i kulture kao A-predmeta, nuditi i program B-predmeta te tri modula.
Na prijemni ispit za studij se dosad, u svim njegovim razvojnim fazama (lektorat, dvogodinji
studij, trogodinji studij) uvijek prijavljivalo dva do tri puta vie kandidata od upisnih kvota,
to je razlog oekivanju da e i nakon reforme interes za ovaj studij biti znatan.
Iskustvo dosadanjih studenata sugerira da im je studij bio koristan i primjenjiv na razliite
naine: od angamana upravo na temelju skandinavistike kompetencije (prevoditeljski
poslovi, u prvom redu na HTV i u izdavatvu, gdje je dolo do promjene norme za prijevode
sa vedskog jezika prijevodi se vie ne ostvaruju indirektno, prevoenjem engleskih ili
njemakih prijevoda vedskih tekstova, ve se prevodi izravno sa vedskog izvornika; osim
prevoditeljskog, i nastavniki angamani u kolama stranih jezika), preko onih u kojima je
poznavanje vedskog jezika i skandinavskih kultura bilo jednom od bitnih komponenti
kvalificiranosti za pojedine poslove (u dravnoj upravi), do onih u kojima skandinavistika
kompetencija nije bila temeljna kvalifikacija za odreeni posao, ali je bila presudna budui da
je istaknula kandidate u odnosu na njihove kolege na osnovnom studiju (npr. pri
zapoljavanju diplomanata Ekonomskog fakulteta ili Fakulteta politikih znanosti). Za neke je
bive studente studij vedskog znatno utjecao na njihov nastavak studija na poslijediplomskoj
razini, bilo da im je poveao interes i pruio im bitna znanja i uvide (studenti na
poslijediplomskim studijima lingvistike, knjievnosti, kulturologije, prevoditeljstva) bilo da
im je omoguio ostvarivanje meunarodnih kontakata i efikasnije studiranje na inozemnim
institucijama (studenti molekularne biologije, prevoditeljstva). Napokon, nema sumnje da je i
2
onim studentima za ije zapoljavanje dosadanji dopunski studij nije bio direktno
relevantan, on ipak omoguio bitno proirenje znanja i kompetencija te stjecanje iskustava
vanih za mnoga radna mjesta (npr. jezinog izraavanja i komunikacijske kompetencije,
mogunost ostvarivanja kontakta sa skandinavskim organizacijama i pojedincima, mogunost
upotrebe skandinavske strune literature, bolje razumijevanje multikulturalnosti ali i
zajednikog europskog identiteta itd.).
Oekujemo da e reformirani studij svojom raznolikou modela i smjerova omoguiti jo
veu primjerenost programa i jo bolju usklaenost oekivanja i planirane primjene steenih
znanja i kompetencija od strane studenata. Programi su svojom osnovnom logikom i
strukturom u skladu s usporedivim programima na drugim europskim sveuilitima, a
istovremeno i u skladu s akademskom tradicijom na Filozofskom fakultetu zagrebakog
Sveuilita. Iz tog razloga oekujemo da nee biti problema u prihvaanju studenata vedskog
jezika i/ili knjievnosti / kulture s drugih europskih sveuilita, kao ni u odobravanju
studijskih boravaka naih studenata na drugim sveuilitima. Oekujemo, takoer, da e za
predloene programe postojati interes i meu studentima domaih i inozemnih sveuilita
koja nemaju studij skandinavistike (npr. slovenska i bosanskohercegovaka), to potvruje i
ve iskazani interes nekoliko slovenskih studenata.
Dosadanji se studij realizirao uz snanu potporu vedskog instituta, institucije koja je u
velikoj mjeri doprinijela razvoju studija i Katedre (posredovanjem u angairanju vedskih
lektora, financijskom podrkom, donacijama knjiga i asopisa, redovnim stipendiranjem
studenata, omoguavanjem sudjelovanja nastavnika na strunim skupovima, potporom posjeta
gostujuih predavaa). S obzirom na zajednike pozitivne ocjene dosadanje suradnje, ne
sumnjamo da e se ta suradnja i nastaviti. tovie, vjerojatno je da e podrka postati jo i
izrazitija uvoenjem studija vedskog kao glavnog studija (A-predmeta u preddiplomskom
ciklusu odnosno uvoenjem programa diplomskog studija).
3
I.2. OPI DIO
DIPLOMSKI STUDIJ vedskog jezika i kulture Naziv studija: Diplomski studij vedskog jezika i kulture
Naziv programa: a) Lingvistiki studij vedskog jezika
b) Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture
Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Izvoa studija: Katedra za skandinavske jezike i knjievnosti Odsjeka za anglistiku
Trajanje diplomskog studija, smjerovi i akademski naziv:
Diplomski studij vedskog jezika i kulture traje etiri semestra. Studenti biraju jedan od dva
ponuena smjera:
a) Lingvistiki studij vedskog jezika
b) Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture,
svaki vrijednosti 60 ECTS bodova. Oba se smjera studiraju u dvopredmetnom reimu.
Po zavretku studija student stjee naziv
a) magistra/ar skandinavistike smjer Lingvistiki studij vedskog jezika,
odnosno
b) magistra/ar skandinavistike smjer Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture.
Uvjeti upisa na studij: Na diplomski se studij mogu izravno upisati studenti koji su zavrili
preddiplomski studij vedskog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odnosno
studenti koji su sakupili min 100 bodova na studiju vedskog jezika na nekom drugom
europskom fakultetu. Ukoliko broj kandidata prelazi upisnu kvotu, kandidati se kvalificiraju
na temelju ocjena na preddiplomskom studiju i rezultata na prijemnom ispitu.
Studenti drugih neofilolokih grupa, kao i studija ope lingvistike i komparativne
knjievnosti koji su sakupili min 150 ECTS bodova na tim studijskim grupama (na
zagrebakom ili nekom drugom europskom sveuilitu) mogu se upisati nakon poloenog
jezinog ispita. Tijekom prve godine studija ti studenti moraju poloiti ispite iz onih kolegija
preddiplomskog studija vedskog jezika i kulture koje propie povjerenstvo na Katedri.
Ciljevi diplomskog studija:
a) Lingvistiki studij vedskog jezika
Studiranjem ovog smjera student stjee visoku razinu jezine i komunikacijske kompetencije;
osnovno poznavanje svih temeljnih te dublje poznavanje nekih lingvistikih disciplina s
4
primjenom na vedski jezik; znatnu sposobnost kritikog razmiljanja, naroito na podruju
lingvistike; sposobnost provoenja lingvistike analize i jednostavnijih istraivanja, u prvom
redu na temelju vedskog i hrvatskog jezinog materijala; visoku razinu akademske
pismenosti, sposobnosti koritenja strune literature te drugih akademskih vjetina.
Ovako koncipiran studij kvalificira studente za sve poslove koji zahtijevaju visoku razinu
lingvistike osvijetenosti odnosno predstavlja adekvatnu pripremu za nastavak studija na
doktorskoj razini. Studenti koji ne namjeravaju nastaviti studij kvalificirani su za niz poslova
za koje je neophodna visoka jezina i komunikacijska kompetencija te sposobnost kritikog
miljenja (u medijima, izdavatvu, istraivakim ustanovama, poslovima odnosa s javnou i
dr.) odnosno za one poslove u kojima e posebnu vrijednost predstavljati njihovo dobro
poznavanje nordijskih drutava i jezika (u razliitim granama gospodarstva, upravi, kao i u
prethodno nabrojenim podrujima). Zavreni studenti mogu raditi i kao nastavnici vedskog
jezika u kolama stranih jezika.
b) Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture
Ovaj diplomski studij omoguuje studentima stjecanje visoke razine vedske jezine,
komunikacijske i kulturne kompetencije. Stjee se i ograniena kompetencija u norvekom,
eventualno i u jo jednom nordijskom jeziku, kao i sposobnost relativno brzog podizanja te
razine u sluaju potrebe. Studenti ostvaruju i visoku razinu prijevodne kompetencije te su
upoznati s praktinim aspektima prevoditeljske djelatnosti. Odlikuje ih i visoka razina
akademske i strune pismenosti, sposobnosti kritikog koritenja strune literature te drugih
akademskih vjetina.
Zavreni studenti u prvom su redu osposobljeni za poslove pismenog prevoenja sa vedskog
i na vedski, kao i sa svih i na sve one jezike u kojima posjeduju odgovarajuu jezinu i
kulturnu kompetenciju. Osim toga, kvalificirani su za niz poslova koji zahtijevaju visoku
razinu jezine i komunikacijske kompetencije (u kolama stranih jezika, medijima,
izdavatvu, istraivakim ustanovama, poslovima odnosa s javnou i dr.) odnosno za poslove
u kojima posebnu vrijednost predstavlja dobro poznavanje skandinavskih drutava i jezika (u
razliitim granama gospodarstva, dravnoj upravi, organizacijama i institucijama s
meunarodnom djelatnou, medijima i dr.).
5
I.3. OPIS PROGRAMA DIPLOMSKOG STUDIJA Shema diplomskog studija (hodogram):
Naziv programa: Lingvistiki studij vedskog jezika (60 ECTS bodova) VII. ili IX. semestar (15 ECTS bodova) vedski jezik i drutvo 2 sata V + 1 sat S tjedno 5 ECTS bodova Povijest skandinavskih jezika 2 sata P + 1 sat S tjedno 5 ECTS bodova Izborni kolegij min 5 ECTS bodova* VIII. semestar (15 ECTS bodova) Leksikologija i leksikografija 1 sat P + 2 sata S tjedno 5 ECTS bodova Sociolingvistika 1 sat P + 2 sata S tjedno 5 ECTS bodova Izborni skandinavistiki ili lingvistiki kolegij min 5 ECTS bodova* IX. ili VII. semestar (15 ECTS bodova) Analiza vedskog teksta 1 sat S + 2 sata V 5 ECTS bodova Semantika (na Filozofskom f.) min 5 ECTS bodova* Norveki II 4 sata V 5 ECTS bodova ili Islandski 4 sata V 5 ECTS bodova ili Finski 4 sata V 5 ECTS bodova X. semestar (15 ECTS bodova) Diplomska obaveza 15 ECTS bodova * U shemi se navodi onaj broj bodova kojim se ispunjava programom predviena semestralna kvota na ovom studiju, no taj broj moe varirati ovisno i kolegijima koje student pohaa izvan ovog programa, uz potivanje minimalne propisane kvote za jedan semestar. Ponuda izbornih kolegija na Katedri: Srednjevjekovna slika svijeta 1 sat P + 2 sata S 6 ECTS bodova Norveki jezik II 4 sata V 5 ECTS bodova Teorija i praksa prevoenja 2 sata P + 2 sata S 6 ECTS bodova Islandski jezik 4 sata V 5 ECTS bodova Seminar iz vedske knjievnosti 3 sata S 5 ECTS bodova Preporueni izborni kolegiji na Filozofskom fakultetu: - pragmalingvistika, kognitivna lingvistika, fonetika i fonologija i drugi lingvistiki kolegiji na Odsjeku za opu lingvistiku, Odsjeku za anglistiku, Odsjeku za germanistiku - kolegiji na odsjecima za filozofiju, sociologiju, psihologiju i dr. relevantni za znanstvenu i istraivaku djelatnost - kulturoloki kolegiji na germanistici, polonistici, rusistici Izborni kolegiji na Sveuilitu U jednom semestru (7. ili 9.) student moe prema vlastitom interesu izabrati izborni kolegij iz ukupne ponude Sveuilita.
