Paradigme u psihologijiParadigma - skup temeljnih pretpostavki koje zajedno definiu nain na koji treba osmisliti, istraivati, prikupljati i interpretirati podatke Psihoanaliza S. Freud psihoseksualna teorija ovjekova razvojaBiheviorizam J. Locke, Watson psihologija empirizmaPsihosocijalna teorija - Erikson

Paradigme u psihologijiHumanistiki pravac - RogersTeorija privrenosti BowlbyKognitivne teorije J. PiagetMotivacijske teorije Maslow, Murray

Freudova psihoanalitika teorijaovjek nesvjesno bie, determiniran nagonima Introspekcija jedini nain spoznavanja ovjeka Pokretaka snaga nagoni, instikti, emocije i poriviOzbiljni prigovori nemogunost znanstvene verifikacijeDoprinosi prvo nebioloko, psiholoko, ne-psihijatrijsko shvaanje ovjekaNajvaniji doprinos rana iskustva

Freudova psihoanalitika teorijaTeorija linosti

Teorija o nesvjesnom 1/3 svjesnog naspram 2/3 nesvjesnogObiljeja nesvjesnog:

Ideje, misli i sjeanja koja su potisnuta Nesvjesno znanje informacije koje imamo ali nikada nisu bile dijelom procesa uenjaIskustva koja imamo, ali ih ne moemo verbalizirati (majka, otac)

Freudova psihoanalitika teorijaSituacije u kojima se manifestuje nesvjesno

ale, pogreke, propusti Podaci o tome ta pojeinac ne voli kod drugih ljudiPodaci o ivotu navike, preferencije isl.Otpor u razgovoru ili u vidu nerazumijevanjaSlobodne asocijacijeSnoviUmjetnika djela i stvaralatvoNeurotini simptomi

Freudova psihoanalitika teorijaDruge razine svijesti

Svijest svjesna znanja, misli i osjeajiPredsvijest informacije kojih nismo svjesni u svakom trenutku, ali ih moemo prizvatiNesvjesno

Freudova psihoanalitika teorijaStruktura linosti

Id sjedite impulsa i svega animanog u ovjeku Ego svjesni dio linosti, upravlja racionalnim procesimaSuperego savjest, moralna domena, nastaje internalizacijom oditeljskih i drutvenih normi

Freudova psihoanalitika teorijaDinamika linostiPonaanje uzrokovano instiktimaKod instikta razlikujemo:

Izvor tjelesni proces koji izaziva ekscitacijuCilj uklanjanje potrebe (npr.glad-hrana)Objekt instkta sredstvo koje moe zadovoljiti tu potrebuPoriv intenzitet potrebe

Freudova psihoanalitika teorija Razvoj linostiPredgenitalni stadiji oralni, analni, falusniLatencijaGenitaln stadijNazvani prema primarnim erogenim zonamaVani pojmovi:

FiksacijaPreveliko udovoljavanjeFrustracijaRegresija

Freudova psihoanalitika teorija1. Oralni stadij od roenja do kraja prve godine

Oralno pasivna linost zavisan odnos i oekivanja Oralno fiksirana linost pesimizam, sarkazam i eksploatacija drugih

Freudova psihoanalitika teorija2. Analni stadij druga i trea godina ivota

Preveliko zadovoljenje destruktivnost, nesreenost, neprijateljstvo

Analno fiksirana linost tvrdoglavost, nepopustljivost, krtost, urednost, rigidnost

Freudova psihoanalitika teorija3. Falusni stadij- od etvrte do este godineEdipov i Elektrin kompleksSuperego tekovina uspjeno razrjeenog Edipovog i Elektrinog kompleksaFalusno fiksirana linost izrazita tenja za uspjehom u ivotuMukarci izrazita ambicija za postignuemene izrazit interes za mukarce i promiskuitetan odnos prema njimaImpotencija i frigidnost

Freudova psihoanalitika teorija4. Faza latencije od sedme do jedaneste godine

Freud smatrao da u ovoj fazi libido mirujeBrojni prigovori veoma intenzivan period u razvojuOvu fazu nazivao i homoseksulnom fazom u razvoju

Freudova psihoanalitika teorija5. Genitalna faza od jedaneste godine do kraja ivota

Najsavreniji stadij razvojaPostizanje emocionalne, intelektualne i psihoseksualne zrelostiPsihoseksualna zrelost heteroseksualna orijentacija

Freudova psihoanalitika teorijaMehanizmi odbrane (ega)

Represija/potiskivanjeProjekcijaRacionalizacija kiselo groe i slatki limunRegresijaReaktivna formacijaSublimacija

BiheviorizamDirektan odgovor na Freudovu psihologiju iracionalizmaovjek racionalno bie, a psihologija nauka utemeljena na prouavanju racionalnih principaEksperiment jedini nain znanstvene verifikacije u sistematskom prouavanju ovjekaVanjska ponaanja a ne unutranji procesi vani za razumijevanje ovjeka

BiheviorizamVelikim dijelom se oslanja na empiristika stajalita o ovjekovu razvojuovjek skup specifinih nauenih oblika reagovanja koje izazivaju odreeni stimulusi Psihologija nauka koja se bavi odgovorima koje izazivaju odreeni podraajiUenje temeljan proces ovjekova razvojaKlasino i operantno uslovljavanje klasini principi uenja na kojima poivaju veoma sloene reakcije

