3. ANALIZA/OCJENA STANJA - N A C R T

1

Razvojna strategija Općine Draganić 2013.-2020.

3. ANALIZA/OCJENA STANJA - N A C R T -

3.1. Geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i kulturna obilježlja

Slika 1: Sjedište Općine Draganić

Izvor: Turistička zajednica Karlovačke županije, 2004. god.

Općina Draganić smještena je na sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno u

sjevernom dijelu Karlovačke županije. Općina jednim dijelom ulazi u jugozapadni dio

Panonske nizine, drugim dijelom u sjeverni dio Pokupske nizine. Općina Draganić graniči s

Gradovima Karlovac i Jastrebarsko te Općinom Krašić, a obuhvaća površinu od 72,38 km².1

U Prostornom Planu Općine kao vodne površine su određeni Draganićki ribnjaci, potoci

Koretinec, Bukovac, Stojnica, Črnac, Struga, Volovčica i Kupčina s pritocima i retencijama te

kanal Kupa-Kupa. Zapadni dio Općine pretežito je brežuljkast, dok su na istoku ravnice gdje

se prostiru oranice i pašnjaci, te bjelogorične šume. Draganićki ribnjaci ukupne površine od

cca 400 ha čine značajan gospodarski potencijal Općine, a nalaze se u selu Mrzljaki u kojem

se nalaze i dva manja umjetna jezera poznati pod nazivom bajeri, nastali od iskopa

1 www.arkod.hr

2


nekadašnje ciglane. Plavi Bajer, manje umjetno jezero nalazi se na području šume Sečica.

Izgradnjom autoceste Zagreb – Karlovac u iskopinama zemlje nastalo je nekoliko manjih

umjetnih jezera, jedno od njih nalazi se u selu Bencetići, a dva se nalaze u selu Lazina na

području Petrinšćak.2

Prometna povezanost Općine Draganić sa susjednim općinama i gradovima Karlovačke

županije kao i s Zagrebačkom županijom s kojom graniči vrlo je dobra. Središnjim dijelom

Općine Draganić u pravcu sjeveroistok – jugozapad paralelno prolaze dvije značajne cestovne

prometnice ŽC 1042 Zagreb – Karlovac i autocesta Zagreb – Karlovac. Kroz Općinu prolaze još

tri Županijske ceste Ž 3101 Brezarić (D 505) – Guci Draganićki – Ž 1042, Ž 3146 Mahično (D

505) – Tuškani – Lug (Ž 1042) i Ž 3150 Draganić (Ž 1042) – Lazina.3 Uzduž cijelog područja

Općine prolazi željeznička pruga Zagreb – Rijeka, u dužini od cca 7 km, te se u Općini nalaze

dvije željezničke postaje: ŽP Draganić i ŽP Lazina.

Općina se sastoji od nekoliko ulica: Bencetići, Goljak, Lug, Mrzljaki, Darići, Budrovci, Vrbanci,

Jazvaci, Barkovići, Draganići, Križančići, Vrh, Franjetići i Lazina.4 Općina Draganić svrstana je u

III. Skupinu prema indeksu razvijenosti JLS5 čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75%

i 100% prosjeka Republike Hrvatske, te ima status turističke općine razvrstane u razred C6.

Klimatska obilježja Općine Draganić su umjereno kontinentalna klima s umjerenim

količinama oborina i sa prosječnom godišnjom temperaturom zraka od 11°C. Najhladniji

mjesec u godini je siječanj s prosječnom godišnjom temperaturom zraka od oko 0°C, dok je

najtopliji mjesec u godini srpanj s prosječnom temperaturom od 21°C. Prosječna godišnja

vlažnost zraka je 73%, najniža je u ljeti, a iznosi između 71% i 78% dok u listopadu i siječnju

doseže i do 85%.7

Prvi pisani spomen o Općini Draganić datira iz 1249. godine kada je za vrijeme kralja Bele IV.

ban «cijele Slavonije» Stjepan Gutheld uređivao plemićke posjede u srednjovjekovnoj

Županiji Podgorskoj, pa se vjeruje da su tada utvrđene i granice «Plemenite općine Draganić».

Na području Općine nikada nije bilo kmetstva, plemićka općina Draganić je na temelju

2 Općina Draganić

3 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Draganić (pročišćeni tekst), 2010. god.

4 Statut Općine Draganić, Klasa: 021-05/13-01/09, Ur.broj: 2133/08-05-1-1 od 25. ožujka 2013. god.

5 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN

89/10) 6 Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09)

7 Općina Draganić

3


povelje hrvatskougarskog kralja Bele IV izdane 4. listopada 1264. godine braći Krešu, Kupišu i

Raku za stečene zasluge u ratu protiv Mongola 1242. godine stekla slobodu i prava. „Od

druge polovice XVI. st. Draganići su vodili borbu za očuvanje svojih prava, koje im je

ugrožavala obitelj Erdody, a u XVII. st. vodili su parnice i sa Zrinskima (1636., 1651-81) i s

vojnim vlastima iz Karlovca. Članovi bratstva bili su obvezni ratovati u sastavu banskoga

banderija. U XVII. st. ratovali su protiv Osmanlija u karlovačkoj Krajini; 1813. sudjelovali su u

ratu protiv Francuza. Plemenita općina Draganić opstojala je do 1848.“ 8 15. srpnja 1957.

godine Općina je ukinuta te je ponovno ustrojena Zakonom 1992. godine.9

Na području Općine djeluju 4 mjesna odbora: Mjesni odbor Mrzljaki – Goljak, Mjesni odbor

Budrovci, Mjesni odbor Draganići, Mjesni odbor Lazina – Franjetići.10

U Općini Draganić najveće prirodne i kulturne vrijednosti su šumska područja s vodotocima,

voćnjacima i pašnjacima, te predloženi ornitološki rezervat na Draganićkim ribnjacima i

osobiti krajobraz Jaševica, kao i pojedine sakralne građevine, tradicijske kuće i okućnice, te

nekoliko arheoloških područja.11

Vrijedno je spomenuti da su na području Općine zaštićena sljedeća kulturna dobra te upisana

u Registar kulturnih dobara RH: Etnografska zbirka Barice Turčić, Kapela Sv. Trojstva, Kurija

župnoga dvora, Oltar sv. Trojstva i drveni friz te Umijeće izrade puranca. Tradicijska okućnica

Draganić 19 je preventivno zaštićeno kulturno dobro također upisano u Registar kulturnih

dobara RH.

S obzirom na bogatstvo prirodne i kulturne baštine Općine, potrebno je poduzeti daljnje

mjere radi zaštite i očuvanja te stavljanja istih u turističku ponudu.

8 Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1999.-2009.

9 NN br. 90/92, 10/97

10 Na području općine Draganić osnovano je 4 mjesna odbora. Mjesni odbor Mrzljaki – Goljak koji obuhvaća

područje ulica: Lug, Goljak, Bencetići i Mrzljaki. Mjesni odbor Budrovci koji obuhvaća područje ulica: Budrovci, Darići, Jazvaci i Vrbanci. Mjesni odbor Draganići koji obuhvaća područje ulica Barkovići, Draganići, Križančići i Vrh. Mjesni odbor Lazina – Franjetići koji obuhvaća područje ulica Lazina i Franjetići. Vijeće mjesnog odbora ima ukupno 5 članova. Izvor: Statut Općine Draganić, Klasa: 021-05/13-01/09, Ur.broj: 2133/08-05-1-1 od 25. ožujka 2013. god. 11

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Draganić (pročišćeni tekst), 2010. god.

4


3.2. Stanovništvo i ljudski resursi

Demografska obilježja

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Općini Draganić živi 2741 stanovnik. Gustoća

naseljenosti u Općini iznosi 38,07 stanovnika na jedan km². Osim po gustoći naseljenosti i

prema broju stanovnika Općina Draganić pripada skupini manjih općina u Karlovačkoj

županiji.

Tablica 1: Usporedba broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Karlovačkoj županiji i Općini Draganić prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine

Područje

Broj stanovnika

Popis 2001. g.

RH %

KŽ %

Broj stanovnika

Popis 2011. g.

RH %

KŽ %

Indeks

Republika Hrvatska

4.437.460

100,00

4.284.889 100,00 96,56

Karlovačka županija

141.787

3,19

100,00

128.899 3,01 100,00 90,91

Općina Draganić

2.950

0,0007

2,08

2.741 0,0006 2,13 92,92

Izvor: Državni zavod za statistiku

Iz Tablice 1 je vidljivo smanjenje broja stanovnika kroz razdoblje od 10 godina. Udio

stanovnika Općine Draganić u Karlovačkoj županiji prema Popisu stanovništva 2011. godine

iznosi 2,13%. Uspoređujući popis stanovništa 2001. i 2011. godine razvidno je kako se broj

stanovnika u Republici Hrvatskoj smanjio za 3,44%, dok se u Karlovačkoj županiji broj

stanovnika smanjio čak za 9,09%, a Općina Draganić bilježi smanjenje za 7,08%. Rijetka

naseljenost ruralnih krajeva prisutna je u cijeloj Karlovačkoj županiji i vidljiva je njihova

daljnja depopulacija, dok u gradovima raste broj stanovnika. Problem depopulacije je

potrebno rješavati kroz populacijske mjere na državnoj i na lokalnoj razni. Potrebno je

zaustaviti odseljavanje postojećeg stanovništva te izraditi programe za privlačenje novih.

5


Tablica 2: Prirodni prirast u gradovima/općinama Karlovačke županije 2008.–2012 god.

Prirodni prirast

JLRS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


-879 -942 -861 -997 -905

Duga Resa -80 -54 -23 -76 -46

Karlovac -254 -312 -270 -342 -254

Ogulin -56 -69 -82 -74 -105

Ozalj -69 -61 -64 -62 -58

Slunj -47 -87 -46 -63 -74

Barilović -22 -23 -22 -24 -8

Bosiljevo -23 -30 -25 -18 -20

Cetingrad -24 -29 -20 -29 -18

Draganić -30 -5 -23 -27 -16

Generalski Stol

-41 -38 -33 -35 -50

Josipdol -23 -28 -14 -27 -27

Kamanje -7 -4 -10 -2 -10

Krnjak -19 -21 -21 -22 -26

Lasinja -22 -11 -12 -28 -13

Netretić -56 -36 -43 -41 -27

Plaški -20 -14 -28 -27 -39

Rakovica -9 -20 -8 -9 -22

Ribnik -8 -11 -10 -15 -8

Saborsko -7 -13 -18 -10 -21

Tounj -16 -26 -15 -10 -22

Vojnić -35 -30 -57 -60 -37

Žakanje -11 -20 -17 4 -4

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenja i Statistička izvješća

6


Analizom prirodnog kretanja stanovništva moguće je zapaziti neke osnovne trendove u

kretanju stanovništva. Prirodni prirast u Općini Draganić kao i Karlovačkoj županiji te ostalim

gradovima i općinama Karlovačke županije u poslijednjih pet godina je negativan te je kao

takav izazvao proces depopulacije, što je i potvrđeno rezultatima popisa stanovništva 2011.

god. Praćenjem prirodnog prirasta u poslijednjih pet godina može se uočiti da je najveći

negativni prirodni prirast u Općini Draganić bio 2008. godine kada je iznosio -30, dok je

namanji negativni prirodni prirast bio u 2009. godini i iznosio je -5. U analiziranom razdoblju

jedino je u Općini Žakanje 2011. godine bio pozitivan prirodni prirast.

Tablica 3: Struktura stanovništva Općine Draganić i Karlovačke županije prema starosti i spolu 2011. i 2001. godine

2011. godina

JLRS Spol Ukupno Starost

0-9 10-19 20-29 30-39 40-49


svi 128.899 11.071 12.554 15.550 16.400 18.009

M 62.384 5.647 6.514 7.974 8.572 9.128

Ž 66.515 5.424 6.040 7.576 7.828 8.881

Općina Draganić

svi 2.741 227 291 303 341 340

M 1.285 114 147 150 178 168

Ž 1.456 113 144 153 163 172

2001. godina

JLRS Spol Ukupno Starost

0-9 10-19 20-29 30-39 40-49


svi 141.787 12.729 16.631 17.845 18.783 21.186

M 68.239 6.618 8.476 9.197 9.550 10.999

Ž 73.548 6.111 8.155 8.648 9.233 10.187

Općina Draganić

svi 2.950 269 293 354 336 446

M 1.359 139 146 182 174 234

Ž 1.591 130 147 172 162 212

2011. godina

JLRS Spol Starost

50-59 60-69 70-79 80-89 90 i više


svi 20.106 14.197 14.431 6.157 424

M 10.270 6.631 5.647 1.906 95

Ž 9.836 7.566 8.784 4.251 329

Općina Draganić

svi 408 304 309 197 21

M 215 131 117 58 7

Ž 193 173 192 139 14

2001. godina

JLRS Spol Starost

7


50-59 60-69 70-79 80-89 90 i više Nepoznato


svi 15.893 19.878 14.177 3.334 414 917

M 7.879 8.801 5.253 935 112 419

Ž 8.014 11.077 8.924 2.399 302 498

Općina Draganić

svi 350 380 372 115 16 19

M 165 162 115 30 4 8

Ž 185 218 257 85 12 11

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. i 2001. god.

Grafikon 1: Struktura stanovništva Općine Draganić prema starosti u 2001. i 2011. godini.

Struktura stanovništva Općine Draganić prema starosti

0

100

200

300

400

500

0-9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 80-89 90 i

više

Nepo

znato

Starost

Bro

j sta

no

vn

ika

2011. godina

2001. godina

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. i 2001. god.

Negativan demografski proces prisutan je kako u Republici Hrvatskoj, Karlovačkoj županiji,

tako i u Općini Draganić. Starenje stanovništva, odnosno smanjenje aktivnog stanovništva

rezultira time da sve više stanovnika živi od mirovine te potrebom za razvojem dodatnih

programa pomoći osobama treće životne dobi. Prosječna starost stanovnika Općine prema

posljednjim podacima iznosila je 45,3 godina, prosječna starost stanovnika Karlovačke

županije iznosila je 44,0 godine, dok je prosječna starost stanovnika u Republici Hrvatskoj

41,7 godina te se iz tih rezultata može vidjeti kako je stanovništvo Općine premašilo i

prosječnu starost stanovnika u Karlovačkoj županiji, kao i u Republici Hrvatskoj.12

Uspoređujući broj stanovnika iz popisa 2011. godine i 2001. godine razvidno je kako se broj

stanovnika u razdoblju od deset godina smanjio u Karlovačkoj županiji i u Općini Draganić. U

Općini Draganić veći broj stanovnika u 2011. godini u odnosu na 2001. godinu bio je jedino u

12

Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.

8


dobnoj skupini između 30 i 39 godina gdje je broj stanovnika 2001. godine iznosio 336, a

2011. 341, zatim u dobnoj skupini između 50 i 59 godina starosti, gdje je broj stanovnika u

2001. godini iznosio 350, a u 2011. godini 408. Nadalje, u dobnoj skupini od 80 do 89 godina

starosti, broj stanovnika u 2001. godini iznosio je 115, a u 2011. 197, te u dobnoj skupini od

90 i više godina gdje je u 2001. broj stanovnika te dobi bio 16, u 2011. godini je iznosio 21.