6
Naziv programa: Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture (60 ECTS bodova) VII. semestar (14 ECTS bodova) Analiza vedskog teksta 1 sat S + 2 sata V 5 ECTS bodova ili vedski jezik i drutvo 1 sat S + 2 sata V 5 ECTS bodova Semantika (na Filozofskom fakul.) min 5 ECTS bodova* Institucionalni aspekti hrvatskog drutva 2 sata P + 1 sat S 4 ECTS boda ili odgovarajui kolegij na Sveuilitu min 4 ECTS boda* VIII. semestar (15 ECTS bodova) Leksikologija i leksikografija 1 sat P + 2 sata S 5 ECTS bodova Prevoditeljski praktikum I 4 sata V 5 ECTS bodova EU i meunarodne organizacije 2 sata P + 1 sat S 5 ECTS bodova ili Prevoditelj i raunalo 2 sata P + 1 sat S 5 ECTS bodova IX. semestar (16 ECTS bodova) Teorija i praksa prevoenja 2 sata P + 2 sata S 6 ECTS bodova Norveki II 4 sata V 5 ECTS bodova ili Islandski 4 sata V 5 ECTS bodova ili Finski 4 sata V 5 ECTS bodova Izborni kolegij na Filozofskom fakultetu min 5 ECTS bodova* X. semestar (15 ECTS bodova) Diplomska obaveza 15 ECTS bodova * U shemi se navodi onaj broj bodova kojim se ispunjava programom predviena semestralna kvota na ovom studiju, no taj broj moe varirati ovisno i kolegijima koje student pohaa izvan ovog programa, uz potivanje minimalne propisane kvote za jedan semestar. Ponuda izbornih kolegija na Katedri: Sociolingvistika 1 sat P + 2 sata S tjedno 5 ECTS bodova Srednjevjekovna slika svijeta 1 sat P + 2 sata S 6 ECTS bodova Povijest skandinavskih jezika 2 sata P + 1 sat S tjedno 5 ECTS bodova Seminar iz vedske knjievnosti 3 sata S 5 ECTS bodova Preporueni izborni kolegiji na Filozofskom fakultetu: alternativni kolegiji prevoditeljskog programa koje student nije pohaao pragmalingvistika kulturoloki kolegiji na odsjecima za anglistiku, germanistiku, polonistiku, rusistiku kolegiji opeg karaktera na Odsjeku za komparativnu knjievnost uvodni kolegiji iz disciplina koje predstavljaju studentovo eljeno podruje prevoditeljske djelatnosti Preporueni izborni kolegiji na Sveuilitu uvodni kolegiji na Pravnom, Ekonomskom i Fakultetu politikih znanosti uvodni kolegiji na bilo kojem fakultetu koji su relevantni za studentovo eljeno podruje prevoditeljske djelatnosti
7
Opis kolegija diplomskog studija Redoslijed opisa slijedi redoslijed kolegija u shemi na str. 6 odnosno 7.
Naziv studija: Lingvistiki studij vedskog jezika
Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik / Skandinavska drutva
Naziv kolegija: vedski jezik i drutvo ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: 2 sata vjebi i 1 sat seminara tjedno
Uvjeti: upis u 7. ili u 9. semestar; ako se kolegij prati u 9. semestru, uvjet je poloen ispit iz
kolegija Leksikologija i leksikografija ili iz kolegija Sociolingvistika.
Ispit: 2 manja seminarska rada, pismeni i usmeni ispit
Sadraj:
Rad na tekstovima te vlastito istraivanje o izabranim drutvenim temama. Diskusije
(izlaganje, argumentiranje, oponiranje) i pisani komentari na sljedee teme: drutvo
blagostanja i 'vedski model'; uloga 'narodnih drutava' i 'narodnih pokreta' u vedskoj nekad i
danas; vedsko gospodarstvo i vedska industrija; javni sektor u vedskoj; vedski politiki
sustav; vedska u EU; odnosi meu nordijskim zemljama. Informiranje o zanimljivostima iz
suvremene vedske jezine prakse.
Ciljevi:
Cilj je kolegija informirati studente te ih navesti na dublje promiljanje bitnih formativnih
elemenata vedskog drutva; pomoi im u razvijanju sposobnosti kritikog miljenja te
argumentiranog iznoenja vlastitih stavova; omoguiti im daljnje nijansiranje sposobnosti
razumijevanja vedskih tekstova te aktivne upotrebe vedskog jezika.
Literatura:
Gruenbaum, C. (1996), Strvtg i sprket, Wahlstrm&Widstrand
Johnsson, H. I. (1994) Sverige i Fokus, Stockholm: Svenska Institutet
Lagerqvist, L.O. (2001) Svensk historia, str. 127-194, Vrnamo
Nystedt, J. (2001), Sprkbitar, Svenska Frlaget
lanci iz vedskog tiska www.sweden.sewww.regeringen.se
8
www.riksdagen.sewww.eu-upplysningen.se Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika
Naziv kolegija: Povijest skandinavskih jezika ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski/vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezan
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan
Uvjeti: upis u 7. tj. 9. semestar
Ispit: pismeni ispit i 1 seminarski rad
Sadraj: Kolegij daje pregled razvoja skandinavskih jezika, s naglaskom na drutvenim
zbivanjima koja su ih razdvajala ili povezivala. Promjene se promatraju na fonolokoj,
gramatikoj i leksiko-semantikoj razini. Prati se proces standardizacije narodnih govora,
uzimajui u obzir ljude i imbenike koji su igrali vanu ulogu. Na kraju se usporeuju
suvremeni skandinavski jezici iz ugla slinosti i razlika. U seminaru se gradivo razrauje na
tekstovima iz pojedinih razdoblja.
Cilj: Upoznavanje s razvojem skandinavskih jezika kako bi se mogle uoiti sustavne
slinosti i razlike, te opi i pojedinani imbenici koji djeluju u jezinom razvoju. Krajnji cilj
je stjecanje znanja za razumijevanje sviju skandinavskih jezika.
Literatura:
Obvezna:
J. Bardal, N. Jrgensen, G. Larsen, B. Martinussen (1997) Nordiska. Vra sprk frr och nu,
Studentlitteratur, Lund.
Dopunska:
G. Bergman: Kortfattad svensk sprkhistoria, Prisma, 1970.
O. Almeningen m. fl. Sprk og samfun gjenom tusen r, Universitetsforlaget, Oslo 1978.
Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika
Naziv kolegija: Leksikologija i leksikografija ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski i hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
9
Status: obavezni
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: upis u 8. semestar, poloen barem jedan skandinavistiki kolegij iz 7. semestra
Ispit: 1 seminarski rad, pismeni ispit
Sadraj:
U kolegiju se na primjerima iz vedskoga jezika razmatra niz tema vezanih uz tvorbu rijei;
leksiko posuivanje (posuenice, usvojenice, tuice; jezini purizam); leksiku semantiku
(leksiko znaenje, jednoznanost i vieznanost; sinonimija, homonimija i antonimija;
izravno i preneseno znaenje itd.); frazeologiju (podrijetlo i vrste frazema), frekvenciju rijei.
Takoer se govori o vrstama rjenika (jednojezini, dvojezini, viejezini, opi i struni,
slikovni, kolokacijski, frekvencijski i dr.) i leksikografskom opisu leksema u njima.
Cilj:
Cilj je kolegija osigurati razumijevanja teoretskih postavki izrade i uporabe rjenika.
Literatura:
Malmgren, S-G.(1994): Svensk lexikologi, ord, ordbildning, ordbcker och orddatabaser;
Lund: Studentlitteratur
Svensen, B. (1987): Handbok i lexikografi, TNC. Esselte Studium: Stockholm
Thorell, O. (1981): Svensk ordbildning, Stockholm
Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika
Naziv kolegija: Sociolingvistika ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski
Trajanje: 1 semestar
Status: obavezni
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: upis u 8. semestar, poloen barem jedan skandinavistiki kolegij iz 7. semestra
Ispit: 1 seminrski rad, pismeni ispit
Sadraj:
Kolegij upoznaje studente s vanim sociolingvistikim fenomenima te ih opisuje u opim
terminima i u odnosu na situaciju u vedskoj. Razmatraju se sljedee teme: lingvistika
sociolingvistika sociologija jezika, jezik i drutvo, jezik i kultura, jezine zajednice i
govornici, usvajanje sociolingvistikih normi; jezine varijante: standard, dijalekti, sociolekti,
10
registri, diglosija, prebacivanje koda, pidini, kreoli, jezik doseljenika u vedskoj, muki i
enski jezik; jezina politika, manjinski jezici; govor kao drutvena interakcija: funkcije
govora, govorne norme, odnosi moi i solidarnosti, oslovljavanje.
Ciljevi:
Namjera je kolegija osvijestiti kod studenata jezik kao drutveni fenomen te interakciju jezika
i drutva. Ilustriranjem pojedinih sociolingvistikih fenomena primjerima iz vedskog jezika
odnosno vedskog drutva nastoji se produbiti lingvistika kompetencija studenata, a
istovremeno i poveati i iznijansirati njihova vedska jezina i kulturna kompetencija.
Literatura:
Obavezna:
Alln, S. - Gellerstam, M. Malmgren, S.G. (1989) Orden Speglar Samhllet,
Stockholm: Allmna Frlaget
Kotsinas, U-B. (2003), En bok om slang, typ, Stockholm: Norstedts Ordbok
Romaine, S. (2000), Language in Society, Oxford University Press
Trudgill, P. (1989), Sprk och socialmilj, Stockholm: PAN/Nordstedts
ili: Sociolinguistics, Penguin Books Ltd.
Hyltenstam, K. (ur.) (1999), Sveriges sju inhemska sprk, Lund: Studentlitteratur
Dopunska:
Adelswrd, V. (1999), Kvinnosprk och fruntimmersprat forskning och frdomar under
100 r, Huddinge: FrlagsVerkstan
Andersson, L-G. (1985), Fult sprk svordomar, dialekter och annat ont, Stockholm:
Carlosson Bokfrlag
Loman, B. (ur.) Sprk och samhlle
Norrby, C. (1996), S gr vi nr vi pratar med varandra, Lund: Studentlitteratur
Svahn, M. (1999), Den liderliga kvinnan och den omanlige mannen skllsord, stereotyper
och knskonstruktioner, Stockholm: Carlsson Bokfrlag
Trudgill, P. (2003), Glossary of Sociolinguistics, Edinburgh University Press
Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik / Lingvistiki studij vedskog
Naziv kolegija: Analiza vedskog teksta ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
11
Status: obavezni
Oblik nastave: 1 sat seminara + 2 sata vjebi
Uvjeti: upisan 7. ili 9. semestar, ukoliko se kolegij slua u 9. semestru poloen ispit iz
barem jednog skandinavistikog kolegija iz 8. semestra
Ispit: 1 manji seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
Sadraj: Nakon opih stilistikih napomena provodi se jezina i stilska analiza razliitih
vrsta tekstova, na pr. novinskih lanaka, strunih i znanstvenih tekstova, ekonomskog teksta,
reklama i oglasa, knjievnih tekstova. Govori se o javnom govoru, o analizi argumentacije i
retorici.