BiheviorizamKlasino uslovljavanje ako bezuslovni podraaj (hrana) bude dovoljno dugo uparivan sa uslovnim podraajem (zvuk), bezuslovna reakcija e se javiti i na samo prisustvo uslovnog podraaja

Instrumentalno uslovljavanje - vjerovatnost da e se na odreeni podraaj javiti odreena reakcija uslovljen je stepenom zadovoljstva nakon odreene reakcije (zakon efekta)

Biheviorizampozitivno i negativno potkrepljenjeponaanje ovjeka je odreeno potkrepljivaima koje daje drutvena okolinaModeliranje uenje promatranjem ponaanja modelauloga medijacijskih procesa unutranja stanja (strah) takoer mogu biti nauene reakcije na odreene podraaje

Biheviorizamteorije uenja teko uklopive u etiologije nekih poremeaja npr.depresija

uinkovitost tretmana baziranima na teorijama uenja ne znai da je svako ponaanje naueno

BiheviorizamBihevioralna terapija modifikacija ponaanjasistematska desenzitizacijatrening asertivnostiaverzivna terapijatehnika primjene etona

Psihosocijalna teorijarazvoj ego-psihologije glavnu vanost umjesto idu pridaje eguego predstavlja vaniji, samostalniji i istaknutiji dio linosti nego to je to smatrao Freudego nema samo integrativnu funkciju linosti, te kognitivne komponente, ve ima nezavisan utjecaj na dinamiku linosti i ima svoje vlastite funkcije koje su nezavisne od ida

Psihosocijalna teorijaKonflikti nastaju iz neskladnih iskustava i doivljaja koje pojedinac ima sa svojom okolinom Kontakt sa okolinom pojedinca moe dovesti u stanje zadovoljenja, ali i u stanje frustracijeErikson je najvie razvio i opisao funkcije ega, posebno u procesima razvoja linostiEgo glavni sistem linosti

Psihosocijalna teorijaNaglaavanje cjeloivotnog razvojaovjek se razvija od roenja do smrtiNaglasak na okolinskim utjecajima, posebno specifinim roditeljskim postupcima u ranom razvojuRazvoj konceptualiziran kroz osam razvojnih fazaSvaku fazu karakterie specifina razvojna kriza koju pojedinac treba da rijeiNerazrjeenje razvojne krize oteava daljnji razvoj ali nije mu prepreka

Psihosocijalna teorija1. Povjerenje nepovjerenjepovjerenje vano za razvoj djeteta i preduslov za razvoj zdrave linostirazvoj povjerenja prema okolini prvenstveno ovisi o majci ili o osobi koja za dijete brinepsiholoka kriza nastaje kada se uz povjerenje razvija i nepovjerenjekriza je jaa to je omjer izmeu povjerenja i nepovjerenja manji to je vea doza nepovjerenja spram povjerenju

Psihosocijalna teorija1. Povjerenje nepovjerenje

nebriga, majino odbacivanje, zanemarivanje, neslaganja roditelja, posveivanje majke karijeri, nesigurnost roditelja u odnosu prema djetetu rezultat sumnje i strahovnja prema ljudima i svijetuna osnovu nepovjerenja u odrasloj dobi depresije i psihoze

Psihosocijalna teorija1. Povjerenje nepovjerenje

za razvoj povjerenja vana dominatnost situacija povjerenjasituacije nepovjerenja takoer vane za samozatitu i razvijanje straha prema realnim opasnostimauenje nepovjerenja ne treba kod djeteta prerasti u generalizirano nepovjerenjesticanje povjerenja u socijalni svijet to ga u prvoj godini reprezentira majkapsihosocijalna tekovina razvijanje nade

Psihosocijalna teorija2. Autonomija sumnjadruga i trea godinarast omoguuje djetetu da aktivnije djeluje na svoju okolinu i da poduzima razliite akcije okolina moe razliito uticati na tu aktivnost:

da je podravada je ograniava i zabranjuje

Psihosocijalna teorija2. Autonomija sumnja

jedan oblik zabrane je destruktivan a drugi je u obliku brige za dijeteputanje djeteta ima takoer 2 aspekta:

neprijateljski nezainteresovanostdoputajue-relaksiranirjeenje ove krize osnova za razvoj samokontrolerazvija se samokontrola bez tetnih efekata na samopotovanje

Psihosocijalna teorija2. Autonomija sumnja

nepovoljno rjeenje dovodi do gubitka samokontrole i bezvoljnosti prezatitniki nastrojeni roditeljinestrpljnenje i bijes u odnosu na djetetovu aktivnostishod osjeaj bezvrijednosti i sumnja u samog sebepsihosocijalna tekovina volja samostalno donoenje odluka i postupanje

Psihosocijalna teorija3. Inicijativa krivnja Razvojni period od tree do este godinePoveanje djetetove vlasti nad okolinom, ali i rast odgovornostiInicijativa se nadovezuje na steenu autonomiju i samopouzdanjeVane igreReakcija roditelja na inicijativnost djeteta

Psihosocijalna teorija3. Inicijativa krivnja Pozitivno poticano dijete sve vie usmjereno ka ciljuOsjeaj krivnje okolina ii roditelji onemoguavaju djetetu samostalno izvravanje zadataka ili zavravanje zadatakaKanjavanje djeteta ako pogrijei umjesto ljubavi i razumijevanjaKriza identifikacije sa spolnom ulogom vie psihosocijalnog karakterau odraslih