Tablica 4: Privatna kućanstva prema broju članova u 2011. i 2001. god. u Karlovačkoj županiji i Općini Draganić

2011. godina

Ukupno

Broj članova kućanstva

1 2 3 4 5 6


Broj kućanstava 47.524 13.010 12.202 8.779 7.639 3.408 1.601

Broj osoba 127.734 13.010 24.404 26.337 30.556 17.040 9.606

Općina Draganić

Broj kućanstava 905 224 219 144 137 94 54

Broj osoba 2.689 224 438 432 548 470 324

2001. godina

Ukupno


1 2 3 4 5 6


Broj kućanstava 49.621 11.773 12.317 9.274 9.171 3.962 2.044

Broj osoba 141.193 11.773 24.634 27.822 36.684 19.810 12.264

Općina Draganić

Broj kućanstava 969 230 232 146 156 111 60

Broj osoba 2.926 230 464 438 624 555 360

2011. godina


7 8 9 10 11 i više

Prosječan br. osoba u kućanstvu


Broj kućanstava 549 194 75 41 26 2,69

Broj osoba 3.843 1.552 675 410 301 -

Općina Draganić

Broj kućanstava 19 8 4 2 - 2,97

Broj osoba 133 64 36 20 - -

2001. godina


7 8 9 10 11 i više

Prosječan br. osoba u kućanstvu

9



Broj kućanstava 719 209 88 32 32 2,85

Broj osoba 5.033 1.672 792 320 389 -

Općina Draganić

Broj kućanstava 26 5 - 1 2 3,02

Broj osoba 182 40 - 10 23 -

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.

Grafikon 2: Privatna kućanstva prema broju članova u Općini Draganić u 2011. i 2001. god.

Privatna kućanstva prema broju članova u Općini Draganić

0

100

200

300

400

500

600

700

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i

više


Bro

j ku

ćan

sta

va /

bro

j

oso

ba

Broj kućanstava 2011.

Broj osoba 2011.

Broj kućanstava 2001.

Broj osoba 2001.

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. i 2001. god.

Tablica 5: Privatna kućanstva prema tipu i broju članova u 2011. god.

JLRS

Privatna kućanstva

Ukupno

Obiteljska kućanstva prema broju članova

svega 2 3 4 5 6


47.524 33.712 11.476 8.724 7.625 3.404 1.600

Općina Draganić

905 672 211 144 136 94 54

JLRS

Privatna kućanstva

Obiteljska kućanstva prema broju članova Neobiteljska kućanstva

7 8 9 10 11 i više Svega samačka kućanstva

višečlana kućanstva


549 194 74 40 26 13.812 13.010 802

Općina Draganić

19 8 4 2 - 233 224 9


10


Kao što se može vidjeti u Tablicama 4 i 5 prema rezultatima Popisa stanovništva 2011. god. u

Općini Draganić nalazi se 905 privatnih kućanstava, koja se definiraju kao zajednica osoba

koje zajedno stanuju i zajednički troše svoj dohodak. Ukupan broj osoba koje žive u

navedenim kućanstvima u Općini je 2.689, a prosječan broj osoba u kućanstvu je 2,97. Od

toga u kategoriju obiteljskih kućanstava ulazi ukupno 672, a u neobiteljska kućanstva ulazi

233 privatnih kućanstava, od čega se najveći broj odnosi na samačka kućanstva, njih 224.

Uspoređujući broj kućanstava u Općini prema popisu iz 2001. i 2011. godine razvidno je

kako se broj kućanstava u 2011. godini u odnosu na 2001. godinu smanjio za 6,6%, a broj

osoba u kućanstvu u 2011. u odnosu na 2001. godinu smanjio se za 8%. U 2001. godini

prosječan broj osoba u kućanstvu bio je 3,02.

Obrazovanost

Tablica 6: Struktura stanovništva starosti 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu u 2011. god.

JLRS Spol Ukupno Bez škole

1-3 razreda

OŠ

4-7 razreda

OŠ

Osnovna škola

Srednja škola


Svi 111.569 2.767 1.607 9.025 26.842 56.488

M 53.477 654 403 3.102 11.039 31.224

Ž 58.092 2.113 1.204 5.923 15.803 25.264

Općina Draganić

Svi 2.372 57 53 436 460 1.107

M 1.098 12 14 144 198 640

Ž 1.274 45 39 292 262 467

JLRS Spol

Visoko obrazovanje

Nepoznato Svega

Stručni studij

Sveučilišni studij

Doktorat znanosti


Svi 14.332 6.491 7.752 89 508

M 6.775 3.219 3.500 56 280

Ž 7.557 3.272 4.252 33 228

Općina Draganić

Svi 203 119 83 1 56

M 77 49 28 - 13

Ž 126 70 55 1 43


11


Struktura stanovništva Općine prema stupnju obrazovanja prema Popisu stanovništva 2011.

god. pokazuje da je u Općini Draganić 2,4 % stanovništva bez završene osnovne škole od

ukupnog stanovništva starog 15 i više godina. Vrlo sličan podatak je i za Karlovačku županiju,

gdje je 2,48% stanovništva bez završene osnovne škole. Najveći broj stanovništva ima

završenu srednju školu te u Općini taj broj u postocima iznosi 46,67% od ukupnog

stanovništva starog 15 i više godina, dok u Kalovačkoj županiji iznosi 50,63%. Udio

visokoobrazovanih u Općini iznosi 8,56% , a u Karlovačkoj županiji 12,85% stanovništva.

Grafikon 3: Struktura stanovništva starosti 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi u Općini Draganić u 2011. god.


Tablica 7: Stanovništvo staro 10 i više godina prema spolu, a nepismeni – 2011. god.

Jedinica regionalne/lokalne

samouprave

Spol Ukupno Nepismeni Postotak

u ukupnom


Svi 117.828 1.659 1,4

M 56.737 387 0,7

Ž 61.091 1.272 2,1

Općina Draganić

Svi 2.514 27 1,1

M 1.171 1 0,1

Ž 1.343 26 1,9


Postotak nepismenih starih 10 i više godina u Općini draganić iznosi 1,1%, dok je u

Karlovačkoj županiji on neznatno veći, te iznosi 1,4%. Ženska populacija prednjači u tome

Struktura stanovništva starosti 15 i više godina prema najvišoj

završenoj školi u Općini Draganić - 2011. god.

0

200

400

600

800

1000

1200

1

Stupanj školovanja

Bro

j sta

no

vn

ika

Bez škole

1-3 razreda osnovne škole

4-7 razreda osnovne škole

Osnovna škola

Srednja škola

Stručni studij

Sveučilišni studij

Doktorat znanosti

Nepoznato

12


postotku pa je tako u Općini Draganić od ukupno 27 nepismenih 96,29% žena, a u

Karlovačkoj županiji od 1.659 nepismenih 76,67% je udio ženske populacije.

Tablica 8: Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i spolu u 2011. g.


samouprave Spol Ukupno

Obrada teksta Tablični izračuni

Da ne nepoznato da ne nepoznato


Svi 117.828 52.541 64.314 973 44.712 72.057 1.059

M 56.737 26.556 29.667 514 22.726 33.447 564

Ž 61.091 25.985 34.647 459 21.986 38.610 495

Općina Draganić

Svi 2.514 1.013 1.443 58 841 1.615 58

M 1.171 506 650 15 429 727 15

Ž 1.343 507 793 43 412 888 43


samouprave Spol

Korištenje elektroničkom poštom Korištenje internetom

Da Ne nepoznato Da ne nepoznato


Svi 52.481 64.365 982 58.079 58.750 999

M 26.852 29.368 517 29.840 26.377 520

Ž 25.629 34.997 465 28.239 32.373 479

Općina Draganić

Svi 1.014 1.440 60 1.158 1.296 60

M 521 634 16 600 555 16

Ž 493 806 44 558 741 44


Što se tiče informatičke pismenosti u Općini Draganić od ukupno 2.514 stanovnika starosti 10

i više godina, 40,29% stanovnika zna se služiti informatičkim alatima za obradu teksta,

33,45% ih se koristi tabličnim izračunima, 40,33% zna se koristiti elektroničkom poštom, a

46,06% služi se internetom. U Karlovačkoj županiji ti pokazatelji su malo pozitivniji, 44,59% ih

se služi obradom teksta, 37,95% ih koristi tablične izračune, 44,54% služi se elektroničkom

poštom te 49,29% koristi internet. Slijedom navedenog može se zaključiti da Općina može

vlastitom organizacijom edukativnih radionica povećati postotak informatički pismenog

stanovništva čime će povećati kvalitetu ljudskih resursa Općine.

Zdravstveno stanje

Na području Karlovačke županije zdravstveno stanje po općinama se statistički ne obrađuje

pa nedostaju relevantni podatci koji se direktno odnose na područje Općine Draganić. U

Općini je 24,52% stanovništva starosti 65 i više godina. U usporedbi s ostalim općinama i

13


gradovima Općina Draganić je iznad prosjeka, što znači da stanovništvo Općine Draganić

spada među stariju populaciju, odnosno skoro ¼ stanovnika je starije životne dobi. Vezano uz

ekonomsku krizu u gospodarstvu koja se može osjetiti na svim područjima, i u Općini

Draganić kao i u ostalim jedinicama lokalne samouprave mogu se zamjetiti podaci o

povećanju broja korisnika socijalne pomoći. Stanovnici Općine kao i u većem dijelu

Karlovačke županije žive na svježem zraku koji je I kategorije i nije zagađen industrijskim

kapacitetima, što značajno utječe na kvalitetu njihovog zdravlja. Na području Općine vodeći

uzrok smrtnosti su bolesti cirkulacijskog sustava, na drugom mjestu su zloćudne novotvorine,

treće mjesto zauzimaju ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka te su na

četvrtom mjestu bolesti probavnog i dišnog sustava.13 Od zdravstvenih ustanova u Općini

djeluju stomatološka ordinacija i ambulanta opće medicine koje pružaju primarne

zdravstvene usluge. Na području Općine osnovana je i ljekarna pa građani nisu primorani

putovati u Karlovac ili Zagreb.

Tablica 9: Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama Karlovačke županije u 2011. god.

JLRS Ukupno 0-19

godina

Žene u fertilnoj dobi

Radno sposobno

stan. (15-64 godine)

60 i više godina

65 i više godina

75 i više godina

Pro-sječna starost

Indeks starenj

a Svega (15-49

godina)

Od toga 20-29

godina


128.899 23.625 27.326 7.576 84.359 35.209 27.210 13.501 44 149

Grad Duga Resa

11.180 1.908 2.499 748 7.697 2.787 2.065 984 43,3 146,1

Grad Karlovac

55.705 10.191 12.364 2.251 36.833 14.942 11.360 5.466 43,8 146,6

Grad Ogulin 13.915 2.747 2.981 873 9.322 3.377 2.586 1.249 42,6 122,9

Grad Ozalj 6.817 1.203 1.452 430 4.566 1.764 1.383 709 43,7 146,6

Grad Slunj 5.076 943 951 239 3.062 1.619 1.318 652 45,8 171,7

Općina Barilović

2.990 516 619 191 1.929 851 688 321 44,5 164,9

Općina Bosiljevo

1.284 202 229 77 835 380 307 185 46,9 188,1

Općina Cetingrad

2.027 412 400 115 1.254 559 470 216 43,4 135,7

Općina Draganić

2.741 518 563 153 1.700 831 672 364 45,3 160,4

Općina Gen. Stol

2.642 388 513 164 1.684 806 679 346 46,5 207,7

13

Slika zdravlja Karlovačke županije 2009. god.

14


Općina Josipdol

3.773 801 774 222 2.408 995 773 372 42,7 124,2

Općina Kamanje

891 147 205 67 647 203 145 68 42,9 138,1

Općina Krnjak

1.985 291 333 94 1.194 741 574 322 48,9 254,6

Općina Lasinja

1.624 293 302 90 972 532 418 226 45,9 181,6

Općina Netretić

2.862 462 555 175 1.814 895 717 390 46,3 193,7

Općina Plaški

2.090 369 372 111 1.243 726 586 317 47,2 196,8

Općina Rakovica

2.387 590 533 145 1.521 527 427 214 40,2 89,3

Općina Ribnik

475 68 89 24 303 152 128 86 47,9 223,5

Općina Saborsko

632 99 85 15 317 270 243 134 51,8 272,7

Općina Tounj

1.150 215 219 54 731 339 264 121 44,9 157,7

Općina Vojnić

4.764 916 837 218 2.997 1.494 1.085 600 45,3 163,1

Općina Žakanje

1.889 346 451 120 1.330 419 322 159 42,3 121,1


Tablica 10: Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoć druge osobe, starosti i spolu u 2011. god.

DR

AG

AN

IĆ Pomoć druge

osobe Spol Ukupno

Starost

0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29

Ukupno svi 729 1 2 7 1 7 9

Ukupno M 317 1 1 4 1 4 4

Ukupno Ž 412 - 1 3 - 3 5

DR

AG

AN

IĆ Pomoć druge

osobe Spol

Starost

30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59

Ukupno svi 10 19 25 36 72 73

Ukupno M 6 13 17 24 37 44

Ukupno Ž 4 6 8 12 35 29

DR

AG

AN

IĆ Pomoć druge

osobe Spol

Starost

60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85 i više

Ukupno svi 62 76 90 87 87 65

Ukupno M 24 34 38 19 26 20

Ukupno Ž 38 42 52 68 61 45


15


U Općini Draganić ukupno je 26,6% stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih

aktivnosti. Starije dobne skupine s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti se

povećavaju, što otvara mogućnost za razvoj poduzetničkih aktivnosti kroz pružanje usluga

pomoći i njege u kući te mogućnost otvaranja obiteljskih domova za starije i nemoćne

osobe .14

Zaposlenost i nezaposlenost

Za potrebe analize definirat će se gradovi i općine u kojima stanovnici Općine Draganić rade

ili traže zaposlenje, a razlog za to je što područje jednog tržišta rada, koje se odnosi na

područje na kojem osoba traži zaposlenje, a da to ne uključuje njegovu selidbu, često ne

odgovara administrativnom području (općina, grad, županija).

Tablica 11: Zaposleni u pravnim osobama u Općini Draganić, prema NKD-U 2007. stanje na dan 31.03.2009., 2010., 2011. i 2012. godine

Djelatnost 2009. 2010. 2011. 2012.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 29 36 37 37

Prerađivačka industrija 11 23 20 13

Građevinarstvo 12 10 7 8

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

64 42 59 61

Prijevoz i skladištenje 6 7 9 4

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

- 40 24 28

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2 2 2 2

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 2 2 2 2

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

7 6 6 5

Obrazovanje 37 42 40 37

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1 1 - -

14

Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011.god.

16


Ostale uslužne djelatnosti 8 7 8 4

Ukupno 179 218 211 201

Izvor: Državni zavod za statistiku: Statistička izvješća

Grafikon 4: Zaposleni u pravnim osobama u Općini Draganić, prema NKD-u 2007. stanje na dan 31.03.2009., 2010. 2011. i 2012.

Zaposleni u pravnim osobama u Općini Draganić

0

10

20

30

40

50

60

70

2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

Bro

j za

po

sle

nih

Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo

Prerađivačka industrija

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i na

malo;popravak motornih vozila i

motocikalaPrijevoz i skladištenje

Djelatnosti pružanja smještaja

te pripreme i usluživanja hrane

Financijske djelatnosti i

djelatnosti osiguranja

Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti

Javna uprava i obrana; obvezno

socijalno osiguranje

Obrazovanje

Djelatnosti zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi

Ostale uslužne djelatnosti

Izvor: Državni zavod za statistiku: Statistička izvješća

Iz Tablice 11 vidljivo je kako je u pravnim osobama u Općini u promatranom razdoblju najviše

zaposlenih bilo u 2010. godini, također se može uočiti da je najviše zaposlenih kroz godine u

djelatnosti Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, slijedi

Obrazovanje, Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te Djelatnost pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane.

17


STRUKTURA NEZAPOSLENIH U OPĆINI DRAGANIĆ PREMA OBRAZOVANJU, stanje

na dan 30.11.2012.

6,97%

22,89%

42,78%

16,92%

7,96% 2,49% BEZ OŠ

OŠ

KV, VKV

SSS

VŠS

VSS

Tablica 12: Broj nezaposlenih u Općini Draganić u razdoblju od 2006.-2012.godine, stanje na dan 30.11.2012.

Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Broj nezaposlenih 128 133 126 155 197 187 201

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Broj nezaposlenih osoba u Općini Draganić u razdoblju od 2006.-2012. je oscilirao, najmanje

nezaposlenih bilo 2008. godine kada je broj nezaposlenih iznosio 126. Prema posljednjim

podacima za studeni 2012., u Općini je nezaposlena 201 osoba.

Grafikon 5: Struktura nezaposlenih u Općini Draganić prema obrazovanju, stanje na dan 30.11.2012.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ispostava Karlovac

Prema grafičkom prikazu strukture nezaposlenih Općine prema obrazovanju, razvidno je da

je najveći udio KV i VKV radnika. Visokoobrazovanih ima svega 2,49%, a čak 6,97%

nezaposlenih je bez osnovne škole iz čega se vidi da je struktura nezaposlenih osoba vrlo

nepovoljna.

18


Tablica 13: Struktura nazaposlenih u Općini Draganić prema stupnju obrazovanja, kolovoz 2013. g. D

RA

GA

NIĆ

UKUPNO

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i

škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više

godina

Gimnazija

Prvi stupanj

fakulteta, stručni studij i

viša škola

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

Uk. Žene Uk. Žene Uk. Žene Uk. Žene Uk. Žene Uk. Žene Uk. Žene Uk. Žene

224 117 25 12 50 25 89 36 36 25 5 3 12 10 7 6


U kolovozu 2013. godine na području Općine ima više nezaposlenih žena. Najviše

nezaposlenih je sa završenom srednjom školom za zanimanja do 3 god. i školom za KV i VKV

radnike 89 pa slijede oni sa završenom osnovnom školom, njih 50.

Tablica 14: Struktura nezaposlenih prema dobi u Općini Draganić, kolovoz 2013. godine

DOB UKUPNO ŽENE

15-19 12 3

20-24 33 14

25-29 32 18

30-34 21 16

35-39 21 14

40-44 17 5

45-49 21 12

50-54 30 17

55-59 30 16

60-64 7 2

65 i više 0 0

UKUPNO 224 117


19


Grafikon 6: Struktura nezaposlenih prema dobi u Općini Draganić, kolovoz 2013. god.

0 5 10 15 20 25 30 35

Broj nezaposlenih

15-19

25-29

35-39

45-49

55-59

65 i više

Do

b n

ezap

osle

nih

Struktura nezaposlenih prema dobi u Općini Draganić - stanje iz

kolovoza 2013. god.

Žene

Ukupno


Tablica 14 uz grafički prikaz prikazuje dobnu strukturu nezaposlenih u Općini sa stanjem iz

kolovoza 2013. godine. Najviše nezaposlenih je u dobi od 20 do 24 godine, njih 33 pa slijedi

dob između 25 i 29 godina gdje su 32 nezaposlene osobe, a u toj dobnoj skupini je i najviše

nezaposlenih žena, njih 18. Može se zaključiti kako skupina od 20 do 29 godina koja je

najproduktivnija nema pozitivnu perspektivu što se tiče zapošljavanja, a samim time im je loš

i socio-ekonomski standard koji utječe na sve aspekte života.

3.3. Fizička infrastruktura

Prometna infrastruktura

Općina Draganić smještena je na samoj granici Karlovačke i Zagrebačke županije, njen

geografski položaj je vrlo povoljan. Nalazi se u središnjem dijelu Republike Hrvatske te je

prometno vrlo dobro povezana kako sa preostalim dijelom Hrvatske tako i sa susjednim

općinama i gradovima. Iz pravca sjeveroistoka prema jugozapadu uzduž cijelog središnjeg

dijela Općine paralelno prolaze dvije značajne cestovne prometnice ŽC 1042 Zagreb –

Karlovac i autocesta Zagreb – Karlovac, svaka u dužini cca 10 km. Općina nema direktnog

priključenja na autocestu Zagreb – Karlovac, već se područjem Općine odvija tranzitni

20


promet. Uz navedene prometnice teritorijem Općine prolaze još četiri Županijske ceste, dvije

od njih Općinu povezuju sa susjednim gradovima Karlovcom i Ozljom.

U Prostornom planu uređenja Općine Draganić od građevina od važnosti za Županiju u plan

su uvrštene cestovne građevine s pripadajućim objektima:

Županijske ceste unutar područja Općine Draganić, a to su:

- Ž 3101 Brezarić (D 505) – GuciDraganićki – Ž 1042,

- Ž 3146 Mahično (D 505) – Tuškani – Lug (Ž 1042) i

- Ž 3150 Draganić (Ž 1042) – Lazina,

te Lokalne ceste unutar područja Općine Draganić:

- L 34041 Ž1042 – Željeznički kolodvor Draganić,

- L 34039 L31185 – Vukoder – Konjkovsko – Budrovci (Ž 1042).

21


Slika 2: Karta 12 – Prostorni plan uređenja Općine Draganić, Promet

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Draganić, 27.10.2010. g.

22


Osnovna ulična mreža sastoji se od županijske ceste Ž 1042 i Ž 3150 i nerazvrstanih cesta

(ceste, prilazi, kolno pješačke površine i drugi putevi).15

U cestovnom prometu vrlo je velika frekventnost vozila, čak do preko 10 000 vozila u jednom

danu, kako putničkih tako i teretnih pa je posljedično ugroženost pješaka i biciklista koji se

kreću uz te prometnice velika. Ovaj problem se najvećim dijelom može riješiti izgradnjom

nogostupa, što bi osiguralo zaštitu svakodnevno ugroženih života biciklista i pješaka, a

naročito školske djece.

Općina Draganić je dio tog problema i riješila izgradnjom 1. faze pješačkog nogostupa uz D1

(Budrovci – Mrzljaki). Trasa pješačkog nogostupa izgrađena je uz lijevi rub kolnika iz smjera

Draganića u smjeru Karlovca. To je pridonijelo sigurnosti kretanja pješaka, a posebice školske

djece, a samim time i sigurnijem odvijanju prometa. Napravljeni su projektni prijedlozi za 2. i

3. fazu izgradnje pješačkog nogostupa koji se također planiraju izgraditi. Izgrađen je i

nogostup uz Županijsku cestu 3150 Draganić – Lazina.16

Željeznički promet kroz Općinu Draganić odvija se njenim istočnim dijelom, željeznička pruga

koja povezuje Zagreb i Rijeku prolazi duž cijelog područja Općine u dužini od približno 7 km.

Na području Općine nalaze se dvije željezničke postaje ŽP Draganić i ŽP Lazina.

Nova trasa pruge Zagreb – Karlovac odnosno Zagreb – Rijeka planira se izgraditi u koridoru

ukupne širine 100 m za vlakove velikih brzina, a koja će biti na cijelom potezu Općine

denivelirana. Također je planiran odvojak obilazne pruge Karlovca za teretni promet i

izgradnja novog kolodvora u Draganiću.17

Komunalna infrastruktura

U Općini Draganić djeluje Komunalno društvo Draganić d.o.o., ono obavlja djelatnosti

proizvodnje proizvoda od betona, održavanja i izgradnje javnih površina, održavanja groblja i

obavljanja pogrebnih djelatnosti, građenja, projektiranja i nadzora nad gradnjom, obavljanje

trgovačke djelatnosti na domaćem i inozemnom tržištu.

15

Odluka o donošenju Urbanističkog plana središta Općine Draganić, II Odredbe za provođenje: Članak 29. 16

Baza razvojnih projekata Razvojne strategije Karlovačke županije 2011.-2013. 17

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Draganić: Članak 41.

23


Slika 3: Karta 23 – Prostorni plan uređenja Općine Draganić, Vodnogospodarski sustav

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Draganić, 27.10.2010. g.

Prema Odluci o donošenju Urbanističkog plana središta Općine Draganić u Odredbama za

provođenje: 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže, u planu je izgradnja

24


komunalne infrastrukture prema Planom osiguranim pojasevima za svaki vod. Također se

planira prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru izgraditi nove vodove

komunalne infrastrukture, koji nedostaju, u skladu s trasama planiranim u Planu. Predviđeno

je da se gradnja komunalne infrastrukturne mreže u koridorima javnih prometnih površina

mora izvoditi kao podzemna. Ako se komunalna infrastruktura izvodi izvan koridora javnih

prometnih površina uvjet je da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe

održavanja ili zamjene.18

Sukladno Prostornom planu uređenja Općine Draganić potrebno je povezivanje lokalnih

vodoopskrbnih sustava u širi, cjeloviti vodoopskrbni sustav s ciljem osiguranja rezervi pitke

vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbe uz postojeća

vodocrpilišta i izvorišta. Prema Prostornom planu određuje se vodoopskrba Općine Draganić

putem Regionalnog vodoopskrbnog sustava Grada Karlovca, a za korištenje eventualnih

lokalnih vodovodnih mreža ili pojedinačnih zdenaca jedino putem propisane kontrole

sanitarne ispravnosti njihovih voda.19 Vodovod na području Općine Draganić ima 950

priključaka.

U skladu s principima održivog razvoja nužno je cjelovito rješavanje odvodnje i pročišćavanje

otpadnih voda pa je u tom smislu planirana izgradnja razdjelnog kanalizacijskog sustava uz

priključenje svih gravitirajućih naselja te izgradnja nekoliko uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda.20 Također se planira formiranje manjih sustava odvodnje s pripadajućim

uređajima za pročišćavanje otpadnih voda na područjima udaljenim od obuhvata

kanalizacijskog sustava Općine, odvodnja uz dispoziciju otpadnih voda kućanstava u skupne

ili pojedinačne nepropusne spremnike te uz osiguranje pravovremenog pražnjenja putem

specijalnih vozila uz konačno odlaganje prikupljenih tvari na najbližem većem uređaju za

pročišćavanje otpadnih voda.21 Na lokaciju Ilovac na području Grada Karlovca se organizirano

odvozi komunalni otpad s područja Općine Draganić radi trajnog odlaganja.22 Novo rezervno

18

Odluka o donošenju Urbanističkog plana središta Općine Draganić 19

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Draganić: članak 46. 20

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Draganić: članak 47. 21

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Draganić: Članak 47. 22


25


odlagalište komunalnog otpada planirano je na lokaciji južno od Lazine. 23 Obavljanje

komunalne djelatnosti odvoza i odlaganja komunalnog i industrijskog otpada vrši Čistoća

d.o.o. iz Karlovca.

Važno je spomenuti da na području Općine nije evidentirano niti jedno divlje odlagalište

otpada. Zbog ekonomsko-ekološke isplativosti, Planom gospodarenja otpadom Karlovačke

županije predviđeno je postavljanje jednog „Mini recilklažnog dvorišta“ na području Općine

Draganić u kojem bi stanovnici mogli besplatno odložiti sve komponente ako su sortirane.24

Kvaliteta voda na području Općine Draganić je II. kategorije, što obuhvaća podzemne vode,

sve vodotoke i Draganićke ribnjake. Potrebno je očuvati vode koje su još čiste kao rezerve za

opskrbu vodom, zatim sanirati i ukloniti zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim

izvorištima vode, nadalje očuvati kvalitetu voda tamo gdje ona zadovoljava propisane

kriterije, zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda tamo gdje je

narušena njihova zaštita te osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode gdje su one

narušene, također uklanjati izvore ili uzroke zagađivanja, sprječavati zagađivanje odnosno

smanjivati ga na mjestu njegova nastajanja u intenzivnom ili ekstenzivnom smislu. Planira se

osigurati i ostvariti pravilno postupanje i konačnu dispoziciju otpada svih vrsta i u što većem

obujmu ga reciklirati, zatim uspostaviti propisane i utvrđene mjere sanitarne zaštite na

vodozaštitnim zonama gdje još nisu donesene odgovarajuće odluke.25

Poslovna infrastruktura

Kvalitetna poslovna infrastruktura je preduvjet za održivu gospodarsku aktivnost i razvoj, to

je širok pojam i uključuje čitav niz čimbenika koji su povezani s lokalnim razvojem. Danas je

stanje gospodarstva u Općini takvo da na njenom području djeluje oko 70-ak poslovnih

subjekata koji uključuju proizvodne i uslužne obrte (građevinski, bravarski, drvoprerađivački,

trgovački, ugostiteljski, frizerski, autolimarski i dr.), trgovačka društva, prvenstveno društva s

ograničenom odgovornosti.

23


Plan gospodarenja otpadom Općine Draganić, Karlovačka županija za period od 2009. do 2017. god. 25


26


U Općini su osnovane tri poslovne zone: Poslovno uslužni centar Draganić, Poslovna zona

Draganić I Lug i Poslovna zona Mrzljaki. Poslovno uslužni centar Draganić obuhvaća područje

bivšeg zadružnog kompleksa, kompletno je realiziran, ali je moguće širenje. U zoni posluje

šest subjekata: trgovina i servis elektromaterijalom, bijelom tehnikom, grijanjem,

vodovodnim i odvodnim materijalom, ugradnja i servis s 3 zaposlena, ugostiteljstvo s 3

zaposlena, frizerski obrt s jednim zaposlenim, upravni uredi tvrtki s 5 zaposlenih te javni

prostor za skupove i slično naziva „Kulturni centar Draganić”.26

Poslovna zona Draganić I Lug je isključivo predviđena za malo i srednje poduzetništvo. Do

sada je prodano 45.000 m² zemljišta, zona je proširena na 88.000 m² otkupom zemljište od

privatnih fizičkih osoba. U zoni su dva poslovna prostora u funkciji, metalna galanterija

Sumina i VAGOR d.o.o. (veletrgovina, maloprodaja i skladište), dva poslovna prostora su u

gradnji, a za petero su ih izdane lokacijske dozvole.27

Poslovna zona Mrzljaki osnovana je odlukom Općinskog vijeća, ali nije u potpunosti

definirana zbog promjene trase pruge. Predviđena površina zone je cca 100.000 m². Parcele

su u privatnom vlasništvu, nakon određivanju granice zone u planu je otkup parcela ili

sklapanje ugovora te, po obvezi iz Prostornog plana uređenja, izrada Urbanističkog plana

uređenja zone.28

Energetika

Područje Općine Draganić električnom energijom opskrbljuje Elektra Karlovac. Prema

Prostornom planu uređenja Općine Draganić u planu je izgradnja 4 nove transformatorske

stanice naponske razine 10(20)/0,4 kV: TS Sajmište, TS Mrzljaki škola, TS Budrovci – Palisaki,

TS Budrovci – vodosprema (rekonstrukcija). Prostorni plan omogućava izgradnju novih

dodatnih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV uz one ucrtane u grafičkom dijelu plana, a

ovisno o budućim potrebama pojedinačnih ili više zajedničkih korisnika. U Odluci o

donošenju Urbanističkog plana uređenja središta Općine Draganić na cijelom području koji je

obuhvaćen Planom, kako je predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira

se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem. U planu je da se sve

26

HGK; Županijska komora Karlovac: Gospodarska kretanja u Karlovačkoj županiji, veljača 2011. god. 27


HGK; Županijska komora Karlovac: Gospodarska kretanja u Karlovačkoj županiji, veljača 2011. god.

27


postojeće i planirane trafostanice 10-20kV/04 izvode prema potrebama korisnika odnosno

prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja, odnosno s mogućnošću proširenja

transformatora na postojeće dvije TS 10/04.

Dio tog magistralnog plinovoda Pula-Karlovac izgrađenog 2006. godine prolazi Karlovačkom

županijom od Bosiljeva do Draganića, gdje se spaja s magistralnim plinovodom Karlovac -

Zagreb. Za potrebe napajanja plinskog distribucijskog sustava grada Karlovca i susjednih

općina u Karlovcu je izgrađena mjerno redukcijska stanica u Karlovcu. Predviđa se izgradnja

novog transportnog plinovoda od Bosiljeva do Draganića prema Zagrebu. Izgradnja mreže

transportnih plinovoda s infrastrukturom preduvjet je za dolazak prirodnog plina i početak

plinofikacije cijele Karlovačke županije, kako je i predviđeno Prostornim planom Županije. 29

29

Strategija održivog korištenja energije Karlovačke županije, str. 17

28


Slika 4: Karta 21 – Prostorni plan uređenja Općine Draganić, Energetski sustav, elektroenergetika

29


Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Draganić

3.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i prirode

30


Na području Općine u krajobrazne i prirodne vrijednosti ulaze šumska područja s vodotocima,

voćnjacima i pašnjacima te predloženi ornitološki rezervat na Draganićkim ribnjacima i

značajni krajobraz Jaševica, ali u Općini nema zakonom zaštićanih dijelova prirode.

Radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti te održivog korištenja prirodnih dobara na

način i u obujmu koji ne dovodi do njihovog propadanja potrebno je pokrenuti postupak

zaštite prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode za područje Draganićkih ribnjaka u

kategoriji posebnog ornitološkog rezervata te za područje Jaševice i to u kategoriji značajnog

krajobraza.

U tom smislu je potrebno na području Draganićkih ribnjaka :

Ne poduzimati nikakve zahvate koji bi mogli poremetiti sadašnje stanje i na taj način

ugroziti opstanak rijetkih ptičjih vrsta

Spriječiti sječu šumskih površina na području predloženih rezervata

Očuvati sadašnji odnos šumaraka, šikara i vodenih površina, kako se ne bi poremetio

vodeni režim

Spriječiti spajanje otoka s obalom, npr. nasipavanjem šljunka

Isključiti lov s ove površine

Spriječiti uznemiravanje ptica

Zabraniti vađenje šljunka na području ribnjaka.

Za područje Jaševice potrebno je:

Ne poduzimati nikakve zahvate koji bi mogli poremetiti sadašnje stanje

Očuvati sadašnje livade busike.30

3.5. Gospodarstvo

Sektorska struktura i dinamika rasta

Tablica 15: Podaci o poduzećima na području Općine Draganić od 2009. do 2012. godine

Godina 2009. 2012.

30


31


DJELATNOST Broj

tvrtki Ukupni prihodi

Broj zaposlenih

Broj tvrtki

Ukupni prihodi

Broj zaposlenih

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

- - - 2 3.449.663 8

prerađivačka industrija 2 236.377 1 6 17.378.834 54

opskrba električnom energijom, plinom, parom i

klimatizacija

- - - 1 510 0

opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

- - - 1 12.210.458 27

građevinarstvo 4 1.882.109 14 5 2.002.653 9

trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i

motocikala

9 29.381.607 34 11 22.752.522 27

prijevoz i skladištenje 1 374.921 2 1 7.149 0

djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane

1 1.161.445 20 2 35.799.248 94

poslovanje nekretninama 1 22.182 0 1 1.874 0

stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

- - - 2 47.994 1

ostale uslužne djelatnosti 1 509.273 8 1 169.504 1

Izvor: HGK - Županijska komora Karlovac

U tablici 15 prikazano je kretanje broja tvrtki, njihovog ukupnog prihoda i broja zaposlenih u

trgovačkim društvima u Općini Draganić u 2009. i 2012. godini. Možemo uočiti kako se kroz

godine povećao broj tvrtki odnosno poduzetnika te kako je u 2012. godini najviše bilo onih

koji su se bavili Trgovinom na veliko i na malo i popravkom motornih vozila i motocikala – 11

tvrtki, zatim slijedi Prerađivačka industrija, u 2012. ih je bilo 6 tvrtki koje su se bavile tom

djelatnosti a na trećem mjestu je Građevinarstvo, tu je u 2012. godini bilo 5 tvrtki koje su se

bavile tom djelatnosti u Općini Draganić. Najveći prihodi u 2009. godini su bili u području

djelatnosti Trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila sve do 2012. godine kada

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane preuzima vodstvo po ukupnim

prihodima. Najmanji prihodi kroz promatrane godine bili su u djelatnosti Opskrba

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, zatim u djelatnostima Prijevoz i

32


skladištenje i Poslovanje s nekretninama. Broj zaposlenih je kroz promatrane godine varirao

po svim djelatnostima, jedino u djelatnosti Poslovanje s nekretninama i Opskrba električnom

energijom, plinom, parom i klimatizacija nije bilo zaposlenih, a u 2012. godini najviše je

zaposlenih u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane , ukupno 94

osobe.

Tablica 16: Usporedba broja poduzetnika u Karlovačkoj županiji, gradovima i općinama u 2009. i 2012. godini

Naziv općina/gradova

2009. g. 2012. g. Index

Broj poduzet.

Rang država*

Rang županija

Broj poduzet.

Rang država*

Rang županija

2012/2009

KARLOVAČKA ŽUPANIJA 1.736 12 1.767 12 101,79

BARILOVIĆ 23 318 10 34 259 8 147,83

BOSILJEVO 16 383 14 20 354 12 125

CETINGRAD 10 458 17 9 489 20 90

DRAGANIĆ 28 281 8 37 248 7 132,14

DUGA RESA 135 82 3 128 87 3 94,82

GENERALSKI STOL 8 483 20 8 501 21 100

JOSIPDOL 33 252 7 33 261 9 100

KAMANJE 12 425 15 15 410 15 125

KARLOVAC 999 11 1 962 13 1 96,3

KRNJAK 17 371 13 16 395 14 94,12

LASINJA 9 470 18 10 468 17 111,11

NETRETIĆ 26 294 9 27 300 11 103,85

OGULIN 152 77 2 167 73 2 109,87

OZALJ 83 119 4 105 105 4 126,51

PLAŠKI 9 471 19 12 444 16 133,33

RAKOVICA 19 355 12 18 371 13 94,74

RIBNIK 11 443 16 9 489 19 81,82

SABORSKO 3 544 22 2 552 22 66,67

SLUNJ 60 170 5 63 171 5 105

TOUNJ 8 484 21 10 468 18 125

VOJNIĆ 52 195 6 51 206 6 98,1

ŽAKANJE 23 319 11 31 275 10 134,78

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2009. i 2012. po gradovima/općinama *Županije su rangirane zasebno, rangovima od 1 do 21, a općine i gradovi rangovima od 1 do 556.

Analiza kretanja broja poduzetnika u usporedbi 2009. i 2012. godine pokazuje da je

Karlovačka županija bila i ostala na 12. mjestu na razini Republike Hrvatske s 1767

33


poduzetnika (bez obrta i OPG-ova). Jedan dio Općina u Karlovačkoj županiji kao Cetingrad,

Generalski Stol, Krnjak, Netretić, Rakovica, Ribnik, Josipdol pale su na rang listi, dok je drugi

dio ostao na istom mjestu (Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj, Saborsko, Slunj, Vojnić) što je i

za očekivati, jer se u njima nalazi najveći broj poduzetnika, i malo odstupanje na više ili niže

ne čini gubitak visokog mjesta na listi.

Treća grupa općina su one koje su poboljšale svoj status u Karlovačkoj županiji, a to su:

Barilović, Bosiljevo, Draganić, Lasinja, Plaški, Tounj, Žakanje. Iz navedenih podataka se vidi da

je Općina Draganić povećala broj poduzetnika s 28 na 37 te je po rastu na četvrtom mjestu u

Karlovačkoj županiji. Može se konstatirati da je poboljšanje poduzetničke infrastrukture

(uređenje industrijske zone) pridonijelo tom povećanju broja poduzetnika.

Tablica 17: Usporedba ukupnog prihoda Karlovačke županije, gradova i općina u 2009. i 2012. godini


2009. g. 2012. g. Index

Ukupan prihod

Rang država*

Rang županija

Ukupan prihod

Rang država*

Rang županija

2012/2009

KARLOVAČKA ŽUPANIJA 7.539.534 16 7.487.111 16

99,31

BARILOVIĆ 67.899 305 9 243.234 154 5 358,23

BOSILJEVO 33.549 399 14 42.204 373 10 125,8

CETINGRAD 17.113 474 17 9.681 510 18 56,57

DRAGANIĆ 67.178 306 10 108.500 236 8 161,51

DUGA RESA 330.379 128 3 284.247 138 3 86,04

GENERALSKI STOL 2.700 545 21 4.633 532 20 171,59

JOSIPDOL 61.850 319 11 37.370 392 13 60,42

KAMANJE 89.341 264 7 107.945 237 9 120,82

KARLOVAC 5.630.717 11 1 5.564.661 10 1 98,83

KRNJAK 5.335 531 20 4.072 536 21 76,33

LASINJA 8.916 512 19 5.919 525 19 66,39

NETRETIĆ 26.851 433 16 17.291 474 15 64,4

OGULIN 410.977 107 2 367.668 111 2 89,46

OZALJ 299.381 136 4 253.548 147 4 84,69

PLAŠKI 16.707 480 18 15.435 481 16 92,39

RAKOVICA 46.315 366 13 40.522 379 12 87,49

RIBNIK 29.089 416 15 21.406 459 14 73,59

SABORSKO 1.650 549 22 630 550 22 38,18

SLUNJ 168.930 183 5 144.400 204 7 85,48

TOUNJ 70.257 298 8 11.408 499 17 16,24

34


VOJNIĆ 99.511 256 6 160.601 192 6 161,39

ŽAKANJE 54.889 345 12 41.735 375 11 76,04

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2009. i 2012. po gradovima/općinama *Županije su rangirane zasebno, rangovima od 1 do 21, a općine i gradovi rangovima od 1 do 556.

Analiza ostvarenja ukupnog prihoda u Karlovačkoj županiji pokazuje da je Karlovačka

županija u 2012. godini ostvarila ukupni prihod 7.487.111.000 kuna ili 99,31 indeksnih

bodova u odnosu na 2009. godinu, dakle ima negativan trend. Međutim zapažamo da prihod

značajno raste u općinama koje su izgradile Industrijske zone; Općina Barilović, Draganić,

Generalski Stol, Kamanje, Vojnić i Bosiljevo. Za istaknuti je da je Općina Draganić 2012.

godine ostvarila 108.500 ukupnog prihoda, što je za 161,51 indeksnih bodova više od 2009.

godine i time se svrstala u 6 općina koje su zabilježile rast u ukupnom prihodu. Također treba

napomenuti da je učešće ukupnog prihoda Općine Draganić u 2009. godini u Karlovačkoj

županiji bilo 0,89%, a u 2012. godini 1,45%, što je za 62,92% više.

Tablica 18: Usporedba Neto dobiti/gubitka Karlovačke županije, gradova i općina u 2009. i 2012. godini


2009. g. 2012. g. Index

Neto dobit/gubitak

Rang država*

Rang županija

Neto dobit/gubitak

Rang država*

Rang županija

2012/2009

KARLOVAČKA ŽUPANIJA 236.327 4

559.904 5

236,92

BARILOVIĆ 1.450 184 5 19.125 49 2 1.318,97

BOSILJEVO -1.827 423 16 1.130 198 9

CETINGRAD 688 230 8 -971 369 15

DRAGANIĆ 1.354 189 6 2.301 150 8 169,94

DUGA RESA 670 232 10 -1.913 400 16

GENERALSKI STOL 154 302 12 -176 314 12

JOSIPDOL 204 296 11 -6.472 465 21

KAMANJE 1.230 195 7 -5.102 451 19

KARLOVAC 454.625 3 1 549.626 6 1 120,9

KRNJAK -1.029 394 15 -453 339 13

LASINJA 686 231 9 7 287 11 1,02

NETRETIĆ -7.241 479 19 -566 348 14

OGULIN -5.338 467 18 -7.902 474 22

OZALJ -10.759 494 20 -2.682 419 18

PLAŠKI -539 368 14 5.780 99 4

RAKOVICA 11.735 61 3 2.833 144 7 24,14

RIBNIK -2.719 437 17 -2.118 403 17

35


SABORSKO 136 304 13 81 279 10 59,56

SLUNJ 23.918 34 2 4.381 115 5 18,32

TOUNJ -222.953 548 22 -6.306 463 20

VOJNIĆ 7.497 81 4 6.237 95 3 83,19

ŽAKANJE -15.614 508 21 3.064 139 6

Izvor: www.fina.hr: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2009. i 2012. po gradovima/općinama *Županije su rangirane zasebno, rangovima od 1 do 21, a općine i gradovi rangovima od 1 do 556.

Analiza neto dobiti Karlovačke županije pokazuje da je dobit Karlovačke županije bila

559.904.000 kuna, u Karlovačkoj županiji od 21 općine i grada, njih 11 je poslovalo negativno,

a 10 pozitivno. Detaljnija analiza govori da je u Karlovačkoj županiji Grad Karlovac ostvario

549.626.000 kuna dobiti ili 98,1% u Karlovačkoj županiji dok ostale općine čine svega 2%

dobiti Karlovačke županije. Gubitak u Karlovačkoj županiji je iznosio 34.661.000 kuna. Općina

Draganić ostvarila je dobit u visini 2.301.000 kuna i bilježi rast od 169,94 indeksnih bodova u

2012. u odnosu na 2009. godinu. Može se konstatirati da se ulaganje u poboljšanje

infrastrukture u gospodarstvo u Općini Draganić u potpunosti opravdalo i s osnova

profitabilnosti poslovanja poduzeća.

Tablica 19: Kretanje osnovnih financijskih rezultata poduzetnika Općine Draganić 2006.-2011. (iznosi u tis. kn)

Općina Draganić

Broj poduzetnika

Ukupan prihod

Dobit nakon oporezivanja

Gubitak nakon

oporezivanja

Prosječan broj

zaposlenih

Prosječna mj. neto plaća

u kn

2006. 27 68.339 2.266 2.048 157 2.840

2007. 23 77.377 2.444 382 190 2.417

2008. 26 87.619 2.380 1.979 187 -

2009. 28 67.177 2.244 890 140 3.250

2010. 29 46.666 1.539 2.746 128 3.664

2011. 31 48.301 2.104 2.749 110 3.641

Izvor: Izvješća o gospodarstvu gradova i općina Karlovačke županije, Upravni odjel za gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, obnovu i energetiku Karlovačke županije

U tablici 19 prikazano je kretanje osnovnih financijskih rezultata poduzetnika Općine

Draganić u razdoblju od 2006. do 2011. godine gdje se vidi da je broj poduzetnika u 2007.

pao za 14,8% i nakon toga se povećavao te u 2011. godini je iznosio 31. Ukupan prihod se

povećavao do 2008., a nakon toga smanjivao da bi u 2011. iznosio 48.301 kn. Prosječan broj

zaposlenih je bio najveći u 2007. godini kada je iznosio 190, zatim je imao dinamiku pada te u

http://www.fina.hr/

36


2011. godini iznosio 110. Prosječna mjesečna neto plaća je u 2011. u odnosu na 2006. godinu

porasla za 28% i iznosila je 3.641 kn.

Obrtništvo

Općina Draganić se može pohvaliti višestoljetnom obrtničkom tradicijom. Još od kraja 19.

stoljeća pa do ukidanja Općine Draganić 1957. godine u vremenu duljem od pola stoljeća

obrtništvo je bilo dobro zastupljeno, brojni kovači, lončarski, pilanski i slični obrti su djelovali

na tom području. Nakon uspostavljanja Republike Hrvatske u 90-tim godinama 20. stoljeća u

Općini Draganić obrtništvo opet dobiva svoj značaj i procvat, te se stari tradicijski obrti

zamjenjuju suvremenima. U prvom redu su to uslužni obrti (trgovački, ugostiteljski, frizerski,

autolimarski i sl.), ali također i proizvodni obrti koji su zastupljeni u nešto manjem postotku

(građevinski, bravarski, drvoprerađivački).31

Analiza podataka prema strukturi djelatnosti pokazuje da su obrti bili registrirani u slijedećim

najznačajnijim djelatnostima: Građevinarstvo i poslovi vezani uz građevinarstvo 15 obrta,

Autoprijevoznički 5 obrta, Ugostiteljstvo 19 obrta od čega odjavljeno 13, Trgovina 7 od čega

5 odjavljeno, ostale vrste obrta su zastupljene u manjem broju. Svakako treba naglasiti da je

2009. godine počela izrazita recesija te je veliki broj obrta odjavljen. Potrebno je također

naglasiti da je uzrok otvaranja obrta bio „iz nužde“ (ugostiteljstvo, trgovina) i da zapravo ti

obrti nisu bili orijentirani na šire tržište, već samo na mikro lokaciju pa je zbog toga toliko

obrta i zatvoreno. Obrti koji su osnovani s namjerom djelovanja na širem tržištu (Karlovac,

Zagreb i cijela Hrvatska) i danas su aktivni u radu. Takvi obrti moraju u svoj budući rad

uključiti i tržište Europske unije, jer tada tek imaju šansu za dugovječan rad.