Cilj: Cilj je prepoznavanje karakteristika pojedinih vrsta tekstova i aktivno usvajanje
razliitih naina izraavanja, usmeno i pismeno.
Literatura:
Andersson, L-G. Hej. hej, hemskt mycket hej. u: Sprk och stil 6, Uppsala, Norstedts.
Ellestrm, L. (1999), Lyrikanalys En introduktion, Studentlitteratur
Hedman, Th. (1997) Informationsskning fr samhllsvetare och humanister. Lund:
Studentlitteratur
Hellspong, L. Ledin, P. Vgar genom texten
Melin L. Lange, S. Att analysera text
Nilsson, B. - Waldemarson, A.K. (1990), Kommunikation. Samspel mellan mnniskor, Lund
Wideberg, K. (1995) Att skriva vetenskapliga uppsatser. Lund: Studentlitteratur
Naziv predmeta: Lingvistika
Naziv kolegija: Semantika Student sam bira na kojem e odsjeku Filozofskog fakulteta pohaati kolegij iz semantike, uz
obavezu da izabrani kolegij daje pregled veine temeljnih semantikih pojmova te vanijih
istraivakih pravaca. Preporua se praenje kolegija na Odsjeku za anglistiku, gdje se nastava izvodi 4 sata tjedno tijekom zimskog semestra, a kolegij donosi 5 ECTS-bodova.
Naziv predmeta: Suvremeni norveki jezik
Naziv kolegija: Norveki jezik II ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski i norveki
12
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni (alternativni student slua jedan od tri ponuena kolegija)
Oblik nastave: 4 sata vjebi
Uvjeti: upisan 7. ili 9. semestar, poloen kolegij Norveki jezik I
Ispit: pismeni i usmeni ispit
Sadraj:
Sadraj kolegija: Studenti rade s tekstovima i vjebama s temama prvenstveno iz
svakodnevnog ivota i drutva. Koriste se i krai knjievni tekstovi. Proiruje se znanje
gramatike i vokabulara steeno na preddiplomskom studiju.
Cilj kolegija:
Nakon odsluanog kolegija studenti bi trebali moi razumjeti pisane i usmene tekstove
suvremenih tema, te jednostavnije novinske lanke; iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove
o temama obraivanim tijekom kolegija.
Naziv predmeta: Trei nordijski jezik
Naziv kolegija: Islandski jezik ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, islandski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni (alternativni student slua jedan od tri ponuena kolegija)
Oblik nastave: 4 sata vjebi
Uvjeti: upis u 7. ili 9. semestar
Ispit: pismeni i usmeni
Sadraj:
Osnove islandskog jezinog sustava: temeljni leksik, najvanije gramatike kategorije,
izgovor, ortografija. itanje jednostavnih tekstova i voenje jednostavne konverzacije.
Ciljevi:
Usvajanje znanja o treem skandinavskom jeziku te uoavanje slinosti s drugim jezicima te
porodice. Ostvarivanje ograniene pasivne jezine kompetencije.
Literatura:
Obavezna:
Bartoszek, Stanislaw & Tran, Anh-Dao (1992) Icelandic for Beginners, Brfasklinn,
Reykjavk
13
Ensk vasaorabk, Ensk-slensk, slensk-ensk (1985) rabktgfan, Reykjavk
Dopunska:
www.icelandic.hi.is/coursetest.pkp-11k
Duppler, Rta & van Nahl, Astrid (1994) Lehrbuch des Islndischen, Langenscheidt, Leipzig
Naziv predmeta: Trei nordijski jezik
Naziv kolegija: Finski jezik Kolegij se izvodi na Odsjeku za opu lingvistiku.
Status: izborni (alternativni student slua jedan od tri ponuena kolegija)
Diplomska obaveza ECTS-bodovi: 15 bodova
Diplomska obaveza na Lingvistikom studiju vedskog jezika obuhvaa dvije komponente:
1. izborni kolegij na Filozofskom fakultetu (lingvistiki ili iz discipline relevantne za provoenje znanstvenog istraivanja) min 5 ECTS-bodova
2. diplomski rad skandinavistiki ili lingvistiki
Izborni kolegiji na Katedri:
Naziv predmeta: Skandinavska drutva
Naziv kolegija: Srednjovjekovna slika svijeta ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski/vedski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedan
Uvjeti: upis na diplomski studij
Ispit: 2 seminarska rada
Sadraj: Kolegij se bavi skandinavskim srednjovjekovljem unutar europskog. Tu je rije o
germanskim kulturnim korijenima, vikinkim i varekim pohodima i naseobinama, dolasku
14
kranstva, stvaranju drava, posebice islandske republike, te svakodnevnom ivotu i
kulturnim tekovinama toga razdoblja.
Cilj: Upoznavanje s razdobljem u razvoju skandinavskih naroda i kultura, koje ih je dovelo
na europsku i svjetsku scenu, te veze skandinavskih naroda i kultura s narodima i kulturama i
istoka (Rusija Bizant) i zapada (Britanski otoci, sjever Amerike).
Literatura:
Obavezna:
A. Bksted Nordiske guder og helte, Politikens Forlag Kbenhavn, 1984.
S. Blndal, The Varangians of Byzantium, Cambridge University Press, 1978.
J. Brndsted The Vikings, Penguin, 1976.
D. Maek H. Plsson R. Simek Nordijska mitologija i knjievnost, ArTresor, Zagreb, 2003
H. Plsson Landnmsboken, Aschehoug, 1997
Dopunska:
H.R. Ellis Davidson Nordens Gudar och Myter, Prisma, Stockholm, 1964.
S. Steen, Ferd og Fest, Aschehoug, 1929.
Naslov predmeta: Prevoditeljski studij vedskog
Naslov kolegija: Teorija i praksa prevoenja ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: vedski/engleski, hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 2 sata seminara
Uvjeti: upis na diplomski studij
Ispit: pismeni ispit, 1 seminarski rad
Sadraj:
Nakon uvodnih napomena o prevoenju i teoriji prevoenja analizira se prijevodni proces iz
perspektive komunikacijske teorije prevoenja. Detaljno se razmatraju elementi tog procesa
(jezik, tekst, osobe, situacija, kultura) te brojni fenomeni relevantni u analizi svakog od njih
(kontrastivna korespondencija vs. prijevodna ekvivalencija, prijevodni postupci, kriteriji
tekstualnosti, funkcije teksta, tipovi teksta, prijevodne norme, kulturno markirani elementi
izvornika). Objanjavaju se razliite prijevodne metode i strategije u svjetlu pojma prijevodne
ekvivalencija te se opisuje prijevodni in i njegove faze. Druga je komponenta kolegija
15
orijentirana na suvremenu prevoditeljsku djelatnost. Studenti se upoznaju sa specifinostima i
vanim temama raznih oblika te djelatnosti (prevoenja za film i TV, knjievno prevoenje,
djelatnost sudskih tumaa i dr.).Razmatra se pitanje prevoditeljske etike. Studenti se upoznaju
s prevoditeljskim drutvima u Zagrebu i njihovom djelatnou te mogunostima usavravanja
u prevoditeljskoj struci.
Cilj:
Cilj je kolegija upoznati studente s vanim temama teorije prevoenja te s komunikacijskim
poimanjem prijevodnog procesa i prijevodne aktivnosti, na nain koji e im moi posluiti
kao vodi u prevoditeljskoj praksi. Orijentacija na praktinu prevoditeljsku djelatnost izraena
je u segmentu kolegija u kojem se studenti upoznaju s razliitim vrstama te djelatnosti i
njihovim specifinostima i nainima na koji se prakticiraju u naoj sredini.
Literatura:
Obavezna:
Ingo, R. (1991) Frn kllsprk till mlsprk, Lund: studentlitteratur
Nord, Ch. (1997) Translating as a Purposeful Activity, St, Jerome Publishing
Dopunska:
Baker, M. (ur.) (1998) Routledge Encyclopedia of Translation Studies
Bowker Cronin Kenny Pearson (ur.) (1998) Unity in Diversity? St. Jerome
Publishing
Hatim, B. (1997) Communication Across Cultures, University of Exeter Press
Ivarsson, Jan (1992) Subtitling for the Media: A Handbook of an Art, Stockholm:
Transedit (neobjavljen prijevod za potrebe HRTa)
Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained , Manchester, UK: St. Jerome
Wadensj, C. (1998) Kontakt genom tolk, Stockholm: Dialogos Frlag
Naziv predmeta: Skandinavske knjievnosti
Naziv kolegija: Seminar iz vedske knjievnosti ECTS-bodovi: 5
Jezik: vedski/hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni
Oblik nastave: 3 sata seminara na tjedan
Uvjeti: upis u 10. semestar
16
Ispit: 1 manji i 1 vei seminarski rad
Sadraj: Obraivati e se pojedine teme, ideje ili djela znaajnijih pravaca ili autora.
Cilj: Osposobljavanje za samostalan, kritiki pogled na vedsku knjievnost.
Literatura:
Ovisno o sadraju pojedinog seminara.
Obavezna:
Lnnroth, L. & Johanesson, H-E. (1990) Den Svenska Litteraturhistoria, Stockholm:
Bonniers.
Nordens Kvinnolitteraturhistoria, AB Wiken 1993.
Dopunska:
Posebne publikacije o pojedinim piscima i djelima.
17
Opis kolegija diplomskog studija
Naziv programa: Prevoditeljski studij vedskog jezika
Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik / Skandinavska drutva
Naziv kolegija: vedski jezik i drutvo ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: 2 sata vjebi i 1 sat seminara tjedno
Uvjeti: upis u 7. semestar
Ispit: 2 manja seminarska rada, pismeni i usmeni ispit
Sadraj:
Rad na tekstovima te vlastito istraivanje o izabranim drutvenim temama. Diskusije
(izlaganje, argumentiranje, oponiranje) i pisani komentari na sljedee teme: drutvo
blagostanja i 'vedski model'; uloga 'narodnih drutava' i 'narodnih pokreta' u vedskoj nekad i
danas; vedsko gospodarstvo i vedska industrija; javni sektor u vedskoj; vedski politiki
sustav; vedska u EU; odnosi meu nordijskim zemljama. Informiranje o zanimljivostima iz
suvremene vedske jezine prakse.
Ciljevi:
Cilj je kolegija informirati studente te ih navesti na dublje promiljanje bitnih formativnih
elemenata vedskog drutva; pomoi im u razvijanju sposobnosti kritikog miljenja te
argumentiranog iznoenja vlastitih stavova; omoguiti im daljnje nijansiranje sposobnosti
razumijevanja vedskih tekstova te aktivne upotrebe vedskog jezika.