Psihosocijalna teorija3. Inicijativa krivnja Neuspjeh u djetinjstvu shizofrenija u odrasloj dobiKrivnja neurotinostRitualizacija dramatika ritualizacija isprobavanje razliitih uloga (uiteljica, vatrogasac, policajac isl)

Psihosocijalna teorija4. Aktivnost-inferiornostRazvojni period od 6-11 godinaUenje odreenih vjetina koje zahtijeva kultura u kojoj se dijete nalaziRazvijanje marljivosti i upornostiInferiornost ako dijete percipira da nije sposobno savladati zahtjeve koje drugi ili ono samo stavlja pred sebe

Psihosocijalna teorija4. Aktivnost-inferiornostinferiornost se moe javiti i ako dijete spozna da njegov spol, socioekonomski status, etnika pripadnost isl. odreuju vrijednost njegove osobe a ne znanje, vjetine i sposobnostiidentifikacija kompetntnosti sa kolskim uspjehomkompetentnost nije samo akademska ve treba biti psihosocijalna

Psihosocijalna teorija5.Identitet-konfuzija identitetaSvjesnost o svojim individualnim obiljejimaEgo sposobnost integracije znanja, vjetina, sposobnosti u jednu jedinstvenu cjelinuIdentifikacija sa pojedincima koji su ve pokazali svoj integritet i adaptaciju u drutvuVana socijalna adaptacija

Psihosocijalna teorija5.Identitet-konfuzija identitetaZa formiranje identiteta vana tri elementa:

Pojedinac sebe doivljava kao istu osobu u razliitim situacijamaDa okolina pojedinca percipira kao istog u razliitim situacijamaDa postoji skladnost samopercepcije i percepcije od strane drugihSpolni ili seksualni konflikt negativan ishod biseksualna orijentacija

Psihosocijalna teorija5.Identitet-konfuzija identitetaVane identifikacije sa grupama sa kojima pojedinac dolazi u kontaktNegativni efekti prejakog identificiranja sa nekom grupom ili njenim liderimaVaan aspekt identifikacije religijska ili politika grupa koja pojedincu nudi status

Psihosocijalna teorija5.Identitet-konfuzija identitetaIdeologija skup nesvjesnih vrijednosti i pretpostavki daje predodbu svijeta na osnovu koje se moe formirati kolektivni i individualni osjeaj identiteta laanMogui ishodi ishodi krize identiteta:

Formirani identitetMoratorij statusa identitetaPreuzeti identitetNegativni identitet Sluaj Malkom X

Psihosocijalna teorija6. Bliskost-izolacijaDubina ili intenzitet ovise o prethodno rijeenoj krizi identitetaIntimnost fuzija sa drugimBrakovi adolescenata pokuaj da se u drugoj osobi nae vlastiti identitet ili zapostavljanje vlastitog identitetaIzolacija zaokupljenost samim sobomIzbjegavanje intimnosti

Psihosocijalna teorija6. Bliskost-izolacijaUzroci izolacije:

Individualni nedostaci koji osobu onemoguuju da stvara takve kontakteOdnosi koje takve osobe ine neprihvatljivim i tetnimRitualizacija pridruivanje zajednitvo u ljubavi, radu i prijateljstvuElitizam izolacija grupe od drugih

Psihosocijalna teorija7. Produktivnost-stagnacijaCilj unprijeenje postojee kulture ili njeno produavanjeBriga za drutvoPotreba da se podijeli steeno znanje i iskustvoOdgoj djece, uenje i poduavanjeRazvoj i kontunuitet kroz kulturu i obiaje, ali taj prenos moe biti i prenos neznanja, primitivizma i ostalih nedostataka neke generacije

Psihosocijalna teorija7. Produktivnost-stagnacijaOsjeaj korisnosti i vanostiNegativan ishod preokupiranost samim sobomPotreba za vlastitim komforom, nebriga ni za koga osim za sebe, udovoljavanje samo sebiSterilan lan drutva, socijalni ivot osiromaenRitualizam generativnost

Psihosocijalna teorija8. Integritet-oajRed i smisaoPozitivna evaluacijaIntegrisanost prolih iskustava brani od oajaSuprotno doivljaj da je vlastiti ivot bio promaaj, da nisu postigli ono to su mogli ili trebaliIntegrativnost mudrost kod stariih osobaSapijentizam predstavljanje mudrosti koja zapravo ne postoji

Teorija afektivne vezanostiDo pojave ove teorije univerzalna shvatanja o ranim iskustvima oslanjala su se na psihanalizuFreud smatrao da je privrenost izmeu majke i djeteta rezultat injenice da majka zadovoljava djetetove potrebeDrugi, vie humanistiki i neoanalitiki teoretiari, potpomognuti evolucijskim dostignuima postavili su hipotezu da je potreba za ljubavlju primarna potreba, kao to je to glad i e

Teorija afektivne vezanostiJohn Bowlby i Harry Harlow eksperiment sa rezus majmunimaSnana emocionalna povezanost koju ovjek ostvaruje sa posebnim ljudima u svom ivotu i koja kod pojedinca izaziva ugodu i radost kada je sa njima u interakciji, a u razdobljima stresa, njihova blizina moe biti izvor utjehe.