Prema Registru obrtnika Ministarstva poduzetništva i obrta u Općini Draganić (podaci iz

listopada 2013. godine) djeluje 39 obrta koja su u radu i 1 koji je privremeno obustavljen, a

52 su odjavljena te 3 preseljna.

Turizam

31

Općina Draganić

37


Na području Općine turizam se razvija uz istovremeni razvitak seoskog turizma na seljačkim

domaćinstvima, ali također razvojem lovno-ribolovnog turizma te razvojem vinskih turističkih

cesta draganićkog kraja. Razvoj turističkih sadržaja sadržaja potrebno je planirati i provoditi

tako da se očuvaju originalne i izvorne vrijednosti prirodnog, povijesnog i kulturnog

okruženja poštujući postojeću izgradnju.32

1995. godine u Općini Draganić osnovana je Turistička zajednica, čije aktivnosti su bile

značajne sve do njene reorganizacije radi usklađivanja s važećim zakonima i provedbenim

propisima. U njenim prostorijama mogli su se kupiti razni suveniri s motivima draganićkog

kraja te dobiti informacije vezane uz kraj koji obuhvaća Općina. Turistička zajednica bavila se

i podupirala ekološke aktivnosti, a njeno djelovanje obuhvaćalo je sljedeće aktivnosti:

organizacija izleta i studijskih putovanja diljem Hrvatske, organizacija izbora najljepšeg

balkona i okućnice, organizacija raskošnog novogodišnjeg vatrometa u centru Draganića,

pohoda pod svjetlom baklje na Božićnu polnoćku u župnu Crkvu, plesa pod maskama,

likovnih kolonija, kazališnih predstava i dr.33

U Općini Draganić se već tradicionalno više godina održava Međunarodni festival folklora što

je atrakcija kako za turiste tako i za domaće stanovništvo. Kulturno umjetničko društvo Sv.

Juraj svojim aktivnostima pridonosi kulturnom i društvenom životu Općine. Dan Općine

Draganić obilježava se svakog 23. travnja. U Općini je uređena, više od 10 km duga

biciklistička staza koja spaja gotovo sve dijelove Draganića, staza je označena putokazima

kako bi u svakom trenutku znali kojim smijerom treba ići te su uz stazu na nekim raskrižjima

postavljene klupe i stolovi za odmor. Prelijepi pogled prema Ozlju, Sloveniji, Karlovcu,

Gvozdu, Zagrebu i Pokupskoj dolini pruža se s brežuljka u obliku piramide koji se nalazi na

oko 220 metara nadmorske visine. Športsko ribolovno društvo Draganić organizira brojna

športsko-ribolovna natjecanja na području Općine, a na području Općine nalazi se veliko

lovište koje je na raspolaganju zaljubljenicima u lov.34

Tablica 20: Usporedba općina i gradova Karlovačke županije u broju noćenja 2007. – 2011.god.

32


Turistička zajednica Karlovačke županije, www. tzkz.hr/hr/o-zupaniji/draganic/ 34

Turistička zajednica Karlovačke županije, www.tzkz.hr/hr/o-zupaniji/draganic/

38


Gradovi i općine po

broju noćenja turista

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Duga Resa 21.316 17.553 21.178 20.717 26.764

Karlovac 30.862 36.891 27.770 33.706 28.332

Ogulin 49.253 49.484 41.218 43.058 13.180

Ozalj 1.567 1.015 1.169 1.063 828

Slunj 11.813 12.713 10.544 11.656 17.031

Draganić 425 389 148 1.843 2.434

Josipdol 8.700 9.511 6.164 5.160 5.515

Rakovica 148.154 149.860 157.784 159.821 168.289

Žakanje 331 316 156 116 108

Ribnik 145 186 184 139 520

UKUPNO 272.566 277.918 245.150 277.279 263.001

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Priopćenja i Statistička izvješća - TURIZAM 2007. – 2011.

U tablici 20 prikazana je usporedba općina i gradova Karlovačke županije u broju noćenja

između 2007. i 2011. godine, gdje je općina Rakovica vodeća među jedinicama lokalne

samouprave u ostvarenim noćenjima turista, dok je broj noćenja u općini Draganić porastao

za 5,73 puta u 2011. godini u odnosu na 2005. godinu, a iznosio je 2.434. U 2009. godini

zabilježen je najmanji broj noćenja. Razlog tome su prvi znakovi svjetske gospodarske krize i

recesije koja se pojavila krajem 2008. godine, što je rezultiralo padom broja ostvarenih

noćenja u skoro svim kontinentalnim županijama.

Na sljedećem grafikonu prikazano je kretanje broja noćenja turista od 2007. do 2011. godine.

Grafikon 7: Kretanje broja noćenja turista u općini Draganić 2007. – 2011.

39


2007. 2008.2009. 2010.

2011.

0

500

1000

1500

2000

2500

Kretanje broja noćenja turista u općini

Draganić 2007.-2011.g.


Tablica 21: Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2011. god.

JLRS

Postelje Dolasci Noćenja

stalne pomoćne Ukupno domaćih turista

stranih turista

ukupno domaćih turista

Stranih turista

Karlovačka županija 5.702 268 165.450 16.830 148.620 269.291 40.373 228.918

Duga Resa 356 23 11.288 2.938 8.350 26.764 6.870 19.894

Karlovac 357 27 19.463 3.836 15.627 28.332 7.116 21.216

Ogulin 320 28 6.521 2.969 3.552 13.180 9.146 4.034

Ozalj 28 414 186 228 828 295 533

Slunj 475 13 11.522 1.787 9.735 17.031 4.411 12.620

Bosiljevo 10 412 64 348 447 66 381

Draganić 28 1 2.434 233 2.201 2.434 233 2.201

Generalski stol 32 20 1.162 1.014 148 3.166 2.806 360

Josipdol 118 30 2.776 1.127 1.649 5.515 3.620 1.895

Kamanje 7 6 6 12 12

Krnjak 21 2 108 8 100 114 14 100

Netretić 7 4 4 18 18

Rakovica 3.895 119 108.348 1.991 106.357 168.289 3.193 165.096

Ribnik 22 395 236 159 520 267 253

Vojnić 22 5 519 431 88 2.533 2.306 227

Žakanje 4 78 78 108 108


40


U tablici 21 prikazani su podaci postelja, dolaska i noćenja turista u Županiji te po gradovima

i općinama Karlovačke županije u 2011. godini. Općina Draganić po ukupnim dolascima

gostiju je na 7. mjestu, a prema ukupnom broju noćenja gostiju na 9. mjestu u Karlovačkoj

županiji u 2011. godini, stalnih postelja ima 28, a pomoćnih 1. Značajan porast noćenja u

2010. godini na području Općine rezultat je izgradnje smještajnih kapaciteta na autocesti A1

Zagreb – Karlovac, što navodi na zaključak da ulaganje u infrastrukturu rezultira jačanjem

gospodarskih aktivnosti.

Poljoprivreda

Kako u Hrvatskoj tako i na području Županije pa i u Općini Draganić poljoprivreda kao

gospodarska djelatnost značajno gubi na važnosti, sve manje stanovnika bavi se

poljoprivredom. Na području Općine Draganić prema podacima iz listopada 2013. godine

registrirano je 149 obiteljskih gospodarstava koji posjeduju ukupno 834,23 ha zemljišta.35

Jedan dio tih domaćinstava se pored drugih osnovnih zanimanja bave i poljoprivredom

(manji dio stočarstvom) kao dodatnim zanimanjem, a najveći broj domaćinstava prvenstveno

staračka, prestala su obrađivati zemlju.36

U Prostornom planu u članku 8. površine koje su određene za poljoprivredu su:

Veće površine s kvalitetnim tlom u nizinskom dijelu,

Površine unutar planiranih građevinskih područja za naselja i radne zone, sve dok ne

budu uređene za planirane namjene,

Površine unutar vodozaštitnog područja u skladu s kriterijima zaštite voda,

Poljoprivredne površine na brežuljkastom području.

35

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 28. listopad 2013. godine 36

Općina Draganić

41


Slika 5: Karta 11 – Prostorni plan uređenja Općine Draganić

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Draganić

Prema posljednjim podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine u Općini Draganić ukupno

raspoloživa površina zemljišta iznosi 1.483,60 ha. Općina Draganić raspolaže s ukupno

1.159,85 ha površine korištenog poljoprivrednog zemljišta, od toga 714,87 ha su oranice i

vrtovi, 7,46 ha su povrtnjaci, 345,89 ha su livade, 32,41 ha su pašnjaci, 25,49 ha su voćnjaci,

33,50 ha su vinogradi, 0,23 ha su rasadnici i košaračka vrba i dr. Ostalog zemljišta u koje ulazi

neobrađeno poljoprivredno zemljište i šumsko zemljište ima površine 323,75 ha. Broj parcela

korištenog poljoprivrednog zemljišta je 4.152.

Tablica 22: Površina poljoprivrednog zemljišta Općine Draganić u 2003. god.

Poljoprivredno zemljište Općina Draganić

Ukupno raspoloživa površina zemljišta 1.483,60 ha

Korišteno poljoprivredno zemljište 1.159,85 ha

Oranice i vrtovi 714,87 ha

Povrtnjaci 7,46 ha

Livade 345,89 ha

Pašnjaci 32,41 ha

Voćnjaci 25,49 ha

Vinogradi 33,50 ha

Rasadnici i košaračka vrba 0,23 ha

42


Ostalo zemljište ( neobrađeno poljoprivredno i šumsko zemljište) 323,75 ha

Parcele korištenog poljoprivrednog zemljišta 4.152

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. god.

Nesređeni imovinsko-pravni odnosi na poljoprivrednom zemljištu kao i velika usitnjenost

poljoprivrednih parcela koje nisu pogodne za bilo kakvu ozbiljniju tržišnu proizvodnju glavni

su razlozi zapreke razvoja moderne poljoprivredne proizvodnje. Zbog velikog utjecaja

poljoprivrede na uređenje prostora, prije svega kultiviranih krajolika, poljoprivredu kao

djelatnost je važno nastojati zadržati, razvijati pa i poticati.

Šumarstvo, drvna proizvodnja i proizvodnja biomase

Općina Draganić rijetko je bogata općina s površinama šuma, procjenjuje se da je

pokrivenost šumom cca 47 %, tj. negdje oko 3 473 ha šume. Glavnina šume se prostiru na

cijeloj južnoj dužini Općine, od željezničkog i cestovnog koridora prema Pokupskoj ravnini i te

šume su u državnom vlasništvu, dok se privatne šume nalaze na sjevernom dijelu u izuzetno

malim površinama.

Šumama gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac, Šumarija Draganić u različitim

oblicima djelovanja od 1954 godine do danas. Značajno je naglasiti da je gospodarenje

šumama bilo dobro, da nije došlo do masovne siječe, a time je sačuvana i ona druga uloga

šume u očuvanju različitih vrsta života divljači, glodavaca i različitih vrsta ptica, čemu je

svakako pridonijelo i postojanje velikih vodenih površina ribnjaka usred šume.

Proizvodna osnova Šumarije Draganić je vrlo vrijedna, mjerenja su obavljena za period 2004.

– 2013. godine, što je prikazano u slijedećim tablicama:

Tablica 23: Proizvodna osnova Šumarije Draganić

Gospodarska jedinica

Gospodarska osnova

Obraslo ha

Neobraslo proizvodno ha

Neobraslo neproizvodno ha

Neplodno ha

Ukupno ha

Draganićki lug

2004-2013 g 3 361,83 19,16 32,78 59,77 3 473,54

Izvor: Šumsko gospodarstvo Karlovac, Uprava šuma podružnica Karlovac, 1960. - 2010., Monografija povodom 50-te obljetnice osnutka Šumskog gospodarstva Karlovac, 2012. g.

43


Iz prikazanih podataka vidljivo je da je 3 361 ha šume u aktivnom proizvodnom stanju ili

gotovo 96 %, dok je svega neproizvodnog područja 32 ha, čime se zapravo dokazuje dobro

proizvodno gospodarenje.

Tablica 24: Proizvodna osnova Šumarije Draganić u m3

Gospodarska jedinica

Drvna Zaliha

m3

Godišnji prirast

m3

Desetgodišnji Glavni prihod

m3

Desetgodišnji Prethodni prihod

m3

Ukupni prihod

m3

Draganićki lugovi

551 527

19 703

94 305

22 963

117 268

Izvor: Šumsko gospodarstvo Karlovac, Uprava šuma podružnica Karlovac, 1960. - 2010., Monografija

povodom 50-te obljetnice osnutka Šumskog gospodarstva Karlovac, 2012. g.

Tablica 25: Vrsta drveća s godišnjim prirastom

Vrsta drveća Drvna zaliha Godišnji prirast

m3 % m3 %

Hrast lužnjak 298 774 54,20 8 409 42,70

Hrast kitnjak 5 062 0,90 211 1,10

Obična bukva 5 649 1,00 200 1,00

Poljski jasen 105 378 19,10 5 249 26,60

Crna joha 84 229 15,30 3 357 17,00

Obični grab 41 432 7,50 1 614 8,20

Cer,Topola,Borovec, i ostalo 11 003 2,00 663 3,40

U k u p n o 551 527 100,00 19 703 100,00

Izvor: Šumsko gospodarstvo Karlovac, Uprava šuma podružnica Karlovac, 1960. - 2010., Monografija

povodom 50-te obljetnice osnutka Šumskog gospodarstva Karlovac, 2012. g.

Analiza gospodarske djelatnosti vezana na šumarski potencijal, treba biti usmjerena na broj i

način poduzetnika koji se bave preradom drva (bez izvoza drva Šumarije).

Poduzetnici koji se bave preradom drva registrirani su kao obrti njih 9, od čega su aktivna 3,

a kao d.o.o. njih 5, od čega su aktivna 3. Međutim treba istaknuti da je i vrsta šume pretežito

hrastovina, a vrlo malo crnogorica, čijom preradom se poduzetnici i pretežito bave .

Pored državnih šuma u Općini je znatno manje privatnih šuma koje su smještene na sjevero-

zapadnom dijelu Općine, rasparcelirane, bez redovitog održavanja, no i te šume su

potencijal, da li kao sirovina ili više kao „pluća sjeverozapadnog dijela Općine“, znači značajni

potencijal u ekološkom smislu i turističkim planovima za sve vrste turizma, s posebnim

naglaskom na očuvanje svih vrsta biljnog i životinjskog svijeta na tom području.

Zaključno, šume na području Općine Draganić imaju općekorisnu vrijednost, a ne samo

gospodarsku drvoprerađivačku. Razvijen šumski ekosustav koji je proizvod djelovanja žive i

44


nežive prirode u današnji stabilnim šumskim prostorima omogućuje i regulira zaštitu

zemljišta, ublažavanje nepoželjnih posljedica poplava i jakih vjetrova, regulaciju vodnog

režima tog područja osiguravajući pitkost podzemnih voda, također ublažava klimu područja,

stvara kisik i pročišćuje zrak, pruža izvanredan prostor za rekreaciju i različite sportske

aktivnosti, pomaže unapređenju i razvoju lovnog i rekreativnog turizma.

Također, Općina Draganić stoljećima je poznata po tradiciji gradnje drvenih kuća i crkava od

kojih se neki očuvani primjerci mogu vidjeti i danas u Lazini, Barkovićima, Jazvacima,

Budrovcima i ostalim mjestima.