Literatura:
Gruenbaum, C. (1996), Strvtg i sprket, Wahlstrm&Widstrand
Johnsson, H. I. (1994) Sverige i Fokus, Stockholm: Svenska Institutet
Lagerqvist, L.O. (2001) Svensk historia, str. 127-194, Vrnamo
Nystedt, J. (2001), Sprkbitar, Svenska Frlaget
lanci iz vedskog tiska www.sweden.sewww.regeringen.sewww.riksdagen.sewww.eu-upplysningen.se
18
Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik / Lingvistiki studij vedskog
Naziv kolegija: Analiza vedskog teksta ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: 1 sat seminara + 2 sata vjebi
Uvjeti: upisan 7. semestar
Ispit: 1 manji seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
Sadraj:
Nakon opih stilistikih napomena provodi se jezina i stilska analiza razliitih vrsta tekstova,
na pr. novinskih lanaka, strunih i znanstvenih tekstova, ekonomskog teksta, reklama i
oglasa, knjievnih tekstova. Govori se o javnom govoru, o analizi argumentacije i retorici.
Cilj: Cilj je prepoznavanje karakteristika pojedinih vrsta tekstova i aktivno usvajanje
razliitih naina izraavanja, usmeno i pismeno.
Literatura:
Andersson, L-G. Hej. hej, hemskt mycket hej. u: Sprk och stil 6, Uppsala, Norstedts
Ellestrm, L. (1999), Lyrikanalys En introduktion, Lund: Studentlitteratur
Hedman, Th. (1997) Informationsskning fr samhllsvetare och humanister. Lund:
Studentlitteratur
Hellspong, L. Ledin, P. (1997), Vgar genom texten, Lund: Studentlitteratur
Melin L. Lange, S. (1995), Att analysera text, Lund: Studentlitteratur
Nilsson, B. - Waldemarson, A.K. (1990), Kommunikation. Samspel mellan mnniskor, Lund
Wideberg, K. (1995) Att skriva vetenskapliga uppsatser. Lund: Studentlitteratur
Naziv predmeta: Lingvistika
Naziv kolegija: Semantika Student sam bira na kojem e odsjeku Filozofskog fakulteta pohaati kolegij iz semantike, uz
obavezu da izabrani kolegij daje pregled veine temeljnih semantikih pojmova te vanijih
istraivakih pravaca. Preporua se praenje kolegija na Odsjeku za anglistiku, gdje se
nastava izvodi 4 sata tjedno tijekom zimskog semestra, a kolegij donosi 5 ECTS-bodova.
19
Naziv predmeta: Prevoditeljski studij vedskog
Naziv kolegija: Institucionalni aspekti hrvatskog drutva (kolegij se izvodi zajedniki za studente diplomskog studija engleskog i diplomskog studija
vedskog jezika i kulture. Kao alternativu studenti mogu pohaati neki drugi kolegij na
Sveuilitu, koji e im pruiti uvodne informacije o hrvatskom gospodarskom, pravnom i/ili
politikom sustavu i za prevoditeljsku djelatnost najrelevantnijim institucijama.)
ECTS-bodovi: 4 boda
Jezik: hrvatski, engleski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata vjebi i 1 sat seminara tjedno
Uvjeti: upis u 7. semestar
Ispit: 1 seminarski rad, pismeni ispit (ne obuhvaa sadraje o anglofonim drutvima)
Sadraj:
Studenti se upoznaju s politikim, pravnim i ekonomskim sustavom RH ustrojstvom i
nainom funkcioniranja najvanijih institucija i organizacija, podrujem i logikom njihove
djelatnosti. Dobivaju informacije o ustaljenim rjeenjima u prevoenju naziva tih institucija
na engleski, to ima olakava samostalno pronalaenje informacija o odgovarajuim
sustavima u vedskoj. O rezultatima samostalnog istraivanja izvjetavaju u obliku
seminarskog rada.
Ciljevi:
Stei spoznaje o institucionalnom aspektu hrvatskog i vedskog drutva, neophodne
prevoditeljima za razumijevanje razliitih tekstova i komunikacijskih situacija, za
pronalaenje adekvatnih prijevodnih rjeenja, to znai za osiguravanje uspjene
komunikacije meu osobama upoznatima s razliitim drutvenim institucionalnim
okvirima. Razvijati sposobnost samostalnog pronalaenja informacija i njihovog prezentiranja
u obliku strunog rada.
LITERATURA: Biani, I. Franievi, V (2004): Understanding Reform: The Case of Croatia, Vienna
Institute for International Economic Studies http://www.wiiw.at/balkan/ ; u tisku u:
Gligorov, V. ur. (2005): Understanding Reform in South East Europe WIIW, Be
Bartlett, W. Croatia. Between Europe and the Balkans, Routledge, London / New
York, 2003]
Goldstein, I. Croatia. A History, Hurst and co., London, 1999 (2nd imprint 2001)
20
Kasapovi, M. Ten Years of Democratic Transition in Croatia 1989-1999, in:
Ott Katarina, ur. (2004): Pridruivanje Hrvatske evropskoj uniji 2, Institut za javne
financije I Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, englesko izdanje Ott Katarina, ur. (2003):
Croatian Accession to the European Union,Volume 2 Institut za javne financije I
Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb,
Henriette Riegler (ed.), Transformation Processes in the Yugoslav Successor States
between Marginalization and European Integration, Baden-Baden, 2000, p. 45-63
Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika
Naziv kolegija: Leksikologija i leksikografija ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski i hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezni
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: upis u 8. semestar, poloen ispit iz kolegija Analiza vedskog teksta ili kolegija
vedski jezik i drutvo
Ispit: 1 seminarski rad, pismeni ispit
Sadraj:
U kolegiju se na primjerima iz vedskoga jezika razmatra niz tema vezanih uz tvorbu rijei;
leksiko posuivanje (posuenice, usvojenice, tuice; jezini purizam); leksiku semantiku
(leksiko znaenje, jednoznanost i vieznanost; sinonimija, homonimija i antonimija;
izravno i preneseno znaenje itd.); frazeologiju (podrijetlo i vrste frazema), frekvenciju rijei.
Takoer se govori o vrstama rjenika (jednojezini, dvojezini, viejezini, opi i struni,
slikovni, kolokacijski, frekvencijski i dr.) i leksikografskom opisu leksema u njima.
Cilj: Cilj je kolegija osigurati razumijevanja teoretskih postavki izrade i uporabe rjenika.
Literatura:
Malmgren, S-G.(1994): Svensk lexikologi, ord, ordbildning, ordbcker och orddatabaser;
Lund: Studentlitteratur
Svensen, B. (1987): Handbok i lexikografi, TNC. Esselte Studium: Stockholm
Thorell, O. (1981): Svensk ordbildning, Stockholm
21
Naziv predmeta: Prevoditeljski studij vedskog
Naziv kolegija: Prevoditeljski praktikum I ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski i hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezni
Oblik nastave: 4 sata vjebi tjedno
Uvjeti: upis u 8. semestar, poloen ispit iz kolegija Analiza vedskog teksta ili kolegija
vedski jezik i drutvo
Ispit: pismeni
Sadraj:
U okviru kolegija prevodi se vei broj tekstova s hrvatskoga na vedski jezik ili obratno te se
u grupi diskutira o ostvarenim prijevodima, obrazlau se pojedina rjeenja i prijevodni
postupci te se pokuava utvrditi najprimjerenija prijevodna strategija.. Prevode se tekstovi iz
razliitih podruja (ekonomija, pravo, medicina, povijest, knjievnost i sl.), razliitih stilova
(publicistiki, knjievno-umjetniki, znanstveni, administrativni) i vrsta (novinski lanak,
ugovor, znanstveni rad, novela i sl.).
Cilj: Cilj je kolegija stjecanje praktinoga znanja i vjetina za prevoenje razliitih tekstova.
Literatura: Razni rjenici i prirunici, na primjer:
Norstedts Svenska ordbok + Uppslagsbok (1999), Norstedts Ordbok
Prismas Engelska Ordbok (1998), Norstedts Ordbok AB/Bokia
Prismas Tyska Ordbok (1998), Norstedts Ordbok AB/Bokia
Norstedts affrs ordbok (2000), Norstedts Ordbok
Svensk-kroatiskt Lexikon (2001), Statens Skolverk
Rjenik hrvatskoga jezika (2000), Zagreb: kolska knjiga
Veliki rjenik hrvatskoga jezika (1998), Zagreb: Novi liber
Izbor teoretske literature koordinira se s voditeljem kolegija Teorija i praksa prevoenja.
Naziv predmeta: Prevoditeljski studij vedskog
Naziv kolegija: EU i meunarodne organizacije (kolegij se izvodi zajedniki za studente diplomskog studija engleskog i diplomskog studija
vedskog jezika i kulture)
ECTS-bodovi: 5 bodova
22
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni (alternativno s kolegijem Prevoditelj i raunalo)
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno
Uvjeti: upis u 8. semestar
Ispit: 1 seminarski rad, pismeni ispit
Sadraj:
Studenti se upoznaju s institucijama i tijelima EU, nainima njihova djelovanja, zajednikim
politikama i aktivnostima, osnovnim elementima pravne steevine EU, kao i s interakcijom
hrvatskog i europskog zakonodavstva te razliitim djelatnostima i projektima pod vodstvom
MEI-a. U zavrnom dijelu kolegija predstavlja se ustrojstvo i rad drugih meunarodnih
organizacija i institucija, npr. Ujedinjenih naroda, Vijea Evrope, OESS-a i dr.
Ciljevi:
Omoguiti studentima stjecanje znanja o EU i nekima od najznaajnijih meunarodnih
organizacija, koje se sve izuzetno esto pojavljuju u praksi strunih prevoditelja kao tema,
kao referentna pozadina i kao radni kontekst.
Literatura: http://europa.eu.int/comm/publications/booklets/eu_glance/44/index_en.htm,
Fontaine, P. (2003) Europe in 12 lessons , (European Commission), 2003, 62 pp
Key facts and figures about the European Union, European Commission, 2004
Pinder, J. (2001), The European Union, A very Short Introduction, OUP.
O prevoenju u EU:
Cosmai, D. (2003), Tradurre per lUnione europea, Milano.
arevi. S. (ur.) (2001) Legal Translation, Preparation for Accession to the European Union,
Rijeka
Wagner. E, S. Bech & J. M. Martinez (2002), Translating for the European Institutions, St. Jerome Publishing, Manchester (http://www.stjerome.co.uk/practices/wagner.html)
Naziv predmeta: Informatika za prevoditelje
Naziv kolegija: Prevoditelj i raunalo ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni, alternativno s kolegijem EU i meunarodne organizacije
23
Oblik nastave: predavanja i seminari
Uvjeti: upis u 8. semestar
Ispit: seminarski radovi tijekom semestra
Sadraj kolegija:
Kolegij upoznaje polaznike s uporabom raunalnolingvistikih spoznaja u postupku
prevoenja uz poseban osvrt na jezine resurse i alate. Na podruju jezinih resursa ponajprije
je rije o digitalno pohranjenim i pretraivim rjenicima i leksikim bazama podataka, kao i
raunalno pretraivim korpusima koji doputaju uvid u jezinu porabu kad to rjenici ne
mogu u potpunosti osigurati. Osobit naglasak bit e stavljen na paralelne korpuse, njihovo
sastavljanje, postupak njihova sravnjivanja (alignment) i njihovu uporabu koja, u konanici,
rezultira prijevodnom memorijom (translational memory) te na njihovu uporabu u razvijanju
sustava za statistiko i oprimjereno strojno prevoenje. Na podruju jezinih alata polaznici
e se upoznati s alatima za pronalaenje naziva i termina u tekstovima, kao i pomagalima za
strojno potpomognuto prevoenje (machine aided translation) uz upoznavanje sa
najrairenijim komercijalnim sustavom Trados. Dio kolegija bit e posveen i sustavima za
strojno prevoenje.