Harlow (prema Zazzo, 1974) je definira kao skup sloenih procesa na kojima poivaju ponaanja i koji odreuju uspostavljanje i odravanje socijalnih odnosa meu jedinkama jedne vrste.

Teorija afektivne vezanostiPrema Harlowu primarno vezivanje je ono izmeu majke i djeteta.

Rana iskustva sa primarnom osobom kojoj je dijete privreno omoguit e stvaranje radnih modela ili unutranjih (mentalnih) reprezentacija koje predstavljaju dinamike i kognitivne strukture (sheme) koji vode oekivanja i interpretacije u odnosu sa drugima.

Teorija afektivne vezanostiKvalitet povezanosti sa roditeljem ili skrbnikom razlikuje se od djeteta do djeteta

Na osnovu ponaanja djeteta u stranoj situaciji Bowlby (1973.) razlikuje dva bazina tipa privrenosti:

1. Sigurna privrenost 2. Nesigurna privrenost

Bowlby-eva zapaanja o sigurnoj i nesigurnoj privrenosti bila su inicijativa daljnjim istraivanjima koja su utvrdila jedan obrazac sigurne privrenosti i tri obrasca nesigurne privrenosti : izbjegavajui, opirui i neorganizirano - neorijentisani.

Teorija afektivne vezanostiU sklopu teorije privrenosti dvije su temeljne hipoteze koje ine teorijski okvir koncepta privrenosti:

Privreno je ponaanje karakteristika ljudskih bia tokom cijelog ivota,Obrasci privrenosti u djetinjstvu u odnosu roditelj - dijete odreuju kvalitetu veza u kasnijoj dobi.

Teorija afektivne vezanostiTipovi obrazaca koje putem ranih iskustava ljudi stvaraju u odrasloj dobi su:

Sigurna privrenostIzbjegavajua privrenostOpirua privrenost

Teorija afektivne vezanostiNudi dobar teorijski okvir za razumijevanje zato je nekim osobama teko formirati i odrati zadovoljavajuu vezu u odrasloj dobi.

Koncept privrenosti ne treba zamijeniti sa konceptom ovisnosti.

Za odrasle, kao i za djecu, privrenost je izvor sigurnosti.

Teorija afektivne vezanosti

Emocionalno prihvaanjeEmocionalno odbacivanjeVisoka kontrolaNiska kontrolaAUTORITATIVANAUTORITARANPERMISIVANINDIFERENTANSlika prikazuje stilove roditeljskog ponaanja prema dimenzijama roditeljske kontrole i emocionalnog prihvaanja (prema Grgin-Lackovi, 2006)

Teorija afektivne vezanostiUnutranji radni model skup emocija, kognicija i oekivanja koji su rezultat naih ranih iskustava sa bliskou i upravljaju naim oekivanjima, emocijama i kognicijama u odnosima bliskosti u odrasloj dobiUnutranji radni model nije nepromjenjiva struktura ve podloan stalnim promjenama, a posredstvom novih iskustava

Teorija kognitivnog razvojaUtemeljitelj Jean PiagetKognitivni razvoj rezultat remeenja unutarnje ravnotee organizmaOsnovna potreba uspostavljanje ravnoteeTa potreba ima dva osnovna oblika:

Asimilacija ukljuivanje svijeta u prethodno obrazovane struktureAkomodacija pilagoavanje unutranjih struktura promjenama realnosti kako bi se mogla spoznati

Teorija kognitivnog razvojaKognitivni razvoj podrazumijeva etiri sljedee faze:

Senzomotorni stadij praktina inteligencija i prve afektivne veze sa vanjskim svijetomPredoperativni stadij intuitivna inteligencija i opti egocentrizamStadij konkretnih operacija zaetak logikog razmiljanja i socijalni odnosi podinjenosti odraslimaFormalni stadij apstraktne misaone operacije i intelektualno i emocionalno ukljuenje u svijet odraslih

Teorija kognitivnog razvojaFaktori intelektualnog razvoja su:

ZrenjeSocijalno iskustvoFaktor uravnoteenja ili ekvilibracije

Teorija kognitivnog razvojaPredoperativni stadijObuhvata predkolski periodImitacija osnovni oblik uenjaKarakteristike miljenja u ovom stadiju:

EgocentrizamIntuiticijaAnimizam i artificijelizamFinalizam

Teorija kognitivnog razvoja Stadij konkretnih operacijaZaetak logikog miljenjaVerifikacija logikog miljenja kroz ispitivanje konzervacije materijeKruto potovanje strukture i pravilaRefleksijaZaetak voljeOgranienja na konkretnu realnost

Teorija kognitivnog razvojaFormalni stadijHipotetiko-deduktivno miljenje - u problemskoj situaciji prvo stvaraju optu teoriju o svim moguim faktorima koji mogu utjecati na ishod, a onda dedukcijom dolaze do specifinih hipoteza ta se moe dogoditi

Teorija kognitivnog razvojaKognitivni razvoj sa aspekta teorije obrade informacija

Miljenje postaje apstraktno zahvaljujui sljedeim faktorima:

1. Panja - trajnija i bolje prilagoenja specifinostima izvoenja zadatka2. Strategije - djelotvornije i poboljavaju pohranu, reprezentaciju i prisjeanje3. Znanje - poveava se i time unaprjeuje strategije

