ANALIZA ZATEČENOG STANJA - uciradi.ba JOB - Analiza zatecenog... · (NACRT) ANALIZA ZATEČENOG STANJA Stručno obrazovanje i obuka odraslih ... “EDU&JOB: Jačanje prava radnika

čččwww.uciradi.bawww.uciradi.bawww.uciradi.ba ..................

Projekat finansira Evropska unija

ALDIUDRUŽENJE

(NACRT)(NACRT)(NACRT)

ANALIZA ANALIZA ZATEČENOG STANJAZATEČENOG STANJA

Stručno obrazovanje i obuka odraslih Stručno obrazovanje i obuka odraslih u Bosni i Hercegoviniu Bosni i Hercegovini

Stručno obrazovanje i obuka odraslih u Bosni i Hercegovini

APRIL, 2014.APRIL, 2014.APRIL, 2014.

___________________________________________________________________________

“EDU&JOB: strengthening the workers’ rights and labour market by advocating the adult education legislation”

“EDU&JOB: Jačanje prava radnika i tržišta radne snage zagovaranjem regulative o obrazovanju odraslih” This project is funded

by The European Union

ANALIZA

ZATEČENOG STANJA

Stručno obrazovanje i obuka odraslih u Bosni i Hercegovini

(NACRT)

APRIL 2014

___________________________________________________________________________




Uvod

O ANALIZI

U Bosni i Hercegovini postoji mnogo diskusija u vezi

sa neusklađenosti znanja, vještina i kompetencija

radne snage sa aktuelnim potrebama tržišta rada, i

većina njih nastoji pronaći odgovor kako unaprijediti

performanse, kvalitet i atraktivnost stručnog

obrazovanja i obuke na način koji doprinosi

smanjenju nezaposlenosti i poboljšanju obrazovnih

mogućnosti za sve. Evropska unija je definisala tri

pravca koji imaju potencijal da odgovore ovim

izazovima, a to su:

- poboljšanje kvalitete treninga (početnog

obrazovanja i kontinuiranog razvoja),

- poboljšanje kvalitete nastavnika, trenera i

drugih profesionalaca u sektoru,

- kreiranje kurseva više relevantnim za tržište

rada.

Prioriteti Evropske komisije u oblasti stručnog

obrazovanja i obuke značajno doprinose i oblikuju

politike i mjere obrazovne politike u Bosni i

Hercegovini. Ipak, iako je još 2003. godine

donešeno novo ''Evropsko'' zakonodavstvo koje

tretira pitanje srednjeg obrazovanja i srednjeg

stručnog obrazovanja u skladu sa politikom EU, još

uvijek nema dovoljno analiza koje nam sa

sigurnošću mogu ukazati koji su svi ključni faktori i

sa kojim intenzitetom utiču na trenutno stanje u ovoj

oblasti.

Imajući u vidu aktivnosti koje se u Bosni i

Hercegovini provode na polju razvoja sistema

obrazovanja i njegovog povezivanja sa potrebama

privrede i radnih ljudi i građana, organizacija civilnog

društva Agencija za lokalne razvojne inicijative

(ALDI) i Centri civilnih inicijativa (CCI) su, u saradnji

sa predstavnicima interesnih grupa, proveli

istraživanje postojećih politika koje se odnose na

obrazovanje/prekvalifikaciju odraslih u Bosni i

Hercegovini sa akcentom na kantone u Federaciji

te, kroz participatoran pristup, kreirali listu prijedloga

za poboljšanje.

Jedan od osnovnih ciljeva istraživanja jeste

dobijanje kvalitetnih informacija od zainteresovanih

strana iz državnog i ne-državnog sektora i grupa

(organizacija civilnog društva, ministarstava,

parlamentaraca, poslovnih udruženja i dr.) o

njihovom viđenju poboljšanja u oblasti stručnog

obrazovanja i obuke i obrazovanja odraslih i načina

poboljšanja mehanizma saradnje škola i preduzeća

u provođenju stručnog obrazovanja i obuke.

Kako većina kantona u Federaciji jedinstvenim

propisima uređuje pitanje srednjeg obrazovanja, u

cilju poboljšanja kvalitete stručnog obrazovanja i

obuke, koja je bolje povezana sa tržištem rada i koja

doprinosi mobilnosti radne snage i većim stepenom

zaštite prava radnika, inicirano je donošenje

kantonalnih zakona o obrazovanju odraslih u

Federaciji BiH i Brčko Distriktu.

U cilju stvaranja što kvalitetnije podloge za buduće

donosioce odluka, ALDI je proveo multimetodološku

analizu postojećeg stanja/prakse na nivoima gdje

zakoni o obrazovanju odraslih postoje, te nastojao

utvrditi status, planove i prepreke u drugim

administrativnim jedinicama. Za analizu trenutnog

stanja u oblasti stručnog obrazovanja, obuke i

obrazovanja odraslih korišteni su:

___________________________________________________________________________




- podaci relevantnih nivoa vlasti u BiH, civilnog

društva, analize i izvještaji o rezultatima dobrih

praksi, projekti koji se implementiraju u okviru

oblasti obrazovanja,

- odgovori ministarstava nadležnih za pitanje

obrazovanja, privrede, socijalne politike (10

kantonalnih nadležnih ministarstva

obrazovanja, privrede i socijalne politike,

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike

Srpske, Ministarstvo obrazovanja i znanosti F

BiH, Vlada Brčko Distrikta – Odjel

obrazovanja) na pitanja u vezi trenutnog stanja

u oblasti obrazovanja odraslih;

- odgovori vladinih agencija nadležnih za pitanje

politike rada (javne službe za zapošljavanje,

njih 14 - BiH, entiteti, kantoni i BD) o efektima

politika o obrazovanju odraslih u dijelovima

gdje postoje, kao i o potrebama za

donošenjem politika o obrazovanju odraslih u

dijelovima gdje još uvijek ne postoje.

Kako bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva

Strateškog okvira za evropsku saradnju u

obrazovanju i treningu (''ET 2020''_2009/C 119/02),

prikupljene su informacije o:

- promjenama u zakonodavnom okviru stručnog

obrazovanja i obrazovanja odraslih;

- dosadašnjim efektima reforme obrazovanja i

primjeri dobre prakse u stručnom obrazovanju i

obrazovanja odraslih;

- stanju i promjenama na tržištu rada i uticaju

obrazovanja na veću zapošljivost i mobilnost

radne snage;

- vladinim politikama i strategijama u oblasti

obrazovanja odraslih.

Takođe, analizom će biti obuhvaćene donesene

mjere od strane vlasti na nivou BiH, entiteta i

kantona (strategije, planovi, programi i projekti), kao

i zatečeno stanje/dinamika zakonodavnog okvira u

oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini.

Kompletiranje analize biće okončano izradom

Izvještaja u integralnom i Rezime obliku. Izvještaj će

sadržavati pregled stanja regulative i prakse,

stavove korisnika i stakeholdera, komparativni

pregled regulative i prakse u EU zemljama

okruženja, te set zaključaka i preporuka. Rezime

Izvještaja ujedno će biti i Policy papir, sa setom

konkrenih Policy preporuka i okvirnim modelom

Zakona o obrazovanju odraslih.

Na osnovu prikupljenih informacija o stanju u oblasti

obrazovanja odraslih i u oblasti zapošljavanja u

Bosni i Hercegovini i na osnovu rezultata provedene

analize kreirat će se Policy prijedlog koji će

sadržavati ključne prijedloge za unaprijeđenje

zakonodavnog okvira, posebno na nivou entiteta i

kantona u Federaciji BiH.

ALDI je kreirao komparativni prikaz predmetne

oblasti u zemljama regiona u EU. U ovom procesu

će se napraviti selekcija najboljih praksi odabranih

država članica EU u oblasti obrazovanja odraslih, te

ista razmatrati u kontekstu BiH. Prakse će biti birane

prema inovativnosti i troškovnoj efikasnosti.

Posebno će se voditi računa o aplikativnosti

odabranih praksi u BiH.

___________________________________________________________________________




METODOLOGIJA

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA I ANALIZE

1. CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj istraživanja bilo je dobijanje kvalitetnih

informacija od zainteresovanih strana iz vladinog i

ne-vladinog sektora i grupa (organizacija civilnog

društva, poslovnih udruženja, službi za

zapošljavanje, obrazovnih ustanova i dr.) o

njihovom viđenju poboljšanja u oblasti obrazovanja

odraslih i načina poboljšanja mehanizma saradnje

škola i preduzeća u provođenju stručnog

obrazovanja i obuke.

Projektom je bilo unaprijed definisano provođenje

istraživanja i prikupljanje socijalnih, ekonomskih i

obrazovnih podataka stanovništva u Federaciji BiH,

Republici Srpskoj, te Brčko Distriktu. U cijeloj državi

su prikupljani i drugi podaci u cilju izrade analize

stanja koji uključuju starosnu i polnu strukturu,

prihode i zaposlenost odnosno nezaposlenost

stanovništva, kao i istraživanje postojećih politika

koje se odnose na obrazovanje/prekvalifikaciju

odraslih u Bosni i Hercegovini sa akcentom na

kantone u Federaciji te, kroz participatoran pristup,

kreirana je lista prijedloga za poboljšanje.

2. GEOGRAFSKO PODRUČJE ISTRAŽIVANJA

Istraživanje se provelo na području svih 10 kantona

u Federaciji BiH, Republici Srpskoj te Brčko

Distriktu. Prilikom istraživanja svim ministarstvima

obrazovanja kao i službama/zavodima za

zapošljavanje u kantonima u FBiH, Republici

Srpskoj i Brčko Distriktu poslani su upitnici putem

kojih su uključeni u istraživanje. Zastupljenost

pojedinih općina u procesu istraživanja definirao se

kroz odgovorene upitnike kao i dostupnost

informacijama iz oblasti obrazovanja odraslih kroz

printane i elektronske medije, a koje se tiču rađenih

projekata, obuka, te lobija nevladinih organizacija iz

ove oblasti. Normalan slijed je da svi kantoni,

odnosno općine nisu zastupljene ravnomjerno u

analizi s obzirom na dostupnost informacijama iz

ove oblasti, tj. o nekim općinama se imalo mnogo

toga reći s obzirom na količinu urađenog iz oblasti

Obrazovanja odraslih odnosno cjeloživotnog učenja,

a o nekim općinama nije bilo mjerodavnih i

adekvatnih informacija.

3. PREDMET I OBUHVAT ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je obuhvatalo utvrđivanje ekonomskog i

socijalnog stanja i obrazovne strukture nezaposlenih

osoba u BiH kao i prednosti koje bi donio Zakon o

obrazovanju odraslih ukoliko se usvoji prvenstveno

na lokalnim nivoima, na Federalnom, a potom i na

državnom nivou (U RS-u je ovaj zakon već usvojen).

Istraživanjem su obuhvaćene sve javne i privatne

institucije, kao i svi relevantni subjekti koji bi mogli

uticati na što jasniju i bolju sliku o obrazovanju

odraslih u BiH kao i način poboljšanja mehanizma

saradnje škola i preduzeća u provođenju stručnog

obrazovanja i obuke.

Analiza početnog stanja Zakona o obrazovanju

odraslih provedena je u nekoliko koraka koji su

slijedili logički redoslijed:

(a) prikupljanje tehničkih informacija potrebnih za

dobijanje jasne slike postojećeg stanja u općinama i

kantonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko

___________________________________________________________________________




Distrikta u oblasti obrazovanja odraslih i stručne

obuke, odnosno stručnog usavršavanja, te

prekvalifikacije i dokvalifikacije;

(b) prikupljanje informacija o načinu na koji korisnici

vide Zakon o obrazovanju odraslih i njegove

prednosti odnosno nedostatke, te potrebe koje taj

zakon nosi sa sobom i zbog čega bi ga trebalo

donijeti u općinama/kantonima u kojima taj zakon

nije usvojen ili eventualno na federalnom ili

državnom nivou;

(c) analize potreba korisnika za stručnim

usavršavanjem,prekvalifikacijama, dokvalifikacijama

3.1. Analiza dokumenata

Prvi korak je bio pregled postojećih dokumenata o

obrazovanju odraslih, kao i o stručnom

usavršavanju te prekvalifikacijama i

dokvalifikacijama. Ovi dokumenti uključuju novinske

članke, brošure, postojeće zakone i dostupne nacrte

o obrazovanju odraslih, programe rada Vlada svih

kantona u FBiH, regionalne studije o stručnom

usavršavanju i zakonu o obrazovanju odraslih,

strateške dokumente i neke naučne radove, što je

dalo uvid u postojeću situaciju iz oblasti obrazovanja

odraslih i stručnog usavršavanja odnosno stručne

obuke.

3.2. Anketa i analiza potreba

Glavni izvor informacija o obrazovanju odraslih i

stručnim obukama su podaci prikupljeni upitnicima

koji se odnose na postojeći obrazovni sistem u BiH,

zakone iz oblasti obrazovanja kao i stručne obuke u

kantonima Federacije BiH i Republike Srpske kao i

Brčko Distrikta. Upitnici su uključivali dvije skupine

ispitanika: kantonalna i federalna ministarstva

obrazovanja i zavode/službe za zapošljavanje u

Federaciji BiH, Republici Srpskoj kao i Brčko

Distriktu.

Dodatne informacije o obrazovanju odraslih i

stručnim obukama prikupljene su tokom niza

sastanaka i radnih grupa, na kojima su prisustvovali

predstavnici ministarstava za obrazovanje, službi za

zapošljavanje, pedagoškog zavoda, srednjih škola i

stručni saradnici. Na sastancima i radnim grupama

su isplanirani i slijedeći koraci koji će se pokrenuti u

narednom periodu.

Prilikom istraživanja koristili smo se metodom

deskripcije, komparativnom metodom, metodom

intervjuiranja, te statističkom metodom.

___________________________________________________________________________




Prvo poglavlje

VEZA OBRAZOVANJA

I TRŽIŠTA RADA

Obrazovanje radne snage je jedan od ključnih

faktora koji utiču na nivo zaposlenosti i

nezaposlenosti, na aktivnosti i nivoe plaća

zaposlenih. Obrazovanje je ključno za nova radna

mjesta i bolji standard života iz razloga što

obrazovanje i stručnost pomažu u zapošljavanju i

utiču na standard života kroz visinu neto plaće

zaposlenog radnika.

Strategija Evropske unije „Evropa 2020“ ističe

važnost obrazovanja odraslih, te kroz jedan od

svojih sedam programa, „Program za nove vještine i

radna mjesta“, podstiče modernizaciju tržišta rada,

te osnaživanje ljudi kroz razvoj njihovih vještina

tokom cijeloga života s ciljem povećanog učešća

radne snage, te boljeg odnosa ponude i potražnje.

Prema strategiji „Evropa 2020“ prvi cilj je da 75

posto populacije u dobi između 20 i 64 godina bude

zaposleno do 2020. godine, uz veće uključivanje

žena i starijih radnika u radno aktivno stanovništvo.

Istovremeno, cilj Evropske unije je da broj

Evropljana koji žive ispod nacionalnih granica

siromaštva bude umanjen za 25 posto.

Na osnovu iskustava iz proteklih godina u Bosni i

Hercegovini, može se zaključiti da će se za svako

novo zapošljavanje u postojećoj ili novoj industriji

zahtijevati spreman sistem dodatnog obrazovanja

odraslih obzirom da većina proizvodnih tehnologija

za izvoz zahtijeva specifičnu obuku radnika. Ovaj

problem predstavlja veliki teret za poslodavce koji

moraju da ulažu značajne resurse i da gube

dragocjeno vrijeme na obuku novih radnika koje

zapošljavaju. Donošenje zakona kojim će se

unaprijediti sistem obrazovanja odraslih može

dodatno stimulativno uticati na poslodavce da

proširuju obim poslovanja i broj radnih mjesta. U EU

prosječna bruto satnica sa tercijalnim obrazovanjem

je dva puta veća u odnosu na zaposlene sa samo

osnovnom školom. Veća bruto satnica rezultat je

veće potražnje za stručnom radnom snagom što

dovodi do toga da je najveći dio radno sposobnog

stanovništva sa tercijalnim obrazovanjem zaposlen,

odnosno najmanje nezaposlen i neaktivan, dok

skoro 8 od 10 radno sposobnih koji imaju samo

osnovno obrazovanje uopšte nisu uključeni na

tržištu rada. Sa druge strane, u Bosni Hercegovini,

osobe koje imaju dvije i više godina nakon

završenog srednješkolskog obrazovanja su

ekonomski aktivniji i većina uključenih u tržište rada

je zaposleno.

U 2013. godini, Bosna i Hercegovina je imala 1,1

milion radno sposobnih osoba koje su imale

maksimalno završeno osnovno obrazovanje.

Od ovog broja svega 161 hiljada je zaposleno, a

922 hiljade ili 85 % nezaposleno ili ekonomski

neaktivno. Najveći dio radne snage ima završeno

srednješkolsko obrazovanje i od ukupno 1, 26

miliona, 507 hiljada je bilo zaposleno, a 756 hiljada

nezaposleno ili ekonomski neaktivno.1

1Izvor: Analiza politika rada u BiH: Obrazovanje i tržište rada

___________________________________________________________________________




Grafikon: Kvalifikaciona struktura registrovane nezaposlenosti u

BiH 31.12.2013. godine (Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH)

Na dan 31.12.2013. godine, u Bosni i Hercegovini je

bilo 553.481 osoba na evidencijama zavoda i službi

zapošljavanje. Nezaposlenost se povećala u

Federaciji BiH za 1.717 osoba (0,44%), u Republici

Srpskoj za 788 osoba (0,53%), dok se u Brčko

distriktu BiH smanjila za 498 osoba (3,81%). U

strukturi lica koja traže zaposlenje, zaključno sa

31.12.2013. god., NKV radnika je 154.814 ili

27,97%, PKV 10.682 ili 1,93%,

KV 191.046 ili 34,52%, VKV 3.559 ili 0,64%, NSS

1.660 ili 0,30%, SSS 144.607 ili 26,13%, VŠS 7.805

ili 1,41% i VSS 39.309 ili 7,10%. U decembru je

ukupno 12.402 osoba brisano sa evidencija službi

zapošljavanja.

Pored toga što ukazuju na međuzavisnost između

obrazovanja i stanja na tržištu rada, ranije pomenuti

ciljevi EU mogu poslužiti za mjerenje napretka

Bosne i Hercegovine na području rada i

zapošljavanja. U Lisabonskoj strategiji, EU je

definisala povećanje stope zaposlenosti sa 61% u

2001. na 70% u 2010. godini, dok je „Evropa 2020“

odredila kao cilj užu stopu zaposlenosti – 75%

zaposlenost osoba od 20 – 64 godine. Iz svega

prethodno navedenog jasno je da nivo obrazovanja

radne snage ima izuzetan uticaj na nivo aktivnosti

generalno, a posebno na stope zaposlenosti.

Veoma je značajno istaći da se rast zaposlenosti

može očekivati jedino dugoročnim planiranjem

razvojnih politika i povezivanjem obrazovanja sa

stanjem na tržištu rada, ne samo kako bi se ukazalo

da javne politike mogu efikasno pobjeđivati u borbi

protiv nezaposlenosti, već i da se ukaže na značaj

multidimenzionalnosti problema nezaposlenosti čije

je razumijevanje presudno u politikama koje imaju

za cilj povećanje broja zaposlenih, odnosno

smanjenje broja nezaposlenih osoba.

Od suštinske važnosti je redefinisanje postojeće i

utvrđivanje potpuno nove obrazovne politike (ciljeva

i propisa) u oblasti stručnog obrazovanja, obuke i

obrazovanja odraslih. To će omogućiti podizanje

nivoa stručnog obrazovanja i obuke odraslih na nivo

zemalja članica Evropske unije u skladu sa

Strateškim okvirom za evropsku saradnju u

obrazovanju i treningu (''ET 2020''_2009/C 119/02) i

uspostavljanje sistema cjeloživotnog učenja.

Posljedično, očekuje se veći stepen integracije,

stručne obuke, treninga i obrazovanja odraslih u

sistem formalnog osnovnog, srednjeg i visokog

obrazovanja, na način dostupan svima, a posebno

nezaposlenim, radnicima i socijalno ranjivim

kategorijama stanovništva.

Donošenje kvalitetnih propisa iz oblasti stručnog

obrazovanja i obuke i obrazovanja odraslih koji će

uvažavati potrebe osiguranja kvalitetnog programa

stručne obuke će značajno doprinjeti pozitivnim

promjenama na tržištu rada, a posebno dinamizaciji

tržišta rada, te jačanju kredibiliteta involviranih

zainteresovanih strana. U skladu sa Sporazumom o

stabilizaciji i pridruživanju, ovi propisi trebaju biti

usklađeni sa Evropskim kvalifikacijskim okvirom čije

___________________________________________________________________________




su osnove usvojene2 strane Vijeća ministara BiH,

što omogućava lakše i brže udovoljavanje

zahtjevima poslodavaca u cilju zapošljavanja radne

snage koja ima samo osnovno obrazovanje ili

zastarjelo obrazovanje.

Zbog novih tehnoloških dostignuća i savremenijih

proizvodnih procesa, te promjena na tržištu rada, u

Bosni i Hercegovini se osjeća potreba za

obrazovanjem nezaposlenih, odraslih osoba koje

stiču prvo zanimanje, kao i osoba koje se žele

prekvalifikovati ili dokvalifikovati. U BiH postoji

manjak svijesti o potrebi da se konstantno

obrazujemo tokom života, što je inače politika

Evropske unije koja promovira koncept "cjeloživotno

obrazovanje".

Zbog izražene dugoročne nezaposlenosti, većina

registrovanih nezaposlenih osoba posjeduje

zastarjelo znanje, vještine i kompetencije. Postoji

veliki broj nezaposlenih osoba sa

zanimanjima/zanatima koja nisu bila potrebna ni u

posljednjih 10 godina. Neusklađenost, dakle, nije

problem u globalnom smislu kvalifikacija, nego i u

smislu vještina i kompetencija koje obrazovni sistem

obezbjeđuje.

Naša država ne priznaje neformalno obrazovanje jer

nema zakonski okvir koji bi dao tu mogućnost. Kada

neko stekne kvalifikaciju iz znanja jezika ili nekih

dodatnih vještina to može da mu da mogućnost da

se zaposli u određenim firmama, te da mu da

mogućnost da stekne prava s obzirom na stečenu

kvalifikaciju. Trenutni nacrti Zakona o obrazovanju

odraslih prilično su usmjereni na slične obrazovne

politike za odrasle kao što je u Hrvatskoj i Srbiji i u

2Vijeće ministara BiH usvojilo je Osnove kvalifikacijskog okvira u

Bosni i Hercegovini 24.3.2011.godine u Sarajevu

njima su zastupljeni određeni nedostaci koje bi

svakako trebalo doraditi.

Ukoliko se donosioci odluka u BiH odluče da u

skladu sa standardima Evropske unije i

očekivanjima iz procesa pridruživanja, posvete

adekvatnu pažnju obrazovanju odraslih, građani BiH

će imati višestruke koristi. Prije svega, građani će

dobiti nove mogućnosti za neformalno obrazovanje

odraslih u BiH što može značajno uticati na tržište

rada, osiguravajući nove prilike za razvoj vještina

potrebnih za zapošljavanje. Za takve nove prilike

neophodne su zakonske predispozicije, udruživanje

i razvoj kapaciteta poslodavaca i kapaciteta onih koji

pružaju usluge obuke, u skladu sa potrebama tržišta

rada. Praktično, svaka odrasla osoba treba dobiti

priliku da se dodatno, neformalno, educira kroz

nove, posebno kreirane programe za obrazovanje,

čiji profili imaju uporište u nedostajućim, deficitarnim

zanimanjima.

___________________________________________________________________________




Drugo poglavlje

LISABONSKA STRATEGIJA

I ''EVROPA 2020''

Vijeće Evropske unije na specijalno održanom

samitu 23. – 24. marta 2000. godine u Lisabonu

postiglo je dogovor o novom strateškom cilju Unije

za povećanje zaposlenosti, provođenje ekonomskih

reformi i povećanje socijalne jednakosti kroz

ekonomiju zasnovanu na znanju. U Lisabonskoj

strategiji definisani su ključni izazovi sa kojima se

EU trebala suočiti u periodu do 2010. godine:

1. Evropska unija se suočila sa kvantnim

pomakom koji je proizvod globalizacije i

izazova nove ekonomije zasnovane na

znanju.

2. Promjene u ekonomiji se odvijaju brzo i sa

godinama se ubrzavaju i Evropska unija mora

uložiti napor da iskoristi pune koristi

globalizacije kroz izgradnju infrastrukture

zasnovane na znanju, jačanje inovacija i

ekonomskih reformi i moderniziranje

socijalnog i obrazovnog sistema.

Lisabonska strategija je donesena kada je

Evropska unija imala najbolji makroekonomski

položaj u generaciji. Imala je monetarnu politiku koja

je bila orijentisana stabilnosti i koja je bila podržana

fiskalnom politikom koja je imala pozitivan uticaj na

plate, nisku inflaciju i kamatne stope. Budžetski

deficiti su bili značajno smanjeni i platni bilans je bio

pozitivan. Proces integracije zajedničkog tržišta je

kompletiran uvođenjem eura što je kreiralno nove

mogućnosti za rast i zapošljavanje.

U to vrijeme ključna slabost Evropske unije se

ogledala u 15 miliona nezaposlenih radnika, niskom

stopom zaposlenosti, posebno zbog nedovoljnog

učešća žena i starijih osoba na tržištu rada. Sektor

usluga je bio nerazvijen, posebno u oblasti

telekomunikacija i interneta, a jaz između potrebnih i

postojećih kadrova je bio najveći u sektoru

informacionih tehnologija.

___________________________________________________________________________




Na osnovu ključnih prednosti i slabosti, Evropska

unija je u Lisabonu postavila strateški cilj da u deset

godina postane najkompetitivnija i najdinamičnija

ekonomija zasnovana na znanju u svijetu, koja će

biti u mogućnosti obezbijediti održivi ekonomki rast

sa više novih i boljih radnih mjesta i većom

socijalnom kohezijom. U Lisabonskoj strategiji

Evropska unija zacrtala je neke od slijedećih ciljeva:

- Povećanje zaposlenosti u uslužnom sektoru;

- Povećanje stope zaposlenosti sa prosječno 61

% u 2001. g. što bliže stopi od 70 % do kraja

2010. g.

- Evropski sistem obrazovanja treba da se

prilagodi potrebama društva zasnovanog na

znanju i potrebi

- unaprijeđenja nivoa i kvaliteta zaposlenosti kroz

razvoj lokalnih obrazovnih centara, promociju

novih bazičnih vještina kao što su ICT;

- Značajno godišnje povećanje u investicije u

ljudske resurse;

- Smanjenje za 50 % broja učenika sa nižim

srednjim obrazovanjem;

- Škole i trening centri trebaju biti razvijeni u

lokalne centre za učenje koji će biti dostpupni za

sve kroz partnerstvo škola, trening centara, firmi

i instituta;

- Evropski okvir treba da definiše nove osnovne

vještine koje trebaju biti osigurane kroz

cjeloživotno učenje, kao što su IT vještine, strani

jezici, tehnološka kultura, poduzetništvo i

socijalne vještine;

- Osiguranje mobilnosti studenata, te nastavnika i

trenera u cilju privlačenja visokokvalitetnih

nastavnika;

- Unaprijeđenje zapošljivosti i smanjenje jaza u

vještinama i promocija specijalnih programa koji

omogućavaju nezaposlenim licima da popune

jaz vještinama;

- Kreiranje prioritetnih akcija za rješavanje

specifičnih problema ciljanih grupa (djeca, stari i

osobe sa onesposobljenjem).