Literatura:
Arnold et al. (2002), Machine Translation: an Introductory Guide,
(http://www.essex.ac.uk/linguistics/clmt/MTbook/).
Atkins, B. T. S.Zampolli, A. (eds.) (1994) Automating the Lexicon, Oxford University Press.
(odabrani lanci)
Austermuhl, F. Electronic Tools for Translators. Manchester: St. Jerome.
(http://www.stjerome.co.uk/practices/tools.html
Bratani, Maja (1991) "Korpusna lingvistika ili sretan susret", Zagreb: Radovi Zavoda za
slavensku filologiju 26.
EAMT Archive, (http://www.eamt.org/archive)
McEnery, Tony & Wilson, Andrew (2001) Corpus Linguistics, EUP. (odabrana poglavlja)
Ooi, B. Y. (1998) Computer Corpus Lexicography, EUP. (odabrana poglavlja)
Sager, Juan C. (1996) A Practical Course in Terminology Processing, Benjamins.
Sager, Juan C. (2000) Language Engineering and Translation, Benjamins.
Tadi, Marko (2003) Jezine tehnologije i hrvatski jezik, Zagreb: Exlibris.
24
Naslov predmeta: Prevoditeljski studij vedskog
Naslov kolegija: Teorija i praksa prevoenja ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: vedski/engleski, hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 2 sata seminara
Uvjeti: upis na diplomski studij vedskog jezika i kulture
Ispit: pismeni ispit, 1 seminarski rad
Sadraj:
Nakon uvodnih napomena o prevoenju i teoriji prevoenja analizira se prijevodni proces iz
perspektive komunikacijske teorije prevoenja. Detaljno se razmatraju elementi tog procesa
(jezik, tekst, osobe, situacija, kultura) te brojni fenomeni relevantni u analizi svakog od njih
(kontrastivna korespondencija vs. prijevodna ekvivalencija, prijevodni postupci, kriteriji
tekstualnosti, funkcije teksta, tipovi teksta, prijevodne norme, kulturno markirani elementi
izvornika). Objanjavaju se razliite prijevodne metode i strategije u svjetlu pojma prijevodne
ekvivalencija te se opisuje prijevodni in i njegove faze. Druga je komponenta kolegija
orijentirana na suvremenu prevoditeljsku djelatnost. Studenti se upoznaju sa specifinostima i
vanim temama raznih oblika te djelatnosti (prevoenja za film i TV, knjievno prevoenje,
djelatnost sudskih tumaa i dr.).Razmatra se pitanje prevoditeljske etike. Studenti se upoznaju
s prevoditeljskim drutvima u Zagrebu i njihovom djelatnou te mogunostima usavravanja
u prevoditeljskoj struci.
Cilj:
Cilj je kolegija upoznati studente s vanim temama teorije prevoenja te s komunikacijskim
poimanjem prijevodnog procesa i prijevodne aktivnosti, na nain koji e im moi posluiti
kao vodi u prevoditeljskoj praksi. Orijentacija na praktinu prevoditeljsku djelatnost izraena
je u segmentu kolegija u kojem se studenti upoznaju s razliitim vrstama te djelatnosti i
njihovim specifinostima i nainima na koji se prakticiraju u naoj sredini.
Literatura:
Obavezna:
Ingo, R. (1991) Frn kllsprk till mlsprk, Lund: studentlitteratur
Nord, Ch. (1997) Translating as a Purposeful Activity, St, Jerome Publishing
Dopunska:
Baker, M. (ur.) (1998) Routledge Encyclopedia of Translation Studies
25
Bowker Cronin Kenny Pearson (ur.) (1998) Unity in Diversity? St. Jerome
Publishing
Hatim, B. (1997) Communication Across Cultures, University of Exeter Press
Ivarsson, Jan (1992) Subtitling for the Media: A Handbook of an Art, Stockholm:
Transedit (neobjavljen prijevod za potrebe HRTa)
Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained , Manchester, UK: St. Jerome
Wadensj, C. (1998) Kontakt genom tolk, Stockholm: Dialogos Frlag
Naziv predmeta: Suvremeni norveki jezik
Naziv kolegija: Norveki jezik II ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski i norveki
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni (alternativni student slua jedan od tri ponuena kolegija)
Oblik nastave: 4 sata vjebi
Uvjeti: upis u 7. semestar, poloen kolegij Norveki jezik I
Ispit: pismeni i usmeni ispit
Sadraj:
Sadraj kolegija: Studenti rade s tekstovima i vjebama s temama prvenstveno iz
svakodnevnog ivota i drutva. Koriste se i krai knjievni tekstovi. Proiruje se znanje
gramatike i vokabulara steeno na preddiplomskom studiju.
Cilj kolegija:
Nakon odsluanog kolegija studenti bi trebali moi razumjeti pisane i usmene tekstove
suvremenih tema, te jednostavnije novinske lanke; iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove
o temama obraivanim tijekom kolegija.
Naziv predmeta: Trei nordijski jezik
Naziv kolegija: Islandski jezik ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, islandski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni (alternativni student slua jedan od tri ponuena kolegija)
Oblik nastave: 4 sata vjebi
26
Uvjeti: upis u 9. semestar
Ispit: pismeni i usmeni
Sadraj:
Osnove islandskog jezinog sustava: temeljni leksik, najvanije gramatike kategorije,
izgovor, ortografija. itanje jednostavnih tekstova i voenje jednostavne konverzacije.
Ciljevi:
Usvajanje znanja o treem skandinavskom jeziku te uoavanje slinosti s drugim jezicima te
porodice. Ostvarivanje ograniene pasivne jezine kompetencije.
Literatura:
Obvezna:
Bartoszek, Stanislaw & Tran, Anh-Dao (1992) Icelandic for Beginners, Brfasklinn,
Reykjavk
Ensk vasaorabk, Ensk-slensk, slensk-ensk (1985) rabktgfan, Reykjavk
Dopunska:
www.icelandic.hi.is/coursetest.pkp-11k
Duppler, Rta & van Nahl, Astrid (1994) Lehrbuch des Islndischen, Langenscheidt, Leipzig
Naziv predmeta: Trei nordijski jezik
Naziv kolegija: Finski jezik Kolegij se izvodi na Odsjeku za opu lingvistiku
Status: izborni (alternativni student slua jedan od tri ponuena kolegija)
Diplomska obaveza ECTS-bodovi: 15 bodova
Diplomska obaveza na Prevoditeljskom studiju vedskog jezika obuhvaa dvije komponente:
1. Prevoditeljski praktikum (v. opis kolegija nie) 5 ECTS-bodova 2. Diplomski rad 10 ECTS-bodova
Naziv predmeta: Prevoditeljski studij vedskog
Naziv kolegija: Prevoditeljski praktikum II ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
27
Status: obavezni
Oblik nastave: 4 sata vjebi tjedno
Uvjeti: upis u 10. semestar, poloen kolegij Prevoditeljski praktikum I
Ispit: pismeni
Sadraj:
Ovaj kolegij obuhvaa tri razliita segmenta: prvi (50% satnice) predstavlja nastavak
istoimenog kolegija iz 8. semestra te se odvija na isti nain, na tekstovima koji zahtijevaju
viu razinu kulturne kompetencije; drugi se dio odnosi na usmeno prevoenje: studenti se
upoznaju s osnovnim naelima i tehnikama te vjebaju konsekutivno prevoenje; trei dio se
sastoji od praktinog rada u organizaciji u kojoj se obavljaju prevoditeljski poslovi u znatnom
opsegu.
Ciljevi:
Omoguiti studentima daljnje razvijanje prevoditeljske kompetencije, poetni kontakt s
usmenim prevoenjem i poetno uvjebavanje konsekutivnog prevoenja te autentino
iskustvo rada na radnom mjestu prevoditelja.
Literatura:
Ivarsson, Jan (1992) Subtitling for the Media: A Handbook of an Art, Stockholm:
Transedit (neobjavljen prijevod za potrebe HRTa)
Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained , Manchester, UK: St. Jerome
i drugo, prema potrebama praktinog dijela kolegija.
Diplomski rad Diplomski rad sastoji se od pismenih prijevoda etiri tematski, anrovski i stilski razliita
teksta. Dva se teksta (35-40 autorskih kartica) prevode sa vedskog na hrvatski, a dva (35-40
autorskih kartica) s hrvatskog na vedski.
28
Ponuda izbornih kolegija na Katedri: Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika
Naziv kolegija: Sociolingvistika ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski
Trajanje: 1 semestar
Status: obavezni
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: upis u 8. semestar
Ispit: 1 seminrski rad, pismeni ispit
Sadraj:
Kolegij upoznaje studente s vanim sociolingvistikim fenomenima te ih opisuje u opim
terminima i u odnosu na situaciju u vedskoj. Razmatraju se sljedee teme: lingvistika
sociolingvistika sociologija jezika, jezik i drutvo, jezik i kultura, jezine zajednice i
govornici, usvajanje sociolingvistikih normi; jezine varijante: standard, dijalekti, sociolekti,
registri, diglosija, prebacivanje koda, pidini, kreoli, jezik doseljenika u vedskoj, muki i
enski jezik; jezina politika, manjinski jezici; govor kao drutvena interakcija: funkcije
govora, govorne norme, odnosi moi i solidarnosti, oslovljavanje.
Ciljevi:
Namjera je kolegija osvijestiti kod studenata jezik kao drutveni fenomen te interakciju jezika
i drutva. Ilustriranjem pojedinih sociolingvistikih fenomena primjerima iz vedskog jezika
odnosno vedskog drutva nastoji se produbiti lingvistika kompetencija studenata, a
istovremeno i poveati i iznijansirati njihova vedska jezina i kulturna kompetencija.
Literatura:
Obavezna:
Alln, S. - Gellerstam, M. Malmgren, S.G. (1989) Orden Speglar Samhllet,
Stockholm: Allmna Frlaget
Kotsinas, U-B. (2003), En bok om slang, typ, Stockholm: Norstedts Ordbok
Romaine, S. (2000), Language in Society, Oxford University Press
Trudgill, P. (1989), Sprk och socialmilj, Stockholm: PAN/Nordstedts
ili: Sociolinguistics, Penguin Books Ltd.