Lov i ribolov

Sudeći prema navikama stanovništva EU, RH može se konstatirati da se 8% europske

populacije bavi određenim oblikom lova. Studije pokazuju da lovci pridonose unaprjeđenju

staništa, stvaranju ekološkog doprinosa za divljač, kao i poticanju gospodarske aktivnosti te

razvoju svijesti o odgovornosti prema okolišu.

Lokalna zajednica ima zadatak potpomagati organizaciju društvene brige o prirodi i

održavanju ravnoteže u životinjskom staništu lovnog područja. Jasno je da zbog toga ima

pravo kontrolirati trošenje sredstava za pojedine namjene, kontrolirati metode upravljanja

pojedinim staništima (lovištima) i na kraju evidentirati doprinos gospodarskom napretku s

osnova te djelatnosti.

Općina Draganić ima značajan potencijal u lovstvu. Prostorna raspoređenost šuma na

jugoistoku Općine, gotovo u jednom području, u kombinaciji sa značajnim vodenim

područjem, kojeg čine površine Ribnjaka „Kupa“ i potoci Kupčina i Stojnica zajedno čine

bogatstvo jednog staništa životinja, predstavljaju značajan gospodarstveni potencijal.

Europski eksperti procjenjuju da dobro organizirana lovna djelatnost može donijeti prihode u

visini 100 € dnevno po jednom lovcu, jer je utvrđeno da su lovci najbolja platežna grupa u

turizmu i njihov utrošak sredstava nije podložan trenutnom ekonomsko stanju u društvu.

Na području Općine Draganić organizirano je djelovanje pet lovišta i to:

Državna lovišta: - IV/9 Pokupski bazen – koji djelomično seže i na područje Općine površine

8852 ha,

45


- IV/ 14 Šumbar 2153 ha,

- IV/15 Draganići 424 ha.

Županijska lovišta: - IV/107 Draganić 1856 ha

- IV/108 Brusnik 1608 ha.

Prema lovno gospodarskim osnovama lovišta bi mogla ponuditi kvotu odstrjela slijedećih

vrsta divljači:

Fazan – neograničen broj sukladno mogućnosti unosa za lov koju omogućava

lovnogospodarska osnova,

Poljska jarebica ili trčka – neograničen broj sukladno mogućnosti unosa za lov koju

omogućava lovnogospodarska osnova,

Divlja patka – dio prirodnog prirasta propisan lovnogospodarskom osnovom ili neograničen

broj sukladno mogućnosti unosa za lov koju omogućava lovnogospodarska osnova,

Prepelica – dio prirodnog prirasta propisan lovnogospodarskom osnovom ili neograničen

broj sukladno mogućnosti unosa za lov koju omogućava lovnogospodarska osnova,

Šljuka – dio prirodnog prirasta propisan lovnogospodarskom osnovom,

Srneća divljač – dio prirodnog prirasta propisan lovnogospodarskom osnovom najbolje na

području državnog lovišta IV/9 Pokupski bazen kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o.,

Divlja svinja – dio prirodnog prirasta propisan lovnogospodarskom osnovom najbolje na

području državnog lovišta IV/9 Pokupski bazen kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o.

Ribolov

Ribolov je isto kao i lov značajna društvena aktivnost koja pomaže razvoju ruralnog prostora

Europske unije. Prema podacima projekta Naturalliance financiranog iz FP7 programa izlazi

da ribolovci čine 20 – 50 % stanovništva (skandinavske zemlje) do prosječnog EU stanja

gdje ribolovci čine 5% populacije stanovništva.

Studije također pokazuju da ribolovci stvaraju i okolišnu korist kroz gospodarenje staništem

u svrhu ribolova. Statistički podaci EU pokazuju da ribolovci troše oko 19 milijardi € godišnje

za svoju strast prema ribolovu.

46


Ribolov je organiziran na principu dobrovoljnosti i o ribolovnom području brine ŠRD

Draganić, čija je kompetencija brinuti o 32 ha vodenih površina u Općini. Glavni zadaci

ribolovnog društva je čuvanje voda, ekološko postupanje u prirodi i rad s mladima.

Proizvodno ribolovna baza i riblji fond iznosi: ???? Podatke trebaju dati udruge –

U Općini Draganić lov i ribolov nisu razvijeni do te mjere da bi grupa poduzetnika (sada

članova društva) mogla od toga živjeti ili omogućiti nekome drugome da nudi iste aktivnosti

na području Općine.

Investicije u gospodarstvu

U Općini Draganić od značajnijih investicija u gospodarstvu je izgradnja infrastrukture u

Poslovnim zonama. Poslovno uslužni centar Draganić od 2000. godine je kompletno

realiziran u postojećem dijelu, ali moguće je širenje. Za cijelo područje snižena je komunalna

naknada te porezi na tvrtku, naziv i ostalo, dozvoljena su ulaganja u građevinsko

dograđivanje prostora te je za takva ulaganja umanjen najam do otplate vrijednosti

uloženog.37

Već više godina Općina ulaže u uređenje Poslovne zone Draganić I Lug. Površina zone je

88.000 m², komunalno je opremljena – izgrađena je pristupna cesta, izgrađena je i servisna

cesta u zoni (60% asfaltirana), zatim izveden je srednjenaponski priključak i NN trafostanica

10(20)/0,4 kV 630 kVA, također je izgrađena ulična energetska kanalizacija te vodovodni

vodovi i hidrantska mreža, zona je priključena na zračnu T- k mrežu. Donesena je Odluka o

izradi Urbanističkog plana uređenja, do sada izgrađenog, ali i neizgrađenog dijela Poslovne

zone Draganić I Lug uz mogućnost proširenja zone na okolne privatne parcele.38

Poslovna zona Mrzljaki osnovana je odlukom Općinskog vijeća, ali nije u potpunosti

definirana zbog promjene trase pruge. Predviđena površina zone je cca 100.000 m². Parcele

su u privatnom vlasništvu, nakon određivanju granice zone u planu je otkup parcela ili

37



47


sklapanje ugovora te, po obvezi iz Prostornog plana uređenja, izrada Urbanističkog plana

uređenja zone.39

U rujnu 2013. godine u Općini Draganić otvoren je prvi dječji vrtić „Didi” na lokaciji stare

škole P.O.Š. Mrzljaki. Objekt područne osnovne škole Mrzljaki je prema odluci Karlovačke

županije prenamijenjen u dječji vrtić koji je Općina Draganić dala u koncesiju tvrtki DIDI iz

Krašića. Investicija je vrijedna oko tri milijuna kuna, a građevinske radove uređenja obavila je

tvrtka AB gradnja. Vrtić je uređen po najvišim pedagoškim normama, a obuhvaća prostor od

360 m² u kojem se nalaze vrtićka i jaslička soba, dnevni boravak te dječje igralište. Boravak

djece u vrtiću sufinancirati će Općina Draganić.

Općinsko vijeće Općine za 2013. godinu donijelo je Program kapitalnih ulaganja na području

Općine Draganić namijenjen za objekte u Općinskom vlasništvu, za objekte komunalne

infrastrukture, kao i za kapitalna ulaganja namjenjena realizaciji pojedinih kapitalnih

projekata. Prema Programu iz Proračuna Općine Draganić za 2013. godinu izdvojena su

sredstva za izgradnju treće faze pješačkog nogostupa sa odvodnjom uz Državnu cestu D1,

Dionica 9, Područna škola Mrzljaki – Bencetići (križanje D1 sa Županijskom cestom za

Tuškane), zatim za dovršetak izrade Urbanističkog plana uređenja Poslovne zone Draganić 1,

za izradu projektne dokumentacije potrebne za proširenje parkirališta uz Mrtvačnicu, nadalje

za izmjenu vanjske stolarije na zgradi Općine, za izradu proširenja prilaza za dječji vrtić i

jaslice u Mrzljakima i za izradu Razvojne strategije Općine Draganić.

Vanjskotrgovinska razmjena

Tablica 26: Izvoz Karlovačke županije, gradova i općina od 2008. do 2012. godine

JLRS IZVOZ u tis. kn.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Karlovačka županija 1.476.833 1.365.182 1.364.108 1.500.225 1.671.275

Duga Resa 33.735 18.691 22.819 21.712 31.824

Karlovac 1.063.363 1.158.885 1.170.515 1.249.850 1.423.622

Ogulin 12.484 7.186 12.291 13.611 14.490

Ozalj 50.755 54.725 43.483 40.203 38.186

Slunj - 319 41 126 155

Barilović 24.537 22.377 25.123 29.391 28.592

Bosiljevo 11.752 10.639 11.281 13.198 13.025

39


48


Cetingrad 697 392 - 450 12

Draganić 1.219 1.039 500 892 2.449

Generalski stol - - - - 24

Josipdol 28.591 18.115 21.601 18.481 10.783

Kamanje 44.184 33.584 32.248 40.164 40.788

Krnjak 2.733 361 219 46 402

Lasinja - - - 287 505

Netretić - 43 97 339 121

Plaški - - - 22 -

Rakovica - - - 24 -

Ribnik 110.916 696 228 3.019 9.022

Tounj 7 - - 398 473

Vojnić 57.406 16.214 19.698 65.405 54.610

Žakanje 34.454 21.915 3.963 2.606 2.192

Izvor: Državni zavod za statistiku: Priopćenja i statistička izvješća

Tablica 27: Uvoz Karlovačke županije gradova i općina od 2008. do 2012. g.

UVOZ u tis. kn.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Karlovačka županija 1.337.338 1.130.077 1.135.158 1.271.403 1.258.237

Duga Resa 46.946 36.314 24.402 33.144 32.249

Karlovac 1.010.343 966.151 997.346 1.085.833 1.048.232

Ogulin 36.486 11.560 10.097 23.098 16.840

Ozalj 84.692 36.127 29.645 19.053 20.207

Slunj 958 1.009 1.409 1.631 2.944

Barilović 2.870 3.437 2.670 8.246 17.236

Bosiljevo 10.714 7.688 8.035 10.908 8.626

Cetingrad 2.184 1.473 548 578 161

Draganić 8.020 6.159 4.844 7.167 9.142

Generalski stol - 8 - - 18

Josipdol 14.300 6.746 7.872 5.117 8.435

Kamanje 25.637 16.702 16.599 20.802 23.399

Krnjak 502 53 234 59 42

Lasinja 38 - 15 22 358

Netretić 1.032 364 342 12.968 21.056

Plaški - - 5 4 85

Rakovica 2.372 1.137 1.673 2.984 1.996

Ribnik 11.037 205 4 2.755 6.133

Tounj 951 9 46 6 -

Vojnić 37.597 21.795 27.503 33.904 38.079

Žakanje 40.659 13.140 1.870 3.124 2.999

Izvor: Državni zavod za statistiku: Priopćenja i statistička izvješća

49


Uspoređujući izvoz unatrag pet godina razvidno je kako se izvoz u Općini Draganić smanjivao

do 2010. godine, a onda je počeo rasti isto kao i uvoz. Komparirajući ostale općine u 2012.

godini najviši izvoz imala je Općina Vojnić, a Općine Plaški i Rakovica nisu izvozile, dok je

najviši uvoz u 2012. godini bio u Općinu Vojnić, a u Općinu Tounj nije se uvozilo. Što se tiče

Karlovačke županije izvoz se također smanjivao do 2010. godine, a od tada raste, dok je uvoz

bio najmanji u 2009. godini, najveći 2008.godine. Pad vrijednosti izvoza uz istodobni pad

vrijednosti uvoza kako je bilo u 2010. godini rezultirao je smanjenjem robnog suficita.

Prerađivačka industrija je naznačajnija izvozna djelatnost u Karlovačkoj županiji.

U strukturi izvoza prerađivačke industrije Karlovačke županije u 2010. godini najzastupljenija

je bila proizvodnja strojeva i uređaja i proizvodnja izrađenih metalnih proizvoda, zatim dolazi

industrija pića, tekstilna industrija, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, drvna industrija,

proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i ostalo. Proizvodnja kože i srodnih

proizvoda uz pripadajuću izvoznu vrijednost i dalje zauzima poziciju unutar osam vodećih

djelatnosti.40

Tablica 28: Robna razmjena Karlovačke županije i Republike Hrvatske, 2008. – 2012.

Naziv Vrijednost u USD

2008. 2009. 2010.

Robna razmjena Karlovačka

županija Republika Hrvatska


Republika Hrvatska


Republika Hrvatska

Izvoz 300.714.657 14.123.674.785 258.671.185 10.491.835.496 248.162.431 11.810.676.241

Uvoz 272.911.367 30.726.986.737 213.413.971 21.204.851.207 205.011.477 20.067.004.556

UKUPNO: 573.626.024 44.850.661.522 472.085.156 31.696.686.703 453.173.908 31.877.680.797

Naziv Vrijednost u USD

2011. 2012.

Robna razmjena


Republika Hrvatska


Republika Hrvatska

Izvoz 280.988.761 13.364.022.440 285.469.394 12.343.652.964

Uvoz 239.011.921 22.714.694.002 212.534.440 20.761.845.756

UKUPNO: 520.000.682 36.078.716.442 498.003.834 33.105.498.720

Izvor: DZS, Obrada: HGK - Županijska komora Karlovac

40


50


3.6. Društvene djelatnosti

Predškolski odgoj i obrazovanje

U jesen 2013. godine u Općini je otvoren prvi dječji vrtić „Didi” u Mrzljakima u prostorijama

stare Područne Osnovne škole Mrzljaki Uređene su vrtićka i jaslička soba, dnevni boravak te

dječje igralište, vrtić pohađa 38 djece, a ukupan kapacitet vrtića je 52 djece pa se očekuje da

bi uskoro mogao dostići i puni kapacitet. Vrtić će zasigurno znatno podići socijalni standard

stanovnika Općine. Mnogim ljudima koji žive u susjednim mjestima i Karlovcu, a rade u

Jastrebarskom ili Zagrebu, a i obrnuto, smještaj djece u vrtić u Draganiću bit će dobrodošao i

olakšavajuć. Također, otvaranjem vrtića u Općini stvoren je preduvjet za ostanak stanovnika i

za dolazak novih kadrova na područje Općine.

Još u 18. stoljeću odnosno 1787. godine izgrađena je prva škola u Draganićima koja je bila u

funkciji sve do 1903. godine kada je izgorjela. Nakon toga izgrađena je druga školska zgrada,

1927. godine koja je 1943. godine izgorjela, pe se od tada do 1956. godine nastava održavala

u Općinskoj zgradi. Za to vrijeme je mjestu Mrzljaki izgrađena nova školska zgrada zbog

konstantnog povećanja broja učenika te je djelovala kao samostalna ustanova sve do 1959.

godine, a od tada pa do 2013. godine djeluje kao područna škola osnovne škole u

Draganićima. OŠ Draganići u kojoj se i danas odvija nastava izgrađena je 1955./56. godine

dobrotvornim radom mještana i novčanom pomoći iseljenika iz SAD-a i Kanade. Od 1956. do

1971. godine škola se sustavno nadograđivala, 1980. godine izgrađeno je rukometno igralište

iznad škole te 1999. ono renovirano, a 2002. godine izgrađeno je i novo igralište za potrebe

učenika, a i mještana koji se njime mogu služiti za rekreaciju u slobodno vrijeme. OŠ Draganić

provodi nekoliko projekata, GLOBE program, projekt samovrednovanja škola, u njoj djeluje i

Učenička zadruga Sunce. Škola ima status škole bez nasilja i Eko – škole. Svake školske godine

učenici OŠ Draganić sudjeluju na mnogim natjecanjima te postižu zapažene rezultate. U Školi

je ukupno 37 zaposlenika: 4 učiteljice razredne nastave, 20 učitelja predmetne nastave, 2

stručna suradnika, 8 administrativno tehničkih zaposlenika, a 3 zaposlenika su na

bolovanju.41

41

www.os-draganici.skole.hr

51


U većini škola u Karlovačkoj županiji smanjuje se broj učenika u osnovnim školama, a taj

trend prati i OŠ Draganić. Neke od izuzetaka su OŠ A. Klasnic Lasinja, OŠ Švarča Karlovac gdje

broj učenika kroz godine raste, u nekim školama broj učenika kroz godine varira, a u nekima

je približno isti iz godine u godinu.