EU politika u polju učenja odraslih

Učenje odraslih je vitalni dio politike cjeloživotnog

učenja Evropske komisije. To je bitno za

konkurentnost i zapošljivost, socijalnu uključenost,

aktivno građanstvo i osobni razvoj u cijeloj Evropi.

Izazov je da se pružaju mogućnosti učenja za sve,

posebno za ugrožene skupine , koje ih najviše

trebaju. To obuhvata formalno, neformalno i

informalno učenje za poboljšanje osnove vještina i

sticanje novih kvalifikacija. Potražnja za

obrazovanjem odraslih se povećava i Komisija se

zalaže za pomaganje u svim zemljama EU stvoriti

sisteme učenja odraslih koje karakterizira

fleksibilnost, visoku kvalitetu, vrhunsku nastavu, te

veću ulogu lokalnih vlasti, poslodavaca, socijalnih

partnera, civilnog društva i kulturnih organizacija .

Prioritetna područja

Izrada cjeloživotnog učenja i povećanje

pristupa obrazovanju za sve;

Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti sistema

učenja odraslih;

Promicanje jednakosti, socijalna kohezija i

aktivno građanstvo kroz sudjelovanje u

društvenom i kulturnom učenje za osobni razvoj i

ispunjenje;

Jačanje kreativnosti i inovativnosti odraslih i

njihovog okruženja za učenje

Poboljšanje i praćenje baze znanja .

Izvor: European comission/ education and training/adult learning

___________________________________________________________________________




Nakon 2007. godine bilo je očigledno da EU neće

biti u stanju ostvariti ciljeve Lisabonske strategije.

Posljedice globalne recesije i dužničke krize u

Evropi snažno su uticali na novu desetogodišnju

strategiju ‘’Evropa 2020’’ – strategiju za pametni,

održivi i uključivi rast. Aktualni predsjednik Evropske

komisije José Manuel Barroso je 2010. godinu

označio kao godinu novog početka nakon izlaska iz

ekonomske i finansijske krize. Nova strategija je

donesena u trenutku kada je Evropa izgubila milione

radnih mjesta zajedno sa ogromnim porastom tereta

javnog duga.

Evropa 2020. Nova strategija polazi od toga da je

trenutna kriza poziv za uzbunu, i u slučaju ako se

nastavi uobičajeni posao, zaostatak će biti

neizbježan i Evropa će pasti na drugo mjesto u

globalnoj ekonomiji. Iako je napravljen određeni

napredak ka izlazu iz krize, za osiguranje održive

budućnosti neophodno je puno više od kratkoročnih

uspjeha. Upravo je svrha strategije „Evropa 2020“

da definiše dugoročne ciljeve i rezultate koji imaju

za cilj osigurati više poslova i bolji standard života.

Neke od ključnih promjena u posljednjih deset

godina koje je Evropska unija uzela u obzir prilikom

definisanja strateških ciljeva u narednih 10 godina

su:

- Evropa više ne napreduje dovoljno brzo kao

ostatak svijeta, što je najvećim dijelom

prouzrokovano zaostajanjem u produktivnosti i

manje dinamičnijim poslovnim okruženjem;

- Stopa zaposlenosti u Evropi je u prosjeku 69

% i značajno je manja u odnosu na druge

vodeće regione u svijetu;

- Baby-boom generacija odlazi u penziju dok se

istovemeno očekuje smanjenje radno aktivne

populacije već u 2013/2014 godini. Broj ljudi

koji pune 60. godinu života se udvostručio

odnosu u na 2007. godinu;

- Svjetska ekonomija će u narednih 10 godina

biti veoma drugačija, najvećim dijelom zbog

intenziviranja konkurencije zemalja u razvoju

kao što su Kina i Indija koje izuzetno mnogo

ulažu u istraživanje i razvoj;

- Globalni finansijski sistem zahtijeva popravku

iz razloga što finansijska tržišta doprinose

snažnim debalansima u ekonomiji koji je

prouzrokovan neefikasnim i neodrživim

finansijskim sistemom;

- Izazovi klimatskih promjena i oskudice u

resursima i porast svjetske populacije za 30 %

zahtijevaće akciju kako bi se obezbijedilo da

promjene u ovim oblastima drastično ne utiču

na ekonomsku sigurnost potrošača i biznisa.

Evropska unija svoju strategiju razvoja zasniva na:

- talentu i kreativnosti ljudi,

- snažnoj industrijskoj bazi,

- razvijenom sektoru usluga,

- visokokvalitetnom poljoprivrednom sektoru,

- snažoj pomorskoj tradiciji,

- jedinstvenom tržištu i zajedničkoj valuti,

- poziciji najvećeg trgovinskog bloka,

- vodećoj destinaciji za strane direktne

investicije,

- demokratskim institucijama, koheziji i

solidarnosti i poštivanju okoliša i kulturne

različitosti.

Oslanjajući se na ove prednosti Evropa ima

potencijal da prilagodi svoju ekonomiju i svoje

društvo globalnim promjenama koje će se desiti u

narednih 10 godina. Strategija Evropske unije jeste

da doprinese da u narednih deset godina EU

postane pametna, održiva i uključiva ekonomija koja

___________________________________________________________________________




će biti u stanju obezbijediti visoke stope

zaposlenosti, produktivnosti i socijalne uključenosti.

Tri prioriteta EU do 2020. godine su:

1) Pametni rast (Smart growth) – razvoj ekonomije

zasnovan na znanju i inovacijama;

2) Održivi rast (Sustainable growth) – rast

zasnovan na efikasnom korištenju resursa,

zelenoj i kompetitivnoj ekonomiji;

3) Inkluzivni rast (Inclusive growth) – rast zasnovan

na visokim stopama zaposlenosti koji

omogućava socijalnu i teritorijalnu koheziju.

U Agendi 2020, Evropska komisija je definisala

nekoliko ključnih ciljeva koji se planiraju dostići, i to:

- 75% populacije u dobi od 20 – 64 godine trebaju

biti zaposleni;

- 3% bruto društvenog proizvoda EU trebao bi biti

investiran u istraživanje i razvoj;

- ''20/20/20'' klimatski/energetski ciljevi trebaju biti

ostvareni (smanjenje emisije stakleničkih gasova

za 20%, povećanje obnovljivih izvora energije za

20% i 20% povećanje energetske efikasnosti),

uključujući povećanje do 30% smanjenja emisije,

ukoliko budu postignuti odgovarajuću uslovi;

- Udio učenika koji ranije napuštaju škole trebao

bi biti ispod 10%, i najmanje 40% mlađe

generacije bi trebalo imati univerzitetsko

obrazovanje;

- Broj ljudi koji se nalazi u riziku od pada u

siromaštvo trebao bi se smanjiti za 20 miliona.

Ovi ciljevi su međusobno povezani i predstavljaju

kritične tačke za sveukupni uspjeh Evropske unije.

Kako bi se osiguralo da svaka država članica

prilagodi „Evropa 2020“ strategiju svojoj specifičnoj

situaciji, Evropska komisija je predložila da se EU

ciljevi prevedu u nacionalne ciljeve i projekcije na

način da obuhvataju svaki od tri prioriteta (pametni,

održivi i inkluzivni rast).

Program Erasmus+ (2014. ‒ 2020.)

Evropska komisija za razdoblje od 2014. do 2020.

godine predlaže jedinstven program pod nazivom

Erasmus+ (prvobitno predloženi naslov bio je

Erasmus za sve), koji će obuhvatiti postojeći

Program za cjeloživotno učenje te programe Mladi

na djelu i Erasmus Mundus. U usporedbi s

višegodišnjim finansijskim okvirom (VFO) za 2007. ─

2013. ukupni predloženi proračun za područje

obrazovanja je veći. Ovim sredstvima dodat će se

podrška iz strukturnih fondova, posebno iz

EPALE je višejezična zajednica otvorenog tipa

koju finansira Evropska komisija, kao najnoviju

inicijativu u sklopu trajne obaveze za poboljšanje

kvalitete obrazovnih usluga za odrasle u Evropi.

EPALE je potpuno nova inicijativa u području

obrazovanja odraslih koju finansira Evropska

komisija. Dio je dugoročne obaveze kojom se

promiču poboljšanja i bolje umrežavanje unutar

sektora obrazovanja odraslih širom Evrope, a

svakoj odrasloj osobi nudi priliku da pristupi

visokokvalitetnim obrazovnim mogućnostima.

Obrazovanje odraslih je sve važnije evropskom

gospodarstvu i društvu. Nedavno međunarodno

istraživanje o vještinama koje posjeduju odrasli

pokazalo je kako Evropa u tom području zaostaje

za mnogima od svojih konkurenata. Petina

odraslih osoba u EU-u ima vrlo nizak nivo

pismenosti i matematičke pismenosti, a četvrtina

ne posjeduje vještine potrebne za učinkovito

korištenje digitalnih tehnologija.

___________________________________________________________________________




Evropskog socijalnog fonda, što je daleko najveći

financijski doprinos iz proračuna EU-a za ulaganje u

ljude. Budući program će učvrstiti niz trenutnih

individualnih programa, pritom održavajući posebne

identitete različitih sektora. Ukupan proračun će

poboljšati sadašnju razinu potpore EU-a za

programe u područjima obrazovanja i

osposobljavanja.

Program za cjeloživotno učenje (The Lifelong

Learning Programme) je osmišljen kako bi se

omogućilo ljudima, u bilo kojoj fazi svog života, da

sudjeluju u poticanju iskustva učenja, kao i

razvijanje obrazovanja i osposobljavanja u Evropi. S

proračunom od gotovo 7 biliona, program koji je

trajao od 2007-2013. godine, finansira niz razmjena,

studijskih posjeta te umrežavanja aktivnosti.

Aktivnosti Programa za cjeloživotno učenje će se

nastaviti pod novim Erasmus+ programom 2014-

2020.

Slika: Prikaz integracije prethodnih programa u Erasmus+

___________________________________________________________________________




Treće poglavlje

OBRAZOVANJE RADNE SNAGE

I NIVO NEZAPOSLENOSTI

Jasno je da je obrazovanje ključno za nova radna

mjesta i bolji standard života iz razloga što

obrazovanje i stručnost pomaže u zapošljavanju i

utiče na standard života kroz visinu bruto plaće

zaposlenog radnika, o čemu najbolje govore podaci

iz EU. U zemaljama EU prosječna bruto satnica sa

tercijalnim obrazovanjem je dva puta veća u odnosu

na zaposlene sa samo osnovnom školom. Veća

bruto satnica rezultat je veće potražnje za stručnom

radnom snagom što dovodi do toga da je najveći dio

radno sposobnog stanovništva sa tercijalnim

obrazovanjem zaposlen, odnosno najmanje

nezaposlen i neaktivan, dok skoro 8 od 10 radno

sposobnih koji imaju samo osnovno obrazovanje

uopšte nisu uključeni na tržištu rada.

Najveći dio radne snage u Bosni i Hercegovini ima

završeno srednješkolsko obrazovanje i od ukupno

1,26 miliona, 507 hiljada je bilo zaposleno, a 756

hiljada nezaposleno ili ekonomski neaktivno. Osobe

koje imaju dvije i više godina nakon završenog

srednješkolskog obrazovanja su ekonomski aktivniji

i većina uključenih u tržište rada je zaposleno. Sa

druge strane, u 2013. godini bilo je 1,1 milion radno

sposobnih osoba koje su imale imale maksimalno

završeno osnovno obrazovanje. Od ovog broja

svega 161 hiljada je zaposleno, a 922 hiljade ili 85

% nezaposleno ili ekonomski neaktivno. Nažalost, u

protekle četiri godine nije se ostvario ozbiljniji

oporavak od negativnih posljedica finansijske krize

iz 2009. godine koja je uticala na pad zaposlenosti

radnika sa maksimalno završenom osnovnom

školom za 47 hiljada.3

Pored toga što ukazuju na međuzavisnost između

obrazovanja i stanja na tržištu rada, prethodno

pomenuti ciljevi EU mogu poslužiti za mjerenje

napretka Bosne i Hercegovine na području rada i

zapošljavanja. U Lisabonskoj strategiji EU je

definisala povećanje stope zaposlenosti sa 61% u

2001. godini na 70% u 2010. godini, dok je „Evropa

2020“ odredila kao cilj užu stopu zaposlenosti –

75% zaposlenost osoba od 20 – 64 godine. Nivo

obrazovanja radne snage ima izuzetan uticaj na

nivo aktivnosti generalno, a posebno na stope

zaposlenosti.

Nakon što je u 2007. godini došlo do pada

zaposlenosti radnika sa osnovnom školom i

kratkoročnog rasta u 2008. godini, bilježi se

konstantan pad zaposlenosti slabo kvalifikovanih

radnika.

Finansijska kriza nije imala ovako drastičan uticaj na

gubitak radnih mjesta za kvalifikovane (i sa

3http://www.arz.gov.ba

Zaposleni po najvećem obrazovanju: Osnovna skola (Izvor: BHAS ARS 2006-2011)

http://www.arz.gov.ba/

___________________________________________________________________________




srednjom stručnom spremom) radnike. Kriza je

izbrisala 53 hiljade radnika koji su imali

srednješkolsko obrazovanje, ali za razliku od slabo

obrazovanih radnika, trend gubitka radnih mjesta na

kojima rade kvalifikovani radnici je u 2010. godini

privremeno zaustaljen, ali odbitkom od čak 33

hiljade radnih mjesta na kojima su radili kvalifikovani

radnici.

Situacija u proteklih šest godina je potpuno obrnuta

kod radnika sa završene bar dvije godine

obrazovanja nakon srednje škole. Broj zaposlenih

sa univerzitetskim obrazovanjem konstantno raste i

u globalnoj recesiji nije došlo do smanjenja broja

radnika sa univerzitetskim obrazovanjem, već do

rasta od 25 hiljada.

Podaci dobiveni putem istraživanja ARZ i prema

podacima Agencije za statistiku BiH iz 2013. godine,

u BiH ispod polovine radno sposobnog stanovništva

(49,6%) čine aktivne osobe, tj. one koje se na tržištu

rada javljaju kao zaposlene i nezaposlene osobe.

Grafikon: Zaposlene i nezaposlene osobe prema kvalifikacionoj

strukturi (Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje, decembar

2013.g.)

Prema podacima iz Federalnog zavoda za

zapošljavanje, kao što je prikazano na prethodnom

grafikonu, obrazovna struktura zaposlenih osoba u

FBiH pokazuje da najveći udio zaposlenih (61,7%)

ima završenu srednju školu, slijede zaposleni s

osnovnom školom ili nižim obrazovanjem (11,7%) i

Zaposleni po najvećem obrazovanju: Srednja škola (Izvor: BHAS ARS 2006-2011)

Zaposleni po najvećem obrazovanju: Fakultet (Izvor: BHAS ARS 2006-2011)

0

10

20

30

40

50

60

70

Osnovno Srednje Visoko

Zaposlen Nezaposlen

___________________________________________________________________________




26,6% akademski obrazovanih osoba.

Nezaposlene osobe imaju donekle sličnu obrazovnu

strukturu: 60% osoba ima srednjoškolsko

obrazovanje, 32,2% su osobe s osnovnim

obrazovanjem ili niže, dok je 7,8% nezaposlenih

osoba završilo višu školu, fakultet, akademiju,

magisterij ili doktorat.4 Detaljna struktura

registriranih nezaposlenih osoba u Federaciji po

najvećem stepenu obrazovanja i vrsti obrazovanja

prikazana je na narednom grafikonu.

Grafikon: Nezaposlena lica prema kvalifikaciji (Izvor: Federalni

zavod za zapošljavanje, decembar 2013.g.)

Grafikon:Nezaposlena lica prema stručnosti (Izvor: Federalni zavod

za zapošljavanje, decembar 2013.g.)

4FZS: Mjesečni bilteni 1,2/2014 – Podaci za mjesec decembar

2014, Federalni zavod za zapošljavanje, februar 2014.

Od ukupnog broja nezaposlenih, 265.317(67,69%)

je stručnih, 126.625 (32,31%) nestručnih osoba.

Posmatrano po kantonima u Federaciji BiH, situacija

je dosta neizjednačena. Najveći broj nezaposlenih

registriran je u Tuzlanskom kantonu (98.956 ili

25,25%), potom u Kantonu Sarajevo (72.493 ili

18,50%) i Zeničko dobojskom kantonu (70.778 ili

18,06%). U Bosansko-podrinjskom kantonu su

registrirane 3.693 nezaposlene osobe ili 0,94% od

ukupnog broja.

Grafikon: Nezaposlena lica po kantonima FBiH (Izvor: Federalni

zavod za zapošljavanje, decembar 2013.g.)

Što se tiče registrovane nezaposlenosti prema

starosnoj dobi i kvalifikaciji, na evidenciji

nezaposlenih bilo je registrirano 131.790 osoba dobi

izmedu 15 i 29 godina, a najbrojnije su osobe sa

završenom srednjom školom u trogodišnjem (KV) i

četverogodišnjem trajanju (SSS), njih ukupno

43.987, starosne dobi između 20 i 29 god.

133.265

2.198

99.049 5.508

25.297

117.631

8.281 713 KV

VKV

SSS

VŠS

VSS

NKV

PKV

68%

32%

Stručna lica ukupno Nestručna lica ukupno

11,79%

1,43%

25,25%

18,06%

0,94%

10,64%

8,30%

2,67%

18,50%

2,42% USK

PK

TK

ZDK

BPK

SBK

HNK

___________________________________________________________________________




Grafikon: Nezaposlena lica prema kvalifikaciji i starosnoj dobi

(Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje, decembar 2013.g.)

Poslije ove najzastupljenije grupe nezaposlenih

osoba, slijede osobe iz grupe koje imaju završenu

samo osnovnu školu (NKV radnici) starosne dobi

između 35 i 39 godina. Značajan je i broj mladih s

visokom stručnom spremom, njih 11.804, starosne

dobi između 25 – 29 godine.

Prema anketi rađenoj u sklopu istraživanju tržišta

rada u BiH, od strane Agencije za rad i

zapošljavanje Bosne i Hercegovine, poslodavci na

pitanje „Koji su problemi kod nalaženja novih

radnika na tržištu rada“ navode, između ostalog,

problem nalaženja odgovarajuće radne snage sa

KV/VKV stepenom stručne spreme sa

odgovarajućim radnim iskustvom i specifičnim

znanjima. Najviše problema su imala preduzeća u

privatnom vlasništvu (preko 60%), koja su i najveći

nosioci otvaranja novih radnih mjesta.

Također, anketirani poslodavci najviše su

zainteresovani za dodatne obuke za određene

poslove u okviru radnog mjesta (43,97%) i za

dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju radnika u okviru

veriifkovane institucije (29,64%). Uglavnom se može

zaključiti da su svi poslodavci zainteresovani za

dodatna osposobljavanja radnika i u tom smislu

postoji potreba za intervencijama javnih službi za

zapošljavanje za provođenje programa aktivne

poltike zapošljavanja koji se tiču obuka,

prekvalifikacija i dokvalifikacija.5

Zahvaljujući podacima iz Ankete o radnoj snazi

imamo uporedne podatke o radno sposobnom

stanovništvu, aktivnosti stanovništva, radnoj snazi,

stopama zaposlenosti i nezaposlenosti.

Posebno obrađene podatke o stopama zaposlenosti

i nezaposlenosti dvije starosne grupe radno

sposobnog stanovništva: 15-20 godina i 20-64

godine su prikazane kako bi podaci bili uporedivi sa

trenutnim ciljevima EU u oblasti zapošljavanja, ali

kako bi se stvorile bolje osnove za dugoročno

planiranje razvojnih politika. Također smo u ovom

dijelu pokazali povezanost obrazovanja sa stanjem

na tržištu rada, ne samo kako bi se ukazalo da

javne politike mogu efikasno pobjeđivati u borbi

protiv nezaposlenosti, već i da ukazemo na značaj


razumijevanje je presudno u politikama koje imaju


smanjenje broja nezaposlenih radnika.

5http://www.arz.gov.ba/Dokumenti/Fajlovi/ANKETA%202012.pdf

http://www.arz.gov.ba/Dokumenti/Fajlovi/ANKETA%202012.pdf

___________________________________________________________________________




Četvrto poglavlje

INSTITUCIONALNI OKVIR ZA

OBRAZOVANJE ODRASLIH U

BOSNI I HERCEGOVINI

Institucionalna slika obrazovnog sektora u Bosni i

Hercegovini je odraz uređenja države, definiranog

Ustavom BiH, ustavima entiteta i kantona, te

Statutom Brčko distrikta i na osnovu kojih se

zakonski definiraju nadležnosti u oblasti

obrazovanja. Punu i nepodjeljenu nadležnost u

obrazovanju imaju Republika Srpska, deset kantona

u Federaciji BiH i Brčko distrikt. Prema Zakonu o

ministarstvima i drugim organima uprave BiH,

Ministarstvo civilnih poslova BiH je nadležno za

obavljanje poslova i izvršavanje zadataka koji su u

nadležnosti BiH i koji se odnose na utvrđivanje

osnovnih načela koordiniranja aktivnosti,

usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i

definiranje strategije na međunarodnom planu,

između ostalih, i za oblast obrazovanja. Na nivou

države usvojeno je pet okvirnih zakona:

- Okvirni zakon o predškolskom vaspitanju i

obrazovanju u BiH,

- Okvirni zakon o osnovnom i srednjem

obrazovanju u BiH,

- Okvirni zakon o srednjem stručnom obrazovanju

i obuci u BiH,

- Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH,

- Zakon o Agenciji za predškolsko, osnovno i

srednje obrazovanje.

Svi zakoni u entitetu RS, kantonima i Brčko distriktu

BiH, kao i drugi propisi iz oblasti obrazovanja treba

da se usklađuju sa odredbama ovih okvirnih zakona

BiH.

Također, kao rezultat reformi obrazovanja, na nivou

BiH usvojeno je pet strategija, i to:

Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i

obrazovanja u BiH; Strategija razvoja stručnog

obrazovanja i obuke u BiH za period 2007-2013.

godine i Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH,

sa planom implementacije 2008 – 2015, Mapa puta i

plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe

za cjeloživotno učenje i Mladi u akciji i 7 osnovnih

strategija i smjernica za implementaciju bolonjskog

procesa (Okvir za visokoškolske kvalifikacije u BiH;

Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u

BiH; Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u

visokom obrazovanju u BiH; Preporuke za

implementaciju osiguranja kvaliteta u visokom

obrazovanju u BiH; Državni akcioni plan za

priznavanje kvalifikacija u BiH; Model dodatka

diplomi za BiH; Priručnik za korisnike za model

dodatka diplomi za BiH).

Vijeće ministara BiH je u aprilu 2014. godine

donijelo Odluku o usvajanju Principa i standarda u

oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini, s

ciljem poboljšanja i ujednačavanja obrazovne i

kvalifikacijske strukture stanovništva te povećanja

zaposlenosti u BiH. Usklađivanjem ove oblasti sa

standardima EU-a želi se povećati profesionalna

pokretljivost radno aktivnog stanovništva na

domaćem, evropskom i međunarodnom tržištu rada

te unaprijediti kvaliteta života građana.

Principi i standardi u oblasti obrazovanja

namijenjeni su svim obrazovnim vlastima u BiH kao

okvir za izradu strategija, strateških planova i

___________________________________________________________________________




smjernica za razvoj obrazovanja odraslih u BiH i

polazna su pravna osnova za daljnji proces reforme

obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini.

Na nivou BiH uspostavljene su Agencija za razvoj

visokog obrazovanje i osiguranje kvaliteta, Centar

za informisanje i priznavanje dokumenata iz

područja visokog obrazovanja i Agencija za

predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Formirana su tijela za koordinaciju obrazovnog

sektora: Konferencija ministara obrazovanja u BiH i

Vijeće za opće obrazovanje u BiH. Uspostavljena je

i Rektorska konferencija BiH koja utvrđuje i zastupa

zajedničke interese univerziteta u Bosni i

Hercegovini, ostvaruje saradnju sa institucijama u

oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini i djeluje

kao savjetodavno tijelo za provođenje reforme

visokog obrazovanja.

Naime, iako ne postoji ministarstvo obrazovanja na

državnom nivou, Sektor za obrazovanje, pri

Ministarstvu civilnih poslova BiH, obavlja niz

zadataka iz oblasti koordinacije sa programima EU,

prati primjenu sporazuma i strateških dokumenata iz

oblasti obrazovanja (formalnog i neformalnog), kao i

primjenu evropskih konvencija i deklaracija koje se

tiču obrazovanja. Sektor za obrazovanje veliku

pažnju poklanja standardima obrazovanja, stručnog

usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja.

Bitnu ulogu u obrazovanju odraslih igraju i javne

službe za zapošljavanje u Federaciji BiH, Republici

Srpskoj i Distriktu Brčko, koji provode programe

zajedno sa Agencijom za rad i zapošljavanje. Cilj

Agencije je da, angažujući poslodavce i obrazovne

institucije, inicira aktivnosti javnih službi za

zapošljavanje neophodne za provođenje programa

U dokumentu Analiza politika u oblasti obrazovanja sa

ciljem njihovog usklađivanja sa zahtjevima tržišta rada i

smanjenja nezaposlenosti, (maj 2010. godine) Inicijativa

Građani/ke za Evropu, autorica Nina Branković, M.A.P.P. i

Lidija Pisker, M.A. stoji slijedeće:

Brojne analize o usklađenosti obrazovnog sektora i tržišta

rada u BiH već su ranije utvrdile da između obrazovanja i

tržišta rada ne postoje organizovane veze te se jasno

oslikavaju dva osnovna problema koji zahtijevaju urgentnu

pažnju kreatora javnih politika u ovoj oblasti:

Prvi problem je vezan za trenutno stanje te za

kadar koji je kroz obrazovni sistem već stekao određene

vještine i kvalifikacije i nalazi se na tržištu rada, ali čije

kvalifikacije i vrsta stečenih vještina ne odgovaraju

potrebama tržišta rada te taj kadar ostaje nezaposlen.

Drugi problem se odnosi na jaz koji postoji između

obrazovnih politika i potreba tržišta rada jer obrazovne

politike ne regulišu broj kvalifikacija i vrste vještina budućih

generacija učenika u skladu s potrebama tržišta rada već

se vode drugim parametrima kreirajući tako dugoročni

problem za razvoj Bosne i Hercegovine.

Najvažniji uzroci koji doprinose pojavi navedenih

problema su: zakon o obrazovanju odraslih nije donesen,

neformalno obrazovanje nije sistemski prepoznato i

priznato, upisna politika u školama nije usklađena sa

potrebama tržišta rada, financiranje obrazovnog sistema

nije efikasno te otežava uvođenje nastavnih programa za

nova zanimanja, zakon o srednjem stručnom obrazovanju i

obuci ne primjenjuje se u svim školama te onemogućava

da zaživi modularni pristup nastavnih planova i programa u

školama, nastavni planovi i programi su zastarjeli te je

saradnja između obrazovnih institucija i tržišta rada

nedovoljna.

Također, u BiH još uvijek ne postoji priznavanje

neformalnog i informalnog obrazovanja koje bi trebalo biti

dio okvira kvalifikacija koji bi se svakako trebao uskladiti sa

Evropskim okvirom kvalifikacija.

___________________________________________________________________________




profesionalnog usmjerenja koji bi mogli smanjiti

nezaposlenost.

U Bosni i Hercegovini obrazovanje je organizirano u

četiri osnovna nivoa, a to su: predškolsko vaspitanje

i obrazovanje; osnovno obrazovanje; srednje

obrazovanje i visoko obrazovanje.

Ukupno u BiH ima više od trideset zakona raznih

nivoa koji uređuju ovu oblast obrazovanja. Ovakav

decentraliziran sistem onemogućava jednoobrazan

pristup obrazovnim politikama, pojačava razlike u

razvoju ljudskih potencijala u različitim dijelovima

Bosne i Hercegovine, te generira niz problema u

hijerarhiji nadležnosti, odgovornosti i koordinacije.