Hyltenstam, K. (ur.) (1999), Sveriges sju inhemska sprk, Lund: Studentlitteratur
Dopunska:
29
Adelswrd, V. (1999), Kvinnosprk och fruntimmersprat forskning och frdomar under
100 r, Huddinge: FrlagsVerkstan
Andersson, L-G. (1985), Fult sprk svordomar, dialekter och annat ont, Stockholm:
Carlosson Bokfrlag
Loman, B. (ur.) Sprk och samhlle
Norrby, C. (1996), S gr vi nr vi pratar med varandra, Lund: Studentlitteratur
Svahn, M. (1999), Den liderliga kvinnan och den omanlige mannen skllsord, stereotyper
och knskonstruktioner, Stockholm: Carlsson Bokfrlag
Trudgill, P. (2003), Glossary of Sociolinguistics, Edinburgh University Press
Naziv predmeta: Skandinavska drutva
Naziv kolegija: Srednjovjekovna slika svijeta. ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski/vedski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedan
Uvjeti: upis na diplomski studij
Ispit: 2 seminarska rada
Sadraj: Kolegij se bavi skandinavskim srednjovjekovljem unutar europskog. Tu je rije o
germanskim kulturnim korijenima, vikinkim i varekim pohodima i naseobinama, dolasku
kranstva, stvaranju drava, posebice islandske republike, te svakodnevnom ivotu i
kulturnim tekovinama toga razdoblja.
Cilj: Upoznavanje s razdobljem u razvoju skandinavskih naroda i kultura, koje ih je dovelo
na europsku i svjetsku scenu, te veze skandinavskih naroda i kultura s narodima i kulturama i
istoka (Rusija Bizant) i zapada (Britanski otoci, sjever Amerike).
Literatura:
A. Bksted Nordiske guder og helte, Politikens Forlag Kbenhavn, 1984.
S. Blndal, The Varangians of Byzantium, Cambridge University Press, 1978.
J. Brndsted The Vikings, Penguin, 1976.
D. Maek H. Plsson R. Simek Nordijska mitologija i knjievnost, ArTresor, Zagreb, 2003
H. Plsson Landnmsboken, Aschehoug, 1997
Dopunska:
H.R. Ellis Davidson Nordens Gudar och Myter, Prisma, Stockholm, 1964.
30
S. Steen, Ferd og Fest, Aschehoug, 1929.
Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika
Naziv kolegija: Povijest skandinavskih jezika ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski/vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezan
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan
Uvjeti: upis u 7. semestar
Ispit: pismeni ispit i 1 seminarski rad
Sadraj: Kolegij daje pregled razvoja skandinavskih jezika, s naglaskom na drutvenim
zbivanjima koja su ih razdvajala ili povezivala. Promjene se promatraju na fonolokoj,
gramatikoj i leksiko-semantikoj razini. Prati se proces standardizacije narodnih govora,
uzimajui u obzir ljude i imbenike koji su igrali vanu ulogu. Na kraju se usporeuju
suvremeni skandinavski jezici iz ugla slinosti i razlika. U seminaru se gradivo promatra na
tekstovima iz pojedinih razdoblja.
Cilj:
Upoznavanje s razvojem skandinavskih jezika kako bi se mogle uoiti slinosti i sustavne
razlike, te opi i pojedinani imbenici koji djeluju u jezinom razvoju. Krajnji cilj je
stjecanje znanja za razumijevanje sviju skandinavskih jezika.
Literatura:
J. Bardal, N. Jrgensen, G. Larsen, B. Martinussen Nordiska. Vra sprk frr och nu,
Studentlitteratur, Lund 1997.
Dopunska:
G. Bergman: Kortfattad svensk sprkhistoria, Prisma, 1970.
O. Almeningen m. fl. Sprk og samfun gjenom tusen r, Universitetsforlaget, Oslo 1978.
Naziv predmeta: Skandinavske knjievnosti
Naziv kolegija: Seminar iz vedske knjievnosti ECTS-bodovi: 5
Jezik: vedski/hrvatski
31
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezan
Oblik nastave: 3 sata seminara na tjedan
Uvjeti: upis u 10. semestar
Ispit: 1 manji i 1 vei seminarski rad
Sadraj: Obraivati e se pojedine teme, ideje ili djela znaajnijih pravaca ili autora.
Cilj: Osposobljavanje za samostalan, kritiki pogled na vedsku knjievnost.
Literatura:
Ovisno o sadraju pojedinog seminara.
Obavezna:
Lnnroth, L. & Johanesson, H-E. (1990) Den Svenska Litteraturhistoria, Stockholm:
Bonniers.
Nordens Kvinnolitteraturhistoria, AB Wiken 1993.
Dopunska: Posebne publikacije o pojedinim piscima i djelima.
32
Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata, zavretak studija Studij se odvija prema shemi navedenoj na str. 6 odnosno 7 ovog prijedloga programa.
Uvjeti za pohaanje pojedinog kolegija navedeni su u okviru opisa kolegija.
Studij zavrava kada je student poloio sve obavezne ispite te prikupio dovoljan broj bodova,
koji obavezno ukljuuje i bodove za predvieni diplomski rad.
Predmeti koje student moe izabrati s drugih studija:
a) Lingvistiki studij vedskog
VII.ili IX. semestar
Izborni kolegij : student slobodno bira kolegij na Sveuilitu i o tome informira mentora.
Optimalan broj ECTS bodova, dakle onaj kojim se ispunjava semestralna kvota od 15, iznosi
5 ECTS bodova
VIII. semestar
Izborni skandinavistiki ili lingvistiki kolegij: student bira kolegij na Katedri za
skandinavske jezike i knjievnosti ili na bilo kojoj drugoj katedri, uz uvjet da je kolegij
sadrajem vezan uz lingvistiku ili skandinavistiku. Optimalan broj ECTS bodova : 5.
IX. ili VII. semestar
Semantika student bira semantiki kolegij na bilo kojem odsjeku Filozofskog fakulteta.
Kolegij treba biti opesemantikog karaktera za studente koji na ranijim godinama
studija nisu sluali takav kolegij. Za one koji su ve zavrili takav opesemantiki
kolegij, u obzir dolaze i specijaliziraniji semantiki seminari odnosno neki drugi
lingvistiki kolegij koji e student izabrati u dogovoru s mentorom.
Finski jezik I - alternativni kolegij na Odsjeku za opu lingvistiku. Student obavezno izabire
jedan od tri alternativna kolegija.
X. semestar
Izborni kolegij na Filozofskom fakultetu: student bira kolegij iz ukupne ponude Filozofskog
fakulteta koji je sadrajem vezan za lingvistiku ili za filozofiju znanosti ili za metodiku
znanstvenog istraivanja. Optimalan broj ECTS-bodova: 5.
v. popis preporuenih izbornih kolegija na str. 35
33
b) Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture
VII. semestar
Semantika student bira semantiki kolegij na bilo kojem odsjeku Filozofskog fakulteta.
Kolegij treba biti opesemantikog karaktera za studente koji na ranijim godinama
studija nisu sluali takav kolegij. Za one koji su ve zavrili takav opesemantiki
kolegij, u obzir dolaze i specijaliziraniji semantiki seminari odnosno neki drugi
lingvistiki ili kulturoloki kolegij koji e student izabrati u dogovoru s mentorom
Institucionalni aspekti hrvatskog drutva ili odgovarajui kolegij na Sveuilitu - student
bira da li e sluati kolegij na Katedri (Institucionalni aspekti...) ili neki drugi
kolegij na Sveuilitu koji prua temeljne uvide o gospodarskom, pravnom i
politikom sustavu RH te o najvanijim institucijama u tom kontekstu. Taj kolegij
student bira u konzultaciji s mentorom.
IX. semestar
Finski jezik I - alternativni kolegij na Odsjeku za opu lingvistiku. Student obavezno izabire
jedan od tri alternativna kolegija
Izborni kolegij na Filozofskom fakultetu student slobodno bira kolegij iz ukupne
fakultetske ponude. Optimalan broj ECTS bodova : 5.
Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku:
Na oba smjera diplomskog studija nastava se u naelu izvodi na stranom jeziku vedskom,
odnosno u sluaju gostovanja stranih predavaa koji ne govore vedski na engleskom. Na
hrvatskom (ili engleskom ukoliko sastav grupe ili izbor predavaa to ini boljim rjeenjem)
vode se samo oni kolegiji koji se realiziraju na drugim odsjecima (Semantika, Prevoditelj i
raunalo) ili koje izvode vanjski suradnici - predavai s drugih fakulteta Sveuilita
(Institucionalni aspekti hrvatskog drutva, EU i meunarodne organizacije). Na hrvatskom se
mogu izvoditi i izborni kolegiji za koje se oekuje vei interes studenata s drugih studijskih
programa (npr. Srednjevjekovna slika svijeta). Nastava drugog ili treeg skandinavskog jezika
izvodi se na dotinom jeziku uz hrvatski ili engleski kao pomoni jezik.
34
PRIJEDLOG STUDIJSKIH PROGRAMA - MODULI II.1. OPI DIO
Naziv studija: vedski jezik i kultura moduli:
a) vedski jezik u lingvistikom opisu
b) Knjievnost vedskog jezinog izraza
c) Norveka i Skandinavija . Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Izvoa studija: Katedra za skandinavske jezike i knjievnosti Odsjeka za anglistiku
Trajanje i akademski naziv:
Na Katedri za skandinavske jezike i knjievnosti nude se i tri modula, koje studenti mogu
pohaati uz svoj osnovni studij tijekom tri, etiri ili pet semestara: modul vedski jezik u
lingvistikom opisu (33 ECTS-boda), modul Knjievnost vedskog jezinog izraza (32, 34 ili
36 ECTS-bodova), modul Norveka i Skandinavija (36 ECTS-bodova).
Moduli se upisuju u vrijeme preddiplomskog ili diplomskog studija te studentu donose
odgovarajui broj bodova, ali ne i struni ili akademski naziv iz bilo kojeg podruja
skandinavistike
Uvjeti upisa na studij:
Za studij u okviru modula studenti se upisuju u skladu s opim uvjetima za upis modula na
Filozofskom fakultetu, u okviru propisane kvote. Osim ispunjavanja opih uvjeta, oekuje se
da studenti posjeduju ili relativno brzo steknu sposobnost konzultiranja literature i praenja
pojedinanih predavanja gostujuih predavaa na engleskom jeziku.
Cilj programa-modula:
Cilj je ovih programa omoguiti studentima koji nisu odabrali vedski jezik i kulturu kao svoj
A ili B studij da zadovolje svoj interes za skandinavske lingvistike odnosno knjievne teme,
pri emu e sakupiti tridesetak ECTS-bodova kroz tri ili etiri semestra.
Oekuje se da e moduli biti zanimljivi studentima ope lingvistike, komparativne
knjievnosti, njemakog, engleskog, ali i bilo kojem drugom studentu koji izabere oblik
studiranja A + B + modul, odnosno neki drugi oblik koji se dobro kombinira sa studijem
skandinavskih tema kroz tri ili etiri semestra.
35
II.2. OPIS PROGRAMA MODULA Shema ('hodogram') modula:
Modul I.
VEDSKI JEZIK U LINGVISTIKOM OPISU (33 ECTS boda)
Kolegiji vedski jezik I 6 sati vjebi tjedno 6 ECTS bodova
vedski jezik II 6 sati vjebi tjedno 7 ECTS bodova
vedski jezik BIII 4 sata vjebi tjedno 4 ECTS boda
upisuju se u slijedu, tijekom tri semestra.