Tablica 29: Usporedba broja učenika u osnovnim školama KŽ u razdoblju od 2007/2008 do 2011/2012 školske godine

R. Br. Osnovna škola

Školska godina

2007/2008 2008/2009 2009/2010 2010/2011 2011/2012

1. OŠ Banija Karlovac 594 558 534 525 541

2. OŠ D. Jarnević Karlovac 602 561 570 557 536

3. OŠ B. Seljan Karlovac 480 470 461 436 405

4. OŠ Grabrik Karlovac 807 781 772 762 742

5. OŠ Švarča Karlovac 300 294 290 314 315

6. OŠ Turanj Karlovac 458 463 484 454 442

7. OŠ Dubovac Karlovac 793 799 772 762 758

8. OŠ Skakavac Karlovac 91 94 95 102 99

9. OŠ Mahično Karlovac 194 178 183 188 186

10. OŠ Rečica Karlovac 134 132 135 135 134

11. Centar za OiODiM Klc 35 38 41 33 34

12. OŠ Draganići 213 209 201 200 186

13. OŠ K. Zrinski Krnjak 161 164 159 153 125

14. OŠ I.G.Kovačić Duga Resa 416 409 401 388 391

15. OŠ V.Nazor Duga Resa 431 446 435 427 433

16. OŠ Barilović 142 136 129 133 135

17. OŠ Netretić 142 144 138 134 133

18. OŠ Generalski Stol 170 173 168 155 143

19. Prva osnovna škola Ogulin 558 555 557 531 533

20. OŠ I.B.Mažuranić Ogulin 601 575 569 525 517

21. OŠ Josipdol 424 427 415 419 411

52


22. OŠ Plaški 208 211 194 199 181

23. OŠ Slave Raškaj Ozalj 377 372 377 373 394

24. OŠ Žakanje 257 239 235 215 203

25. OŠ Slunj 464 485 473 443 407

26. OŠ E.Kvaternika Rakovica 258 264 266 260 250

27. OŠ Cetingrad 196 193 182 179 164

28. OŠ Vojnić 278 284 267 266 260

29. OŠ A.Klasnic Lasinja 85 88 99 103 107

UKUPNO 9.869 9.742 9.602 9.371 9.165

Izvor: Karlovačka županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, sport i informiranje: Izvješće o upisima u osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove Karlovačke županije Školska godina 2011/12.

Grafikon 8: Broj učenika u Osnovnoj školi Draganić od 2007. do 2012. godine

Izvor: Karlovačka županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, sport i informiranje: Izvješće o upisima u osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove Karlovačke županije Školska godina 2011/12.

U školskoj godini 2011./2012. u Općini Draganić najveći broj učenika bio je u 5. i 6. razredu

OŠ Draganić, a najmanji broj učenika nalazio se u 2. i 7. razredu. Što se tiče ukupnog broja

učenika u Karlovačkoj županiji najviše ih je polaznika 8. razreda te se broj učenika prema

1

170

180

190

200

210

220

broj učenika

školske godine

Broj učenika u Osnovnoj školi Draganić po školskim godinama

2007/2008 2008/2009 2009/2010 2010/2011 2011/2012

53


nižim odjeljenjima smanjuje kako je i prethodno zaključeno, a isti trend smanjenja broja

učenika prate i većina osnovnih škola u gradu Karlovcu kao i osnovne škole po općinama.42

Zdravstvo i socijalna skrb

Od zdravstvenih ustanova u Općini Draganić rade ambulanta opće medicine i stomatološka

ordinacija. Općinsko vijeće Općine Draganić donijelo je Socijalni program Općine Draganić za

2013. godinu za stanovnike slabijeg imovinskog statusa. Proračunom su planirana sredstva za

ostvarivanje socijalne pomoći u okviru ovog Programa u ukupnom iznosu od 50.000,00 kn.

Uvjet koje korisnici moraju ispuniti kako bi mogli koristiti pojedine oblike socijalne pomoći iz

ovog programa su: moraju biti državljani Republike Hrvatske i imati prijavljeno prebivalište

na području Općine Draganić, ukupna primanja domaćinstva po članu ne smiju prelaziti

600,00 kuna mjesečno, staračka prvenstveno samačka domaćinstva bez članova uže obitelji

koji bi skrbili o njima. Pravo na ostvarivanje socijalne pomoći iz ovog Programa nemaju osobe

ni domaćinstva iz kojih netko od članova, pored kuće u kojoj stanuje, ima u vlasništvu još

jednu kuću, stan ili kuću za odmor, bez obzira na lokaciju na kojoj se predmetna nekretnina

nalazi. Ovim Programom su predviđena tri oblika socijalne pomoći: jednokratna novčana

pomoć u iznosu od 850,00 kuna, podmirenje pogrebnih troškova i pomoć za stanovanje.43

Općina Draganić sve nosioce socijalne iskaznice koji imaju prijavljeno prebivalište na

njezinom području unatrag najmanje jedne godine, u cjelosti oslobađa obveze plaćanja

komunalne naknade za stambene prostore, a sredstva potrebna za održavanje komunalne

infrastrukture u visini oslobođenog iznosa, nadomjestiti će se proračunskim sredstvima od

poreznih prihoda. Također Općinsko vijeće, odnosno Općinski načelnik, može u svakom

pojedinačnom slučaju prema podnesenom zahtjevu, odobriti i neke druge vrste i oblike

socijalne pomoći, ako za njihovu realizaciju bude dovoljno sredstava u Proračunu Općine

Draganić.44

42

Karlovačka županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, sport i informiranje: Izvješće o upisima u osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove Karlovačke županije Školska godina 2011/12. 43

www.draganic.hr: O općini – Odluke Općinskog vijeća 44

www.draganic.hr: O općini – Odluke Općinskog vijeća

54


Općinsko vijeće Općine Draganić također je donijelo Program sufinanciranja javnog prijevoza

za učenike svih razreda srednje škole, koji imaju prijavljeno prebivalište na području Općine,

u drugom polugodištu školske 2012./2013. godine, odnosno u kalendarskom razdoblju od 01.

siječnja do 30. lipnja 2013. godine. Pravo na ostvarivanje sufinanciranja javnog prijevoza u

25 %-tnom iznosu cijene mjesečne karte, imaju učenici koji imaju prijavljeno prebivalište

(samo u iznimnim slučajevima boravište) na području Općine Draganić, koji redovito

pohađaju srednju školu na području Karlovačke ili Zagrebačke Županije i koji za odlazak u

školu koriste sredstva javnog prijevoza (javni autobusni ili željeznički prijevoz, tramvaj).45

Općinsko vijeće Općine Draganić donijelo je i Odluku o sufinanciranju javnog prijevoza

učenika OŠ Draganići u drugom polugodištu za 2012./2013. školsku godinu. Pravo na

besplatni javni prijevoz u drugom polugodištu šlolske 2012./2013. godine ima 28 učenika OŠ

Draganići koji ne ostvaruju pravo na besplatni javni prijevoz do škole i natrag, jer im je

udaljenost od kuće do škole manja od 3 km (učenici od 1. do 4. razreda), odnosno manja od

5 km (učenici od 5. do 8. razreda), odnosno učenika koji putuju sa autobusnih stanica Sv.

Antun i Darići. Općina Draganić će prijevoz za učenike financirati iznosom od 130,00 kn

mjesečno po učeniku.46

Općinsko vijeće Općine Draganić donijelo je i Odluku o odobrenju pomoći roditeljima za

svako novorođeno dijete u 2013. godini. Pravo na financijsku pomoć u iznosu od 1.500,00 kn

po svakom novorođenom djetetu, imaju roditelji u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici ukoliko

oba roditelja imaju prijavljeno prebivalište na području Općine Draganić i samohrane majke s

prebivalištem na području Općine Draganić.47

Zaključno, na području Općine je relativno dobro organizirana zdravstvena skrb, a Socijalni

program osigurava brigu i pomoć najosjetljivijim skupinama društva.

45



www.draganic.hr: O općini – Odluke Općinskog vijeća

55


Kultura i sport

Od kulturnih i sportskih organizacija u Općini Draganić djeluju KUD Sv. Juraj Draganić,

Nogometni klub Draganić i Šahovski klub Draganić. Kulturno umjetničko društvo Sv. Juraj

Draganić promicatelj je kulturne baštine Općine Draganić. Društvo čuva od zaborava izvorne

običaje, ples i pjesmu draganićkog kraja te istražuje, prikuplja i obnavlja veliko i specifično

bogatstvo draganićke narodne nošnje koja se u potpunosti razlikuju od nošnji okolnih

područja zahvaljujući Plemenitoj općini Draganić. Pored navedenih aktivnosti Društvo

uvježbava i izvodi koreografirani folklor drugih krajeva Hrvatske, redovito nastupa na svim

prigodnim manifestacijama u Draganiću i okolici te na smotrama i festivalima od županijskog

do državnog i međunarodnog karaktera. Osim folklornih nastupa Društvo istražuje bogatu

tradicijsku baštinu draganićkog kraja, organizator je izložbi tematski posvećenih tradicijskoj

kulturi i revija narodnih nošnji draganićkog kraja. Zahvaljujući takvom pristupu u registar

kulturnih dobara RH upisano je umijeće izrade draganićkog puranca (grančice koja se na

cvjetnicu nosi u crkvu), a trenutno se u Društvu radi na pripremi izdanja Draganićkog rječnika

s ciljem zaštite draganićkog govora. Danas Društvo okuplja preko 120 aktivnih članova koji

djeluju kroz folklornu sekciju, folklorni zbor i orkestar, tri tamburaške sekcije, dvije dječje

folklorne sekcije, dramsku sekciju i izdavačku sekciju. Za svoj rad Društvu su dodijeljena

slijedeća priznanja:

javno priznanje Općine Draganić 2003. i 2010. god.

javno priznanje Skupštine Karlovačke županije za 2003. i 2008. godinu,

zlatnu plaketu Hrvatskog sabora kulture 2004. god. i 2009. god. za 75-u obljetnicu

rada i postojanja.48

Nogmetni klub "Draganić" osnovan je 1948. godine pod nazivom NK "GOLJAK", s obzirom da

je u to vrijeme u tom mjestu bilo najviše pobornika za osnivanje kluba. Od 11.06.1950. Klub

nosi ime NK "SLOGA" kada se pristupa uređenju igrališta iza zadružnog doma u Draganiću,

koje je dovršeno 1951. godine. Do tada se koristilo igralište u Bencetićima. Od 1960. klub

mijenja ime u NK "OMLADINAC" koje zadržava sve do 1993. godine. Punih 30 godina Klub su

pratile novčane poteškoće, da bi se tek 1979. godine počele izgrađivati prostorije sa

48

www.kudsvetijuraj-draganic.hr/o-drustvu: Kratka biografija KUD-a «Sv. Juraj» Draganić

http://www.kudsvetijuraj-draganic.hr/o-drustvu

56


tuševima i ograđivati igralište. Nakon 35 godina postojanja Kluba uređene su svlačionice, a i

rezultati postaju veći. 1988. g. pokrenuta je igradnja sportskog doma, a izdana je i knjiga

povodom 40 godina djelovanja Kluba. Godine 1993. Klub mijenja ime u NK "AGROCROATIA",

1995. g. klub mijenja ime u NK "DRAGANIĆ" koje ime je zadržao do danas. Danas se Klub

natječe u I Županijskoj ligi.49

Općinsko vijeće Općine Draganić Donijelo je Program zadovoljenja potreba u kulturi, sportu i

ostalim društvenim djelatnostima na području Općine u 2013. godini. Tim Programom

Općina u 2013. godini sufinancira redovne kulturne djelatnosti, čiji je nositelj udruga u

kulturi KUD "Sveti Juraj " Draganić s 40.000,00 kuna i programske djelatnosti, čiji je nositelj

udruga u kulturi KUD "Sveti Juraj " Draganić. Također sufinanciraju se redovne sportske

djelatnosti čiji je nositelj Nogometni klub Draganić s 45.000,00 kuna i redovne djelatnosti

Šahovskog kluba Draganić s 5.000,00 kuna.

3.7. Civilno društvo

Na području Općine su prema podacima iz Registra udruga Republike Hrvatske iz listopada

2013. g. registrirane 23 udruge različitih područja djelovanja (kulturno-umjetničko društvo,

dobrovoljno vatrogasno društvo, poljoprivreda, sport, zaštita okoliša i kulturne baštine,

mladi, umirovljenici itd.) što ukazuje na dobru razvijenost civilnog društva.

S obzirom na značajan broj aktivnih udruga koje zastupaju različite društvene interese,

primjetno je da stanovnici Općine imaju osviještenu ulogu civilnog društva u ostvarivanju

ciljeva raznih interesnih skupina.

Većina udruga se financira vlastitim sredstvima, a nekoliko ih koristi proračunska sredstva

Općine, Županije, ministarstava, ali je evidentna nedovoljna iskorištenost Programa EU.

Također, postoji mogućnost daljnjeg razvoja civilnog sektora kroz bolju međusektorsku

suradnju, poticanje suradnje s lokalnom vlasti, prekograničnu suradnju kroz Programe EU,

gdje se mogu iskoristiti značajna sredstva za financiranje unaprjeđenjenja daljnjeg razvoja.

49

www.draganic.hr – Udruge: NK Draganić

http://www.draganic.hr/

57


Pri tome je važno da organizacije civilnog društva izrade vlastite planove koji će biti usklađeni

s razvojnim planovima lokalne i regionalne zajednice kako bi učinkovitije aplicirali vlastite

projekte na razne natječaje u okviru Programa EU i drugih izvora financiranja.

3.8. Indeks razvijenosti

Novi način kategoriziranja i ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područjne

samouprave uveden je Zakonom o regionalnom razvoju RH i provedbenim aktima s ciljem

ujednačavanja razvoja na području cijele zemlje. Temeljen je na indeksu razvijenosti,

pokazatelju stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a

računa se kao ponderirani prosjek osnovnih pet društveno-gospodarskih pokazatelja: stope

nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno

područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope

obrazovanosti.

Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:

I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od

50% prosjeka RH,

II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između

50% i 75% prosjeka RH,

III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između


IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između


V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od

125% prosjeka RH.

Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema

stupnju razvijenosti50 koju je donijela Vlada RH, Općina Draganić je sa pripadajućih 79,33%51

50

Narodne novine br. 89/10. 51

Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti, MRRŠVG

58


razvrstana u III. skupinu jedinica lokalne samouprave, čija je vrijednost indeksa razvijenosti

između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske.

Prema odredbama Zakona o regionalnom razvoju RH potpomognuta odručja su ona područja

RH koja su na temelju indeksa razvijenosti ocijenjena kao područja koja prema stupnju

razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.

Status potpomognutog područja stiču jedinice lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu

JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% ili II. skupinu JLS čija je vrijednost

indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH.

Slijedom navedenog Općina Draganić razvrstavanjem u III. skupinu prema vrijednosti indeksa

razvijenosti nema status potpomognutog područja.

Slika 6: Indeksi razvijenosti po jedinicama lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji

Izvor: Sistematizacija Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o., prema Odluci o razvrstavanju

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10.)

3.9. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem

Temeljnje razvojne planove odnosno oblikovanje i provođenje lokalne razvojne politike

provodi Općina, načelnik sa svojim suradnicima i Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo.