Što se tiče finansiranja obrazovanja u Bosni i

Hercegovini, ono se najvećim dijelom finansira iz

javnih sredstava entitetskog, kantonalnog, budžeta

Brčko distrikta i općinskog budžeta, zavisno od

nadležnosti. To praktično znači da, u smislu

lokacije, u Bosni i Hercegovini postoji trinaest

posebnih budžeta za obrazovanje: dva na

entitetskom, jedan u Brčko distriktu Bosne i

Hercegovine i deset kantonalnih budžeta.

U prosjeku se, od bruto domaćeg proizvoda (BDP),

za obrazovanje izdvaja u Federaciji BiH oko 6%

BDP-a, u Republici Srpskoj oko 4% BDP-a, a u

Brčko distriktu oko 11,2% budžeta Distrikta.

___________________________________________________________________________




Peto poglavlje

SISTEM OBRAZOVANJA ODRASLIH

U FEDERACIJI

Prema Zakonu o Federalnim ministarstvima i drugim

tijelima Federalne uprave, Federalno ministarstvo

obrazovanja, nauke, kulture i sporta vrši upravne,

stručne i druge poslove utvrđene zakonom koji se

odnose na nadležnosti Federacije u oblastima

nauke, kulture i sporta. Na nivou Federacije BiH

obrazovanje je suštinski preneseno na nivo kantona

što značajno komplikuje mogućnost

harmonizovanog donošenja legislative koja bi bila

usklađena na nivou Federacije BiH, kao i sa

Republikom Srpskom.

U skladu sa Zaključkom V. broj: 679/2011 koji je

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela na

12. sjednici, održanoj 7. 7. 2011. godine, a kojim je

data saglasnost na Operativni plan aktivnosti na

provođenju mjera i preporuka sadržanih u Analizi

stanja u oblasti srednjeg obrazovanja s prijedlogom

mjera za usklađivanje obrazovanja s potrebama

privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem

tekstu: Operativni plan), Federalno ministarstvo

obrazovanja i nauke je, kao nositelj aktivnosti izrade

Operativnog plana, dužno podnijeti godišnji izvještaj

Vladi Federacije Bosne i Hercegovine o

postignutom napretku u izvršavanju ciljeva i mjera iz

Operativnog plana.

Vlada FBiH je 24.04.2014.godine utvrdila Nacrt

zakona o principima obrazovanja odraslih u

Federaciji BiH. Propise za provođenje ovog zakona

trebaju provesti nadležna kantonalna ministarstva

obrazovanja donošenjem svojih zakona o

obrazovanju odraslih ili usklađivanjem postojećih s

njegovim odredbama, kao i donošenjem

podzakonskih akata nakon usvajanja zakona u roku

od šest mjeseci.

Nacrt zakona predstavlja realizaciju zaključka

donesenog na 16. sjednici Koordinacije ministara

obrazovanja i nauke FBiH, održanoj 13.2.2013.

godine u Sarajevu, o formiranju Radne grupa za

izradu modela zakona o obrazovanju odraslih u

FBiH. Kako bi ponuđeni tekst bio što kvalitetniji, u

njegovu pripremu bili su uključeni predstavnici

kantonalnih ministarstava obrazovanja, Federalnog

ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog

zavoda za zapošljavanje, Privredne komore FBiH,

Obrtničke komore FBiH, Federalnog ministarstva

finansija, Udruženja poslodavaca FBiH,

Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i

odgoja BiH, Sindikata srednjeg i visokog

obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH, kao i

Kao pozitivan primjer u F BiH, može se navesti i

FIRMA projekat, putem kojeg su uz podršku

Federalnog zavoda za zapošljavanje,

realizovane aktivnosti obuke nezaposlenih

osoba za rad u slijedećim firmama:

1) Unis Tok Kalesija (Tuzlanski kanton) –

obuka kovača, CNC operatera

imehatroničara;

2) Al Dihami d.o.o Cazin (Unsko-sanski

kanton) – obuka stolara i tehničara za

finalnu obradu drveta u proizvodnji

lameliranih ploča i namještaja;

3) Prevent Goražde (Bosansko-podrinjski

kanton) – obuka šivača autopresvlaka;

___________________________________________________________________________




nevladinih organizacija koje se bave obrazovanjem

odraslih, te vanjski eksperti. Zakonsko uređenje

oblasti obrazovanja odraslih dio je opsežnih

aktivnosti na teritoriji cijele BiH i inicirale su ga

institucije BiH i FBiH. S obzirom na to da je

Programom rada Federalnog ministarstva

obrazovanja i nauke za 2013. godinu predviđeno

donošenje Nacrta zakona o principima obrazovanja

odraslih u FBiH, ovo ministarstvo je izradilo tekst

zakona kojim se uređuje oblast obrazovanja

odraslih na principu cjeloživotnog učenja, jačeg

povezivanja socijalnih partnera i veće mobilnosti

radne snage.

U okviru Programa raspodjele sredstava

transfera za 2013. godinu uveden je novi

podprogram „Podrška programima koji

omogućuju odraslim osobama završetak

osnovne škole“. Navedeni podprogram se

realizovao kroz Javni poziv, a na osnovu

aplikacije na Javni poziv podržane su 4 škole

koje realizuju programe naknadnog sticanja

osnovnog obrazovanja odraslih.

Predstavnici Federalnog ministarstva

obrazovanja i nauke učestvovali su u Projektu

„Jačanje kapaciteta razvoja ljudskih resursa u

BiH“ (HRD), finansiranog sredstvima Evropske

unije, u okviru kojeg su izrađena dva dokumenta

koja se odnose na oblast obrazovanja odraslih:

„Principi i standardi u oblasti obrazovanja

odraslih u Bosni i Hercegovini“ i „Strateška

platforma razvoja obrazovanja odraslih u

kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i

Hercegovini za period 2014-2020“.

Prema Izvještaju o radu Federalnog zavoda za

zapošljavanje za 2012. g. predstavnici ovog

zavoda su sudjelovali u projektu „Podrška

obrazovanju odraslih u Bosni i Hercegovini 2012-

2016“, u organizaciji GIZ-a, koji pruža podršku

bosanskohercegovačkim partnerima pri

reformskim nastojanjima u oblasti obrazovanja

odraslih, posebno u pogledu ekonomskih i

socijalnih potreba u BiH u formalnom,

neformalnom i informalnom dijelu. Federalni

zavod je dao stručnu podršku izradi baze

www.obuke.ba, koja će sadržavati podatke o

izvođačima različitih vrsta obuke, te izradi

„Pasoša kompetencija“, dokumenta koji bi trebalo

da olakša prepoznavanje kompetencija na tržištu

rada stečenih kroz neformalno obrazovanje i

informalno učenje.

___________________________________________________________________________




Sekcija 1

UNSKO-SANSKI KANTON

Unsko-sanski kanton je u u sektoru obrazovanja

donio slijedeće zakone:

a) Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju

b) Zakon o osnovnom obrazovanju

c) Zakon o srednjem obrazovanju

d) Zakon o srednjem stručnom obrazovanju i obuci

e) Zakon o visokom obrazovanju

f) Zakon o obrazovanju odraslih.

U ovom Kantonu donesen je Zakon o obrazovanju

odraslih 14.05.2013. godine.6 Cilj donošenja ovog

Zakona jeste doprinos izgradnji i jačanju javnog i

privatnog partnerstva u cilju efikasnijeg rješavanja

neuravnoteženosti ponude i potražnje za radnom

snagom. Resorno ministarstvo je uspostavilo

registar ustanova koje se bave obrazovanjem

odraslih, u koji se mogu upisati organizatori

programa obrazovanja i obuke odraslih koji

ispunjavaju zakonske uslove za obavljanje ove

djelatnosti.

U narednom periodu Ministarstvo

obrazovanja planira formirati i poseban odjel koji će

imati posebnu ulogu u obrazovanju odraslih. U

planu je i osnivanje Odsjeka za pedagogiju i

andragogiju.7 Obrazovanje odraslih, prema ovome

Zakonu, mogu provoditi Centri za stručno

obrazovanje, osnovne škole, srednje škole,

visokoškolske ustanove, škole stranih jezika,

6Zakon o obrazovanju odraslih. „Službeni glasnik USK“ br. 10/13

7http://www.biscani.net

ustanove za smještaj i brigu osoba s posebnim

potrebama, te penološke i druge ustanove (u

daljnjem tekstu: ustanove za obrazovanje odraslih),

ako ispunjavaju propisane uslove.

Standarde i normative, te način i postupak za

utvrđivanje uvjeta koje mora ispunjavati ustanova za

izvođenje programa obrazovanja odraslih donosi

ministar/ica Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture

i sporta. Program obrazovanja odraslih izvode

nastavnici/ce, profesori/ice, stručni/ne suradnici/ce,

predavači/ce, treneri/ice, voditelji/ce i drugi.

Andragoški/e zaposlenici/e moraju ispunjavati uvjete

propisane programom. U praćenju i razvoju sistema

obrazovanja odraslih sudjeluju Vijeće za

obrazovanje odraslih, Ministarstvo i Pedagoški

zavod.

U Unsko-sanskom kantonu se do sada vršila

stručna obuka i usavršavanje odraslih, i to po

oblastima zanimanja: poljoprivreda, prerada drveta

kao i prerada tekstila i kože.

U ovom Kantonu trenutno je u fazi izrade baza

podataka o broju osoba koje su pohađale različite

obuke neformalnog obrazovanja. Formiranje baze

podataka realizira se u sklopu projekta „Podrška

obrazovanju odraslih“ kojeg u BiH finansiraju

Savezno ministarstvo za razvoj Njemačke i

Švicarska razvojna agencija, u okviru 6 radnih linija,

različitim oblastima obrazovanja i učenja. Jedna od

radnih linija je jačanje svijesti o obrazovanju odraslih

u sklopu kojih se izrađuje baza podataka različitih

obuka koje se nude u našoj državi.

U skladu sa Zakonom, u Unsko-sanskom kantonu

formiran je Centar za stručno osposobljavanje i

edukaciju, u okviru JU “Službe za zapošljavanje

USK”. Osnovna namjena Centra jeste da na

fleksibilan način odgovori zahtjevima tržišta rada za

http://www.biscani.net/

___________________________________________________________________________




zanimanja koja se traže, a za koja ne postoji

adekvatna ponuda na tržištu radne snage.

Mehanizmi tržišta traže novu strukturu i novi kvalitet,

tako da su usavršavanje i inoviranje znanja,

prekvalifikacija, dokvalifikacija i stručna obuka vrlo

često jedini način da pojedinci pronađu posao ili pak

da zadrže ili promijene već postojeće radno mjesto.8

Obučavanjem u Centru kandidati stiču pored

elementarnog teorijskog znanja o izabranoj oblasti i

opsežno praktično znanje koje je neophodno za

uspješno obavljanje poslova iz te oblasti.

Dosadašnja iskustva pokazuju da čak i kandidati

koji su završili srednjoškolsko obrazovanje iz

pojedine oblasti pohađaju obuku u Centru upravo iz

iste oblasti, da bi stekli adekvatno praktično znanje i

iskustvo, te se osposobili za rad u struci. Navedeno

proizilazi iz činjenice da formalno obrazovanje često

ne pruža dovoljan broj sati praktične nastave, te

kandidati nisu u prilici steći iskustvo koje im je

potrebno za obavljanje posla u okviru izabrane

struke.

U Centru se vrše obuke za zanimanja u skladu sa

potrebama tržišta rada, tako da su se do sada

zainteresirani kandidati mogli obučavati u slijedećim

područjima: obuka za građevinsku struku, za

ugostiteljsku struku, informatička obuka, obuka za

strane jezike, materijalno poslovanje, personalna

administracija, knjigovodstvo, te osnove poznavanja

psihologije rada.

U ovom centru lica se također mogu obučiti za

sljedeća zanimanja: kamenoklesar, zavarivač i

keramičar. Obuka traje najviše 60 dana, a polaznici

kursa participiraju u ukupnim troškovima u iznosu od

najmanje 160,00 KM, a najviše 350,00 KM. Nakon

8http://www.usk-szz.ba

uspješno završene obuke polaznicima se izdaje

“Uvjerenje“ o stručnoj osposobljenosti za rad u

zanimanju za koje su se obučavali.

Trenutno je aktuelna obuka odraslih osoba koju

provodi njemačka organizacija GIZ (The Deutsche

Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit),

gdje je aplicirano na tri nova zanimanja kojih nema

u programu Službe za zapošljavanje, niti uopće u

Unsko-sanskom kantonu. Radi se o obuci

zainteresiranih lica na određenim mašinama za koje

U Cazinu je 25.07.2013. potpisan Memorandum

o razumjevanju u implementaciji projekta

„Stručno osposobljavanje i zapošljavanje stolara

i tehničara za finalno obradu drveta u proizvodnji

lameliranih ploča i namještaja za potrebe

preduzeća Al Dihani d.o.o. Cazin“. Memorandum

su potpisali predstavnici Misije USAID-a u BiH,

Vlade Unsko-sanskog kantona, Federalnog

zavoda za zapošljavanje, Općine Cazin, Službe

za zapošljavanje USK, Mješovite srednje škola

“Safet Krupić“ Bosanska Krupa, Razvojne

agencije USK (RAUSK), Centra za promociju

lokalnog razvoja (PLOD) i preduzeća “Al Dihani”.

Potpisivanjem ovog dokumenta stvoreni su

uslovi za zapošljavanje oko 100 novih radnika

koji će u toku naredne godine u skladu sa

razvojnim potrebama preduzeća proći kroz

program edukacije. Radi se o stručnom

osposobljavanju nezaposlenih osoba za

obavljanje poslova koji po svom opisu

odgovaraju zvanju/zanimanju tehničar finalne

obrade drveta i stolar. Jedan od ključnih

finansijera projekta bio je Federalni zavod za

zapošljavanje.

http://www.usk-szz.ba/

___________________________________________________________________________




će ova njemačka organizacija izdvojiti značajna

novčana sredstva.

Na inicijativu Razvojne agencije Unsko-sanskog

kantona firma Saniteks d.d. Velika Kladuša, Vlada

Unsko-sanskog kantona, J.U. Služba za

zapošljavanje Unsko-sanskog kantona i Općina

Bužim potpisale su 21.02.2014.g. Pismo namjere

kojim su iskazali punu podršku projektu „Obuka i

zapošljavanje kandidata za zanimanje šivač i krojač

za potrebe Saniteks d.d. Velika

Kladuša“. Implementacijom ovog projekta vršit će

se proces stručnog usavršavanja za 120 lica za

zanimanje šivač i krojač od čega će biti zaposleno

100 lica sa evidencije nezaposlenih u Unsko-

sanskom kantonu. Ukupna vrijednost projekta iznosi

344.190,00 KM, a partneri u implementaciji će

podržati projekt kako slijedi:

Vlada Unsko-sanskog kantona – 38.000,00 KM,

Općina Bužim – 27.000,00 KM,

Saniteks d.d. V. Kladuša – 114.400,00 KM.

Razvoja agencija USK će u saradnji sa drugim

institucijama i organizacijama putem dostupnih

fondova za razvoj konkurentnosti radne snage i

zapošljavanja nastojati osigurati preostali iznos

sredstava, a JU Služba za zapošljavanje USK će

pružiti doprinos implementaciji projekta u vidu

tehničke podrške.9

Na početku 2014.godine, Unsko- Sanski kanton

ostaje jedini u Federaciji BiH koji je donio Zakon o

obrazovanju odraslih i prepoznao prednosti istog

Zakona.

9http://www.mojusk.ba

Sekcija 2

Posavski kanton

Posavski kanton je u oblasti obrazovanja donio

slijedeće propise:

a) Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi

b) Zakon o osnovnom školstvu

c) Zakon o srednjem školstvu

d) Zakon udžbenicima i drugim nastavnim

sredstvima za osnovne i srednje škole


f) Zakon o doprinosu za obrazovanje, kulturu i

šport

Općina Orašje je izabrana za sudionika u

projektu pod nazivom ''Posavina za cjeloživotno

učenje'' finansiranog sredstvima EU, čiji je nositelj

Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta, te

partneri srednja škola iz Orašja i dvije nevladine

organizacije. Održan je prvi sastanak u Općini

Orašje na kojem je koordinatorica projekta

predstavila projekat i zajednički s predstavnicima

Službe za gospodarstvo i infrastrukturu započela

s razradom projektnih aktivnosti. Cilj projekta je

razvoj ljudskih potencijala i promocija

cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih. 1

http://www.mojusk.ba/

___________________________________________________________________________




U strukturi nezaposlenih lica u ovom

kantonu, zaključno sa 31.12.2013. godine, NKV

radnika je 1.667 ili 29,84%, PKV 445 ili 7,96%,

KV 1.764 ili 31,57%, SSS 1.382 ili 24,74%, VŠS 149

ili 2,66% i VSS 168 ili 3,00%.

Najveći broj evidentirane nezaposlenosti

čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici

31,57%, te NKV radnici 29,84%.

Grafikon: Nezaposlena lica prema kvalifikaciji Posavski kanton


U toku izrade analize nije se došlo do podataka o

pokretanju pitanja o obrazovanju odraslih i njegovog

uokvirivanja u Zakon. U Posavskom Kantonu nema

ni nagovještaja o nastanku prednacrta Zakona o

obrazovanju odraslih. Situacija se može promijeniti

onog momenta kada Vlada tog kantona krene sa

istraživanjem istog Zakona kao i svih prednosti koji

Zakon o obrazovanju odraslih nosi sa sobom.

Sekcija 3

Tuzlanski kanton

U Tuzlanskom kantonu postojeći zakoni u oblasti

obrazovanja su sljedeći:




d) Zakon o srednjem stručnom obrazovanju i

obuci


Na sjednici vlade Tuzlanskog kantona koja je

održana 23.12.2013. godine utvrđen je Nacrt

Zakona o obrazovanju odraslih. Zakon tretira

cjeloživotno učenje, dokvalifikacije, prekvalifikacije ili

stručno napredovanje koje je potrebno osobama

koje nisu završile osnovno, srednjoškolsko

obrazovanje ili se žele dokvalifikovati, te podršku

uspostave sistema cjeloživotnog učenja kroz

poboljšanje socijalnog dijaloga i sistemskim

poboljšanjem u oblasti obrazovanja odraslih. Kako

navodi predlagač Zakona, cilj je da se što više

inicira na dijalogu na temu obrazovanja odraslih, te

da se unaprijedi saradnja između obrazovnog

sektora i tržišta rada, kao i potencijalnim načinima

podizanja svijesti građana o važnosti i korisnosti

programa obrazovanja odraslih u cilju zapošljavanja

i pokretljivosti radne snage.

Zakonom se precizira osnivanje Centara za

obrazovanje odraslih, organizatore, polaznike i

nastavni kadar. Prema posljednjim informacijama

(april 2014.g.) procedura ovog zakona je

zaustavljena vraćanjem istog iz skupštinske

procedure zbog nedobijanja potrebne podrške.

___________________________________________________________________________




Ključni razlog vraćanja zakona iz skupštinske

procedure je izostanak finansijskog okvira.

Bez obzira na nepostojanje zakona, u ovom

kantonu djeluju pojedina udruženja i institucije koji

zagovaraju cjeloživotno učenje i sprovode ga u

praksi.

U Tuzlanskom kantonu skoro sve stručne/tehničke

škole organizuju edukaciju odraslih polaznika, a

također postoji i Privatna ustanova „Centar za

obrazovanje odraslih“ Gračanica. Saglasnost o

osnivanju i početku rada Privatne ustanove „Centar

za obrazovanje odraslih“ Gračanica donijelo je

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport

Tuzlanskog kantona 10.03.2009.godine.

Cjeloživotnim učenjem kao i neformalnim

obrazovanjem odraslih u Tuzlanskom kantonu bave

se i neka od udruženja.

Tuzlanski kanton je pored ZDK, KS i BPK jedan od

aktivnijih kada je u pitanju donošenje Zakona o

obrazovanju odraslih. S obzirom da u većini kantona

u Federaciji ne postoji ni prednacrt Zakona, u ovom

Kantonu već nekoliko godina postoje organizacije

koje aktivno lobiraju na donošenju ovog Zakona.

''Amica EDUCA'' iz Tuzle, koje tradicionalno od

2000-te godine, realizira projekat "Festival

cjeloživotnog učenja u BiH" djelujući na svijest

građana koji se nastoje motivirati za kontinuirano

usavršavanje vlastitih kapaciteta – za cjeloživotno

učenje. Namjera Festivala je da poveže

relevantne aktere u obrazovanju, promovira oblike

neformalnog obrazovanja, pomogne edukativne

reforme u BiH i uključi organizacije i institucije

vladinog sektora u borbu za uspostavljanje

Zakona za obrazovanje odraslih. Udruženje

''Amica Educa'' smatra neophodnim da se radi na

promociji cjeloživotnog učenja, stvaranjem uslova

za obrazovanje za sve, a posebno za odrasle i

ugrožene kategorije stanovništva.

____________________________________________

Stručnu i finansijsku podršku realizaciji projekta

Festival cjeloživotnog učenja u BiH pruža Institut

za međunarodnu saradnju Njemačkog saveza

visokih narodnih škola – DVV International – Ured

u Sarajevu.

____________________________________________

Još jedno udruženje koje je uvidjelo značaj

usvajanja Zakona o obrazovanju odraslih u TZK

jeste Udruženje građana „Agora“ Tuzla, drušveno

edukativni centar za otvoreno obrazovanje i

cjeloživotno učenje. Njihove aktivnost su

usmjerene na pružanje edukacije iz oblasti stranih

jezika, informatike, muzičkih instrumenata, izrade

nakita i slikanje na staklu.

___________________________________________________________________________




Sekcija 4

Zeničko-dobojski kanton

U Zeničko-dobojskom kantonu postojeći propisi iz

oblasti obrazovanja su:

1) Zakon o predškolskom odgoju i

obrazovanju

2) Zakon o osnovnoj školi

3) Zakon o srednjoj školi

4) Zakon o viskom obrazovanju

Program rada Vlade ZDK za 2014.g. usvojen je

24.12.2013. godine. Neki od ciljeva tog programa za

tekuću godinu su postizanje konkurentnosti kroz

davanje podsticaja za modernizovanje poslovanja,

fiskalno podupiranje unapređenja poslovanja,

stimulacija firmi da podstiču zapošljavanje kao i

stvaranje uslova za podršku cjeloživotnom učenju,

te provođenje reforme visokog obrazovanja.

Zapošljavanje ostaje i dalje jedan od prioritetnih

ciljeva Vlade koji će se realizirati davanjem

finansijske podrške osnivanju i razvoju malih i

srednjih preduzeća, unapređenju socioekonomskog

dijaloga, poboljšanju funkcionisanja institucija na

tržištu rada donošenjem programa zaopošljavanja

određenih kategorija i podsticanju

samozapošljavanja. Jedan od strateških ciljeva

Vlade je i socijalno uključivanje koje podrazumijeva

razvijanje sistema podrške socijalnom

poduzetništvu, programima zapošljavanja, reformu

sistema socijalne zaštite u funkciji poticanja

aktivnog traženja posla, te usklađivanje zakonske

regulative sa principima EU.10

10http://www.zdk.ba

U ovom kantonu postoji Nacrt Zakona o

obrazovanju odraslih. Održano je ukupno 12 javnih

rasprava koje su organizirane u većini općina u

ZDK. Navedeni Nacrt Zakona je prezentiran od

strane Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i

sport ZDK, koji su između ostalog naveli da se radi

o jednom od strateških zakona u ZDK jer

istovremeno proizilazi iz Strategije razvoja ZDK i

aktuelnih akcijskih planova. Predstavnici resornog

Ministarstva tvrde da je Zakon uređen kako bi došlo

do podizanja kompetencija na tržištu rada i

neposredne saradnje sa udruženjima poslodavaca.

Od strane ministarstva je također istaknuto da

andragoško obrazovanje ni u kom slučaju ne

predstavlja konkurenciju pedagoškom obrazovanju.

Cilj javne rasprave je bio da se predstavnici

Sindikata, Udruženja poslodavaca, strukovnih

udruženja, nevladinog sektora, obrazovnih ustanova

i drugih zainteresovanih organizacija i društava kao i

građani, uključe u raspravu i daju svoj doprinos

poboljišanju teksta pomenutog zakona.

ALDI i CCI su se aktivno uključili u proces formiranja

Nacrta Zakona o obrazovanju odraslih ZDK kroz

učestvovanje u javnoj raspravi i slanje svojih

prijedloga u okviru projekta „EDU&JOB: Jačanje

prava radnika i tržišta radne snage zagovaranjem

regulative o obrazovanju odraslih”. Na javnim

raspravama bilo je brojinih prijedloga od kojih su

neki da se definiše ko se sve može baviti formalnim,

a ko neformalnim obrazovanjem, kao i to da su neke

odredbe Zakona već definisane Zakonom o radu.

Predloženo je također da se dio stručnih obuka

obavlja u Zavodu za zapošljavanje. Po mišljenju

poslodavaca Zakon o obrazovanju odraslih treba da

prati potrebe tržišta rada. Ovo je jedan od strateških

dokumenata ZDK koji nudi nova rješenja kada su u

pitanju osnivači obrazovnih centara, te propisuje

http://www.zdk.ba/

___________________________________________________________________________




standarde i uslove koji se pri tome moraju

ispunjavati.

Prema podacima iz Službe za zapošljavanje ZDK, u

ovom kantonu se vrši stručna obuka i usavršavanje

odraslih i to po oblastima zanimanjima i ostalim

programima: prerada metala, drveta, tekstila i kože,

zdravstvo, informatika i strani jezici. 11

Institucije i organizacije koje vrše obuku su:

informatika i strani jezici (BHM Zenica), strani jezici

(Step by Step), Metalurški institut (atest za varioce),

tekstilna industrija (Prevent), obuke knjigovodstvo i

revizija (Chronos), obuka za njegovatelje (Crveni križ),

obuka za njegovatelje (Ruhama, Astra), te obuke za

krojače, tapetare i frizere (Medica).

Obuke u Zeničko-dobojskom kantonu su uticale na

veću zapošljivost i mobilnost radne snage. Osobe

koje završe obuku stiču dodatne kompetencije, a

samim tim su i konkurentnije na tržištu rada, posebno

ukoliko se radi o obukama za deficitarna zanimanja, a

tržište rada je to koje diktira u kojem smjeru će se

razvijati ponuda obuka i stručnog usavršavanja.

Postoji mnogo zainteresovanih za programe obuke,

prekvalifikacije i dokvalifikacije, ali nedostaju sredstva,

11Izvor: Upitnik ALDI

legislativa i podrška viših nivoa vlasti. Obrazovne

institucije u ZDK su zainteresovane i u mogućnosti su

da vrše edukaciju, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju.

Također, postoji saradnja i koordinacija između

Službe za zapošljavanje ZDK i obrazovnih institucija, i

nije potrebno dodatno osposobljavanje uposlenika tih

obrazovnih institucija da bi obavljali edukaciju,

prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i sl.

Da bi se prevazišli izazovi povezani sa

neusklađenošću sistema obrazovanja i tržišta rada

obrazovne institucije trebale bi više kontaktirati

Službu za zapošljavanje ZDK prilikom kreiranja

Nastavnog plana i programa, kao i u pogledu upisne

politike.

Projekat STARS (Jačanje kapaciteta obrazovanja

odraslih u srednjim, tehničkim i stručnim školama

u BiH) počeo je sa svojom realizacijom u oktobru

2013. godine. To je 18-mjesečnii projekat

finansiran od strane EU iz sredstava IPA 2009. u

iznosu od 99.992,70 EUR, te DW International u

iznosu od 17.000 EUR, a bavi se obrazovanjem

odraslih, posebno obukom za nezaposlene i

zaposlene pedagoge u srednjim tehničkim i

stručnim školama.