Uvod u lingvistiki studij vedskog - B 2 P + 2 S 6 ECTS bodova
upisuje se u zimskom semestru.
Dva lingvistika kolegija, od kojih jedan mora biti
ili Povijest skandinavskih jezika 2 sata P + 1 sat S tjedno 5 ECTS bodova
ili Sociolingvistika 1 sat P + 2 sata S tjedno 5 ECTS bodova,
dok drugi kolegij studenti slobodno izabiru iz katedarske ponude za IV-X. semestar A-
programa. Ti se kolegiji sluaju nakon poloenog ispita iz Uvoda u lingvistiki studij
vedskog, u II, III ili IV. semestru studiranja modula.
Modul II.
KNJIEVNOST VEDSKOG JEZINOG IZRAZA (32 ili 34 ili 36 ECTS bodova)
Kolegiji vedski jezik I 6 sati vjebi tjedno 6 ECTS bodova
vedski jezik II 6 sati vjebi tjedno 7 ECTS bodova
vedski jezik BIII 4 sata vjebi tjedno 4 ECTS boda
pohaaju se u slijedu, tijekom tri semestra.
Za tri knjievna kolegija -
vedska knjievnost IB 2sata P + 1 sat S tjedno 5 ECTS bodova
vedska knjievnost II 4 sata S tjedno 7 ECTS bodova
te ili
Uvod u studij skandinavskih knjievnosti 2 P + 2 S 7 ECTS bodova
ili
Uvod u studij skandinavskih knjievnosti B 2 sata P 3 ECTS boda
36
ili
Seminar iz vedske knjievnost 3 sata S tjedno 5 ECTS bodova
student/ica odreuje redoslijed sam/a, u dogovoru s mentorom.
Modul III. NORVEKA I SKANDINAVIJA (36 ECTS bodova)
Kolegiji
Norveki jezik I 6 sati V tjedno 6 ECTS
Norveki jezik II 5 sati V tjedno 5 ECTS
Norveki jezik III 4 sata V tjedno 5 ECTS
Norveki jezik IV 4 sata V tjedno 5 ECTS
sluaju se i polau u slijedu kroz 4 semestra.
Redoslijed kolegija
Skandinavija i Skandinavci B 2 sata P tjedno 4 ECTS
Norveko drutvo 1 sat P + 1 sat S tjedno 3 ECTS
Uvod u studij skandinavskih knjievnosti B 2 sata P 3 ECTS
Norveka knjievnost 2 sata P 1 sat S tjedno 5 ECTS
student/ica utvruje sam/a u dogovoru s mentorom.
37
Opis kolegija
Modul I: VEDSKI JEZIK U LINGVISTIKOM OPISU
Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik
Naziv kolegija: vedski jezik I ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: hrvatski i vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezan
Oblik nastave: 6 sati vjebi na tjedan
Uvjeti: upis u 1. semestar
Ispit: pismeni i usmeni
Sadraj:
Poetno uenje vedskog jezika: usvajanje pravila izgovora, pravila pisanja, osnovne
gramatike (oblika rijei i reenica), poetnog leksika. itanje jednostavnih udbenikih
tekstova, poetna komunikacija na vedskom.
Cilj:
Usvajanje poetnih znanja na vie jezinih razina; razvijanje sposobnosti aktiviranja
kompetencije u drugim jezicima radi breg uenja vedskog; upoznavanje s manjim brojem
specifinih obiljeja vedske kulture.
Literatura:
Holm, B. Nylund, E. (2000) Deskriptiv svensk grammatikStockholm: Skriptor
Svenska Utifrn
P svenska
Sverige i fokus
standardni dvojezini rjenik
Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik
Naziv kolegija: vedski jezik II ECTS-bodovi: 7 bodova
Jezik: hrvatski i vedski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezan
38
Oblik nastave: 6 sati vjebi na tjedan
Uvjeti: poloen kolegij vedski jezik I, upis u 2. semestar
Ispit: pismeni i usmeni
Sadraj:
Radom na udbenikim tekstovima te jednostavnijim nenastavnim tekstovima proirivanje
vokabulara te daljnje upoznavanje sa vedskim drutvom i kulturom. U pogledu gramatike,
zavrava se upoznavanje s oblicima rijei za sve vrste rijei te se uvjebavaju sloenije
sintaktike strukture. Konstruiranje jednostavnijih tekstova opisi, argumentacije.
Cilj:
Zavreno upoznavanje s oblicima rijei. Visok stupanj primjene tih znanja te puna primjena
gramatikog znanja iz prethodnog jezinog kolegija u pismu i govoru. Podizanje leksike
kompetencije do razine koja omoguuje razumijevanje jednostavnijih autentinih
(nenastavnih) tekstova na vedskom. Via razina upoznatosti sa vedskom svakodnevnicom.
Literatura:
kao i za kolegij vedski jezik I
standardni dvojezini rjenici
lanci iz 8 sidor, novina na jednostavnom vedskom
Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik
Naziv kolegija: vedski jezik B III ECTS-bodovi: 4 boda
Jezik: vedski i hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezan
Oblik nastave: 4 sata vjebi tjedno
Uvjeti: poloen vedski jezik I i II
Ispit: pismeni i usmeni
Sadraj:
Podizanje jezine i komunikacijske kompetencije putem rada na nastavnim i ne-nastavnim
tekstovima sloenije strukture i vokabulara, voenjem, konverzacije i diskusija, pisanjem
vlastitih razraenijih tekstova. Upoznavanje s veim brojem vedskih idioma i poslovica.
Gramatike vjebe za savladavanje teih sintaktikih konstrukcija.
39
Cilj: Zavretak upoznavanja s normativnom gramatikom vedskog jezika. Podizanje jezine
kompetencije na razinu koja omoguuje razumijevanje velikog broja autentinih opejezinih
tekstova te iznoenje vlastitih stavova.
Literatura:
Ekeroth, L-J. Ordfljd, tempus, bestmdhet
Jansson, G. Nylund, E. Ensprkiga vningar i svenska
Ml 3
Sagor och Sanningar
lanci iz vedskih novina i asopisa
Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika
Naziv kolegija: Uvod u lingvistiki studij vedskog - B ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: hrvatski i vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezan
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: upis u 3. semestar
Ispit: 2 manja seminarska rada, usmeni ispit
Sadraj:
Lingvistika, jezik, govor, jezine jedinice, lingvistike discipline; jezici u vedskoj, jezine
tipologije s posebnim osvrtom na vedski; vedski leksik, nasljeenice, posuenice, tvorenice,
tvorba rijei u vedskom; fonologija, morfologija, sintaksa opi uvid te lingvistiki opis
dotinog podsustava vedskog jezika; kratak uvod u pragmalingvistiku.
Cilj:
Upoznavanje studenata s lingvistikim temama i lingvistikim metajezikom; upoznavanje
jezine situacije u vedskoj; razvijanje svijesti o vedskom u odnosu na druge jezike svijeta;
usvajanje znanja o vedskom jezinom sustavu; usvajanje osnovnih informacija o
nadreeninim jezinim jedinicama.
Literatura:
Ljung, M. Ohlander, S. Allmn svensk grammatik, Stockholm: Liberfrlag
Yule, G. (1996). The Study of Language. 2nd ed. Cambridge University Press
poglavlja iz:
Liljestrand, B. (1999) Sprk i text
40
Lyons, J. (1981). Language and Linguistics. An Introduction. Cambridge University
Press
kiljan, D. (1980). Pogled u lingvistiku. Zagreb: kolska knjiga
Thorell, O. (1984) Att bilda ord, Skriptor
Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika
Naziv kolegija: Povijest skandinavskih jezika ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski/vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: izborni tj. alternativno s kolegijem Sociolingvistika
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan
Uvjeti: upis u 7. semestar
Ispit: pismeni ispit i 1 seminarski rad
Sadraj:
Kolegij daje pregled razvoja skandinavskih jezika, s naglaskom na drutvenim zbivanjima
koja su ih razdvajala ili povezivala. Promjene se promatraju na fonolokoj, gramatikoj i
leksiko-semantikoj razini. Prati se proces standardizacije narodnih govora, uzimajui u
obzir ljude i imbenike koji su igrali vanu ulogu. Na kraju se usporeuju suvremeni
skandinavski jezici iz ugla slinosti i razlika. U seminaru se gradivo razrauje na tekstovima
iz pojedinih razdoblja.
Cilj:
Upoznavanje s razvojem skandinavskih jezika kako bi se mogle uoiti sustavne slinosti i
razlike, te opi i pojedinani imbenici koji djeluju u jezinom razvoju. Krajnji cilj je
stjecanje znanja za razumijevanje sviju skandinavskih jezika.
Literatura:
Obavezna:
J. Bardal, N. Jrgensen, G. Larsen, B. Martinussen Nordiska. Vra sprk frr och nu,
Studentlitteratur, Lund 1997.
Dopunska:
G. Bergman: Kortfattad svensk sprkhistoria, Prisma, 1970.
O. Almeningen m. fl. Sprk og samfun gjenom tusen r, Universitetsforlaget, Oslo 1978.
41
Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika
Naziv kolegija: Sociolingvistika ECTS- bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni tj. alternativno s kolegijem Povijest skandinavskih knjievnosti
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: upis u 8. semestar
Ispit: 1 seminrski rad, pismeni ispit
Sadraj:
Kolegij upoznaje studente s vanim sociolingvistikim fenomenima te ih opisuje u opim
terminima i u odnosu na situaciju u vedskoj. Razmatraju se sljedee teme: lingvistika
sociolingvistika sociologija jezika, jezik i drutvo, jezik i kultura, jezine zajednice i
govornici, usvajanje sociolingvistikih normi; jezine varijante: standard, dijalekti, sociolekti,
registri, diglosija, prebacivanje koda, pidini, kreoli, jezik doseljenika u vedskoj, muki i
enski jezik; jezina politika, manjinski jezici; govor kao drutvena interakcija: funkcije
govora, govorne norme, odnosi moi i solidarnosti, oslovljavanje.
Ciljevi:
Namjera je kolegija osvijestiti kod studenata jezik kao drutveni fenomen te interakciju jezika
i drutva. Ilustriranjem pojedinih sociolingvistikih fenomena primjerima iz vedskog jezika
odnosno vedskog drutva nastoji se produbiti lingvistika kompetencija studenata, a
istovremeno i poveati i iznijansirati njihova vedska jezina i kulturna kompetencija.
Literatura:
Obavezna:
Alln, S. - Gellerstam, M. Malmgren, S.G. (1989) Orden Speglar Samhllet,
Stockholm: Allmna Frlaget
Kotsinas, U-B. (2003), En bok om slang, typ, Stockholm: Norstedts Ordbok
Romaine, S. (2000), Language in Society, Oxford University Press
Trudgill, P. (1989), Sprk och socialmilj, Stockholm: PAN/Nordstedts
ili: Sociolinguistics, Penguin Books Ltd.