Teorija kognitivnog razvojaKognitivni razvoj sa aspekta teorije obrade informacija

4. Metakognicije - novi uvid u efiksne strategije rjeavanja problema 5. Kognitivna samoregulacija - bolja samokontrola nad procesima miljenja i preusmjeravanja tokova miljenja6. Kapacitet obrade informacija -poveava se

Teorija kognitivnog razvojaMoralni razvojPiaget moralni razvoj smatrao odrazom ili podskupom intelektualnog razvojaSmatrao da razvoj moral prolazi kroz dvije osnovne faze:

HeteronomnaAutonomna

Teorija kognitivnog razvojaMoralni razvojKohlberg je dalje razradio Piagetove pretpostavke, i doao do tri faze moralnog razvoja:

PredkonvencionalnaKonvencionalnaPostkonvencionalna

Motivacijski aspektiMotivi - unutranja stanja koja pobuuju i usmjeravaju ponaanje prema odreenim predmetima ili ciljevimaUzrokovani su deficitom, nedostatkom neegaMeusobno se razlikuju po vrsti i koliiniRazlikuju se po intenzitetu, ovisno o osobi i njenim okolnostimaMotivi se esto zasnivaju na potrebama - stanje napetosti unutar osobe

Motivacijski aspektiMotivi potiu ljude da doivljavaju, misle i djeluju na specifine naine koji zadovoljavaju neku potrebuMotivacijski psiholozi naglaavaju:

Ljudi se meusobno razlikuju po tipu i jaini svojih motivaTe su razlike mjerljiveTe razlike su povezane ili uzrokuju vane ivotne ishode kao to su poslovni uspjeh ili brano zadovoljstvoRazlike u izraenosti motiva kod razliitih ljudi su stabilne u vremenuMotivi mogu pruiti odgovor na pitanje: zato ljudi rade to to rade?

Motivacijski aspektiPotrebe - potencijal ili spremnost za odgovaranje na odreeni nain u datim okolnostima Organiziraju pecepciju, vodei nas da vidimo to elimo vidjeti (npr. Neko ko ima veliku potrebu za moi moe i svakodnevne ivotne situacije vidjeti kao mogunost da efuj drugima)Osoba koja ima veliku potrebu za postignuem rtvovae esto neto kako bi briljirala na zadatku kojeg radi

Murray-eva motivacijska teorijaMurray je vjerovao da ljudi esto ele poveati napetost (npr.glednjem hororra, vonjom na toboganu isl)Predloio listu temeljnih ljudskih potreba organizovanih u 5 kategorija vie razine

Potrebe ambicijePotrebe ambicije - vladati, manipulisati ili organizovati druge ljude, predmete i ideje Obavljati teke zadatke i initi to koliko je mogue brzo i nezavisno.Nadii prepreke i biti boljiPrei suparnike upotrebljavajui talent

Potrebe ambicijea) Pokazivanje - biti vien i sluan, u centru panjeOstaviti utisak na drugeUzbuditi, fascinirati, zabaviti, integrirati, veseliti, zavesti i zadiviti druge

B) red - staviti stvari u red, eljeti istou, organizovanost, ravnoteu i preciznost

Potrebe za odbranom statusaPotrebe za odbranom statusa

A) dominacija - traiti utjecaj ili usmjeravati ponaanje drugih nagovaranjem, zapovijedanjem, sugerisanjem ili zavoenjemKontrolisati svoju okolinu, posebno socijalnuSputavati i zabranjivati drugima

Potrebe povezane sa drutvenom moiPotrebe povezane sa drutvenom moi

a) Poniavanje - prihvaati povrede, kritike i krivnjePasivno se predati vanjskoj sili, prepustiti se sudbiniPriznati inferiornost, krivnju ili da smo neto pogreno napraviliPriznati, nadoknaivati drugima, traiti bol i nesreu

Potrebe povezane sa drutvenom moib) Agresija - pobjediti suparnike silomOsvetiti se za povreduNapasti, povrijediti ili ubiti nekogaSilom kazniti ili suprostaviti se drugom

Potrebe povezane sa drutvenom moic) Autonomija - odbaciti sputavanje, pobjei od granicaOsloboditi se, oduprijeti prisili i ogranienjuIzbjei dominaciju drugihBiti slobodan djelovati u sklau sa vlastitim eljama i ostati nevezan

Potrebe povezane sa drutvenom moid) Izbjegavanje krivice - izbjei ponienje po svaku cijenuIzbjei situacije koje mogu dovesti do sramoenja ili omalovaavanjaSuzdrati se zbog djelovanja od straha od neuspjeha ili brige zbog prezira, izrugivanja i ravnodunosti drugih

Potrebe za socijalnom privrenouPotrebe za socijalnom privrenou

a) Povezanost/intimnost - uivati u saradnji ili uzajamnoj interakciji sa drugim ljudimaPribliavati se drugimaUmiljavati se i osvajati ljubav onih koji nam se sviajuBiti odan prijateljima

Potrebe za socijalnom privrenoub)Brinost - brinuti se za druge kojima je to potrebno, pruiti suosjeanje i ispuniti potrebe nemonih (dijete, stari, bolesni)Pomoi ljudima u opasnostiPruiti podrku, utjeiti, tititi, brinuti se za druge