Projekat implementiraju DW International u

saradnji sa partnerima Zavod za obrazovanje RS i

J.U. Mješovita srednja škola Tešanj.

Ciljevi projekta su podržavanje struktura

obrazovanja odraslih u BiH, doprinos

modernizaciji lokalnih struktura za obrazovanje

odraslih u BiH, jačanje kapaciteta u srednjim i

tehničkim školama u BiH, podržavanje sistema

multiplikatora i integracija nezaposlenih pedagoga

u tržište rada.

Iz Službe za zapošljavanje ZDK smatraju da bi bilo

neophodno da se usvoji Zakon o obrazovanju

odraslih u skorije vrijeme, čime bi se postigla

ravnoteža ponude i potražnje na tržištu rada. Brže

bi se reagovalo na potrebe poslodavca, odnosno

osobe sa evidencije bi se brže zapošljavale, te bi

zadovoljstvo poslodavaca bilo na višem nivou, jer

bi dobijali radnika sa većim stečenim

kompetencijama.

___________________________________________________________________________




Što se tiče deficitarnih zanimanja u ovom kantonu,

oni su slijedeći:

ljekar, IT programer, WEB dizajner, elektro-inžinjer,

građevinski inžinjer, bravar-cjevar sa iskustvom,

zavarivač sa atestom, njegovatelj (medicinski

tehničar) sa poznavanjem stranog jezika (ugl.

njemačkog), grafički dizajner, stolar – modelar,

kuhar i konobar.

Kada je riječ o neformalnom obrazovanju u ZDK

posebno se izdvajaju dvije oblasti: informatika i

strani jezici. Također, postoji evidencija tj. baza


obuke neformalnog obrazovanja, međutim ne

postoji agencija koja vrši stručno priznavanje

neformalnog obrazovanja. Služba za zapošljavanje

ZDK daje punu podršku našim prijedlozima koji

podrazumjevaju fleksibilizaciju trajanja neformalnog

obrazovanja, fleksibilizaciju finansiranja programa i

certifikacija ne mora biti nužna.

U ZDK proizvodna preduzeća koja zapošljavaju više

od 50 radnika su preduzeća iz tekstilne i metalne

industrije, kao i građevinarstva.

Uvrštavanje obrazovanja odraslih u obrazovni

sistem po uzoru na principe Evropske unije suština

je svih do sad provedenih aktivnosti Ministarstva

obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-

dobojskog kantona na izradi i usvajanju Zakona o

obrazovanju odraslih u ZDK. Nakon što je javna

rasprava o Nacrtu ovog zakona provedena u svih 12

općina kao i na dva Okrugla stola posvećena ovoj

temi, stekli su se zakonski uslovi da ovaj Nacrt bude

upućen u skupštinsku proceduru. Kada ga

Skupština Kantona usvoji, Zeničko-dobojski kanton

će biti drugi u Federaciji BiH, nakon Usnko-sanskog,

koji je izradio i usvojio ovaj izuzetno važan zakonski

dokument. Naime, time će biti stvorena zakonska

osnova da armija nezaposlenih, a nedovoljno

kvalifikovanih ili onih koji nemaju stručnu spremu

traženu na tržištu rada, steknu dopunsko

obrazovanje i time postanu konkurentna radna

snaga.

U okviru projekta FIRMA12, u Tešnju (Zeničko-

dobojski kanton) je pokrenuta aktivnost na

uspostavljanju Centra za obrazovanje odraslih i

stručno osposobljavanje i zapošljavanje CNC

operatera, metalobrusača i obrađivača rezanjem.

''Izvještaj o operativnom planu za 2013. godinu'' Federalno

ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar, 2013. godine

___________________________________________________________________________




Sekcija 5

Bosansko-podrinjski kanton Goražde

U Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde,

trenutno su na snazi slijedeći propisi oblasti

obrazovanja:


obrazovanju BPK-a Goražde

2) Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju

BPK-a Goražde

3) Zakon o srednjem odgoju i obrazovanju

BPK-a Goražde

Vlada BPK Goražde u svom programu rada za

2014. ima usvajanje Nacrta Zakona o obrazovanju

odraslih. U ministarstvu je pripremljen Zakon koji se

usaglašava sa civilnim i privrednim sektorom u

kome aktivnu ulogu imaju ALDI i CCI kroz projekat

EDU&JOB. Prema podacima iz Službe za

zapošljavanje u BPK se vrši stručna obuka i

usavršavanje odraslih i to po oblastima,

zanimanjima i programima: prerada tekstila i kože,

informatika i strani jezici. Institucije i organizacije

koje vrše obuku su:

1) Služba za zapošljavanje BPK Goražde

osnovana od strane Kantona BPK

Goražde,

2) Srednja stručna škola,

3) Poslodavci,

4) Udruženja kroz projekat.

Ustanovljeno je da su obuke pružene od strane gore

navedenih organizacija/ustanova uticale na veću

mobilnost radne snage kao i na veću zapošljivost, a

nezaposlene osobe postale su konkurentnije na

tržištu radne snage. Kao primjer iz prakse može se

navesti program osposobljavanja šivača auto

presvlaka Prevent. Također, organizovani su

kursevi engleskog i njemačkog jezika, kao i

informatike (ECDL).

Obrazovne institucije u BPK Goražde su

zainteresovane i u mogućnosti su da vrše edukaciju,

prekvalifikaciju i dokvalifikaciju. Takođe, postoji

saradnja i koordinacija između Službe za

zapošljavanje BPK Goražde i obrazovnih institucija

(Srednje stručne škole). Iz Službe smatraju da bi se

saradnja dodatno mogla unaprijediti boljom

organizacijom povezanosti i razmjenom informacija.

Što se tiče deficitarnih zanimanja u ovom Kantonu,

to su diplomirani inžinjer mašinstva, specijalisti u

medicinskoj struci, te općenito radna snaga sa

dodatnim kvalifikacijama koje su prilagođene

potrebama tržišta rada u BPK.

Iz Službe za zapošljavanje BPK dalje smatraju da u

ovm kantonu nije dovoljno razvijeno neformalno

obrazovanje i da postoji samo djelimična baza


oblike neformalnog obrazovanja. Također ističu, da

u ovom Kantonu ne postoji Agencija koja vrši

stručno priznavanje neformalnog obrazovanja.

Podaci govore da je od 3.148 ljudi koji su prijavljeni

na evidenciji nezaposlenih u Službi za zapošljavanje

BPK Goražde 1.435 nekvalifikovanih radnika. To su

ljudi koji nemaju nikakve kompetencije i vrlo je teško

da na tržištu rada mogu pronaći zaposlenje. Cilj je

da se ti pojedinci kroz određene oblike obuke

certificiraju kako bi bili spremni i konkurentni na

tržištu rada.

___________________________________________________________________________




Predstavnici Službe za zapošljavanje BPK ističu da

je neophodno da Zakon o obrazovanju odraslih

bude donesen u skorije vrijeme, iz razloga bolje

potražnje na tržištu rada, mogućnost da poslodavci

dobiju što kvalitetnije radnike, veća obrazovanost

stanovništva i mogućnost za napredovanje.

U ovom Kantonu posluju brojna proizvodna

preduzeća koja zapošljavaju više od 50 radnika. To

su Prevent (prerađivačka industrija), UNIS Ginex

(namjenska industrija), Pobjeda Rudet, Pobjeda

Technology, Bekto Precisa, Emka Bosina, Hella-

Bekto Ind. itd.

Zahvaljujući informacijama iz „Analize tržišta rada u

BPK Goražde", koju je sproveo ALDI tokom 2013.

godine u okviru projekta „Smanjenje disbalansa

između ponude i potražnje za radnom snagom i

poboljšanje sposobnosti, konkurentnosti i

zapošljavanja radne snage u Goraždu“, dobiveni su

uporedni podaci o radno sposobnom stanovništvu,

aktivnosti stanovništva, radnoj snazi, stopama

zaposlenosti i nezaposlenosti.

Posebno obrađene podatke o stopama zaposlenosti

i nezaposlenosti dvije starosne grupe radno

sposobnog stanovništva: 15-20 godina i 20-64

godine su prikazane kako bi podaci bili uporedivi sa

trenutnim ciljevima EU u oblasti zapošljavanja, ali

kako bi se stvorile bolje osnove za dugoročno

planiranje razvojnih politika. Također, u tom dijelu

prikazana je povezanost obrazovanja sa stanjem

na tržištu rada, ne samo kako bi se ukazalo da

javne politike mogu efikasno pobjeđivati u borbi

protiv nezaposlenosti, već i da se ukaže na značaj


je razumijevanje presudno u politikama koje imaju


smanjenje broja nezaposlenih radnika.

Kako bi dobili potpuniju sliku stanja na tržištu rada u

nastavku prikazan je dio podataka o stanju na

tržištu rada BPK Goražde koji su dobiveni iz

administrativnih izvora i sa terena.

Bosansko-podrinjski kanton Goražde u zadnje dvije

godine bilježi izuzetne rezultate po pitanju

zapošljavanja i smanjivanja nezaposlenosti i može

se sa sigurnošću reći da je napravljen ključni

zaokret na tržištu rada na kojem je više od 15

godina stopa nezaposlenosti prelazila 50%.

Izuzetno veliki problem je što je na tržištu rada 40%

Tokom 2011. godine ALDI je zajedno sa

lokalnom stručnom školom, Kantonalnom

službom za zapošljavanje, Vladom Kantona i

Ministarstvom obrazovanja, te firmom Prevent

započeo sa aktivnostima koordinacije i vršenja

nadzora u okviru projekta stručnog

osposobljavanja i zapošljavanja šivača za

potrebe preduzeća ''Prevent Goražde''.

Kroz ovaj projekat je prekvalifikovano i

zaposleno 600 ljudi, a rezultirao je i podrškom

osnivanju Kantonalnog strukovnog VET vijeća –

koje će biti mehanizam za kontinuirano

ocjenjivanje vještina radnika potrebnih

preduzećima i napraviti odgovarajuće promjene

formalnog stručnog obrazovnog sistema, te

razviti odgovarajuće programe za obrazovanje

odraslih.

Aktivnosti na ovom projektu završene su

obukom poslijednjeg potrebnog radnika za rad u

preduzeću ''Prevent Goražde'', što se desilo u

aprilu 2012. godine, kada je upriličena svečana

ceremonija dodjele certifikata.

___________________________________________________________________________




registriranih nezaposlenih radnika bez ikakvih

kvalifikacija, koji su dugoročno nezaposleni i koji su

izgubili volju za ponovni povratak na tržište rada.

Drugi najveći problem je oko 20% nezaposlenih koji

su zainteresovani na tržištu rada (kao što su mladi ili

nezaposleni demobilisani borci mlađi od 45 godina),

ali čije kvalifikacije ne odgovaraju potrebama tržišta

rada. Takođe, značajan problem je što je oko 30%

zaposlenih u industriji koji imaju odgovarajuće

vještine i znanja, ali nemaju formalno priznato

obrazovanje.12

U cilju što boljeg uvida u obrazovnu strukturu

zaposlenih u proizvodnom sektoru BPK Goražde, u

okviru procesa identifikacije utvrđen je stepen

obrazovanja radnika obuhvaćenih ovim

istraživanjem. Na grafikonu koji slijedi može se

vidjeti da najveći broj zaposlenih u proizvodnom

sektoru anketiranih kompanija posjeduje treći

stepen obrazovanja (43%). Očekivano, pored

radnika sa trećim stepenom obrazovanja, u

proizvodnji anketiranih kompanija, najveći broj

radnika ima četvrti stepen obrazovanja (27%).

Grafikon: Obrazovna struktura zaposlenih (Izvor: Analiza tržišta

rada u BPK Goražde - ALDI)

12Preuzeto iz „Analiza tržišta rada u BPK Goražde" 2013.

Osnovnu školu, odnosno prvi stepen obrazovanja,

ima završeno 5% radnika kompanija koje su

obuhvaćene ovim istraživanjem.

Kvalifikaciona struktura radnika zaposlenih u

proizvodnim preduzećima13 u BPK Goražde je

prikazana na slijedećem grafikonu na kojem se

može vidjeti da je 82% radnika u proizvodnji

anketiranih preduzeća kvalifikovano za poslove koje

obavlja na radnom mjestu.

Grafikon: Broj zaposlenih proizvodnih radnika (Izvor: Analiza tržišta

rada u BPK Goražde - ALDI)

Značajno je spomenuti da je 15% zaposlenih

radnika nekvalifikovano, dok je njih 3%

polukvalifikovano.

Istraživanjem koje se vršilo u cilju identifikacije

potreba na tržištu radne snage, došlo se do

informacija koja su to zanimanja za koja će se

najprije otvoriti radna mjesta u anketiranim

kompanijama na području BPK Goražde.

Iako je u prethodnih nekoliko godina najveća

potražnja na tržištu radne snage bila za šivačem

autopresvlaka, taj trend je nastavljen i u 2013.

13Pet proizvodnih preduzeća sa područja BPK Goražde koja su

pristala da učestvuju u istraživanju: Prevent Goražde, Unis Ginex

d.d. Goražde, Pobjeda Rudet Goražde, TAG i Bekto Preciza

Goražde.

2% 6% 2% 1%

27%

43%

14% 5%

Vll+

Vll

Vl

V

lV

lll

ll

l

82%

3%

15% Kvalifikovani

Polukvalifikovani

Nekvalifikovani

___________________________________________________________________________




godini, a u planovima poslodavaca za

zapošljavanjem, u 2014. godini bit će otvoreno,

takođe, najviše radnih mjesta za šivače

autopresvlaka.

Namjenska industrija u BPK Goražde, koja obuhvata

značajan broj zaposlenog stanovništva u Goraždu,

već duže vrijeme se suočava sa problemom

pronalaska adekvatne radne snage.

Na pitanje „Koji od slijedećih faktora će dovesti do

promjena u strukturama zanimanja u Vašem

preduzeću?“, anketirana preduzeća su dala različite

odgovore. Najveći broj anketiranih preduzeća

smatra investiranje u nove mašine kao glavnim

faktorom za rast broja zaposlenih u njihovoj

kompaniji (37%). Novi proizvodi/usluge su sa 27%

drugi najveći razlog povećanja broja zaposlenih,

odnosno promjene strukture zanimanja. Sa po 18%,

kao razlogom u promjeni u strukturi zanimanja

učestvuju odgovori „Organizacija rada“ i

„Investiranje u obuku zaposlenih“.

Grafikon: Faktori promjene u strukturi zanimanja u preduzećima

(Izvor: Analiza tržišta rada u BPK Goražde -ALDI)

Uočene pojave strukturne neravnoteže na tržištu

rada u Bosni i Hercegovini se javljaju u obliku

kvalifikacione/obrazovne i prostorne nepodudarnosti

izmedu ponude i tražnje za radnom snagom.

Potrebno je reći kako se obrazovna struktura

postojećih radnih mjesta znatno razlikuje od

strukture nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini. To

je karakteristično za većinu tranzicionih ekonomija,

gdje postoji vidljiva razlika između tih struktura.

Najveći jaz – veći udio u broju nezaposlenih nego u

broju zaposlenih – primjećuje se u kategoriji osoba

koje su završile stručne škole, a što upućuje na

potrebu restrukturiranja te vrste obrazovanja. S tim

se počelo i u Bosni i Hercegovini gdje se već

provodi reforma srednjeg stručnog obrazovanja (EU

VET)14.

14EU VET Program je akronim od EU - Europska unija i VET -

stručno obrazovanje i obuka (Vocational Education and Training).

Lisabonskim i Kopenhaškim deklaracijama 2000. i 2002. godine EU

je pokrenula desetogodišnju strategiju koja za cilj ima da EU

postane najdinamičnija i najkonkurentnija ekonomija u svijetu,

zasnovana na znanju. Evropska strategija se zasniva na

mogućnosti zapošljavanja, prilagodljivosti, poduzetništvu i jednakim

mogućnostima.

Investiranje u nove mašine 37%

Investiranje u obuku zaposlenih 18%

Novi prizvodi/ usluge 27%

Politike ljudskih resursa 0%

Organizacija rada 18%

___________________________________________________________________________




U okviru istraživanja, anketiranim preduzećima je

postavljeno i pitanje šta oni smatraju glavnim

razlozima za nepopunjavanje slobodnih radnih

mjesta u njihovom preduzeću. Najveći broj

anketiranih preduzeća, za glavni razlog

nepopunjavanja slobodnih radnih mjesta ističe

nedostatak neophodnih, ali specifičnih vještina za

obavljanje određenih poslova (38%) i nedostatak

obučene radne snage na tržištu rada (37%).

Grafikon: Glavni razlozi za nepopunjavanje slobodnih radnih mjesta

(Izvor: Analiza tržišta rada u BPK Goražde - ALDI)

Kao treći razlog nepopunjavanja slobodnih radnih

mjesta navodi se nedostatak iskustva raspoložive

radne snage koja se nudi na tržištu rada (25%).

Osoblje, koje obavlja poslove koji utiču na

usklađenost proizvoda sa zahtjevima uvođenja

sistema upravljanja kvalitetom, mora biti stručno na

temelju odgovarajućeg školovanja, izobrazbe,

vještina i iskustva.15 Zbog toga je značajna saradnja

proizvodnih preduzeća sa lokalnim obrazovnim

ustanovama i centrima obuke. Iz tog razloga,

istraživanjem se namjeravalo doći do informacija

koliko anketirana preduzeća, odnosno preduzeća

koja zapošljavaju najveći broj radnika u BPK

15www.svijet-kvalitete.com

Goražde, sarađuju sa obrazovnim institucijama i

kakva im je namjera u budućnosti po tom pitanju.

Grafikon: Saradnja sa obrazovnim ustanovama i organizatorima

obrazovanja (Izvor: Analiza tržišta rada u BPK Goražde - ALDI)

Nedostatak obučene

radne snage na tržištu

37%

Nedostatak iskustva

raspoložive radne snage

25%

Nedostatak neophodnih

ali specifičnih

vještina 38%

Da 60%

Ne 40%

U okviru projekta "Smanjivanje disbalansa između

ponude i potražnje za radnom snagom i

poboljšanje kompetencija, konkurentnosti i

zapošljavanja radne snage u Goraždu", koji je

finansijski podržala Evropska unija, a implementira

ga UG ALDI u partnerstvu sa Srednjom stručnom

školom "Džemal Bijedić", provodi se obuka 200

nezaposlenih radnika sa evidencije Službe za

zapošljavanje BPK u cilju povećanja zapošljivosti

radne snage kroz obrazovanje i obuku u skladu sa

zahtjevima tržišta rada.

U saradnji sa Službom za zapošljavanje BPK

Goražde, UG ALDI i Srednja stručna škola

"Džemal Bijedić" provode obrazovanje i obuku

nezaposlenih radnika sa evidencije Službe za

zapošljavanje BPK Goražde u okviru pet

zanimanja za koje postoji potražnja na tržištu rada,

a to su: CNC operater, metalostrugar, šivač auto

presvlaka, plastičar i pirotehničar. Polaznicima koji

uspješno završe obuku će, na kraju obuke, biti

dodijeljen certifikat o završenoj obuci, a stečena

znanja će biti upisana u radnu knjižicu.

http://www.svijet-kvalitete.com/

___________________________________________________________________________




Veći dio aketiranih preduzeća je istaklo već

postojeću saradnju sa nekom od obrazovnih

institucija, od čega je značajno napomenuti da se u

nekim preduzećima odvija praksa za studente

Mašinskog fakulteta, odnosno omogućava priprema

završnih ispita za različite fakultete. Najznačajniji

primjer saradnje sektora industrije i obrazovanja je

Projekat obuke više od 700 nezaposlenih za

zanimanje šivač autopresvlaka za potrebe

preduzeća Prevent Goražde, gdje je obuku izvršila

Srednja stručna škola „Džemal Bijedić“.

Na samom kraju istraživanja, anketiranim

preduzećima je kao posljednje, upućeno pitanje o

zainteresovanosti za buduću saradnju sa

obrazovnim ustanovama i projektima na području

BPK Goražde u vidu obuke i certifikacije radnika.

Predstavnici svih anketiranih kompanija su izrazili

spremnost i zainteresovanost da se u budućnosti

uključuju u procese obuke i certifikacije koji budu

organizovani od strane obrazovnih ustanova sa

područja kantona.

ALDI, zajedno sa Ministarstvom za obrazovanje,

nauku, kulturu i sport, SZZ BPK, Pedagoškim

zavodom, obrazovnim institucijama, Udruženjem

poslodavaca BPK, te Obrtničkom komorom BPK

Goražde se aktivno uključio u izradu nacrta Zakona

za obrazovanje odraslih. Oni su uvidjeli prednosti i

pozitivne strane ovog zakona, te se trude da njihov

nacrt bude što kvalitetniji i da, što je više moguće,

pomogne radnicima kao i poslodavcima. Donošenje

zakona se očekuje do jula 2014. godine.

Donošenjem Zakona u ovom kantonu bi se

unaprijedila prava radnika i mobilnost radne snage,

poboljšao bi se kvalitet tržišne radne snage, kao i

unaprijedila pozicija socijalno marginalizovanih

grupa.

Sekcija 6

Srednje-bosanski kanton

U ovom Kantonu postoje sljedeći Zakoni iz oblasti

obrazovanja:




d) Zakon o visokom obrazovanju

U toku istraživanja došli smo do saznanja da u ovom

kantonu nisu pokrenute nikakve aktivnosti u pogledu

uspostave zakonskog okvira u oblasti obrazovanja

odraslih. Do sad u ovom Kantonu nije rađeno na

izradi Nacrta Zakona o obrazovanju odraslih.

Ono što je poznato u ovom kantonu jeste da postoji

Socijalno - edukativni centar (SEC) koji u Banja Luci

djeluje od 2011. godine, a koji je zahvaljujući

partnerima Caritasu Biskupske konferencije BiH i

Caritasu Austrije otvorio podružnicu u Travniku.

Podršku u otvaranju ovog Centra, SEC je našao u

Centru za socijalni rad Travnik kao i Ministarstvu

nauke Srednjobosanskog kantona. Trenutno je u toku

obuka lica za rad s osobama s intelektualnim

poteškoćama,a po završetku obuke koju će izvoditi

stručnjaci medicinske i socijalne struke, polaznici će

biti kvalificirani za rad s osobama s intelektualnim

poteškoćama, te će im stečena znanja biti verificirana

kroz odgovarajući certifikat i upisana u radnu knjižicu.

Prema posljenim podacima Službe za zapošljavanje

srednje-bosanskog kantona, krajem mjeseca

decembra 2013. godine na evidenciji ove službe bilo

http://www.artinfo.ba/index.php/vijesti/bih/710-obuka-zainteresiranih-za-rad-s-osobama-s-intelektualnim-poteskocama

http://www.artinfo.ba/index.php/vijesti/bih/710-obuka-zainteresiranih-za-rad-s-osobama-s-intelektualnim-poteskocama

___________________________________________________________________________




je evidentirano ukupno 41.711 osoba. Kvalifikacijska

struktura nezaposlenih osoba je takva da je najveći

broj KV radnika, i to 15.876 ili 38,06%, NKV 13.269 ili

31,81%, SSS 9.377 ili 22,48%, VŠS 978 ili

2,34%,PKV 658 ili 1,57%, VKV 287 ili 0,68 i VSS

1.266 ili 3,03%.



Oblast obrazovanja odraslih je još uvijek neuređena u

ovom kantonu, te vlada indolencija, ali i potencijalno

neznanje kada je riječ o Zakonu za obrazovanje

odraslih. Očito da još uvijek ne postoji spremnost

vlade da radi na ovom pitanju, koje je od krucijalne

važnosti za BiH. Da li se, ipak, očekuje pozitivna

promjena, ostaje da vidimo u narednom periodu.

Sekcija 7

Hercegovačko-neretvanski kanton

Postojeći zakoni u oblasti obrazovanja u ovom

kantonu su:

1) Zakoni o predškolskom, obrazovanju i

odgoju

2) Zakon o osnovnom obrazovanju i odgoju

3) Zakon o srednjem obrazovanju i odgoju

4) Zakon o visokom obrazovanju.

Nacrt Zakona o obrazovanju odraslih ne postoji. U

HNK postoje određene institucije koje provode neke

programe prekvalifikacije i osposobljavanja, te ova

oblast nije toliko neuređena, jer postoje određeni

pravilnici, a za ovu godinu je Ministarstvo planiralo

da Zakon o obrazovanju odraslih uvrsti u Program

rada.

U okviru sastanaka predstavnika CCI sa

predstavnicima Ministarstva prosvjete, znanosti,

kulture i športa HNK u Mostaru predstavljeni su

ciljevi projekta EDU&JOB. Predstavnici ovog

Ministarstva su spremni pružiti podršku za

donošenje Zakona o obrazovanju odraslih, no ističu

problem nepostojanja andragoške obuke kao uslov

za uspješan rad sa odraslima, kao i potrebu za

izradom Strategije koja će izanalizirati dugoročne

potrebe tržišta rada iz kojih će to oblasti biti

potrebne prekvalifikacije i dokvalifikacije.

Iz Ministarstva su istakli da je potrebno da se

prilikom izrade Zakona uzme u obzir i

obuka/dokvalifikacija već postojećeg kadra

___________________________________________________________________________




uposlenih profesora, koji bi se na taj način prilagodili

potrebama izvođenja nastavnih programa u oblasti


U Službi za zapošljavanje HNK iskazana je

spremnost da se podrže aktivnosti donošenja

Zakona o obrazovanju odraslih kako bi on bio

mehanizam za novo zapošljavanje i smanjenje

nezaposlenosti.

Krajem decembra 2013. godine na evidenciji Službe

za zapošljavanje Hercegovačko-Neretvanske

županije/ kantona bilo je evidentirano 32.550

nezaposlenih osoba, što je u poređenju sa

prosječnom nezaposlenosti u 2012. godine više za

6,6%. Gledano po općinama najveći broj

registrovanih nezaposlenih osoba nalazi se u općini

Mostar (16.216 ili 49,8 %), zatim u općini Konjic

(3.929 ili 12,1 %), slijedi Čapljina (3.179 ili 9,7 %),

Čitluk (2.496 ili 7,6 %), Jablanica (2.257 ili 6,9 %),

Stolac (2.103 ili 6,5 %), Prozor–Rama (1.917 ili 5,9

%), Neum (421 ili 1,3 %) i općina Ravno sa 32

nezaposlene osobe na evidenciji.

U kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih osoba

najveći broj čine osobe u trećem stepenu stručnog

obrazovanja - 11.731, što predstavlja udio od 36,1

%, zatim slijedi četvrti stepen sa 9.494 osoba ili 29,2

%, prvi stepen 6.805 ili 20,9 %, stepen 6 1.134 ili

3,48%, stepen 71 i 72 2.711 ili 8,32 %, drugi stepen

543 ili 1,7 %, i peti stepen 132 ili 0,4 %.



U ukupnom broju na posao čeka do 1 godine dana

6.962 osoba ili 21,3%, a preko 9 godina čeka njih

6.814 ili 21,0%. Na evidenciji nezaposlenih osobe

do 30 godina starosti čine 32,7% (10.650 osoba), a

svaka četvrta osoba na evidenciji je stara preko 50

godina (7.484 osoba ili 22,9%).

Najbrojnija zanimanja u kojima su se osobe

zaposlile su: prodavač, radnik za jednostavne

poslove, ekonomski tehničar, pravnik, bravar, kuhar,

automehaničar, frizer za žene, mehaničar za

preradu nemetala, građevinski tehničar, profesor

engleskog jezika, građevinski inženjer, inženjer

računarstva, itd.

Najviše osoba se zaposlilo u trgovini, ugostiteljstvu,

prerađivačkoj industriji, građevinarstvu,

obrazovanju, ostalim javnim društvenim, socijalnim i

osobnim uslužnim djelatnostima, prijevozu,

skladištenju i vezama, posredovanju nekretninama,

itd.