59


Iako okosnicu razvoja lokalne samouprave čini Općina, neizostavni razvojni čimbenici na

području Općine su gospodarski, civilni sektor te razna strukovna udruženja, HOK, HGK, HZZ,

Turistička zajednica i dr. razvojne institucije, koje jedino međusobnom suradnjom i

sinergijom mogu u cijelosti ostvariti ciljeve i prioritete razvoja.

Općina u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se

neposredno stvaruju prava građana, a osobito: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i

urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu

zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu

potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na

svom području i ostale poslove sukladno posebnim zakonima.52

Pouzdan partner Općini u izradi i provedbi razvojnih planova je Razvojna agencija Karlovačke

županije – KARLA d.o.o. koja ima status regionalnog koordinatora razvoja. Dosadašnja

suradnja s Općinom može se ocijeniti kvalitetnom, jer je Razvojna agencija sudjelovala u

rješavanju imovinsko-pravnih pitanja na području Općine, sudjelovala u uključivanju Općine

u projekt prekogranične suradnje u okviru Programa IPA CBC HR-BiH, a također je

koordinator izrade ovog razvojnog dokumenta.

3.10. Financijski izvori za razvojne projekte i funkcioniranje Općine

Jedna od pretpostavki za učinkovito strateško planiranje razvoja Općine, a ujedno i jedan od

najvećih izazova jest iznalaženje financijskih sredstava za provedbu razvojnih projekata.

Slijedi analiza Proračuna Općine kako bi se utvrdile mogućnosti za sufinanciranje provedbe

strateški važnih projekata.

Tablica 30: Proračun Općine Draganić (prihodi) za 2013. godinu

Račun/ pozicija

O p i s

2012. god. rebalans

2013 god. plan

Indeks 3/2

Struktura %

6 Prihodi poslovanja 4 443 000,00 4 895 000,00 110,17 98,39

61 Prihodi od poreza 2 381 000,00 2 469 000,00 103,69 49,62

611 Porez i prirez na dohodak 2 106 000,00 2 182 000,00 103,60 43,85

613 Porez na imovinu 173 000,00 185 000,00 106,93 3,71

52

Statut Općine Draganić, 2013.

60


614 Porez na robu i usluge 100 000,00 100 000,00 100,00 2,00

616 Ostali prihodi od poreza 2 000,00 2 000,00 100,00 -

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od ostalih unutar općine

390 000,00

700 000,00

179,48

14,07

633 Pomoći iz proračuna 390 000,00 700 000,00 179,48 14,07

634 Pomoć od ostalih sub. opće države

0,00 0,00 - -

64 Prihodi od imovine 180 000,00 330 000,00 183,33 6,63

641 Prihodi od financijske imovine 13 000,00 12 000,00 92,30 -

642 Prihodi od nefinancijske imovine

167 000,00 318 000,00 190.41 6,39

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po drug. propisima

1 400 000,00

1 384 000,00

98,85

27,61

651 Administrativne (upravne) pristojbe

55 000,00

5 000,00

10,00

0,10

652 Prihodi po posebnim propisima 367 000,00 364 000,00 99,18 7,31

653 Komunalni doprinosi i naknade 978 000,00 1 015 000,00 103,78 20,40

66 Ostali prihodi 86 000,00 6 000,00 6,97 0,12

662 Kazne 5 000,00 5 000,00 100,00 0,10

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države

81 000,00

1 000,00

1,23

0,02

68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi

6 000,00

6 000,00

100,00

0,12

681 Kazne i upravne mjere 6 000,00 6 000,00 100,00 0,12

7 Prihodi od prodaje nefinan. Imov.

30 000,00 80 000,00 266,66 1,60

71 Prihodi od prodaje ne proizvedene imovine

30 000,00

80 000,00

266,66

1,60

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine – prirodnih bogatstava

30 000,00

80 000,00

266,66

1,60

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

0,00

0,00

-

-

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata

0,00

0,00

-

-

9 Vlastiti izvori 941 986,71 0,00 - -

92 Rezultat poslovanja 941 986,71 0,00 - -

922 Višak/manjak prihoda 941 986,71 0,00 - -

U K U P N O

5 414 986,71

4 975 000,00

-

100,00

Izvor: Proračun Općine Draganić za 2013. g.

Prihodi unutar Proračuna Općine Draganić za 2013. godinu iznose 4 975 000,00 kuna, što je

91,87 % u odnosu na rebalans 2012. godine. U financijskom iznosu to je za 941 989,71 kuna

manje, koliko je bilo u u rebalansu viška prihoda.

Kada se promatra struktura Proračuna 2013. Općine Draganić, razvidno je da su:

61


Prihodi od poslovanja 4 895 000,00 kuna i čine 98,39 % , i za 10,17 % su veći od rebalansa

2012. godine, što pak govori da jer proračun usmjeren razvojno i njegovo će ostvarenje biti

odraz stanja u gospodarstvu Općine Draganić.

Prihodi od poreza planirani su 2 469 000,00 kuna i povećani su u odnosu na rebalans 3,69 %,

što potvrđuje zaključak iz prethodne rečenice, ali važno je istaknuti da taj prihod čini 43,62

% ukupnog proračuna Općine te čini 88,37% prihoda od poslovanja Općine. Može se

konstatirati da Općina u svojim aktivnostima treba dati najveći značaj stanju poduzetništva

na području Općine, jer što je poduzetništvo razvijenije, to su prihodi i razvoj Općine

izgledniji. Dakle, potrebno je pratiti svakog poduzetnika, pomagati mu u području u kojem

Općina može, sukladno važećim propisima, kako bi se stvorila što bolja poduzetnička klima i

registriralo više poslovnih subjekata koji će vlastitim poreznim i drugim uplatama povećati

proračun Općine.

Prihodi od administrativnih pristojbi i drugih propisa su po svojoj važnosti drugi prihodi po

veličini i planirani su u iznosu 1 384 000,00 kuna, što je za 1.85 % manje od rebalansa.

Najznačajnija stavka u ovoj grupi prihoda je Komunalna naknada koja iznosi 1 015 000,00

kuna i čini 20,40 % ukupnog Proračuna.

Prihodi iz inozemstva – darovnica posebno podstavak 633, iznose 700 000,00 kuna i planira

se povećanje za 79,48% u odnosu na rebalans 2012. godine. Ova stavka je ostvariva kada bi

se realizirali već potpisani ugovori, ali kako je financijska situaciju u RH složena, za vjerovati

je da se ovaj prihod neće ostvariti. Prihod iz inozemstva čini 14.07% prihoda ukupnog

proračuna Općine Draganić.

Zaključno, prihodi Općine su realno planirani i dobro ostvareni. Prihodi od poreza, prihodi od

imovine i prihodi od administrativnih pristojbi čine 83,86 %, udjela u proračunu Općine te

neznatan poremećaj u gospodarstvu može donijeti značajne poremećaje u financiranju i

budućem poslovanju Općine Draganić.

Proračun Općine Draganić pokazuje relativno skromne mogućnosti izvora sredstava za

investiranje, stoga je potrebno mnogo više raditi na pribavljanju sredstava s viših razina u RH

i EU fondova.

Tablica 31: Proračun Općine Draganić za 2013. godinu, rashodi i izdaci

Rač/ pozicija

O P I S Rebalans 2012 g.

Plan 2013 g.

Index Struktura /ukupno

3 Rashodi poslovanja 4 674 986,71 4 220 000,00 90,26 84,82

31 Rashodi za zaposlene 669 000,00 703 000,00 105,08 14,13

311 Plaće 555 000,00 585 000,00 105,40 11,75

312 Ostali rashodi za zaposlene 14 000,00 13 000,00 92,85 0,26

313 Doprinosi na plaće 100 000,00 105 000,00 105,00 2,11

32 Materijalni rashodi 2 687 986,71 2 429 000,00 90,36 48,82

321 Naknade troškova zaposlenima 60 000,00 60 000,00 100,00 1,20

322 Rashodi za materijal i energiju 492 000,00 494 000,00 100,40 9,93

62


323 Rashodi za usluge 1 719 486,71 1 423 500,00 82.78 28,60

324 Naknade osobama izvan radnog odnosa 7 500,00 7 500,00 100,00 0,15

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 409 000,00 444 000,00 108,55 8,92

34 Financijski rashodi

31 000,00

31 000,00 100,00 0,62

342 Kamate na primljene zajmove 0,00 0,00 - -

343 Ostali financijski rashodi 31 000,00 31 000,00 100,00 0,62

35 Subvencije 130 000,00 133 000,00 102,30 2,61

351 Subvencije trgovačkim društvima u

javnom sektoru 30 000,00

33 000,00

110,00

2,67

352 Subvencije trgovačkim

društvima,obrtnicima,malim i sred. poduzetnicima

100 000,00

100 000,00

100,00

100,00

37 Naknade građanima i kućanstvima na

temelju osiguranja i drugo

280 000,00

255 000,00

91,07

5,12

371 Naknade građanima i kućanstvima na

temelju osiguranja

45 000,00

0.00 -

-

372 Ostale naknade građanima i

kućanstvima iz proračuna

235 000,00

255 000,00

108,51

5,12

38 Ostali rashodi 877 000,00 669 000,00 76,28 13,44

381 Tekuće donacije 537 000,00 502 000,00 93,48 10,09

382 Kapitalne donacije 25 000,00 98 000,00 392,00 1,96

383 Kazne, penali i naknada štete 260 000,00 0,00 - -

385 Izvanredni rashodi 25 000,00 25 000,00 100,00 0,50

386 Kapitalne pomoći 30 000,00 44 000,00 146,66 0,88

4. Rashodi za nabavu nefinancijske imov. 740 000,00 755 000,00 102,02 15,17

41 Rashodi za nabavu neproizvodne imov. 110 000,00 75 000,00 68,18 1,51

411 Materijalna imovina-prirodna bogatstva 40 000,00 25 000,00 62,50 0,01

412 Nematerijalna imovina 70 000,00 50 000,00 71,42 1,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine

430 000,00

630 000,00

146,51

12,66

421 Građevinski objekti 350 000,00 560 000,00 160,00 11,25

422 Postrojenja i oprema 38 000,00 38 000,00 100,00 0,76

423 Prijevozna sredstva 0,00 0,00 - -

426 Nematerijalna proizvedena imovina 42 000,00 32 000,00 76,19 0,64

45 Rashodi za dodatna ulaganja na

nefinancijskoj imovini

200 000,00

50 000,00

25,00

1,00

451 Dodatna ulaganja na građevinskim

objektima

200 000,00

50 000,00

25,00

1,00

U K U P N O 5 414 986,71 4 975 000,00 91,87 100,00

Analiza proračuna općine pokazuje slijedeću strukturu potrošnje u 2013. godini.

Rashodi za zaposlene iznose 703 000,00 kuna i čine 14,13% proračuna, što je svakako u

granicama normale i ima pozitivan trend.

Materijalni rashodi su planirani u iznosu 2 429 000,00 kuna, ili 48,82% proračuna

Općine, dovoljno veliki da se napravi program kontrole direktnih troškova i pokuša

63


utjecati u budućnosti da se materijalni rashodi ne povećavaju u učešću u proračunu

Općine.

Subvencije iznose 133 000,00 kuna i čine 2,61% proračuna, što je svakako premalo u

odnosu kada se gleda doprinos tog dijela privrede u prihode proračuna (49,62%

prihoda).

Ostali rashodi se planiraju u iznosu 669 000,00 kuna, i čine 13,44% proračuna, u suštini

radi se o donacijama, a najbitnija stavka su tekuće donacije cca 502 000,00 kuna, što čini

10,09% proračuna i one moraju biti jasno i svrsishodno upotrijebljene.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine iznose 755 000,00 kuna ili 15,17% proračuna,

to je zapravo potencijal za investicije u Općini.

Zaključno, prihodi za investicije imaju izvor sredstava iz tuđih donacija stoga je jasno da se

razvoj Općine mora odvijati planski, s detaljnim planom izvora financiranja i s većim iznosom

vlastitih sredstava.

S obzirom na ograničena proračunska sredstva Općine nužno je osposobiti stučne kadrove za

pripremu projektnih prijedloga koji će se moći aplicirati na nacionalne fondove, fondove EU i

druge dostupne izvore financiranja, koji će u suradnji s djelatnicima Razvojne agencije

Karlovačke županije – KARLA d.o.o. učinkovito upravljati provedbom razvojnih projekata u

okviru Razvojne strategije.

3.11. Međuregionalna i i međunarodna suradnja

Općina Draganić se već 2005. godine uključuje u međunarodne programe kroz Projekt

reforme lokalne samouprave proveden od The Urban Institutes uz financijsku potporu

USAID-a, koji je rezultirao Strateškim planom gospodarskog razvitka Općine Draganić

izrađenim iste godine.

Kroz Program Integralni razvoj lokalne zajednice Europske investicijske banke II Općina je

ostvarila sufinanciranje 50% izgradnje dijela nogostupa, što je značajan pomak u korištenju

sredstava s područja EU.

2013. godine Općina se uz tehničku pomoć Razvojne agencije Karlovačke županije – KARLA

d.o.o. kao glavni prijavitelj s područja RH zajedno s partnerima u BiH i partnerima u RH

uključuje u IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina kroz projekt

Sportski ribolovni turizam kroz prekograničnu inovativnu mrežu. Ukupna vrijednost

64


navedenog Projekta je 476 661,92 EUR, a troškovi aktivnosti koje će se provoditi na području

RH su planirani u iznosu od 236 259,92 EUR.

Međunarodna poslovna suradnja Općine očituje se i kroz rezultate vanjskotrgovinske

razmjene. Tako je izvoz s područja Općine u 2012. godini iznosio 2 449 000 kn, a uvoz 9 142

000 kn, što ukazuje na porast gospodarskih aktivnosti u tom području.

Općina ima znatan neiskorišten potencijal za razvoj međuregionalne i međunarodne

suradnje u brojnom iseljeništvu, posebno na području Kanade i SAD-a, a s ciljem razvoja

gospodarstva kroz privlačenje stranih ulaganja.

3.12. Razvojni planovi i programi

Strateško planiranje razvoja jedna je od pretpostavki za cjelovito i transparentno

promišljanje lokalnog razvoja, a Općina Draganić je donošenjem nekoliko razvojnih

dokumenata pokazala ozbiljan pristup u tom području.

2005. godine Općina Draganić je u okviru Projekta reforme lokalne samouprave, uz

financijsku potporu USAID-a izradila Strateški plan gospodarskog razvitka Općine (2005.-

2009.) primjenom metodologije The Urban Institute-a.

2006. godine je usvojen Prostorni plan uređenja Općine, a njegove Izmjene i dopune su

usvojene 2010. godine, kada je donesen pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog

plana uređenja Općine Draganić u kojem su utvrđene koncepcija, oblici i način korištenja

prostora, uzimaju u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju kao i postojeće

stanje te ograničenja u prostoru.

Općinsko vijeće Općine Draganić je 2010. godine usvojilo i Odluku o donošenju Plana

gospodarenja otpadom Općine Draganić kojem je svrha, sukladno načelima EU iznalaženje

okvira u kome će se moći smanjiti količina otpada, te istovremeno održivo gospodarenje

otpadom koji nužno nastaje. Plan gospodarenja otpadom Općine Draganilć izrađen je za

period do 2017. godine.

Općinsko vijeće općine Draganić donijelo je Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja

Poduzetničke zone Draganić I Lug, i to do sada izgrađenog, ali i neizgrađenog dijela, uz

65


mogućnost proširenja zone na okolne privatne parcele. U tijeku je izrada Urbanističkog plana

uređenja navedene Poduzetničke zone koji se planirati usvojiti do kraja 2013. godine.

Donošenjem Razvojne strategije Općine Draganić za razdoblje od 2014.-2020. godine Općina

će uključivanjem svih dionika utvrditi analizu postojećeg stanja, definirati razvojne resurse te

odrediti smjernice održivog razvoja, čime potvrđuje odlučnost u provedbi lokalne politike

razvoja Općine.

Documents

3. ANALIZA/OCJENA STANJA - N A C R T