Potrebe za socijalnom privrenouPodrka - primiti pomo drugihImati zadovoljene vlastite potrebe od strane druge osobe, biti podravan i zatien, savjetovan, voljenUvijek imati nekoga ko nas podrava i titi

Murray-eva motivacijska teorijaSvaka potreba je povezana sa:

Specifinom eljom ili namjeromOdreenim skupom emocijaSpecifinm tendencijama djelovanja da se svaka potreba moe opisati osobinama

Murray-eva motivacijska teorijaPrema murray-ju saka osoba ima jedinstenu hijerarhiju potrebaSvaka potreba je u interakciji sa drugim potrebama unutar jedne osobeOva interakcija ini koncept dinamikog motiva Dinamiki - koristi se da bi objasnio meusoban utjecj sila unutar osobe Npr. Osoba koja ima veliku potrebu za dominacijom i veliku potrebu za intimnou nasuprot osobi sa visokom potrebom za dominacijom i niskom potrebom za intimnou

Potreba za postignuemDefinisana kao elja da se radi bolje, da je neko uspjean i da se osjea kompetetntnoOva potreba energinizira ponaanje u odreenim, sa postigniem povezanim situacijamaPotreba je potaknuta izazovom i razliitosti, praena osjeajima zanimanja i iznenaenja i povezana sa subjektivnim stanjem istraivake znatielje

Potreba za postignuemLjudi motivisani potrebom za postignuem postiu zadovoljstvo izvravanjem zadatka ili oekivanjem izvrenja zadatkaPojedinci sa velikom Ppos vole umjeren nivo izazovaOva preferencija motivie ljude da stavri rade bolje od drugih

Potreba za postignuem

Zadatak koji je gotovo nemogue uraditi nee biti privlaan zato to nee pruiti priliku da se uradi dobro jer gotovo svi u njemu imaju lo uinak

Zadatak koji je prelagan, bie lagan za sve - osoba sa velikom Ppos nee biti bolja ako su svi uspjeniOsobe sa visoom ppos preferiraju umjereno teke zadatke

Potreba za postignuemKarakteristike osoba sa visokom Ppos su:Preferiraju aktivnosti koje pruaju odreen, ali ne prevelik izazovUivaju u zadacima u kojima su lino odgovorne za ishodPreferiraju zadatke u kojima je dostupna povratna informacija o uspjehu izvoenja

Potreba za postignuemNa ppos moe se utjecati odgojnim postupcimaStudenti sa visokom ppos vie su promiljeni u svojoj potrazi za visokim ocjenamaOsobe sa visokim motivima postignua privlae karijere oje imaju vie mogueg rizika i nesigurnosti, gdje je uspjeh stvar line odgovornosti i gdje je hitno rjeavanje problema rutinaSpolne razlike u ppos determinisane odgojnom atmosferom u kojoj su djeca rasla

Potreba za moiSpremnost ili preferencija za utjecajem na druge ljudePotie ponaanje kad se osoba nalazi u situacijama koje omoguvaju pokazivanje moiTAT je bio veoma efiksan instrument u istraivanju potrebe za moiPrie ispitanika se boduju za prisutnost slika poveznih sa temama moi

Potreba za moiUkljuuju opise jakih i odlunih akcija, ponaanja koja dovode do snanih reakcija drugih ljudi i izjave koje naglaavaju vanost statusa ili ugleda lika U pozitivnoj korelaciji sa prepiranjem s drugima, izborom u studentsko tijelo na fakultetu, preuzimanjem veih rizika u situacijama kockanja, agresivnim i aktivnim ponaanjem u situaciji male grupe i veim sticanjem tzv. Presinog imetka (skupa auta, skupi mobiteli i drugi statusni simboli)

Potreba za moiOsobu sa Pmo zanima kontrola situacije i drugih ljudiMukarci sa visokom Pmo procjenjuju svoje idealne ene kao one koje su pod njihovom kontrolom i ovisne o njima , vjerovatno zato jer im takvi odnosi pruaju osjeaj superiornostiOvakvi mukarci e vjerovatnije zlostavljati svoje suprugeOsoba sa velikom pMo preferira za prijatelje ljude koji nisu poznati ili popularni, jer takvi ljudi nisu prijetnja za presti ili status osobe

Potreba za moiSpolne razlikeMukarci i ene se ne razlikuju u ivotnim ishodima povezanim sa potrebom za moi, kao to su formalna socijalna mo (npr. poloaj), karijera povezana sa moi (npr. ef), ili prikupljanje prestine imovine (auta, nakit isl.)Najvea i najkonzistentnija razlika je u tome da mukarci sa velikom pmo za razliku od ena ispoljavaju vrlo raznolika impulsivna i agresivna ponaanja

Potreba za moiSpolne razlikeMukarci sa velikom Pmo, za razliku od mukaraca sa malom pmo imaju nezadovoljavajue veze, veu stopu razvoda i svaaju se sa drugimaee se uputaju u seksualno iskoritavanje ena, ee mijenjaju seksualne partnere i uputaju se u spolne odnose ranije od onih koji nemaju veliku PmoVie zloupotrebljavaju alkohol