Hyltenstam, K. (ur.) (1999), Sveriges sju inhemska sprk, Lund: Studentlitteratur
Dopunska:
Adelswrd, V. (1999), Kvinnosprk och fruntimmersprat forskning och frdomar under
100 r, Huddinge: FrlagsVerkstan
42
Andersson, L-G. (1985), Fult sprk svordomar, dialekter och annat ont, Stockholm:
Carlosson Bokfrlag
Loman, B. (ur.) Sprk och samhlle
Norrby, C. (1996), S gr vi nr vi pratar med varandra, Lund: Studentlitteratur
Svahn, M. (1999), Den liderliga kvinnan och den omanlige mannen skllsord, stereotyper
och knskonstruktioner, Stockholm: Carlsson Bokfrlag
Trudgill, P. (2003), Glossary of Sociolinguistics, Edinburgh University Press
43
Modul II: KNJIEVNOST VEDSKOG JEZINOG IZRAZA
Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik
Naziv kolegija: vedski jezik I ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: hrvatski i vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezan
Oblik nastave: 6 sati vjebi na tjedan
Uvjeti: upis u 1. semestar
Ispit: pismeni i usmeni
Sadraj:
Poetno uenje vedskog jezika: usvajanje pravila izgovora, pravila pisanja, osnovne
gramatike (oblika rijei i reenica), poetnog leksika. itanje jednostavnih udbenikih
tekstova, poetna komunikacija na vedskom.
Cilj: Usvajanje poetnih znanja na vie jezinih razina; razvijanje sposobnosti aktiviranja
kompetencije u drugih jezicima radi breg uenja vedskog; upoznavanje s manjim brojem
specifinih obiljeja vedske kulture.
Literatura:
Holm, B. Nylund, E. (2000) Deskriptiv svensk grammatikStockholm: Skriptor
Svenska Utifrn
P svenska
Sverige i fokus
standardni dvojezini rjenik
Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik
Naziv kolegija: vedski jezik II ECTS-bodovi: 7 bodova
Jezik: hrvatski i vedski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezni
Oblik nastave: 6 sati vjebi na tjedan
Uvjeti: poloen kolegij vedski jezik I, upis u 2. semestar
44
Ispit: pismeni i usmeni
Sadraj:
Radom na udbenikim tekstovima te jednostavnijim nenastavnim tekstovima proirivanje
vokabulara te daljnje upoznavanje sa vedskim drutvom i kulturom. U pogledu gramatike,
zavrava se upoznavanje s oblicima rijei za sve vrste rijei te se uvjebavaju sloenije
sintaktike strukture. Konstruiranje jednostavnijih tekstova opisi, argumentacije.
Cilj:
Zavreno upoznavanje s oblicima rijei. Visok stupanj primjene tih znanja te puna primjena
gramatikog znanja iz prethodnog jezinog kolegija u pismu i govoru. Podizanje leksike
kompetencije do razine koja omoguuje razumijevanje jednostavnijih autentinih
(nenastavnih) tekstova na vedskom. Via razina upoznatosti sa vedskom svakodnevnicom.
Literatura:
kao i za kolegij vedski jezik I
standardni dvojezini rjenici
lanci iz 8 sidor, novina na jednostavnom vedskom
Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik
Naziv kolegija: vedski jezik B III ECTS-bodovi: 4 boda
Jezik: vedski i hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezan
Oblik nastave: 4 sata vjebi tjedno
Uvjeti: poloen vedski jezik I i II
Ispit: pismeni i usmeni
Sadraj:
Podizanje jezine i komunikacijske kompetencije putem rada na nastavnim i ne-nastavnim
tekstovima sloenije strukture i vokabulara, voenjem, konverzacije i diskusija, pisanjem
vlastitih razraenijih tekstova. Upoznavanje s veim brojem vedskih idioma i poslovica.
Gramatike vjebe za savladavanje teih sintaktikih konstrukcija.
Cilj:
Zavretak upoznavanja s normativnom gramatikom vedskog jezika. Podizanje jezine
kompetencije na razinu koja omoguuje razumijevanje velikog broja autentinih opejezinih
tekstova te iznoenje vlastitih stavova.
45
Literatura:
Ekeroth, L-J. Ordfljd, tempus, bestmdhet
Jansson, G. Nylund, E. Ensprkiga vningar i svenska
Ml 3
Sagor och Sanningar
lanci iz vedskih novina i asopisa
Naziv predmeta: Skandinavske knjievnosti
Naziv kolegija: vedska knjievnost I - B ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: vedski i hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezan
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno
Uvjeti: upis u 4. semestar
Ispit: 1 seminarski rad, pismeni ispit
Sadraj: Kritiki pregled vedske pismenosti i knjievnosti od vikinkog doba do kraja 20. st,
uz itanje ulomaka iz djela vanijih autora (na pr. Sv. Birgitte, Swedenborga, Bellmana,
A.Strindberga, P. Lagerkvista, S. Lagerlf, E. Sdergran). Studenti imaju obavezu proitati
dva djela prouavanih autora na hrvatskom.
Cilj: Upoznavanje s vanijim idejama, temama i stilovima vedske knjievnosti.
Literatura:
Obvezna:
Algulin, I. A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm 1989.
Edquist, S.G. &. Sderblom, I. Svenska Frfattare Genom Tidena, Almqvist & Wiksell, 1998.
Dopunska:
zasebne publikacije o pojedinim piscima.
Naziv predmeta: Skandinavske knjievnosti
Naziv kolegija: vedska knjievnost II ECTS-bodovi: 7 bodova
Jezik: vedski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
46
Status: obavezan
Oblik nastave: 4 sata seminara tjedno
Uvjeti: upis u 5. semestar, poloena vedska knjievnost I
Ispit: 2 seminarska rada, usmeni ispit
Sadraj:
Pomnije sagledavanje poloaja vedske knjievnosti u skandinavskom i evropskom kontekstu
kroz stoljea, uz itanje djela iz opusa istaknutih autora poput Sv. Birgitte, Dalina,
Stiernhielma, Swedenborga, Bellmana, Tegnra, Almqvista, E. Bremer, Runeberga,
Strindberga, V. Benedictsson, Frdinga, Lagerkvista, H. Bergmana, S. Lagerlf, A. Lindgren,
E. Sdergran, Johnsona,
Cilj: Razumijevanje vedskih knjievnih strujanja kroz stoljea, bolja upoznatost s istaknutim
vedskim autorima i njihovim djelima.
Literatura:
Obavezna:
B. Olson & I. Algulin Litteraturens Historia i Sverige, Norstedts, Stockholm, 1987.
Lnnroth, L. - Johanesson. Den Svenska Litteraturhistoria, Bonniers, Stockholm, 1990.
Dopunska:
Nordens Kvinnolitteraturhistoria, AB Wiken 1993.
Zasebne publikacije o pojedinim piscima i djelima.
Naziv predmeta: Skandinavske knjievnosti
Naziv kolegija: Uvod u studij skandinavskih knjievnosti ECTS-bodovi: 7 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni tj. alternativno s kolegijima Uvod u studij skandinavskih knjievnosti B i
kolegijem Seminar iz vedske knjievnosti
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: upis u 2. semestar
Ispit: pismeni ispit i 1 seminarski rad
Sadraj:
Pregled skandinavskih knjievnosti kroz povijest. Kritika obrada najznaajnijih epoha i
autora. itanje pojedinih vanih djela u hrvatskom prijevodu.
47
Cilj: Upoznavanje s razvojem skandinavskih knjievnosti i njihovom mjestu u europskoj
knjievnosti.
Literatura:
Obvezna:
Povijest svjetske knjievnost, vol. 6, Zagreb:Liber poglavlja o skandinavskim
knjievnostima
Dopunska literatura:
I. Algulin A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm 1989.
S. H. Rossel ed. A History of Danish Literature, the University of nebraska Press, 1992
Naziv predmeta: Skandinavske knjievnosti
Naziv kolegija: Uvod u studij skandinavskih knjievnosti - B ECTS-bodovi: 3 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni tj. alternativno s kolegijima Uvod u studij skandinavskih knjievnosti i
kolegijem Seminar iz vedske knjievnosti
Oblik nastave: 2 sata predavanja tjedno
Uvjeti: upis u 2. semestar
Ispit: 1 vei i 2 manja seminarska rada
Sadraj:
Pregled skandinavskih knjievnosti kroz povijest. Kritika obrada najznaajnijih epoha i
autora. itanje u prijevodu i samostalno razmatranje djela relevantnih za izabranu temu
seminarskih radova.
Cilj: Upoznavanje s razvojem skandinavskih knjievnosti i njihovom mjestu u europskoj
knjievnosti.
Literatura:
Obvezna:
Povijest svjetske knjievnost, vol. 6, Zagreb:Liber poglavlja o skandinavskim
knjievnostima
Dopunska literatura:
I. Algulin A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm 1989.
S. H. Rossel ed. A History of Danish Literature, the University of nebraska Press, 1992
48
Naziv predmeta: Skandinavske knjievnosti
Naziv kolegija: Seminar iz vedske knjievnosti ECTS-bodovi: 5
Jezik: vedski/hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni tj. alternativno s kolegijem Uvod u studij skandinavskih knjievnosti i
kolegijem Uvod u studij skandinavskih knjievnosti B.
Oblik nastave: 3 sata seminara na tjedan
Uvjeti: upis u 10. semestar
Ispit: 1 manji i 1 vei seminarski rad
Sadraj: Obraivati e se pojedine teme, ideje ili djela znaajnijih pravaca ili autora.
Cilj: Osposobljavanje za samostalan, kritiki pogled na vedsku knjievnost.
Literatura:
Ovisno o sadraju pojedinog seminara.
Obavezna:
Lnnroth, L. & Johanesson, H-E. (1990) Den Svenska Litteraturhistoria, Stockholm:
Bonniers.
Nordens Kvinnolitteraturhistoria, AB Wiken 1993.
Dopunska:
Posebne publikacije o pojedinim piscima i djelima.
49
Modul III: NORVEKA I SKANDINAVIJA
Naziv predmeta: Suvremeni norveki jezik
Naziv kolegija: Norveki jezik I ECTS-bodovi: 6 bodova
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezan
Oblik nastave: 6 sati vjebi na tjedan
Jezik: hrvatski/norveki
Uvjeti: upis u 1. semestar
Ispit: pismeni i usmeni
Sadraj:
Kolegij daje studentima osnove izgovora i gramatike norvekog jezika, osnovni leksik kroz
tekstove iz udbenika te vjebe osnovnih gramatikih oblika.
Cilj kolegija:
Nakon zavrenog kolegija studenti bi trebali moi razumijeti jednostavne tekstove i razgovore
vezane uz svakodnevne teme, te sami govoriti i pisati o takvim temama.
Literatura:
E. Elingsen, K. Mac Donald En, to tre p norsk,
E. Elingsen, K. Mac Donald P vei
L. a. Greftegref Enkel norsk grammatikk
A. B. Strandskogen Norsk for utlendinger 1
Naziv predmeta: Suvremeni norveki jezik
Naziv kolegija: Norveki jezik II ECTS-bodovi: 5 bodova
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezan
Oblik nastave: 5 sata vjebi na tjedan
Jezik: norveki
Uvjeti: poloen ispit Norveki jezik I
Ispit: pismeni i usmeni
Sadraj kolegija:
50
Kolegij nastavlja razvijati jezine vjetine, produbljuje znanje gramatike i vokabula