Aktualni programi Službe za zapošljavanje HNK su:

Zapošljavanje radnika za zdravstvenu njegu u SR

Njemačkoj, Prvo radno iskustvo, Program

https://szzhnz-k.ba/view_javni_pozivi.php?id=6



___________________________________________________________________________




zapošljavanja i samozapošljavanja u okviru projekta

SSNESP 16

Iako ne postoji Nacrt Zakona o obrazovanju odraslih

u ovom kantonu, ipak postoji velika

zainteresovanost nadležnih organa da rade na

ovom pitanju. Za 2014. godinu planirano je

uvrštavanje Zakona o obrazovanju odraslih u

Program rada vlade. Međutim, još uvijek ne

posjedujemo konkretne informacije da li je to

urađeno.

16https://szzhnz-k.ba

Sekcija 8

Zapadno-hercegovački kanton

U ZHK postojeći Zakoni u oblasti obrazovanja su:

a) Zakon o osnovnom obrazovanju

b) Zakon o srednjem obrazovanju

c) Zakon o srednjem stručnom obrazovanju i obuci


U ovom kantonu postoji prijedlog Nacrta Zakona o

predškolskom odgoju i obrazovanju, takođe je u planu

i izrada Strategije obrazovanja odraslih.

U ZHK se vrši stručna obuka i usavršavanje odraslih i

to po oblastima zanimanja i ostalim programima:

ekonomija, poljoprivreda, prerada metala, prerada

drveta, prerada hrane, informatika, strani jezici,

prerada tekstila i kože, mašinstvo, elektrotehnika,

ugostiteljstvo, zdravstvo, promet i komunikacije,

geologija, građevinarstvo, odnosi s javnošću i

marketing, demokratizacija, menadžment i

organizacija, rudarstvo, te administracija i trgovina.

Gore navedenu obuku vrše:

Javne i privatne škole, IT Centar za informatičku

obuku, škola stranih jezika LIBAR Ljubuški, Privatna

srednja škola s pravom javnosti Široki Brijeg, Centar

za obrazovanje Široki Brijeg.

Obuke su ciljane, tako je i zapošljivost očekivana

nakon provođenja istih. Međutim, u ovom kantonu se

nije bitnije promijenila slika na tržištu rada.

Deficitarna zanimanja u ovom Kantonu su iz oblasti:

fizike, matematike, defektologije, medicinske struke,

farmacije, pedijatrije, psihologije, logopedije, veterine,





https://szzhnz-k.ba/

___________________________________________________________________________




pedagogije, arhitekture, građevine, hemije, biologije,

fizike, muzike (profesori muzike), stranih jezika

(profesori njemačkog jezika) i poljoprivrede

(diplomirani prehrambeno-biotehnološki inžinjeri).

Obrazovne institucije u ovom Kantonu zainteresovane

su i u mogućnosti su da vrše edukaciju,

prekvalifikaciju i doedukaciju, ali ipak, potrebno je

dodatno osposobljavanje uposlenika obrazovnih

institucija za obavljanje edukacije, prekvalifikacije i

doedukacije. Kada su u pitanju privatne ustanove koje

vrše edukacije, one su dužne imati kadar koji

ispunjava zakonom propisane uslove, kako rada tako i

tehničke opremljenosti.

Standardi kvalifikacije u obrazovnom sistemu koji su

urađeni u skladu sa potrebnim kompetencijama

postoje prema Nastavnom planu i programu za

devetogodišnju osnovnu školu kao i prema

Nastavnom planu i programu za gimnaziju za

odgovarajuće smjerove. Iz Ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta ZHK smatraju da je u ovom

kantonu nedovoljno razvijeno neformalno obrazovanje

i da treba raditi na njegovom poboljšanju.

Najzastupljenije iz oblasti neformalnog obrazovanja u

ovom Kantonu su: kursevi informatike, stranih jezika i

poslovnih komunikacija.

Jedan od problema, kada je u pitanju neformalno

obrazovanje svakako je nepostojanje baze podataka

o broju osoba koje su prošle obuke. Ustanova koja

vrši stručno priznavanje neformalnog obrazovanja je

Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta.

U ovom kantonu djeluje Centar za obrazovanje koji se

nalazi u Širokom Brijegu (Srednja strukovna škola sa

pravom javnosti).17 Centar raspolaže sa:

17http://www.centar-obrazovanja.com

1. Četverogodišnji strukovni program za sticanje

SSS i programi prekvalifikacije za zanimanja kao

što su između ostalih: ekonomist, elektrotehničar,

građevinski tehničar, grafički tehničar, šumarski

tehničar, geodetski tehničar, kozmetički tehničar,

prehrambeni tehničar, tehničar za elektroniku,

grafički tehničar pripreme, tehničar za stojeve i

uređaje, tehničar za logistiku i špediciju itd.

2. Trogodišnji strukovni programi za sticanje SSS i

programi prekvalifikacije za zanimanja: zidar,

tesar, rudar, frizer, bravar, staklar, mljekar,

zavarivač, autolimar, vodoinstalater, keramičar,

oblagač itd.

3. Programi stručnog usavršavanja za zanimanje:

frizer specijalist, mesar specijalist, limar

specijalist, autolakirer specijalist, elektroinstalater

specijalist itd.

4. Programi stručnog osposobljavanja:

osposobljavanje u području rada prometa

građevinskih stojeva, elektrotehnike, strojarstva,

strojarske energetike i mehanike, šumarstva,

unutarnjih poslova i zaštite, zdravstva,

poljoprivrede, ekonomije, trgovine i uprave,

bibliotekarstva, graditeljstva i građevinskih

materijala.

Neka od značajnijih imena bh. privrede koja djeluju u

ovom kantonu i koja bi mogla uposliti određeni broj

radnika ukoliko bi imali potrebna znanja i vještine su:

Violeta d.o.o., Grafotisak d.o.o., HT ERONET, Putevi

d.o.o., Mepas d.o.o., Planet d.o.o., MCI d.o.o.,

Sjemenarna d.o.o., Vokel d.o.o., A3 d.o.o., Mesna

industrija Rakitno, Logotip d.o.o., Metalac d.o.o.,

Delux d.o.o., Frank trgovina d.o.o. itd.

U ovom kantonu je u planu izrada Strategije

obrazovanja odraslih, i iako do sada nije donosen

Zakon o obrazovanju odraslih, zahvaljujući Centru za

http://www.centar-obrazovanja.com/

___________________________________________________________________________




obrazovanje u Širokom Brijegu dosta je urađeno po

pitanju prekvalifikacije, stručnog usavršavanja,

osposobljavanja za određena zanimanja itd. U ZHK

postoji određeni stepen zainteresovanosti Vlade za

ovu tematiku.

Sekcija 9

Kanton Sarajevo

Kanton Sarajevo je kanton sa najvećim brojem

učenika i studenata u Federaciji u kojem važe

slijedeći zakonski propisi:





U Kantonu Sarajevo usvojen je Nacrt Zakona o

obrazovanju odraslih od strane Vlade i Skupštine

KS, nakon čega je upućen na javnu raspravu. Od

tada, konačan prijedlog zakona nikad nije stavljen

na dnevni red. Zakonom se uređuje obavljanje

djelatnosti obrazovanja odraslih, finansiranje i

rukovođenje, a predviđeno je i da licencirane pravne

osobe reguliraju akreditaciju programa. Nacrtom

Zakona o obrazovanju odraslih bilo je predviđeno

formiranje Centra za obrazovanje odraslih koji bi

imao ulogu za pripremanje programa obrazovanja

odraslih kako bi oni bili uključeni u svjetske tokove.

Međutim, najveću polemiku u ovom Nacrtu Zakona

predstavlja upravo ovaj Centar, jer bi njegovo

formiranje iziskivalo finansijska sredstva koja bi

mogla dostići cifru od 2,5 miliona godišnje i dodatno

opteretiti budžet Kantona. Također je predloženo da

Kanton finansira obrazovanje za one koji nisu

završili osnovnu školu, dok bi oni koji žele

prekvalifikaciju ili srednju školu trebali da se

samofinansiraju ili da ih finansira poslodavac ili

treća osoba.

___________________________________________________________________________




U Kantonu Sarajevu se vrše stručne obuke i

obrazovanje po slijedećim oblastima i programima:

ekonomija, prerada metala, prerada drveta,

informatika, strani jezici, menadžment i organizacija,

administracija i trgovina, građevinarstvo i turizam.

Institucije i organizacije koje vrše gore navedenu

obuku su: srednje škole s područja Kantona

(osnivač Kanton Sarajevo), privredni subjekti i druge

organizacije koje su registrovane za razne vidove

obuke (osnivač privatna lica).

Ne postoji agencija koja vrši stručno priznavanje

neformalnog obrazovanja i veliki je problem što se

neformalno obrazovanje ne upisuje u radne

knjižice.18

Program rada Vlade KS za 2014. godinu predviđeno

je da će se Vlada Kantona posebno angažovati na

postizanju slijedećih ciljeva:

- Stvaranje preduslova za kvalitetno provođenje

Eksterne mature na kraju devetogodišnjeg

osnovnog obrazovanja kako bi se Kanton

Sarajevo približio evropskim standardima u

oblasti obrazovanja;

- Ujednačavanje obrazovnih sistema u

Federaciji BiH i Republici Srpskoj kao

18Informacije preuzete iz upitnika poslane od strane ALDI-a na

adresu J.U Službe za zapošljavanje KS

pretpostavci za ulazak u evropske i svjetske

obrazovne integracije;

- Stvaranje preduslova za jedinstven obrazovni

sistem u BiH koji će biti prepoznatljiv u Evropi;

- Uvođenje sistema permanentnog

(cjeloživotnog) obrazovanja nastavnika,

umjesto dosadašnjeg anahronog stručnog

obrazovanja;

- Uvođenje sistema obrazovanja prilagodljivog

zahtjevima tržišta rada i savremenim

tehnologijama, sa posebnim akcentom na

mogućnost brze prekvalifikacije;

- Kreiranje novih, modernih nastavnih planova i

programa prlagođenih potrebama i zahtjevima

tržišta rada;

- Reforme stručnog obrazovanja po konceptu

EU VET programa koji podrazumijeva

modularni sistem obrazovanja;

- Povezivanje škole sa privredom i stvaranje

uslova da škola bude mjesto permanentnog

(cjeloživotnog) obrazovanja njihovih radnika te

promovirati cjeloživotno učenje i obrazovanje

odraslih i socijalno isključenih mladih

sugrađana do 30 godina života. 19

U cijelokupan proces lobiranja za usvajanje zakona

uključile su se između ostalih i nevladine organizacije

aktivne u sektoru obrazovanja.

19http://www.ks.gov.ba

BKC Sarajevo u saradnji sa DVV International,

ured u BiH, već duže vrijeme se zalažu za

donošenje Zakona o obrazovanju odraslih.

Rezultat njihovog rada je časopis ''Obrazovanje

odraslih'' koji izlazi dva puta godišnje.

Zakon bi trebao biti donesen bez lošeg prepisivanja

od susjednih zemalja, što se upravo pokušava

učiniti u Kantonu Sarajevo, gdje je ovo zakonsko

rješenje urađeno tek u formi Nacrta. Ipak, i u ovom

Zakonu su zastupljeni određeni nedostaci.

Nina Branković iz inicijative “Građani za Evropu”

http://www.ks.gov.ba/

___________________________________________________________________________




Na sastanku sa predstavnicima Službe za

zapošljavanje Kantona Sarajevo koji je održan

12.02.2014. godine sa predstavnicima CCI rečeno

je da je Zakon o obrazovanju odraslih bio na

dnevnom redu Skupštine kantona prije nekoliko

godina ali je skinut. U programu rada Ministarstva

obrazovanja, nauke i mladih planirano je donošenje

navedenog Zakona u 2014. godini, a svoju

zainteresovanost za učešćem u kreiranju ovog

zakonskog rješenja izrazila je i Služba za

zapošljavanje Kantona Sarajevo. Trenutno u KS

postoje mnoge edukacije, seminari i projekti na

temu koristi Zakona o obrazovanju odraslih.

Prekvalifikacija i dokvalifikacija je jedan od aktuelnih

problema u okviru aktivne politike zapošljavanja, te

bi uvođenje savremenih programa i novih

kvalifikacija pomogli nezaposlenim osobama da

postignu veću konkurentnost na tržištu rada i lakše

dođu do posla.

Novouspostavljenim modelom prekvalifikacije i

dokvalifikacije bio bi otvoren proces u kojem bi

privatno- javno partnerstvo došlo do punog izražaja,

a programi usmjereni na potrebe poslodavaca. Na

ovom sastanku je bio i razgovor o potrebi

formiranja berze sezonskog zapošljavanja, uz

ocjenu da je neophodno hitno obaviti kvalitetno

ispitivanje tržišta rada.

Firme koje zapošljavaju više od 50 radnika u

Kantonu Sarajevo, a koje bi mogle omogućiti posao

određenom broju radnika ukoliko bi isti zadovoljili

potrebne kvalifikacije su: Klas d.d., Sprind d.d.,

Argeta d.d., Unis pretis d.o.o., Bosnalijek d.d., Kalea

d.o.o., Standard d.o.o., Alpina BiH d.o.o., Fox d.o.o.

itd.

U KS je u toku program zapošljavanja ''800+'' i

program obuke prekvalifikacije i dokvalifikacije

nezaposlenih osoba i sufinansiranje srednjoškolskog

obrazovanja. ''800+'' odnosi se na zapošljavanje 800

osoba sa evidencije nezaposlenih, a koje imaju radno

iskustvo duže od 6 mjeseci. Cilj programa je

sufinansiranje osoba koje pripadaju kategorijama

socijalno isključenih. Program obuke, prekvalifikacija i

dokvalifikacija nezaposlenih osoba i sufinansiranja

srednjoškolskog obrazovanja ima za cilj da obuči,

prekvalifikuje i dokvalifikuje nezaposlene osobe, i tako

osigura preduvjete za sticanje njihovog

srednjoškolskog obrazovanja, odnosno sticanja novih

znanja i vještina kod ovih osoba, kako bi poboljšale

svoje mogućnosti za pronalazak zaposlenja.

_________________________________________________

Institut za unapređenje privrede WIFI, u vlasništvu

Austrijske privredne komore WKO, jedan od najvećih

evropskih instituta u oblasti cjeloživotnog učenja, sa

tradicijom dužom od 60 godina, otvorio je i u Sarajevu

predstavništvo za Balkan. Direktor bh podružnice WIFI-

ja Ensar Eminović je istakao da je stručno

osposobljavanje te prekvalifikacija i dokvalifikacija za

sva moguća zanimanja njihova osnovna zadaća. WIFI

mreža ima 12.000 certificiranih trenera za svako

zanimanje. WIFI certifikati omogućavaju velike šanse

na evropskom tržištu rada. On obrazlaže da ukoliko je

neko bravar, a zainteresovan je za kvalitetniju obuku,

treba da se obrati WIFI-ju, a oni će zainteresiranim

osigurati trenere iz Austrije, koji će im obuku držati u

BiH, kako bi cijena onih koji pohađaju te kurseve bila

što prihvatljivija. Igor Kamočaji, direktor Službe za

zapošljavanje KS istakao je da postoje konkretni

zahtjevi koji su spremni da zapošljavaju ljude, ali pod

uslovom da imaju određene certifikate. U ovom

trenutku se postavlja pitanje koji su modaliteti da se

plati obuka i zapošljavanje tih ljudi.

___________________________________________________________________________




Iako je Kanton Sarajevo trebao biti prvi sa

donesenim Zakonom o obrazovanju odraslih u

Federaciji BiH čini se da to pitanje još uvijek nije

prioritet u Vladi Kantona Sarajevo.

Sekcija 10

Kanton broj 10 (Livno)

Postojeći zakoni iz oblasti obrazovanja u Kantonu

10 su:


obrazovanju

2) Zakon o osnovnom školstvu

3) Zakon o srednjem školstvu

4) Zakon o visokom obrazovanju

U ovom kantonu nije donesen Zakon o obrazovanju

odraslih. Prema podacima dobijhenim u toku

istraživanja od strane Županijskog Zavoda za

zapošljavanje, u ovoj administrativnoj jedinici ne vrši

se stručna obuka i usavršavanje odraslih. Međutim,

obrazovne institucije su zainteresovane i u

mogućnosti

su da vrše edukaciju, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju

iako bi bilo potrebno dodatno osposobljavanje

uposlenika tih obrazovnih institucija.

U ovoj administrativnoj jedinici postoji saradnja i

koordinacija između Službe za zapošljavanje i

obrazovnih institucija, mada Služba za

zapošljavanje ovu saradnju ocjenjuje kao lošu.

Način na koji bi se ova saradnja mogla unaprijediti

jeste izrada zajedničkih planova za upisne kvote u

srednje škole. Isto tako, iz Službe za zapošljavanje

ovog kantona su mišljenja da bi obrazovne

institucije ove administrativne jedinice trebali

kontaktirati Službu za zapošljavanje prilikom

kreiranja nastavih planova i programa. Na taj način

bi se prevazišli izazovi povezani sa neusklađenošću

___________________________________________________________________________




sistema obrazovanja i tržišta rada. Prema evidenciji

Službe za zapošljavanje ovog kantona, deficitarna

zanimanja su: profesor matematike, liječnik i

farmaceut. Također, iz Službe za zapošljavanje

smatraju da bi bilo neophodno donijeti Zakon o

obrazovanju odraslih.

Krajem decembra 2013. godine na evidenciji Službe

za zapošljavanje Livanjskog kantona bilo je

evidentirano 9.492 nezaposlenih osoba.

U strukturi nezaposlenih lica u ovom kantonu,

zaključno sa 31.12.2013.godine, NKV radnika je

2.273 ili 23,94%, PKV 89 ili 0,91%, KV 27 ili 0,28%,

NSS 28 ili 0,29%, KV 3.296 ili 34,72%, SSS 2.950 ili

31,07%, VŠS 302 ili 3,18% i VSS 527 ili 5,55%.



Najveći broj evidentirane nezaposlenosti

čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici

34,72%

Neformalno obrazovanje u ovoj administrativnoj

jedinici nije razvijeno, a kao zanimanja koje se ipak

mogu navesti kao ona koja su najzastupljenija u

neformalnom obrazovanju su konobar i kuhar. U

ovoj administrativnoj jedinici ne postoji ni evidencija

tj. baza podataka o broju osoba koje su pohađale

različite obuke neformalnog obrazovanja.

U Kantonu 10 ne postoji nacrt Zakona o

obrazovanju odraslih niti vijest o mogućnosti izrade

Nacrta ovog Zakona. Zadnji put kada se u Kantonu

10 izvršila prekvalifikacija, dokvalifikacija i stručno

osposobljavanje bilo je prije četri godine, a od tada

se nigdje ne spominju slični programi. Da li Vlada

nije prepozala vrijednost i kvalitet ovog Zakona, ili

ipak još uvijek ne postoji izvjesna potreba i

informiranost u vezi sa ovim Zakonom ostaje da

vidimo u narednom periodu.

U 2010. godini realizovan je Program od strane

Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH kojim

je izvršena prekvalifikacija, dokvalifikacija i

stručno osposobljavanje više od sto lica koji su

se nalazili na evidenciji Službe za zapošljavanje

Livanjskog kantona. Obuka je trajala tri

mjeseca, a kantonalna Služba za zapošljavanje

u Livnu, za prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i

stručno osposobljavanje nezaposlenih iz opština

Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč,

Bosansko Grahovo i Drvar, izdvojila je 1.500

KM po kandidatu.

___________________________________________________________________________




Šesto poglavlje

REPUBLIKA SRPSKA

Postojeći Zakoni iz oblasti obrazovanja u RS-u su:

1) Zakon o predškolskom vaspitanju i

obrazovanju RS

2) Zakon o osnovnom obrazovanju i

vaspitanju RS

3) Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju

RS

4) Zakon o visokom obrazovanju

5) Zakon o obrazovanju odraslih

Narodna skupština Republike Srpske je na trideset i

prvoj sjednici, održanoj 11. juna 2009. godine,

usvojila Zakon o obrazovanju odraslih.20

Na Četrnaestoj sjednici Narodne skupštine,

održanoj 15.12.2011. godine, usvojen je Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o obrazovanju

odraslih.21 Od 2010. godine u ovom entitetu djeluje

Zavod za obrazovanje odraslih, koji je nadležan za

ovu oblast.22

Zavod za obrazovanje odraslih je osnovan kako bi

pružio podršku razvoju modernog i fleksibilnog

sistema obrazovanja odraslih u Republici Srpskoj koji

će pratiti zahtjeve tržišta rada, načela cjeloživotnog

učenja i primjene najbolje prakse iz zemalja članica

EU.

20„Službeni glasnik Republike Srpske“, Broj 59/09

21„Službeni glasnik Republike Srpske“,Broj: 1/12

22http://www.mpoo.org

U svojoj nadležnosti ima:

1. obrazovanje odraslih,

2. obrazovanje u saobraćaju.

Osnovni zadaci Zavoda su: izrada baze podataka o

stanju na tržištu rada u smislu ponude i potražnje

određenih zanimanja, prikupljanje podataka o

organizatorima i programima za obrazovanje

odraslih, izrada zakonskih propisa, pregled

postojećih sistema finansiranja obrazovanja

odraslih, razvoj sistema osiguranja kvaliteta i

postupka akreditacije za ustanove za obrazovanje

odraslih, podizanje javne svijesti o važnosti

kontinuiranog profesionalnog usavršavanja,

koordinacija i implementacija projekata prihvaćenih

od Vlade Republike Srpske i Ministarstva prosvjete i

kulture, koji se ogleda kroz rad u radnim timovima,

monitoring i evaluaciju, izradu završnih dokumenata

i usvajanje istih, zatim usklađivanje standarda i

zakonske regulative u oblasti obrazovanja odraslih

sa međunarodnim standardima i standardima EU,

saradnja sa nadležnim entitetskim i organima BiH u

zajedničkim projektima i saradnja sa međunarodnim

organizacijama (vladinim i nevladinim).

Zavod za obrazovanje odraslih počeo je sa radom u

januaru 2010. godine i nakon donošenja Pravilnika

o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih

mjesta u Zavodu za obrazovanje odraslih, kao

preduslov za rad Zavoda i primjenu Zakona o

obrazovanju odraslih, doneseni su pravilnici iz

oblasti obrazovanja odraslih i to: Pravilnik o formi i

sadržaju javnih isprava u obrazovanju odraslih,

Pravilnik o formiranju ispitnih komisija, načinu rada i

sprovođenju ispita, Pravilnik o postupku izbora

organizatora obrazovanja odraslih, Pravilnik o

sadržaju formatu i načinu vođenja i čuvanja

andragoške dokumentacije i evidencije, Pravilnik o

http://www.mpoo.org/index.php/oo/zakonoo.html

___________________________________________________________________________




vrsti stručne spreme nastavnika, Pravilnik o

sadržaju i načinu vođenja registra organizatora

obrazovanja.

Pored navedenog, doneseni su i: Nastavni plan i

program za osnovno obrazovanje odraslih, Nastavni

plan i program za srednje stručno obrazovanje

odraslih za zanimanja trećeg stepena složenosti i

Nastavni plan i program za srednje stručno

obrazovanje za zanimanja četvrtog stepena.23

Vlada Republike Srpske, na prijedlog Zavoda za

obrazovanje odraslih, u svrhu utvrđivanja ciljeva i

aktivnosti u oblasti obrazovanja odraslih za svaku

godinu, donosi Plan obrazovanja odraslih.

Navedenim planom utvrđuju se prioritetne oblasti

obrazovanja odraslih, infrastrukturne djelatnosti

potrebne za izvođenje obrazovanja odraslih,

određuje raspoređivanje programa obrazovanja

odraslih na jedinice lokalne samouprave, okvirni

obim sredstava za realizaciju plana, nadležna

ministarstva za sprovođenje Plana obrazovanja

odraslih te programi i dinamika njihovog

ostvarivanja. Prilikom izrade Plana Zavod za

obrazovanje odraslih obavlja konsultacije i pribavlja

mišljenje Zavoda za zapošljavanje, Privredne

komore Republike Srpske, Udruženja poslodavaca,

organa jedinica lokalne samouprave i nadležnih

ministarstava.24

Savjetodavna aktivnost usmjerena je prema

organizatorima obrazovanja odraslih i proširenju

postojećih obrazovnih kapaciteta, kao i povezivanju

organizatora obrazovanja sa privrednim subjektima

s ciljem prilagođavanja i oblikovanja obrazovnih

procesa i sadržaja potrebama tržišta rada i

23http://www.mpoo.org/index.php/159-naslovna/350-ebilten1.html


postizanja konkurentnosti polaznika nakon

završetka programa obrazovanja na tržištu rada.

Aktivnost utvrđivanja potreba tržišta rada planira se

organizovanjem okruglih stolova u saradnji sa

Privrednom komorom, Unijom udruženja

poslodavaca, Zavoda za zapošljavanje Republike

Srpske, organizatorima obrazovanja odraslih i

jedinicama lokalne samouprave, u Prijedoru, Doboju

i Istočnom Sarajevu. S ciljem razvoja informacionog

sistema, Zavod za obrazovanje odraslih svim

organizatorima obrazovanja odraslih koji imaju

odobrenje za izvođenje programa obrazovanja

odraslih u svrhu popunjavanja evidencija i baze

podataka o programima, polaznicima, nastavnicima

angažovanim u procesu obrazovanja odraslih i

U skladu sa potrebama iskazanim od strane

privrednih subjekata, Zavod za obrazovanje

odraslih je nakon pribavljenih mišljenja nadležnih

ministarstava, Privredne komore RS, Zavoda za

zapošljavanje, Udruženja poslodavaca, agencija

za posredovanje pri zapošljavanju na donošenje

uputio sljedeće javno važeće programe: Program

usavršavanja medicinskih tehničara za rad u radio

terapiji, Program osposobljavanja za šivača,

Program osposobljavanja za izradu gornjeg dijela

obuće, Program osposobljavanja za poslove

pčelara, Program osposobljavanja za poslove

voćara, Program osposobljavanja za poslove

vinara i vinogradara, kao i Program

osposobljavanja za obavljanje poslova

njegovatelja starih i nemoćnih lica. Zavod za

obrazovanje odraslih ima i svoju web stranicu

www.mpoo.org na kojoj su kandidatima dostupne

sve potrebne informacije o programskim

sadržajima, važećim zakonima i pravilnicima iz

ove oblasti te elektronsko izdanje Biltena „Nova

šansa“.

http://www.mpoo.org/index.php/159-naslovna/350-ebilten1.html

http://www.mpoo.org/phocadownload/Bilteni/bilten5_lat.pdf

___________________________________________________________________________




izdatim javnim ispravama, omogućava pristup

evidencijama putem internet stranice Zavoda za

obrazovanje odraslih i u tu svrhu izvršiti obuku

korisnika te omogućiti organizatorima obrazovanja

da elektronskim putem izvrše zaduženje obrazaca

neophodnih za rad. Cilj je uspostavljanje kvalitetnije

komunikacije sa organizatorima obrazovanja

odraslih, korištenje informacionog sistema za

prikupljanje, obradu i prezentovanje podataka,

stvaranje osnove za kvalitetnije planske aktivnosti,

kao i kontrola i nadzor nad radom organizatora


Uređenjem oblasti obrazovanja odraslih posebnim

zakonom i nizom podzakonskih akata regulisana je i

uloga poslodavaca i dodjeljeno je značajno mjesto

Privrednoj komori Republike Srpske i Uniji

udruženja poslodavaca Republike Srpske. U

pripremi Plana obrazovanja odraslih, koji za svaku

godinu na prijedlog Zavoda za obrazovanje odraslih

donosi Vlada Republike Srpske obavezno se

pribavlja mišljenje Privredne komore Republike

Srpske i unije Udruženja poslodavaca Republike

Srpske, a pored davanja mišljenja na prijedlog

Plana obrazovanja odraslih, navedene organizacije

učestvuju i u postupku izrade plana kroz iskazivanje

potreba za donošenjem konkretnih programa za

koje vlada interes privrednika i vrše evidentiranje

poslodavaca koji imaju mogućnost zapošljavanja

lica obučenih po programima obrazovanja odraslih.