Potreba za moiSpolne razlikeNijedan od navedenih korelata nije pronaen za eneRaskalaena impulsivna ponaanja poput pijenja, agresije i seksualnog iskoritavanja manje su vjerovatna ako je pojedinac proao kroz trening odgovornosti (npr.briga za mlau brau i sestre)Imanje vlastitte djece prua drugu mogunost za uenje kako se ponaati odgovorno

Potreba za moiZdravstveni statusOsobe sa visokom Pmo ne nose se dobro sa frustracijom i sukobomKad takva osoba ne dobije ta eli ili kad e njihova mo ugroena, pokazuju snane stresne reakcijeLjudi sa visokom Pmo su osjetljiviji na razne lake bolesti kao i bolesti povezane sa stresom i inhibiranom moiKad su motivi moi inhibirani ili pod stresom, osobe prijavljuju vie bolesti smanjenog imuniteta poput prehlada i gripeInhibiran motiv oi kod mukaraca u ranim 30-tim znaajno predvia povien krvni tlak 20 godina kasnije

Potreba za moi Sukob i moPmo se moe utvrditi procjenjivanjem bilo kojeg pisanog dokumenta, u rasponu od djeijih bajki do presjednikih govoraU takvim analizama utvreno je da su ratovi zapoinjani kad je bilo puno zamiljanja moi u parlamentarnim govorimaPoveanja u slikama moi prethodila su vojnim akcijama, dok su smanjenja u zamiljanju moi prethodila smanjenju vojne prijetnje

Potreba za moiKljuna je motivacija izmeu motiva - sa potrebom za moi uravnoteenom sa potrebom za intimnou, te postignuem uravnoteenim sa moiOdgovorni voa treba eljeti postii mnogo, biti spreman koristiti mo za ostvarenje tih ciljeva, ali eljeti i da ori dobre odnose sa drugim politiarima i vladamaPotreba za moi je elja za utjecanjem na druge ljude

Potreba za intimnouPonovljena preferencija ili spremnost za blisku, toplu i komunikativnu interakciju sa drugimaLjudi koji su visoko na pint ele vie intimnosti i znaajan ljudski kontakt u svojim svakodnevnim ivotima od onih koji su nisko na pintTAT se koristi kao esta mjera jaine motiva za intimnou

Potreba za intimnouPokazalo se da ljudi koji su visoko na Pint u poreenju sa onima koji su nisko:

Vie vremena u toku dana provode razmiljajui o odnosimaIzvjetavaju o vie ugodnih emocija kad su okrueni drugim ljudimaOsmjehuju se, smiju, i vie ostvaruju kontakt oimaee zapoinju razgovor i vie piu pisma

Potreba za intimnouMislilo se da su ljudi koji su visoko na Pint jednostavno ekstraverti, ali nalazi ne potvruju ovakvu interpretacijuOsoba visoko na Pint vjerovatno e biti neko sa malo bliskih prijatelja, ko preferira iskrene i smislene razgovore nad ludim zabavamaOve osobe preferiraju interakcije jedan-na jedan umjesto grupnih interakcija

Potreba za intimnouOvakve osobe pomno sluaju svoje prijatelje i raspravljaju o intimnim i linim temama, poput njihovih nada, vjerovanja i eljaLjude sa visokim Pint drugi procjenjuju kao iskrene, pune ljubavi, nedominntne i neusmjerene na sebe

Potreba za intimnouVaan odnosi izmeu Pint i opte dobrobitiLongitudinalne studije na mukarcima (Mcadams i Vaillant, 1982) pokazuju da visok potreba za intimnou kod mukaraca znaajno pozitivno korelira sa dobrom optom prilagodbom (imanjem zadovoljavajueg poslovnog i porodinog ivota, dobri mehanizmi suoavanja sa stresom, izostanak problema sa alkoholom isl)

Maslow-ljeva humanistika teorijaHumanistika teorija moe se nazvati i teorijom samoaktualizcijeSamoaktualizacija predstavlja konani cilj i to je najvaniji motiv koji ovjeka pokreeDa bi znali na koji nain se ovjek razvija moraju se prouavati zdravi pojedinci i linosti koje su u svom razvoju dosegnule visok stepen samoaktualizacije

Maslow-ljeva humanistika teorijapsihiki bolesni ljudi nisu samoaktualizirani ljudi i zato ne mogu biti obrazac za prouavanje ljudska priroda i razvoj trebaju se prouavati samo kroz samoaktalizacijustanje samoaktualizacije - slino stanju apsolutnog mentalnog zdravlja, stanje nirvane ili stanje kosmike svijestiput do samoaktualizacije vodi preko zadovoljenja odreenih potreba ili motiva

Maslow-ljeva humanistika teorijaTeorija potreba - temelj Maslowljeve teorije Samoaktualizacija je za veinu ljudi jedan proces razvijanja prema tom stanjuVeina ljudi nikad ne doe u stanje samoaktualizacije niti joj se uspije pribliitiBez uvaavanja ovjekove potrebe za samoaktualizacijom ovjek bi izgledao kao stvorenje koje samo izbjegava bol i neugodu, a u sebi nema nikakve vrline koje treba ostvarii

Maslow-ljeva humanistika teorijaZdrave osobe prema Maslowu imaju sljedea obiljeja:

ovjek posjeduje svoju vlastitu prirodu - karakteristike cjelokupne ljudske vrste i svojstvene samo odreenom pojedincuZdrav i normalan razvoj se sastoji u aktulizaciji ove prirode i potencijala i taj rast je diktiran iznutra a ne izvanaPsihopatologiju uzrokuje uskraivanje, iskrivljavanje i frustracija ljudske prirode