Pored učešća u pripremi Plana obrazovanja

odraslih, Zavod za obrazovanje odraslih prilikom

pripreme javno važećih programa obrazovanja za

osposobljavanje i usavršavanje, obavezno pribavlja

i mišljenje Privredne komore RS-a i Unije udruženja

poslodavaca RS-a, a poslodavci na taj način imaju

mogućnost utjecaja na samu sadržinu predloženih

programa. Poslodavci imaju mogućnost da u

saradnji sa organizatorima obrazovanja odraslih

vrše organizovanje praktičnog rada. Posebno je

istaknuta uloga udruženja poslodavaca koji imaju

mogućnost organizovanja savjetovanja i

specijalizacije za zaposlene, koncipiranja programa

učenja uz rad i sticanje specijalističkih znanja,

predlaganja standarda praktičnog znanja,

predlaganja programa osposobljavanja i

usavršavanja, predlaganja predstavnika za članove

ispitnih komisija za sticanje kvalifikacija, vođenje

registra poslodavaca kod kojih se obavlja praktičan

rad i davanje savjeta u vezi sa izvođenjem

praktičnog rada. 25

Zakonom o obrazovanju odraslih predviđena je

obaveza dobijanja saglasnosti Zavoda za

obrazovanje odraslih za izvođenje formalnih

programa obrazovanja odraslih (osnovno

obrazovanje odraslih, programi za sticanje srednje

stručne sprema, programi za sticanje prvog

zanimanja, programi prekvalifikacije,

osposobljavanja i usavršavanja), dok za izvođenje

neformalnih programa nije predviđeno prethodno

pribavljanje saglasnosti Zavoda. Izvođenje formalnih

programa vrši se u obrazovnim ustanovama koje se

osnivaju u skladu sa Zakonom o javnim službama.26

Nakon dostavljenog potpunog zahtjeva za izvođenje

programa obrazovanja odraslih, Ministarstvo

prosvjete i kulture Republike Srpske imenuje

komisiju za provjeru ispunjenosti uslova za

izvođenje programa obrazovanja odraslih koju čine

najmanje tri člana koji ne mogu biti službenici

Ministarstva prosvjete i kulture, Zavoda za

obrazovanje odraslih, niti zaposleni kod

organizatora obrazovanja odraslih.

Komisija za provjeru ispunjenosti uslova

neposrednim uvidom utvrđuje ispunjenost uslova za

25 „Nova šansa“, broj 5

26„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 68/07

___________________________________________________________________________




izvođenje svakog konkretnog programa i dostavlja

zapisnik o ispunjenosti uslova za izvođenje

programa obrazovanja odraslih Zavodu za

obrazovanje odraslih, koji donosi rješenje kojim se

organizatoru obrazovanja odraslih daje odobrenje

za izvođenje konkretnih programa obrazovanja

odraslih sa određenim brojem polaznika koje

organizator može obrazovati. Pravilnikom o vrsti

stručne spreme nastavnika27 utvrđeni su uslovi u

pogledu vrste stručne spreme nastavnika koji izvode

program obrazovanja odraslih za sve programe

kojim se stiče treći ili četvrti stepen stručne spreme,

a u svrhu dokazivanja ispunjenosti uslova za

izvođenje programa organizatori dostavljaju

predugovor ili ugovor o radu ili dopunskom radu

zaključen sa nastavnikom kao i diplomu kojom se

dokazuje vrsta stručne spreme nastavnika. Kod

programa osposobljavanja i usavršavanja vrsta

stručne spreme nastavnika određuje se u svakom

konkretnom programu.

Uređenjem oblasti obrazovanja odraslih posebnim

zakonom i pravilnicima28 regulisana je i uloga

poslodavaca i dodijeljeno je značajno mjesto

Privrednoj komori Republike Srpske i Uniji

udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Poslodavci imaju mogućnost da u saradnji sa

organizatorima obrazovanja odraslih vrše

organizovanje praktičnog rada. Posebno je

istaknuta uloga udruženja poslodavaca koji imaju

mogućnost organizovanja, savjetovanja i

specijalizacije za zaposlene, koncipiranja programa

učenja uz rad i sticanje specijalističkih znanja,

predlaganja standarda praktičnog znanja,

predlaganja programa osposobljavanja i

27„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 79/10


usavršavanja, predlaganja predstavnika za članove

ispitnih komisija za sticanje

kvalifikacija, vođenja registra poslodavaca kod kojih

se obavlja praktičan rad i davanje savjeta u vezi sa

izvođenjem praktičnog rada.

http://www.mpoo.org/

___________________________________________________________________________




Od septembra 2011. godine u dvije opštine u

Republici Srpskoj započelo je osnovno obrazovanje

odraslih. U skladu sa Zakonom o obrazovanju

odraslih ovaj vid obrazovanja funkcioniše u još šest

opština u Republici Srpskoj u sklopu projekta „Save

the Children“. Ovakav način obrazovanja odraslih

podrazumijeva prisustvo odraslih polaznika na

nastavi i ocjenjivanje polaznika na času i prvi je

ovakav vid organizovanog osnovnog obrazovanja

od donošenja Zakona o obrazovanju odraslih.

Polaznici ovakvog obrazovanja ne plaćaju naknadu

za obrazovanje, a sredstava za njihovo obrazovanje

su planirana u budžetu Republike Srpske.29

U Banja Luci je u julu 2011. godine osnovana

Ustanova za obrazovanje odraslih "Socijalno-

eduktivni centar" Banja Luka (SEC). SEC je

dinamična, obrazovna ustanova u kojoj se

obrazovni proces provodi po andragoškim

standardima. Nastavni sadržaji i metode rada su u

potpunosti prilagođeni potrebama i predznanju

polaznika. U svom djelovanju SEC primjenjuje

načela jednakosti i ravnopravnosti, poštivanja

dostojanstva osobe, zabrane diskriminacije, te

načelo profesionalnosti.30

SEC provodi javno važeće programe

osposobljavanja za obavljanje poslova iz oblasti

socijalnih zanimanja, a ujedno nudi i veliki broj

neformalnih treninga iz iste oblasti.

Prema dobivenim podacima iz upitnika upućenim

JU Zavoda za zapošljavanje RS, u ovoj

administrativnoj jedinice se vrši stručna obuka i

usavršavanje odraslih, i to prema oblastima

zanimanja: ekonomija, poljoprivreda, prerada

metala, drveta i hrane, prerada tekstila i kože,


30http://sec.ba

mašinstvo, elektrotehnika, ugostiteljstvo, zdravstvo,

a prema ostalim programima: geologija i rudarstvo,

administracija i trgovina, građevinarstvo, turizam, te

saobraćaj i telekomunikacije.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE MLADIH U RS

Kroz projekat „Stručno osposobljavanja mladih u

Republici Srpskoj“ Zavod za obrazovanje odraslih

je, u toku 2013. godine, zahvaljujući organizaciji

„Save the Children“ za Sjeverozapadni Balkan

organizovao osposobljavanje za 72 polaznika koja

imaju status nezaposlenih lica, a koji dolaze iz

marginalizovanih grupa stanovništva, kao što su

lica koja su korisnici usluga Centara za socijalni

rad i mladi iz ruralnih područja. Polaznici

navedenog osposobljavanja su sa područja

Bijeljine, Zvornika, Lopara, Ugljevika, Gradiške,

Kozarske Dubice, Srpca i Laktaša. Polaznici su u

Centru za obrazovanje odraslih u Bijeljini pohađali

program osposobljavanja za rukovaoca

građevinskih mašina, vodinstalatera i molera, dok

su polaznici u Školi za obrazovanje odraslih

„Primus“ Gradiška pohađali program

osposobljavanja za poslove pekara, molera i

vodinstalatera. Zahvaljujući ovom projektu

značajan broj polaznika ovih programa je kroz

osposobljavanje stekao i prvo zanimanje. Kako

najveći dio ovih programa čini praktičan rad koji

se realizuje kod poslodavaca, na radnim mjestima

za koja se polaznici osposobljavaju omogućeno je

sticanje znanja koja odgovaraju potrebama tržišta

rada. Realizacijom ovog projekta dodatno su

ojačani kapaciteti Zavoda za obrazovanje

odraslih, organizatora obrazovanja odraslih i

izvršena promocija ovakvih vidova obrazovanja

odraslih lica.

http://www.mpoo.org/

http://sec.ba/

___________________________________________________________________________




Grafikon: Nezaposlene osobe po najvišoj završenoj školskoj spremi

u RS-u 2013.g. (Izvor: Republički zavod za statistiku RS)

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku

RS krajem decembra 2013. godine, u ovom entitetu

najveći je broj nezaposlenih visokokvalifikovanih i

kvalifikovanih radnika i to ukupno 55.849 osoba,

nekvalifikovanih je 36.074, posao traži i 41.433

nezaposlenih s srednjom sručnom spremom, s

višom stručnom spremom je 2.247 i 12.309 je

nezaposlenih visoko obrazovanih osoba.

Prema posljednjim dostupnim podacima koji su

preuzeti iz „Drugog kvartalnog izvještaja

monitoringa politika i rada javnih službi za

zapošljavanje, oktobar 2013“ 31 za zapošljavanje u

2013. godini Vlada RS i ZZZ RS obezbijedili su

sredstva u ukupnom iznosu od 25.583.000 KM, od

čega je 9.325.000 KM namijenjeno nastavku

realizacije mjera utvrđenih Akcionim planom

zapošljavanja za 2012. godinu, dok je iznos od

16.258.000 KM namijenjen za realizaciju mjera u

2013.godini. Vrijednost Projekta podrške

zapošljavanju u privredi Srpske u 2013. godini

iznosi 8.099.000 KM i predviđa zapošljavanje 2.927

lica. Projekat se realizuje kroz zapošljavanje kod

31Ovaj dokument je rađen od strane CCI u okviru projekta

„Unapređenje efikasnosti javnih službi za zapošljavanje: više prilika

za zapošljavanje i radna prava u BiH“

poslodavaca i samozapošljavanje u nerazvijenim i

izrazito nerazvijenim opštinama RS-a za 986 lica u

iznosu od

2.900.000 KM, kao i kroz zapošljavanje kod

poslodavaca i samozapošljavanje u razvijenim i

srednje razvijenim opštinama za 1.941 lica u iznosu

od 5.199.000 KM. Poslodavci su iskazali veliki

interes, a

najzastupljenije su oblasti prerađivačke industrije i

to: prerada drveta i proizvodnja rezane građe,

proizvodnja obuće i odjeće, zatim oblast

građevinarstva, trgovine na veliko, trgovine na malo

i ugostiteljstva – u njima se očekuje najveći procenat

zapošljavanja. Projekat podrške zapošljavanju u

poljoprivredi Republike Srpske u 2013. godini,

ukupne vrijednosti 3.922.858 KM, predviđa

zapošljavanje 489 lica.

U Republici Srpskoj, u skladu sa Zakonom o

obrazovanju odraslih („Službeni Glasnik Republike

Srpske“ broj 59/09), samo verifikovane institucije

mogu da provode prethodno navedene obuke,

odnosno institucije koje dobiju dozvolu od Zavoda

za obrazovanje odraslih za izvođenje određene

obuke. U Republici Srpskoj je registrovano 47 takvih

obrazovnih institucija.

Navedene obuke doprinose većoj zapošljivosti

samim tim što odrasli stiču određena znanja,

vještine i kompetencije koje im omogućavaju veće

šanse za zaposlenje, a najefikasnije su obuke koje

se organizuju na osnovu direktno iskazanih potreba

poslodavaca. Također, obuke i stručno

usavršavanje dovode do promjena na tržištu rada

time što lica mogu da se obuče, dokvalifikuju ili

prekvalifikuju u zanimanja gdje postoji mogućnost

za zapošljavanjem, tj. usklađivanjem potreba i

ponude na tržištu rada. Međutim, da bi se govorilo o

___________________________________________________________________________




značajnim promjenama na tržištu rada potrebno je

da prođe duži vremenski period.

Kao primjer dobre prakse u stručnom obrazovanju i

obrazovanju odraslih u JU Zavodu za zapošljavanje

RS ističu prekvalifikaciju za zanimanja kojih nema

na evidenciji, a poslodavci su iskazali potrebu.

Takve obuke su najefikasnije jer obezbjeđuju

sigurno zaposlenje. U ovoj administrativnoj jedinici

postoji saradnja i koordinacija između Zavoda za

zapošljavanje i obrazovnih institucija. Saradnju sa

obrazovnim institucijama i Zavodom ocjenjuje kao

dobru.

Ova saradnja bi se mogla unaprijediti redovnim

konsultacijama, kontinuiranim aktivnostima praćenja

stanja i potreba tržišta rada od strane Ministarstva

prosvjete i kulture i obrazovnih institucija,

kontinuirano prilagođavanje upisne politike

potrebama tržišta rada, praćenje promjena na

svjetskom i domaćem tržištu rada i planiranje.

Obrazovne institucije iz ove administrativne jedinice

bi trebale više kontaktirati Zavod za zapošljavanje

RS prilikom kreiranja Nastavnog plana i programa te

upisne politike. Prema podacima iz Zavoda za

zapošljavanje, Zavod za obrazovanje odraslih

redovno traži njihovo mišljenje kada su u pitanju

prijedlozi donošenja novih programa i nastavnih

planova. Kada je u pitanju kreiranje nastavnog

plana i programa, iz Zavoda za zapošljavanje RS

ističu da je potrebno konsultovati i poslodavce iz

odgovarajućih oblasti. Na taj način bi se doprinjelo,

ne potpunom, ali znatnom ublažavanju

neusklađenosti sistema obrazovanja i tržišta rada.

Što se tiče deficitarnih zanimanja, na području

Banja Luke na evidenciji zastupljena su sva

zanimanja dok u određenim opštinama određenih

zanimanja nema na evidenciji, te je iz tog razloga

potrebo uraditi prostornu analizu zastupljenosti

Kroz zajedničku aktivnost GIZ, USAID-Sida FIRMA

Projekta, Federalnog zavoda za zapošljavanje,

Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Zavoda za

obrazovanje odraslih RS i Agencije SPEKTAR

Banjaluka, u svrhu prezentovanja obrazovne ponude

organizatora obrazovanja odraslih i programa

obrazovanja odraslih izvršena je izrada internet

stranice www.OBUKE.ba

________________________________________________

Od strane direktora Privredne komore RS, Dragice

Ristić i direktora Zavoda za obrazovanje odraslih, Mire

Bera 15.03.2013. godine u prostorijama Privredne

komore RS u Banja Luci potpisan je Protokol o

saradnji.Potpisivanjem navedenog protokola strane

imaju za cilj da ojačaju međusobnu saradnju i

stvaranje kvalitetnijih uslova privređivanja i

obezbjeđivanja informacija potrebnih za usmjeravanje

privrednog i preduzetničkog sistema i radi usklađivanja

potreba privrede i ponude radne snage na tržištu rada,

te kontinuiranu komunikaciju i razmjenu informacija o

potrebnim kadrovima, odnosno zanimanjima,

profesijama i stručnim kvalifikacijama, na osnovu

iskazanog interesa privrednih subjekata, te o

programima osposobljavanja, prekvalifikacije,

dokvalifikacije i drugih vidova obrazovanja odraslih

koje razvija i prati Zavod za obrazovanje odraslih.

Prva provjera znanja, vještina i sposobnosti u Ispitnom

centru, organizacionoj jedinici Zavoda za obrazovanje

odraslih izvršena je 31.05.2013. godine.

Funkcija Ispitnog centra je da vrši provjeru znanja,

vještina i sposobnosti, putem testiranja koje vrše

stručnjaci iz različitih oblasti, a u skladu sa programima

obrazovanja ili katalozima znanja, a polaznicima se od

strane Zavoda izdaju javne isprave.

http://www.komorars.ba

http://www.obuke.ba/

http://www.komorars.ba/

___________________________________________________________________________




određenih zanimanja. Među najmanje zastupljenim

zanimanjima na evidenciji, kada je u pitanju visoka

stručna sprema, su profesori matematike, fizike,

njemačkog jezika, zatim zanimanja iz oblasti

informatičkih tehnologija, inženjeri geodezije i sl.

Kada je u pitanju srednja stučna sprema, deficitarna

zanimanja su zanimanja iz oblasti uslužne

djelatnosti.

Mada škole u BiH pokušavaju da odgovore na

potrebe tržišta rada te su u ovom smjeru urađeni

mnogi treninzi i seminari s ciljem uvođenja

modularnog pristupa nastavnom planu i programu,

ovi napori nisu dovoljni. Modularni pristup

nastavnom planu i programu nije potpuno zaživio u

praksi, a on bi povećao fleksibilnost planova i

programa te omogućio bolje prilagođavanje

kvalifikacija potrebama tržišta rada. Modularni

pristup primjenjuje se u RS-u gdje je sistem

djelimično prilagođen, dok je FBiH situacija različita

od kantona do kantona. Nedovoljno primjenjivanje

postojeće regulative prisutno je kroz cijeli obrazovni

sektor. Tako, na primjer, nisu u potpunosti zaživjeli

zakoni o srednjem stručnom obrazovanju prema

kojima bi se u školama trebali uspostaviti

odbori/savjeti u kojima će obavezno biti savjetnik za

pitanja tržišta rada.

U ovoj administrativnoj jedinici je razvijeno

neformalno obrazovanje, a najzastupljeniji su

kursevi stranih jezika i kursevi informatike. Posebna

evidencija ili baza podataka o broju osoba koje su

pohađale različite oblike neformalnog obrazovanja

ne postoji, ali se ta evidencija vodi kroz unos

podataka o nezaposlenm licu u dijelu neformalnih

kompetencija. Što se tiče agencije koja vrši stručno

priznavanje neformalnog obrazovanja u ovoj

administrativnoj jedinici, Zavod za obrazovanje

odraslih je propisao način sticanja i priznavanja

diploma, tj. kako i pod kojim uslovima se realizuje i

priznaje neformalno obrazovanje.

Zakon o obrazovanju odraslih pruža mogućnost da

odrasli koji su osposobljeni ili završili usavršavanje

kod poslodavca mogu provjeravati stečeno znanje,

vještine i sposobnosti kod Zavoda za obrazovanje

odraslih. Pored navedenog, predviđena je

mogućnost i da odrasli mogu provjeravati znanja,

vještine i sposobnosti bez obzira na način njihovog

sticanja, što daje mogućnost širem krugu lica koja

posjeduju određenju znanje, vještine i sposobnosti,

a nemaju ispravu kojom to dokazuju da zvanično

potvrde stečeno znanje putem testiranja kod

Ispitnog centra. Provjera znanja se sastoji od testa

iz teoretskog znanja i praktične provjere znanja

izvršavanjem radnih zadataka. Prva provjera znanja

izvršena je na zahtjev poslodavca Zavoda za

transfuzijsku medicinu Republike Srpske čiji

zaposleni su upućeni na provjeru stečenog znanja

po Programu usavršavanja medicinskih i

laboratorijskih tehničara za rad u transfuziji.32


http://www.mpoo.org/phocadownload/Bilteni/bilten9lat.pdf

___________________________________________________________________________




Sedmo poglavlje

BRČKO DISTRIKT

U Brčko Distriktu iz oblasti obrazovanja doneseni su

sljedeći zakoni:

1) Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju

2) Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju

3) Zakon o srednjem odgoju i obrazovanju

4) Zakon o visokom obrazovanju u Brčko distriktu

Odjel za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta obavlja

stručne, administrativne i ostale dužnosti iz

nadležnosti Vlade, koje se odnose na provođenje

zakona i propisa nadležnih tijela i institucija BiH i

Distrikta iz oblasti obrazovanja, pod nadzorom i

uputstvima gradonačelnika, materijalno – tehničku i

kadrovsku podršku obrazovnim institucijama

Distrikta, donošenje nastavnih planova i programa u

skladu sa standardima modernog, demokratskog i

multietničkog društva, saradnju između roditelja i

nastavnog osoblja, provođenje edukativnih

programa u Distriktu, ostale dužnosti iz nadleženosti

ovog odjeljenja u skladu sa zakonima i propisima

BiH i Skupštine Brčko distrikta BiH ili naložene od

strane gradonačelnika.33

U “Strategiji razvoja BiH - Akcioni plan Brčko

Distrikt” spomenuto je stvaranje uslova za

cjeloživotno učenje kroz sve oblike obrazovanja i

obuke putem donošenja posebnog zakona kojim će

se urediti oblast i definisati obrazovanje odraslih u

33http://www.bdcentral.net

okviru jedinstvenog obrazovnog sistema.34

Na 38. Redovnom zasjedanju Vlada Brčko distrikta

održanog 02.10.2013. godine razmatrane su

smjernice za izradu Nacrta zakona o obrazovanju

odraslih u BD, te je zaduženo Odjeljenje za

obrazovanje da ih pojasni i preciznije doradi.35

Na Zavodu za zapošljavanje distrikta Brčko BiH od

3.238 nekvalificiranih osoba (NK), ima veliki broj

onih koji nemaju završeno ni osmogodišnje

školovanje.

Prema Zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju

Brčko distrikta postoji mogućnost vanrednog

obrazovanja odraslih, kako osnovnog, tako i

srednjeg obrazovanja. Kada je u pitanju srednja

stručna škola, pruža se mogućnost sticanja

kvalifikacije, dokvalifikacije i prekvalifikacije u tri

brčanske srednje škole, dok mogućnost vanrednog

obrazovanja u Gimnaziji nije moguća.36

Grafikon: Nezaposlene osobe po najvišoj završenoj školskoj spremi

u Brčko Distrikt 2013.g. (Izvor: Agencija za statistiku BiH)

34http://www.kultura.fmks.gov.ba

35http://www.bdcentral.net

36http://radio-brcko.co.ba

http://www.bdcentral.net/

http://www.kultura.fmks.gov.ba/legislativa/strategije/BOS-G-SR-AkcioniplanBD.pdf

http://www.bdcentral.net/index.php/ba/vlada/sa-sjednica-vlade/1623-odrana-38-redovna-sjednica-vlade-brko-distrikta-bih

http://radio-brcko.co.ba/brcanske-osnovne-i-srednje-strukovne-skole-nude-mogucnost-obrazovanja-za-odrasle-osobe/

___________________________________________________________________________




Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Brčko

distrikta BiH bilo je evidentirano 12.536

nezaposlenih osoba. Struktura

nezaposlenih, zaključno sa 31.12.2013. godine je

sljedeća: NKV radnika je 3.238 ili 25,82%, PKV 195

ili 1,55%, VKV I KV 4.241 ili 33,38%, SSS 3.747 ili

29,88%, VŠS 129 ili 1,02% i VSS 986 ili 7,86%.

Odjel za srednje obrazovanje Vlade Brčko Distrikta

organizira na osnovu iskazanih potreba privatnih

poduzetnika, obrazovanje i prekvalifikaciju odraslih.

U saradnji sa srednjim stručnim školama u Brčkom,

Odjel Vlade Distrikta za srednje obrazovanje

organizovao je upis polaznika zainteresiranih za

vanredno obrazovanje i sticanje kvalifikacija i zvanja

koja im nude veću mogućnost za stalni radni

angažman.

Iako u Brčko distriktu još uvijek ne postoji Nacrt

zakona o obrazovanju odraslih, moguće je da isti

Zakon u skorijoj budućnosti bude donesen s

obzirom da je u Strategiji razvoja - Akcioni plan

Brčko Distrikt pomenuto stvaranje uslova za

cjeloživotno učenje kroz sve oblike obrazovanja i

obuke kroz donošenje zakona koji će urediti ovu

oblast.

Projekat Evropske unije „ Posavina za

cjeloživotno učenje“ (2014.)

Nositelj projekta je Zavod za zapošljavanje

Brčko distrikta BiH, a partneri su Privredna

komora Distrikta, SŠ „fra Martina Nedića“

Orašje, SISTEM i EKOLO. Cilj projekta je razvoj

ljudskih potencijala u regiji Posavina,

promoviranje koncepta cjeloživotnog učenja i

obrazovanja odraslih. Predviđeno je stvaranje

Lokalne akcione grupe (LAG Posavina) koja bi

djelovala kao savjetodavno tijelo i stvorila

platformu za suradnju i umrežavanje

obrazovanja, tržišta rada i privrednog sektora u

regiji Posavina. Planiraju se istražiti potrebe

novog zapošljavanja i prekvalifikacije u

poduzećima iz Brčko distrikta BiH, općina

Pelagićevo, Donji Žabar, Šamac, Odžak,

Domaljevac i Orašje.

___________________________________________________________________________




Osmo poglavlje

ODRASLI U STRUČNOM OBRAZOVANJU I

OBUCI U EVROPI

OBRAZOVANJE ODRASLIH U EU

U Evropskoj uniji, iako je već duži niz godina

aktuelna izgradnja savremenog obrazovanja

odraslih, sve je veće zanimanje pojedinaca,

zajednica, država i međunarodnih organizacija za

učenjem tokom cijelog života. Znanje je ponuđeno

kao lični, nacionalni i globalni odgovor na izazove i

prijetnje u savremenom društvu. Obrazovanje

odraslih treba zadovoljiti pravo građanina na

obrazovanje, i to je područje državnog djelovanja.

Tržište obrazovnih usluga regulacijom treba

omogućiti dostupnost obrazovanja osobi kao

potrošaču obrazovnih programa. Građanin kao

pripadnik civilnog društva mora imati mogućnost

uticaja na obrazovanje kao javno dobro i ljudsko

pravo. Pripadnost određenoj zajednici često je

ključno za programe u obrazovanju odraslih u

zemljama u razvoju. Obrazovanje odraslih više nije

moguće smjestiti samo u tradicionalnu nacionalnu

obrazovnu politiku u kojoj je određeno odnosom

države i odraslog građanina. Isprepleću se područja

djelovanja države, tržišta, civilnog društva, na

nacionalnom i međunarodnom nivou.

Različite definicije obrazovanja nastajale su u

specifičnim političkim, ekonomskim i socijalnim

okolnostima. Posljedice su različiti oblici zakonskih

uređenja, finansiranja, organizovanja, certificiranja i

provedbe obrazovanja odraslih (na primjer, razlike

visokih narodnih škola, otvorenih sveučilišta i

kulturnih centara). Na nacionalnom nivou radi se o

kontinuiranom stručnom obrazovanju, sociokulturnoj

animaciji, popularnom obrazovanju, što je sve

shvaćeno kao dio obrazovanja odraslih. Ono što se

u jednoj državi može podvesti pod obrazovanje (npr.

osnovno obrazovanje odraslih i stručno

obrazovanje), u drugoj je sadržajno i institucionalno

dodijeljeno u dva ministarstva, dva odjela i kao dvije

koncepcijski odvojene cjeline: obrazovanje i

osposobljavanje. Isti termini nemaju isto značenje u

različitim državama: obrazovanje odraslih, otvorena

sveučilišta, visoke narodne škole ne znače isto u

Hrvatskoj, Danskoj, Austriji, Škotskoj. Zbog toga i

postoji velika razlika u određenju obrazovanja

odraslih (Powell, Smith, Reakes, 2003).

Ako se obrazovanje, pa i obrazovanje odraslih

definiše u okviru nacionalnih politika, postavlja se

često pitanje zašto uopšte trebamo učiti od drugih

država i organizacija. U globalnoj povezanosti, u

procesu evropskog povezivanja razumljivo je da i

efekti obrazovnih politika teško mogu ostati

nacionalno izolirani. To nije stvar samo naučnog

interesa za drugim obrazovnim sistemima, nego i

ličnih iskustava građana. U potrazi za poslom izvan

nacionalnih granica odrasli vrlo brzo uoče vrijednost

svojih prethodno stečenih kvalifikacija i potreba za

dodatnim učenjem. Evropski obrazovni prostor je od

samog početka povezivan na nivou stručnog

osposobljavanja, da bi se tek Ugovorom iz

Maastrichta 1992. i obrazovanje izričito uključilo u

područje politika koje se usklađuju.

Međunarodna povezanost omogućava nam da

provodimo međunarodne obrazovne inicijative zbog

toga što smo se na to obavezali članstvom u nekoj

organizaciji ili zbog vlastite prosudbe da nam tuđa

iskustva mogu pomoći u rješavanju naših problema.

Upravo svijest o potrebi da se izgradi konkurentna

privreda, postigne stabilan razvoj i osigura socijalna

___________________________________________________________________________




kohezija utiču na potrebu za učenjem od obrazovnih

politika koje nude kvalitetne odgovore na te izazove.

Globalne prijetnje i strah od krize snažan su poticaj

za potragu za novih obrazovnim rješenjima.

Uključujući međunarodnu dimenziju u vlastitu

obrazovnu politiku povećavamo vlastito znanje i

razumijevanje, tj. bolje smo informisani o iskustvima

drugih, a to se reflektira i na vlastitu zemlju

(Reischmann,2004: 23). Osim toga, na iskustvima

drugih možemo lakše učiti. Možemo učiti i na

vlastitim greškama, ali je manje bolno učiti na tuđim

greškama ili proučavati njihove pozitivne primjere.

STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKA ODRASLIH

U EU

Istraživanja provedena u svijetu istakla su velike

promjene u društveno-ekonomskom kontekstu u 21.

vijeku, u kojem VET sektor mora ponovo definisati

svoju ulogu i doprinos razvoju društva. Ključni

aspekti ovoga konteksta, koji nose ulogu društvenog

kapitala u zajednicama uključuju: obrasce u radu, u

porodičnom životu i angažmanu u zajednici koji se

stalno mijenjaju; temeljne promjene u vrijednostima i

obrascima društvenog angažovanja, sa posebno

bitnim generacijskim promjenama; sve veću brigu

zbog pogoršane veze između ekonomskog napretka

i društvene disfunkcionalnosti, koja je posebno

karakteristična u BiH u ovom trenutku; zaoštravanje

po pitanjima jednakosti koje je prouzrokovano

isključivanjem marginaliziranih grupa iz zajednica;

sve veći imperativ da se prošire mogućnosti za

cjeloživotno učenje za sve građane; zahtjev da se

obrazuju i obučavaju kadrovi sa kreativnim znanjem

i sposobnošću da to znanje iskoriste u inovativne

svrhe.

Na međunarodnom planu, poticaj se odražava u

velikim reformama u obrazovanju i obuci u

zemljama OCED-a i/ili UNESCO-a. U ekonomiji, sve

više zasnovanoj na znanju, u Evropi, BiH i drugim

zemljama gdje se traže radnici sa kreativnim

znanjem, kao nosioci ekonomskog progresa, pitanje

životnog stila i kulture stavljeno je u plan

ekonomskog razvoja.

Vijeće Evrope je nekoliko puta naglasilo dvostruku

ulogu, društvenu i ekonomsku, sistema obrazovanja

i obuke. Obrazovanje i obuka su odlučujući faktori u

potencijalu svake zemlje za visoku kvalitetu,

inovaciju i konkurentnost.

Svi građani treba da stiču i stalno nadograđuju svoje

znanje, vještine i kompetencije putem cjeloživotnog

učenja. Moraju se uzeti u obzir specifične potrebe

onih koji su pod rizikom da budu društveno

isključeni. Ovo će pomoći da se poveća participacija

radne snage i ekonomski rast, i istovremeno će se

osigurati društvena kohezija.

Velika većina zemalja je izrazila zabrinutost zbog

potreba ljudi sa niskim kvalifikacijama, kojih je skoro

80 miliona u EU. Za dalji razvoj VET-a od izuzetne

važnosti je da se promjenama u VET sistemu

poveća društvena uključenost osoba sa niskim

kvalifikacijama. Većina zemalja se fokusirala na

određene ciljne grupe u ovom konktestu, a posebno

na mlade, gdje VET programi imaju pozitivan efekat

u smanjenju procenta mladih koji napuštaju škole. U

reformisanoj stručnoj školi, obrazovanje mladih ljudi

bitno će se razlikovati od dosadašnjeg sistema u

kojem su se mladi pripremali za samo jedno

„zanimanje“ ili kvalifikaciju. Princip cjeloživotnog

učenja ruši te granice i omogućava generacijama

svih uzrasta da, po kreditnom sistemu, obogaćuju

___________________________________________________________________________




svoja znanja i vještine povećavajući kompetencije, a

samim tim i mogućnosti zapošljavanja.

S druge strane, dovoljna pažnja nije posvećena

odraslim i starijim radnicima. Stoga je bitno da se

prevaziđe stanje u kojem je učenje i obrazovanje

dostupno samo djeci i mladoj generaciji i stvoriti

legislativne i institucionalne pretpostavke za

obrazovanje i učenje odraslih. U tom kontekstu

posebnu vrijednost dobija stručno obrazovanje

odraslih. Stručno obrazovanje odraslih je integralni

dio sistema stručnog obrazovanja, koje je čvrsto

povezano sa privredom, tržištem rada i drugim

socijalnim sistemima. Obrazovanje, a posebno

stručno obrazovanje, je kompleksno čak i u

normalnim uslovima jer je uslovljeno ekonomskom

strukturom, javnim aktivnostima i društvenim i

političkim sistemom. Na perspektivu cjeloživotnog

učenja bitno utiče uloga stručnog obrazovanja i

obuke, uključujući i srednje tehničko stručno

obrazovanje koje obezbjeđuje širok spektar različitih

kvalifikacija potrebnih u kontekstu cjeloživotnog

učenja.

Kako bi osigurala konkurentnost i inovativnost dok

je suočena sa izazovima koje nosi intenzivna

globalna konkurencija, te istovremeno prisutna

nisko kvalifikovana radna snaga i problem starenja

populacije, Evropska unija je odgovor našla u

implementaciji i promociji Stručnog obrazovanja i

obuke koje postaje vitalno za pripremu pojedinaca

za izazove tržišta rada. U skladu s tim, aktivnosti na

povezivanju obrazovanja i tržišta rada kroz stručno

obrazovanje i obuku pomažu da se obezbjede

vještine, znanja i konkurentnost neophodne na

današnjem tržištu rada, te su te aktivnosti neodvojivi

dio programa Evropske unije „Obrazovanje i trening

2020“.

Evropska Komisija sa svim zemljama-članicama

Evropske unije zajedno djeluje na ojačavanju

stručnog obrazovanja i obuke. Kopenhagenška

deklaracija donesena je 2002. godine, a osnova za

njeno djelovanje je saradnja 31 zemlje Evrope na

ojačavanju stručnog obrazovanja i obuke. Također,

kao ključna komponenta Lisabonske strategije,

Evropska strategija zapošljavanja ovisi o

kontinuiranom praćenju tržišta radne snage koje se

ostvaruje kroz godišnje izvještaje o zaposlenosti u

Evropi koja se koriste za stvaranje buduće strategije

zapošljavanja i politike za kvalitetu radnih mjesta,

povećanu produktivnost, te ulaganja u ljudski

kapital. U okviru EU, Evropska služba za

zapošljavanje osigurava informacije, savjete i

plasman posla za radnike i poslodavce s ciljem

osiguravanja mobilnosti radne snage. Ona također

osigurava podatke o viškovima radne snage i

deficitu u različitim sektorima s ciljem unapređenja

rada izvan granica, te doprinosa zajedničkom

evropskom tržištu radne snage. Nadalje, Evropski

socijalni fond radi na unapređenju radnih vještina, a

prema tome i radnih sposobnosti, pomoći u borbi

protiv nezaposlenosti, promicanja radnog

usavršavanja koje stimuliše prilagodljivost radnika

očekivanjima na savremenom tržištu rada.

U naprednim privredama kao što su u zemljama EU,

znanje, tj. istraživanje i razvoj, te inovacija i

obrazovanje, ključni su pokretači rasta

produktivnosti. Znanje povezano s potrebama tržišta

rada i izazovima globalne ekonomije je kritični faktor

s kojim Evropa može osigurati konkurentnost u

globalnom svijetu gdje se drugi nadmeću s jeftinim

radom i primarnim resursima.

U BiH, obrazovanje odraslih se ne tretira kao važna

i strateška komponenta na ljestvici ekonomskog i

društvenog razvoja. U kontinuitetu cjeloživotnog

___________________________________________________________________________




učenja više dolazi do izražaja neformalno i

informalno obrazovanje i učenje. S obzirom da se

neformalno obrazovanje odvija van škola, fakulteta i

centara za obuku, obično se ne smatra pravim

obrazovanjem i stoga je najčešće potcijenjeno.

Dalja obuka/usavršavanje je kratkotrajna ciljana

obuka koja se obično nudi nakon početnog stručnog

obrazovanja i obuke s ciljem da dopuni, poboljša i

osavremeni znanje, vještine i/ili kompetencije

stečene tokom prethodne obuke. Stručne škole u

BiH vrše obuku za odrasle u većini slučajeva prema

programima iz formalnog obrazovanja za one

učenike-polaznike koji su ispali iz redovnog sistema

školovanja i žele da uvećaju svoje mogućnosti za

zapošljavanje pohađanjem nastave radi sticanja

kvalifikacija i certifikata. Obuka za odrasle odvija se

po istom nastavnom programu (samo skraćenom) i

upotrebom iste metodologije kao i za redovno

školovanje u stručnim školama. Najčešće se nude

programi stručnog usavršavanja iz oblasti

administracije, menadžmenta, zdravstva i

psihosocijalne djelatnosti, rada na računarima ili

učenje stranih jezika, dok su sport, ekologija,

proizvodnja hrane i poljoprivredne djelatnosti

zanemareni. Osposobljavanju za proizvodna

zanimanja posvećeno je malo pažnje. Zato kažemo

da obrazovanje odraslih postoji, ali nije

institucionalizovano u BiH. U praksi postoji veliki broj

obrazovnih programa i projekata koji su namijenjeni

odraslim ljudima, ali njihov rad nije međusobno

povezan zajednički definiranim standardima i

principima, niti zakonskim propisima koji bi u cijeloj

BiH imali zajednički imenitelj, a još uvijek bi mogli

biti definirani u odnosu na specifičnost određenog

prostora. Izvođenje nastave za vanredne učenike je

u večernjim satima ili tokom dana. Broj sati

potrebnih za sticanje određenog stepena-diplome

varira između škola. U nekim slučajevima polaznici

samo polažu odgovarajuće ispite. Kao što je to

slučaj i u formalnom obrazovanju, školski sistem

sprovodi ocjenjivanje učenika, a pedagoški zavod je

odgovoran za plan i program. Pohađanje vanredne

nastave često finansiraju sami polaznici, a samo

ponekad to čine određene firme za svoje potrebe ili

pak zavodi za zapošljavanje.

Kao potpisnica Konvencije o pravima djeteta,

Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i

temeljnih sloboda, Lisabonske konvencije o

priznavanju diploma, te kao učesnica u Bolonjskom

procesu, BiH je zvanično potvrdila svoje obaveze na

obrazovnom polju. To ni u kojem slučaju ne

isključuje, već snažno potcrtava potrebu da se i u

obrazovanju odraslih naprave konkretni iskoraci ka

institucionaliziranju koje bi omogućilo i istinsko

poštivanje ovih obavezujućih zadataka u narednom

periodu.

NACIONALNI KVALIFIKACIJSKI OKVIR I

PRIZNAVANJE NEFORMALNO I INFORMALNO

STEČENIH ZNANJA I VJEŠTINA

U Memorandumu Evropske komisije o cjeloživotnom

obrazovanju iz 2000. godine, u 4. glavnoj poruci o

vrednovanju učenja, preporučuje se: ”Svakako je

važno da se osmisle visoko kvalitetni sistemi za

akreditaciju prethodnog i eksperimentalnog učenja

(APEU), te da se potiče njihova primjena u različitim

kontekstima. Poslodavce i osobe koje odlučuju o

upisu u odgojno-obrazovne institucije takođe treba

uvjeriti u vrijednost ove vrste priznavanja. Sistemi

APEU ocjenjuju i priznaju postojeće znanje, vještine

i iskustvo pojedinaca stečeno tokom dugih razdoblja

i u raličitim konekstima, uključujući i neformalna i

___________________________________________________________________________




neslužbena okruženja. Metodama koje se koriste

mogu se prepoznati vještine i sposobnosti za koje

sami pojedinci možda nisu bili ni svijesni da ih

posjeduju te da ih mogu ponuditi poslodavcima. Za

sam postupak potrebno je aktivno sudjelovanje

kandidata, a istim se podiže samopouzdanje

pojedinca i njegova slika o sebi”. U tački 3.4.

Akcijskog plana o učenju odraslih: Uvijek je vrijeme

za učenje, iz 2007. godine, Evropska komisija je

preporučila ubrzavanje procesa ocjenjivanja i

priznavanja neformanog i informalnog učenja bez

obzira gdje su i kako su ta znanja i vještine

naučene, kako bi se olakšala integracija u društvo

pripadnika pojedinih neprivilegovanih grupa koji

imaju znanja i vještine koje se ne mogu vidjeti

(implicitna/tacitna znanja i vještine). U pogledu ljudi

koji su trenutno radno sposobni, demografska

promjena bi mogla zahtjevati uključenje u tržište

rada onih koji prethodno nisu bili integrisani u

potpunosti, kao na primjer oni koji su rano napustili

školu, žene i migranti. U društvu znanja, sve ovo

zahtijeva dobar standard osnovnog obrazovanja, ali

i stručne obuke, tercijarnog obrazovanja,

informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) i

jezičkih vještina.

Različite zemlje različito regulišu pitanje priznavanja

ishoda učenja ostvarenih izvan okvira formalnog

obrazovanja. Prema P. Werquinu (2011.), neke

države u tom smislu imaju jasne i nedvosmislene

propise, dok u drugima to nije slučaj. Posljedično, u

nekim je zemljama proces priznavanja podređen

potrebama tržišta rada, dok druge uspoređuju

kvalifikacije sa ishodima formalnog obrazovanja,

uključivši tercijarne sisteme.

Kako bi se unaprijedila mobilnost u okviru Evropske

unije (EU) za rad i učenje, ministri obrazovanja

država članica EU su prepoznali značaj

konzistentnih smjernica za priznavanje implicitnog i

neformalnog obrazovanja širom država članica i

država kandidata za članstvo u EU.

Vještine stečene kroz neformalno i implicitno učenje

često predstavljaju važne karakteristike i kvalitete

osobe, ali možda ne budu navedeni u radnoj

biografiji ili drugim dokumentima ukoliko nisu

potkrepljene certifikatom. Kako bi se ova situacija

unaprijedila, EU je donijela smjernice koje uključuju

osam nivoa znanja, počevši od osnovnih veština,

preko stručnog, do inovativnog znanja. Prema ovim

smjernicama, svaka država može razviti sopstvenu

specifikaciju. Ovime se omogućavaju prevod i

poređenje nivoa znanja u dvije različite zemlje, čime

se olakšava mobilnost zaposlenih.37 Dakle,

implementacija priznavanja prethodnog učenja

manje je složena u državama u kojima postoji

službeni nacionalni kvalifikacijski okvir (National

Qualifications Framework). Takav okvir omogućava

pridruživanje prepoznatih i prihvaćenih ishoda

učenja pojedinim nivoima kvalifikacijskog okvira, kao

i određivanje opsega kvalifikacija (npr. cjelovite ili

djelimične). U razvijenim se zemljama, s visokim

postotkom adolescenata koji napuštaju obrazovni

sistem već na nivou srednje škole, promoviše

mogućnost povratka u sistem – druga prilika koju

omogućava priznavanje prethodnog učenja. S druge

strane, u zemljama gdje vlada nedostatak

kvalificirane i certificirane radne snage, vlade

nastoje nadoknaditi ovaj nedostatak putem

37Izvori: Evropski Parlament (2008). Preporuka Evropskog

Parlamenta i Savjeta od 23.04.2008.god. o razvoju evropskog

okvira kvalifikacija za cjeloživotno učenje u: Službenom glasniku

Evropske unije, Brisel, Strazbur: C111/01. Komisija evropskih

zajednica (2007). “Evropski okvir kvalifikacija: veliki benefit za

građane i poslodavce širom Evrope”, izdavač Rapid press. Brisel:

IP/07/1760. Evropski inventar (2005). “Validacija implicitnog i

neformalnog učenja”. Ujedinjeno Kraljevstvo.

___________________________________________________________________________




formalnog priznavanja ishoda učenja ostvarenih

tokom radnog vijeka: time se skraćuje trasa

formalnog obrazovanja i ubrzava sticanje

kvalifikacijskih certifikata. Valja, međutim, naglasiti

kako priznavanje prethodnog učenja nije isto što i

certifikat kompetencija kakav izdaju poslodavci.

Priznavanje vodi dodjeli diplome, titule ili certifikata

koji omogućava profesionalnu ili obrazovnu

mobilnost uz to što osiguravaju daljnji napredak u

karijeri pojedinca.

U Bosni i Hercegovini, na polju usvajanja

Nacionalnog/ državnog kvalifikacijskog okvira stiglo

se do usvajanja osnova kvalifikacijskog okvira od

strane Vijeća ministara, što još uvijek ne obavezuje

na njegovu primjenu, te se primjenjuje zastarjeli

kvalifikacijski okvir koji nije usklađen sa evropskim.

Osnovama kvalifikacijskog okvira u Bosni i

Hercegovini stvara se preduslov za izradu

„Kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini“, koji

treba povezati prethodne, sadašnje i buduće

rezultate učenja, te ih postaviti u međusobne

odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i Evropskog

kvalifikacijskog okvira i evropskog obrazovnog

prostora, a koji bi trebao biti donesen najkasnije do

kraja 2015. godine. Polazne osnove utvrđene ovim

dokumentom predstavljaju i smjernice za

usklađivanje propisa kojima se uređuju područja

osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno

cjeloživotnog učenja, ali i bolje povezivanje

promjena i potreba tržišta rada sa obrazovnim

programima u Bosni i Hercegovini. Državni

kvalifikacijski okvir će olakšati transfer,

transparentnost i priznanje kvalifikacija definisanih

kao rezultati učenja koji su procijenjeni i certificirani

od strane kompetentnog tijela na državnom i

sektoralnom nivou. Glavna funkcija Državnog

kvalifikacijskog okvira će biti jačanje obostranog

povjerenja i saradnja između različitih glavnih aktera

uključenih u cjeloživotno učenje. Ovo je važno za

smanjenje prepreka u priznavanju učenja i

omogućavanju učenicima da lakše iskoriste

dostupno znanje, vještine i kompetencije.

Kvalifikacijski okvir je više od samog opisa

kvalifikacija.

Priznavanje prethodnog učenja i njegov razvoj su

trenutno tema žustre rasprave u zemljama EU,

naročito u novim državama članicama. Ovi sistemi u

brojnim zemljama postoje već niz godina (u

Francuskoj, na primjer, od 1930.-ih) i neprestano se

usavršavaju. Rasprava s jedne strane proizlazi iz

rastuće svijesti o važnosti učenja kroz život, a s

druge strane iz zahtjeva na nivou EU koji države

članice obavezuju na pojačanje aktivnosti u smjeru

razvoja priznavanja. Priznavanje prethodnog učenja

je integralni dio evropskih javnih politika o

cjeloživotnom učenju od 2001.godine. Velik korak

prema potvrđivanju ishoda učenja izvan sistema

formalnog obrazovanja bilo je odobrenje preporuka

o Evropskom kvalifikacijskom okviru Evropskog

parlamenta i Vijeća Evropske unije 2008.godine, što

je uvelike doprinijelo uspostavi i razvoju nacionalnih

kvalifikacijskih okvira u državama članicama

(European Commission, 2012.). Time je postignuta

veća usporedivost i razumljivost kvalifikacija za

poslodavce, zaposlenike i državljane zemalja EU

koji su u procesu učenja. Evropska komisija i

Cedefop su 2009. godine izdali publikaciju

European Guidelines for Validating Non-formal and

Informal Learning (“Evropske smjernice za

priznavanje neformalnog i informalnog učenja”, op.

prev). Taj vodič služi kao savjetodavna potpora

praktičarima i donosiocima javnih politika u području

priznavanja jer nudi različite moguće perspektive –

individualnu, organizacijsku, nacionalnu i evropsku.

Služi kao praktičan alat čija primjena nije obavezna.

___________________________________________________________________________




Države članice EU obavezne su do 2018. godine

staviti u funkciju rješenja koja bi omogućila

priznavanje neformalnih i informalnih ishoda učenja.

Prema preporuci Vijeća Evropske unije od

20.12.2012.godine, “države članice bi pojedincima

trebale omogućiti priliku pokazati što su naučili izvan

formalnog obrazovanja i osposobljavanja – uključivši

iskustva mobilnosti, te iskoristiti ono što su naučili u

svojim karijerama i daljnjem učenju” (Official Journal

of the European Union, 2012.). Priznavanje

prethodnog učenja je isto tako ključan dio

strateškog dokumenta “Evropa 2020”, koji

promoviše mobilnost zaposlenika i teži boljem

prilagođavanju vještina potrebama tržišta rada u

kontekstu sve starijeg stanovništva.

Trenutni presjek kvalifikacija radno sposobnog

stanovništva u BiH nije obećavajući. U skladu se

predstavljenom analizom jasno je da bi

dokvalifikacija i prekvalifikacija postojeće radne

snage bila neophodna te da postoji ogromna

potreba za hitnim i većim ulaganjem u obrazovanje

odraslih u BiH zbog starosne strukture radno

sposobnog stanovništva. Poražavajuća je činjenica

da svaka četvrta zaposlena mlada osoba radi na

poslovima koji su u potpunosti različiti od

usmjerenja vlastitog obrazovanja, što uzrokuje

značajne nedostatke znanja i vještina potrebnih za

obavljanje posla. Mladi sa završenim srednjim

stručnim obrazovanjem imaju vrlo slabe izglede na

postojećem tržištu rada. U najvećoj mjeri ne

uspijevaju se zaposliti na poslovima za koje su se

školovali. Uopšteno, mladi imaju najveće izglede za

zapošljavanje na neformalnom tržištu rada, na

nekvalitetnim poslovima sa slabim uslovima za rad,

bez bilo kakve sigurnosti. Ovo je budućnost većine

mladih. Gotovo svaka druga mlada osoba u BiH

koja je izašla iz formalnog obrazovnog sistema

ostaje na nivou trogodišnjeg srednjeg obrazovanja

ili niže. To znači da smo značajno ispod prosjeka

EU-a kada je u pitanju udio osoba sa završenom

četverogodišnjom srednjom školom ili višim

obrazovanjem. Svaka četvrta osoba u BiH prerano

napušta obrazovni proces.

Obzirom da su ovi izazovi već prepoznati, primjetna

su već određena pozitivna dostignuća. Pomaci se

ogledaju kroz veću uključenost privatnih obrazovnih

institucija, ali samo u pojedinim kantonima/entitetu.

Također, preduzeća razvijaju programe obuke za

odrasle, škole organizuju razne kurseve za odrasle

dok je NVO sektor poduzeo neke incijative u ovoj

oblasti.

Međutim, izbor i mogućnosti prekvalifikacije odraslih

je još uvijek mali i limitiran. Stručne škole imaju

glavnu ulogu u ovoj oblasti, te je u nekim

gimnazijama onemogućena obuka odraslih. Još

uvijek ne postoji adekvatan nastavni plan i program

za odrasle u osnovnom obrazovanju što sprečava

škole da ga primjenjuju dok je praksa obrazovanja

odraslih na fakultetima prestala zbog nedovoljnog

broja univerzitetskih profesora. Također, primjetno

je da zavodi za zapošljavanje imaju nedovoljnu

ulogu u ovom procesu, te da obrazovanje i

obučavanje odraslih uglavnom finansiraju pojedinci

dok centri za edukaciju odraslih ne postoje. Situaciju

dodatno otežavaju činjenice da certifikati nakon

završene obuke nisu ili su djelimično priznati, da ne

postoji priznavanje neformalnog/informalnog

obrazovanja, te da se mali broj organizacija bavi

ovim problemom.

___________________________________________________________________________




STRUČNA OBUKA I OBRAZOVANJE ODRASLIH

U ZEMLJAMA OKRUŽENJA I EU: PRIMJERI

REPUBLIKA HRVATSKA

U Hrvatskoj je obrazovanje odraslih istaknuto kao

važna sastavnica sistema obrazovanja, a svoju

potvrdu dobiva nizom važnih strateških

dokumenata. Najvažniji su koraci u razvoju sistema

obrazovanja odraslih: Vladino prihvaćanje Strategije

obrazovanja odraslih u novembru 2004. godine,

osnivanje Agencije za obrazovanje odraslih

Vladinom Uredbom u maju 2006. godine, te

izglasavanjem Zakona o obrazovanju odraslih u

februaru 2007.godine.

Izglasavanjem Zakona o obrazovanju odraslih

uspostavlja se normativni okvir i stvaraju pravne

pretpostavke daljnjem razvoju obrazovanja odraslih

kao punopravnog dijela cjelokupnog obrazovnog

sistema RH. Danas se djelatnosti obrazovanja

odraslih odvijaju u Agenciji za strukovno

obrazovanje i obrazovanja odraslih koja je

osnovana Zakonom o Agenciji za strukovno

obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Prvim članom Zakona o obrazovanju odraslih,

obrazovanje odraslih u Hrvatskoj je definisano kao

cjelina procesa učenja odraslih namijenjenih

ostvarivanju prava na slobodan razvoj ličnosti,

osposobljavanja za zapošljivost (sticanje

kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikacije,

sticanje i produbljivanje stručnog znanja, vještina i

sposobnosti) i osposobljavanje za aktivno

građanstvo. U Hrvatskoj obrazovanje odraslih

uključuje sve oblike obrazovanja osoba starijih od

15 godina.

U okviru poboljšanja kvaliteta i učinkovitosti odgoja i

obrazovanja, Hrvatska je u Planu razvoja naglasila

da će cjelokupni sistem odgoja i obrazovanja

oslanjaţi i uskladiti s obrazovnim standardima EU-a,

što podrazumijeva poticanje cjeloživotnog učenja

svakog čovjeka, a temeljem kojeg se on može lakše

zaposliti i uključiti u društvo.

Uprkos značajnoj ekspanziji obrazovanja

posljednjih godina u brojnim Euro-mediteranskim

zemljama obrazovanje nije uspjelo da pruži

vještine koje su relevantne za zahtjeve lokalnog i

međunarodnog tržišta rada. Nekoliko zemalja je

doživjelo veliko povećanje broja učenika koji

pohađaju srednju školu, a ipak je stopa

nezaposlenosti onih sa završenom srednjom

školom porasla. U mnogim dijelovima regiona to je

dovelo do otuđenja i nestabilnosti. Reforma sistema

tehničkog obrazovanja i stručne obuke (TOSO) je

veoma važan instrument u rješavanju krize

nezaposlenosti u Euro-mediteranskoj regiji. On igra

ključnu ulogu u smanjenju nezaposlenosti i

pružanju mladim ljudima mogućnosti za

zapošljavanje. Međutim, samo reforme TOSO-a

neće biti dovoljne da riješe goruće probleme. Ove

reforme moraju da budu pripremljene u širem

kontekstu reformi obrazovnih politika i povezane sa

politikama zapošljavanja, kao i socijalnim i

ekonomskim mjerama. Ipak, modernizovana

ponuda sistema tehničkog obrazovanja i stručne

obuke mogla bi da predstavlja obećavajući element

u borbi protiv neusklađenosti ponude i potražnje na

tržištu rada.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/297104.html

___________________________________________________________________________




Na osnovu postavki da je odgoj i obrazovanje

strateški razvojni prioritet hrvatskog društva

napravljena je Strategija razvoja sustava strukovnog

obrazovanje u Hrvatskoj. Strategija razvoja sistema

stručnog obrazovanja u Hrvatskoj oslanja se na

načela i ciljeve obrazovnih strategija EU-a.