Maslow-ljeva humanistika teorijaPrema ovom konceptu ljudska priroda je dobra ili neutralna, ne moe biti zlaPrema mslowu, potrebe su hijerarhijski organizovane, i zadovoljenje potreba nieg reda preduslov je za zadovoljenje potreba vieg redaSamoaktualizacija se nalazi na samom vrhu tih potreba i podrazumijeva zadovoljenje svih potreba

Maslow-ljeva humanistika teorija1. Fizioloke potrebePotrebe za hranom, vodom, kisikom, spavanjem, zatitom od ekstremnih temperatura, Potrebe za izluivanjem i potrebe za senzornom stimulacijomNezadovoljavanje fiziolokih potreba dovodi do ugroenosti ili ekstremno, smrti organizma

Maslow-ljeva humanistika teorija2. Potrebe za sigurnou Djeluju motivacijski u smjeru osiguranja stalnosti, reda, poretka, predvidive budunostiMogu biti uzdrmane nesigurnom okolinom koju predstavlja porodina atmosfera u kojoj dijete raste u vidu nesloge roditeljaFinansijska sigurnostAko nisu zadovoljene, hroninost takvog stanja moe voditi u psihoze i neuroze

Maslow-ljeva humanistika teorija3. Potrebe za ljubavlju i pripadanjem - ciljevi su grupe i organizacije , Pripadanje grupi moe zadovoljiti ove potrebe, Pojedinac u grupi nastoji da se afirmie i da bude voljen i prihvaen; Soijalna neprilagoenost je u velikoj mjeri uslovljena nemogunou pojedinca da zadovolji potrebe za pripadanjem; Takvi ljudi ne mogu prepoznati ljubav i ne znaju se ponaati u takvim situacijama; Izmeu zdravog ivota u odrasloj dobi i ljubavlju ispunjenog djetinjstva i mladosti postoji visoka korelacija

Maslow-ljeva humanistika teorija4. Potrebe za samopotovanjem Spadaju u dvije grupe:

Potrebe za potivanjem od strane drugih Potrebe za samopotovanjem Samopotovanje - potreba da pojedinac sebe doivljava kao stabilnog, jakog, kompetentnog uspjenog i slobodnog Potivanje od strane drugih - potrebe a panjom od strane drugih, reputacija, status, priznanja, odlikovanja, potreba da nam se drugi dive i da nas cijene Najbolje zadovojene potrebe ovog reda su one zasluene vlastitim radom

Maslow-ljeva humanistika teorija5. Potrebe za samoaktualizacijom Samoaktualizirana linost je ona linost koja je postala sve to moe bitiNikada ne znamo kakve su mogunosti i potencijali ljudi, ne znamo da li je neka osoba postigla samoaktualizaciju ili nePotpunu samoaktualizaciju postie samo mali broj ljudi

Maslow-ljeva humanistika teorijaPotrebe iz viih razina u hijerarhiji mogu se pojaviti tek onda kada su zadovoljene potrebe nieg redato su neke potrebe na nioj razini, to su one slinije kod ljudiLjudi se sve vie razlikuju prema potrebama koje se nalaze vie u hijerarhijiPotrebe koje su vie u hijerarhiji su vie ljudske potrebe, a manje karakteristine za ivotinjsku vrstu

Potreba za intimnouPint je povezana sa razliitim personalnim pogodnostima i dobrim ivotnim ishodima i za mukarce i za enekod ena, pInt je povezana sa sreom i zadovoljstvom ivotompInt je povezana i sa manje napetosti u ivotuistraivanja pokazuju da postoji konzistentna spolna razlika u potrebi za intimnou - ene imaju u prosjeku, veu potrebu od mukaraca (McAdams, 1990)

Maslow-ljeva humanistika teorijaMaslow je smatrao da postoji vie razloga koji dobro objanjavaju zato samo mali broj ljudi postie samoaktualizaciju:

Veina ljudi ne zna kakve su im mogunosti i potencijaliDrutvena okolina je esta prepreka samoaktualizaciji - predrsude i sterotipi - npr.mukarci i eneMnoge potrebe iz niih razina u nekim drutvima nisu ili ne mogu biti zadovoljenePrema Maslowu drutvo je najea prepreka samoaktualizaciji

Maslow-ljeva humanistika teorijaKarakteristike samoaktualiziranih pojedinaca:D potrebe zadovoljeneEfikasna percepcija realnosti - openita sposobnost da se ljudi procjenjuju ispravno i djelotvornoPrihvaanje sebe, drugih i prirodeSpontanost, jednostavnost i prirodnostUsmjerenost na problemePotreba za samoom i privatnou Nezavisnost od kulture i okoline u kojoj ive

Maslow-ljeva humanistika teorijaKarakteristike samoaktualiziranih pojedinaca:Stalna svjeina primjeivanjaOkeanski osjeajiIzvorna elja za pomaganjem ljudskom roduDuboke veze sa malim brojem pojedinacaSklonost demokratijiSposobnost strogog razlikovanja sredstava i ciljevva - vie uivaju u radu nego u njegovim plodovimaSmisao za filozofski humorStvaralatvoOdolijevanje kulturi