Ciljevi koji su navedeni u Strategiji su:

- definisati ciljeve razvoja stručnog obrazovanja i

- načina njihove realizacije,

- definisati parametre promjena stručnog

- obrazovanja,

- definisati promjene sistema praćenja i

ostvarivanja

- ciljeva,

- promovisati jednaka prava učenja za sve,

- promovisati stručno obrazovanje i

- osposobljavanje,

- -unaprijediti kvalitetu stručnog obrazovanja,

- izgraditi mehanizme uporedivosti i priznavanja

hrvatskih stručnih kvalifikacija u Evropi (EQF).38

Izradi Strategije prethodili su dokumenti koje su

hrvatska Vlada, ministarstva i ostala nacionalna

tijela izradili u razdoblju od 2004.-2008. godine.39

Kao ključni nositelji Strategije navedeni su:

- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,

- Agencija za strukovno obrazovanje,

- Agencija za obrazovanje odraslih,

- Agencija za odgoj i obrazovanje,

- -Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje

- obrazovanja,

38 Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanje u Hrvatskoj,

Vlada RH, 2008.

39 55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske, Nacionalno

vijeće za konkurentnost, 2004.

- Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,

- Hrvatska obrtnička komora,

- Hrvatska gospodarska komora,

- Hrvatski zavod za zapošljavanje,

- Državni zavod za statistiku,

- Hrvatska udruga poslodavaca i

- obrazovne ustanove.

Trajno usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta

rada podrazumijeva da stručno obrazovanje ima

ključnu ulogu u razvijanju ljudskih potencijala s

ciljevima postizanja privrednog rasta, zapošljavanja

i ostvarivanja socijalnih ciljeva. Izgradnja sistema

stručnog obrazovanja i osposobljavanja koji

omogućava cjeloživotno učenje i mobilnost znači da

će sistem promovisati načelo dostupnosti svim

skupinama stanovništva osiguravajući im pri tome

mogućnost vertikalne i horizontalne prohodnosti

između svih dijelova obrazovanja.

Nakon završetka sukoba u bivšoj Jugoslaviji i

procesa tranzicije, u Republici Hrvatskoj je

revitalizacija mogućnosti sticanja javno priznatih

zanimanja i kvalifikacija na osnovi neformalno i

informalno naučenih znanja i vještina aktualizirana

iza 2000. godine, na temelju iskustava drugih

država (SAD-a i dr.) i preporuka UNESCO-a i

Evropske komisije.

Mogućnost sticanja javno priznatih kvalifikacija na

osnovu provjere i ocjene neformalno i informalno

naučenih znanja, vještina i kompetencija u Republici

Hrvatskoj najprije je otvorena Zakonom o obrtu i

Pravilnikom o načinu ostvarivanja programa obuke i

stručnog osposobljavanja za vezane obrte, te o

pravima, obavezama, praćenju, vrednovanju i

ocjenjivanju naučnika. Na osnovi tih propisa odrasli

s odgovarajućim neformalno i informalno naučenim

___________________________________________________________________________




znanjima i vještinama i drugim propisanim uslovima

mogu pristupiti pomoćničkom ispitu, ispitu stručne

osposobljenosti i majstorskom ispitu. Hrvatska

obrtnička komora ovlaštena je provoditi provjeru,

izdavati svjedočanstva/diplome o javno priznatim

kvalifikacijama i voditi evidencije o prijavljenim

kandidatima i kandidatima koji su stekli određene

kvalifikacije. Mogućnost sticanja javno priznatih

kvalifikacija i u ostalim područjima (sektorima) rada,

na osnovu provjere i ocjene neformalno i informalno

naučenih zanja, vještina i kompetencija, otvorena je

nakon donošenja Zakona o obrazovanju odraslih

koji u članu 11. propisuje da odrasli mogu dokazati

znanja, vještine i sposobnosti, neovisno o načinu na

koji su stečena, i to polaganjem ispita, te nakon

donošenja Zakona o strukovnom obrazovanju koji je

propisao da se kompetencije stečene neformalnim i

informalnim učenjem dokazuju ispitima, u skladu sa

standardima zanimanja, odnosno stručnih

kvalifikacija. Zakon je propisao da će postupak i

način provođenja ispita kojima se dokazuju

neformalno i informalno stečene kompetencije

propisati ministar.

Donošenjem Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom

okviru 2013. stvorene su pravne pretpostavke za

regulisanje jedinstvenog sistema priznavanja i

vrednovanja neformalnog i informalnog učenja. Za

razvoj sistema vrednovanja neformalnog i

informalnog učenja nužan je konsenzus svih

relevantnih sudionika, te stvaranje pravnih

pretpostavki da svaki građanin može ostvariti svoje

pravo na vrednovanje prethodno stečenih

kompetencija. Pri tome je nužno uvažiti potrebu da

se mijenja kulturološki pogled na neformalno i

informalno učenje, te da se uvažava učenje i

promovira široka prihvaćenost netradicionalnih

puteva učenja.

CRNA GORA

Politički događaji i ekonomske posljedice iz 1990.-ih

su imali različite efekte na obrazovanje odraslih, kao

i na mnoge druge elemente društva. Država je,

usljed zatvaranja mnogih fabričkih centara, trpila

štetne posljedice zbog nemogućnosti da se

obrazovna struktura značajnog dijela radne snage

razvija u skladu sa međunarodnim konkurentima.

Na osnovu opsežnih konsultacija koje su obavljenje

u kasnim 90-tim godinama, urađena je ''Knjiga

promjena'' u kojoj se nalaze prijedlozi za

obrazovanje uopšte, a posebno preporučeni tipovi


''Knjiga promjena'' je dokument koji obuhvata čitav

obrazovni sistem koji je pripremljen na osnovu

obimnih analiza i projekcija i usvojen je 2001.

godine. On sugeriše niz rješenja koja se od tog

vremena implemetiraju, kao što je npr. Zakon koji

reguliše obrazovanje odraslih i Savjet koji je

specijalizovan za pitanja obrazovanja odraslih.

''Knjiga promjena'' uspostavlja principe obrazovanja

odraslih kao što su: dobrovoljno učestvovanje,

obuku u znanjima i vještinama u cilju zapošljavanja,

priznavanje veze između formalnog i neformalnog

obrazovanja, uključivanje socijalnih partnera u

upravljanje, nastavni proces i finansiranje

obrazovanja odraslih, fleksibilnost izbora, razvoj

strategija za razvoj sistema obrazovanja odraslih,

obuhvatajući postepenost u planiranju obuke, razvoj

sistema za procjenu neformalnog znanja i

kvalifikacija.

''Knjiga promjena'', takođe, pretpostavlja dostizanje

šest ciljeva:

___________________________________________________________________________




izradu posebnog zakona za obrazovanje

odraslih (kao dio jedinstvenog sistema

obrazovanja),

dostizanje funkcionalne pismenosti lica

koja imaju preko 35 godina,

slobodno osnovno obrazovanje odraslih,

obuku radi zapošljavanja za lica koja nisu

završila obrazovanje za određeno

zanimanje ili kojima je potrebna

profesionalna rehabilitacija,

obuku i doobuku u preduzećima i ostalim

organizacijama,

povećanje nivoa formalnog obrazovanja za

lica starija od 30 godina.

U Crnoj Gori, Zakon o obrazovanju odraslih koji je

donesen 2011. godine, je zakon koji prvi put

reguliše obrazovanje odraslih u Crnoj Gori, i

garantuje da se odrasli mogu tokom života

obrazovati, proširivati, produbljivati i

osavremenjavati znanje i vještine kroz organizovani

proces obrazovanja i na drugi način, provjeravati

tako stečeno znanje i vještine i dokazivati njihovo

javno važenje, u skladu sa ovim i drugim zakonima.

Obrazovanje odraslih, koje se realizuje po

programima osnovnog obrazovanja i vaspitanja,

srednjeg opšteg obrazovanja i stručnog

obrazovanja, ostvaruje se u skladu sa ovim

Zakonom i zakonima koji regulišu te oblasti

obrazovanja. Visokoškolsko obrazovanje odraslih

ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se reguliše

ta oblast obrazovanja.

Zakon o nacionalnom okviru kvalifikacija, koji je u

Crnoj Gori donesen krajem 2010. godine otvorio je

put za priznavanje neformalno stečenih znanja

unutar formalnog obrazovanja i povezivanje sa njim

i omogućio odraslim, bez formalnog obrazovanja, sa

odgovarajućim znanjima, da ta znanja mogu da

dokažu i steknu javno važeću ispravu o nacionalnoj

stručnoj kvalifikaciji. Odraslim koji imaju kvalifikaciju

nivoa obrazovanja, ali ta kvalifikacija nije tražena na

tržištu rada, certificiranje stručnih kvalifikacija

omogućava sticanje kvalifikacije koja obezbjeđuje

bolji položaj na tržištu rada. Sistem certificiranja

stručnih kvalifikacija je generator kvalifikacija koje

znače usavršavanje i specijalizaciju u određenom

sektoru, koje proširuje osnovno stručno znanje

pojedinca. Certificiranje stručnih kvalifikacija

omogućava licima sa nižim nivoom obrazovanja,

nezaposlenim i licima koja su rano napustila

obrazovanje da steknu osnovnu stručnu kvalifikaciju

(kvalifikaciju za prvo zanimanje) ili da se

prekvalifikuju ili dokvalifikuju.

NJEMAČKA

Vrhovnu vlast u obrazovnom sistemu u Njemačkoj

imaju savezne pokrajine. To je određeno u

osnovnom zakonu Savezne Republike Njemačke.

Konferencija Ministarstva za kulturu

(Kulturministerkonferenz KMK) odlučuje pravila za

uporedivost završenih stepena školovanja i druge

važne tačke. U pojedinačnim saveznim pokrajinama

je ministarstvo za kulturu (Kultusministerien) najviša

državna ustanova što se tiče obrazovanja, nauke i

kulture. Segment poslovanja obuhvata naročito

područje škole, fakultet i obrazovanje odraslih, opće

održavanje umjetnosti i kulture, kao i veze između

države i vjerskih zajednica. Školska uprava je

općenito u pojedinačnim pokrajinama u

dvostepenom sistemu. Osnovna škola, srednja

škola i specijalna škola su pod nadzorom

opštinskog učiteljstva, a druge, kao i stručna škola,

___________________________________________________________________________




pod nadzorom ministra za kulturu svake savezne

republike.

U Njemačkoj se kod stručnog obrazovanja

upotrebljava dvojni obrazovni sistem. O dvojnom

(dualnom) obrazovnom sistemu se priča, kad se

stručna obuka mladih, za priznati izučeni zanat,

odvija u dvije različite institucije. Jedna institucija je

stručna škola, a druga je obrazovni pogon. Obje su

od sebe neovisni partneri. Oko 2/3 stručnog

obrazovanja je praktični dio (u pogonu), a 1/3 je

teorijski dio struke u školi. Ovaj dualni sistem se

osim u Njemačkoj, praktikuje još u Austriji i

Švicarskoj.

Tri zakona i jedna odredba, gotovo u cijelosti

regulišu stručnu obuku u Njemačkoj:

Zakon o stručnom obrazovanju (BBiG)

Zakon unapređivanja stručnog obrazovanja

(BerBiFG)

Zakon zaštite omladine koja radi (JArbSchG)

Odredba obrtništva (HWO)

U pravilu dvojno stručno obrazovanje traje tri do tri i

po godine. Stručno obrazovanje može biti skraćeno

ukoliko učenici posjeduju stručno-praktična i školska

predznanja ili pokazuju nadprosječne rezultate

tokom stručnog obrazovanja. Mladi ljudi koji nisu

pronašli mjesto obavljanja stručne prakse, a ispunili

su obavezu općeobrazovnog školovanja mogu

sudjelovati u uvodnom kvalificiranju. Takvu radnu

praksu u preduzećima u trajanju od šest do

dvanaest mjeseci nudi Agencija za rad. Mlada

osoba sklapa ugovor o praksi s preduzećem i za

svoj rad prima mjesečnu novčanu naknadu. Na

kraju praktikant dobija od preduzeća svjedočanstvo,

a od komore certifikat o stečenim kvalifikacijama.

Okosnicu sistema obrazovanja odraslih u Njemačkoj

čine takozvane visoke narodne škole, institucije čija

tradicija započinje krajem XIX stoljeća, u doba

ubrzane industrijalizacije i potrebe za

opismenjavanjem i obrazovanjem radnika. Prvom

visokom narodnom školom smatra se Humbolt

akademija u Berlinu, koju je 1879. osnovao Maks

Hirš. Od 1915. Akademija je priključena Humbolt

univerzitetu. Nakon Prvog svjetskog rata, broj

visokih narodnih škola u Nemačkoj naglo se

povećao, a cilj im je bio da svakom građaninu pruže

mogućnost za obrazovanje.

Tokom Drugog svjetskog rata, veliki broj narodnih

škola bio je zatvoren, no one danas i dalje obavljaju

svoju prvobitnu funkciju opismenjavanja i pružanja

osnovnog obrazovanja, ali su svoj rad osavremenile

uključivanjem koncepta cjeloživotnog obrazovanja,

prekvalifikacija i dokvalifikacija.

Osim obrazovnih, stručnih, integrativnih i kurseva za

prekvalifikacije i dokvalifikacije, značajna oblast

rada visokih narodnih škola jesu kursevi opšteg

političkog i društvenog obrazovanja. Osim toga,

visoke narodne škole nude i kurseve jezika,

umjetnosti, opšte kulture, poznavanja prirode,

kreativnog i ručnog rada, i slično. Kada je riječ o

ponudi visokih narodnih škola koja se odnosi na

opšte obrazovanje, ona se sastoji od predmeta iz

oblasti i prirodnih i društvenih nauka, istorije,

geografije, književnosti, istorije umjetnosti. Daleko

najznačajniji dio rada visokih narodnih škola jesu oni

ozbiljniji programi, bliži prvobitnoj namjeni visokih

narodnih škola. U okviru ovog programa održavaju

se kursevi prekvalifikacija i dokvalifikacija, kao i

programi za službenike opština za različite vještine,

čime se postiže stalno usklađivanje sa tehnološkim

napretkom. Kursevi opismenjavanja nude kurikulum

za bazično osnovno obrazovanje i predstavljaju

___________________________________________________________________________




pripremu za večernje škole. Stručne kurseve, kao i

kurseve prekvalifikacija i dokvalifikacija, škole nude

u saradnji sa zavodima za zapošljavanje, pa je

zahvaljujući tome, zapošljivost nakon ovih kurseva

između 60 i 70 procenata, a oni se održavaju i

planiraju na osnovu procjena situacije na tržištu

rada. Za kurseve novih tehnologija, visoke narodne

škole raspolažu licencama za izdavanje nacionalnih

i internacionalnih certifikata. Osim toga, ove

institucije rade u saradnji sa industrijsko-trgovinskim

komorama, koje takođe izdaju certifikate, te je sa

njima moguće pronaći posao.

NORVEŠKA

Cjeloživotno učenje jedna je od bitnih sastavnica i

dio tradicije norveške obrazovne politike. Potaknuto

nezadovoljavajućim rezultatima PIAAC 40

istraživanja i svjetskom ekonomskom krizom,

obrazovanje odraslih u Norveškoj je trenutno

fokusirano na usvajanje temeljnih kompetencija za

cjeloživotno učenje, te razvijanje sistema

vrednovanja prijašnjih iskustava učenja koja

uključuje i neformalno i informalno učenje. Upravo

se obrazovanje smatra ključnim faktorom za razvoj

fleksibilnosti pojedinca da se adaptira na promjene i

izazove koje uzrokuju današnje promjene u

društvenom i radnom okruženju.

40„Programme for the International Assessment of Adult

Competencies“ („Program za međunarodnu ocjenu kompetencija

odraslih“, op. prev)

Njemačko Ministarstvo za obrazovanje i istraživanje

je 2008 usvojilo program „Razvoj karijere kroz

obrazovanje“. U ovom okviru, program „Perspektiva

stručne obuke (Perspektive Berufsabschluss)“ se

fokusira na uvođenje tinejdžera i mladih odraslih

ljudi u stažiranje i obuke za razvoj struke, kao i za

prekvalifikovanje. Glavni cilj je unapređenje boljeg i

šireg osnovnog obrazovanja za sve, pružanjem

jednakih mogućnosti bez obzira na socijalno

porijeklo. Vlada Njemačke ima za cilj da poveća

broj ljudi koji će imati certifikat o završenoj školi,

kako bi se time povećale njihove šanse na tržištu

rada i/ili za stažiranje. Perspektiva stručne obuke je

podijeljena na dvije inicijative. Prva se odnosi na

unaprijeđeno umrežavanje, kako bi se iskoristio

neiskorišteni kapacitet u transregionalnom

kontekstu u pogledu stažiranja, obuke i

prekvalifikacije. Drugi se fokusira na mogućnosti

obuke niže kvalifikovanih mladih odraslih ljudi.

Kako bi se podržalo njihovo obrazovanje, treba

ohrabriti poslodavce da ulažu u obuke. Preporuka

je da se program obuke i prekvalifikacije

restruktuiraju po modulima.

Neformalno obrazovanje odraslih u Norveškoj

većinom provode razna udruženja, a sadržaji su

neovisni od nacionalnog kurikuluma i ispitivanja.

Takođe, te asocijacije imaju mogućnost pripreme

za ispite formalnog obrazovanja, ali nemaju

mogućnost ispitivanja ili davanja javnih isprava

(svjedočanstvo). Skandinavija u cjelini ima dugu

tradiciju neformalnog obrazovanja odraslih, a

ishodištem obrazovanja odraslih u Norveškoj se

smatraju tzv. Krugovi učenja koji imaju

stogodišnju tradiciju. Krugovi učenja (Study

circle) su zapravo male grupe ljudi koji uče

određene teme po principu „učenja dijeljenjem“,

a nastali su u Švedskoj.

___________________________________________________________________________




Odrasli koji trebaju osnovno i cjelokupno

srednjoškolsko obrazovanje (s obzirom na podjelu

na niži i viši nivo) imaju pravo na potpuno besplatno

obrazovanje, što uključuje i besplatne udžbenike. Ta

prava regulisana su Zakonom o obrazovanju

odraslih iz 1976. godine, te Zakonom o obrazovanju

iz 1998. godine. Zakon o obrazovanju odraslih

sastavni je dio općeg Zakona o obrazovanju. Sve

oblike formalnog obrazovanja odraslih verificiraju

javne ustanove tj. javne škole, a reguliraju ih (i

osiguravaju sredstva unutar svojih budžeta), ovisno

o prebivalištu i stepenu znanja institucije lokalne

samouprave, dakle općine i kantoni. Novi Zakon o

neformalnom obrazovanju odraslih iz 2010. godine

regulisao je sve oblike obrazovanja odraslih izvan

formalnog sektora, te se dosta napora ulaže u

utemeljenje jedinstvenog sistema vrednovanja

kvalitete neformalnih i informalnih oblika učenja.

U formalnom obrazovanju odraslih i općenito,

osnovnoškolsko obrazovanje je odgovornost općina,

a srednjoškolsko obrazovanje odgovornost kantona.

Formalno obrazovanje je u nadležnosti norveškog

Ministarstva obrazovanja i istraživanja, a sadržaje

regulira Norveška uprava za obrazovanje i

osposobljavanje.

Obrazovanjem odraslih u Norveškoj bavi se više

institucija i izvan samog Ministarstva obrazovanja i

istraživanja. Norveškoj agenciji za cjeloživotno

učenje (VOX) nadležno je Ministarstvo obrazovanja

i istraživanja, a ima ulogu promovisanja aktivnog

građanstva, poboljšanje zapošljivosti, te

promovisanje obrazovanja odraslih izvan i u radnom

okruženju. VOX osigurava kvalitetu programa

neformalnog obrazovanja odraslih, administrira

sufinansiranje programa asocijacija obrazovanja

odraslih te centara obrazovanja, razvija program

"Temeljnih vještina" (eng. "basic skills" / numeričke,

jezične, digitalne i govorne vještine nužne za

cjeloživotno učenje), razvija kurikulume integracije

imigranata, provodi profesionalnu orijentaciju, te

istraživanja nužna za poboljšanje kvaliteta

obrazovanja odraslih. VOX intenzivno radi i na

međunarodnoj saradnji u kontekstu poboljšanja

obrazovne politike obrazovanja odraslih, te je

kreirao Evropsku mrežu Temeljnih kompetencija

2009. godine (EBSN) kao mrežu država i institucija

koje aktivno uključuju ključne kompetencije

cjeloživotnog učenja u svoje kurikulume

obrazovanja odraslih. VOX je također sjedište

Nordijske mreže obrazovanja odraslih (NVL) do

2016. godine koja kao projekat ima podršku

Nordijskog Vijeća ministara, a okuplja 5 zemalja

regije.

Norveško udruženje za obrazovanje odraslih

(NAAL) je udruženje koje okuplja sva javna

priznata udruženja koja se bave obrazovanjem

odraslih. U to udruženje spadaju i Pučka učilišta

(Folksuniversitet) koja nude kao i ostali ponuđači

putem javne nabavke određene usluge

obrazovanja koje finansira Ministarstvo

obrazovanja i istraživanja ili neko drugo javano

tijelo (npr. Program temeljnih vještina za

nezaposlene, Program temeljnih vještina i

norveškog jezika za imigrante itd.).

Norveško udruženje za obrazovanje na daljinu

(NADE) je krovna institucija svih institucija koje

se bave fleksibilnijim oblicima neformalnog

učenja, od tradicionalnog dopisno-konsultativnog

tipa do e-learninga, odnosno korištenja web

platformi i digitalnih medija.

___________________________________________________________________________




AUSTRIJA

Prema austrijskom ustavu, sektor obrazovanja

odraslih ne spada u nadležnosti Savezne Vlade, već

je uglavnom regulisan od strane pokrajina i općina.

Regulisanje finansiranja i organizacije razlikuje se

od pokrajine do pokrajine. Iz gore navedenih

razloga donesen je Savezni zakon o promovisanju

obrazovanja odraslih i javnim bibliotekama

(Erwachsenenbildungs - Förderungsgesetz) od

1973. godine kojim se iznosi ideja dobrovoljnog

promovisanja obrazovanja odraslih na saveznom

nivou, a propisuje opštu obvezu provincija za

promovisanjem obrazovanja odraslih no bez

navođenja parametara obaveze. Zakon je izmijenjen

i dopunjen u 1990. i 2003. godini. Savezno

ministarstvo za rad, socijalna pitanja i zaštitu

potrošača je zaduženo za obrazovanje stručnog

osoblja u organizaciji kompanije i za promociju

poboljšanja kvalifikacija radne snage putem Zavoda

za zapošljavanje. Zavod za zapošljavanje ne nudi

nikakve obrazovne programe, već finansira

programe nadogradnje kompetencija radne

snage. Takve programe uglavnom daju javnim

ustanovama obrazovanja odraslih, kao što su npr.

za stručno obrazovanje Berufsfördeungsinstitute

(BFI) ili institucija Austrijske privredne komore

Wirtschaftsförderungsinstitute (WIFI). Nadogradnja

temeljnih kompetencija su mjere finansirane od

strane Zavoda za zapošljavanje i obično imaju za

cilj ubrzano ponovno integrisanje pojedinca na

tržište rada. Temeljni cilj ovih programa je uklanjanje

neravnoteže između ponude i potražnje na tržištu

rada pružajući pojedincu vještine i stručna znanja,

kao i lične vještine i socijalne kompetencije. Ove

aktivne mjere ne bi trebale pripremati ljude samo za

jedno radno mjesto, već i povećati njegove temeljne

kompetencije i dugoročne izglede za pronalaženje

posla koji odgovara njegovim kvalifikacijama i

sposobnostima.

U Austriji su obrazovne aktivnosti u kontekstu

obrazovanja odraslih uglavnom nastavak stručnog

osposobljavanja i prekvalificiranja, a definisane

dobnim grupama i prethodno stečenim nivoom

obrazovanja. U pravilu, polaznici u programima

stručnog osposobljavanja, prekvalificiranja i

usavršavanja odraslih su stariji od 20

godina. Početno stručno školovanje i

osposobljavanje odraslih najčešće je u nadležnosti

Federacije i provincija, dok su mnoge obrazovne

inicijative usavršavanja u organizaciji preduzeća,

privatnih pružaoca usluga ili neprofitnih institucija.

Iako postoje mnoge varijante po pitanju

organizacije, pravnog statusa i usluga, glavna

područja obrazovanja odraslih u Austriji su:

• stručno usavršavanje osoblja u organizaciji

kompanije (organizovano od strane matične

kompanije ili kompanije partnera, od strane

ustanova za obrazovanje odraslih i ostalih vanjskih

saradnika, ili putem informalnog obrazovanja

djelatnika na radnom mjestu);

• kontinuirano stručno obrazovanje i obrazovanje za

radno mjesto (u ponudi od strane obrazovnih

institucija);

• nadogradnja temeljnih kompetencija i aktivne

mjere zapošljavanja organizovane od strane Zavoda

za zapošljavanje (Arbeitsmarktservice) kao

instrumenti aktivne politike tržišta rada;

• opće obrazovanje odraslih (koja nude npr. centri

za obrazovanje odraslih) i političko obrazovanje;

• obrazovanje za drugu priliku (obrazovanje za

certifikate formalnog obrazovanja zbog

prijevremenog napuštanja sistema obrazovanja).

___________________________________________________________________________




Deveto poglavlje

OSNOVNI ZAKLJUČCI

Bosna i Hercegovina se suočava sa velikim

ekonomskim i socijalnim tenzijama koje su

posljedica isključenosti velikog dijela stanovništva iz

radne snage, visoke stope nezaposlenosti radno-

aktivnog stanovništva i izrazito visoke stope

nezaposlenosti mladih. Poboljšanje ovog stanja

moguće je osigurati provođenjem niza mjera i

aktivnosti koje doprinose:

1) povećanju stopa zaposlenosti, a posebno

osoba u dobi od 20.-64. godine,

2) povećanju izdvajanja javnih resursa u

istraživanje i razvoj,

3) povećanju znanja, vještina i kompetencija

koje mladi stiču tokom obrazovnog

procesa,

4) smanjivanju siromaštva i socijalne

isključenosti.

Kao što se može primjetiti ovi ciljevi su međusobno

povezani i usklađeni sa ciljevima iz Strategije

''Evropa 2020'', što je od izuzetne važnosti jer

osiguravaju komplementarnost i usklađenost

nacionalnih politika sa ciljevima koji su definisani na

nivou 27 zemalja članica EU.

Imajući u vidu specifičnosti svake države, prethodno

pobrojane ciljeve neophodno je prilagoditi

specifičnoj situaciji u kojoj se Bosna i Hercegovina

nalazi, s tim da nacionalni ciljevi i prioriteti

odražavaju jedan od tri prioriteta EU – da doprinose

pametnom, održivom i inkluzivnom rastu.

Projekat jačanja prava radnika i tržišta rada radne

snage zagovaranjem zakonske regulative u oblasti

obrazovanja odraslih je upravo dizajniran da

doprinese mobilizaciji raspoloživih resursa u borbi

protiv nezaposlenosti i siromaštva kroz povećanje

znanja, vještina i kompetencija nezaposlenih osoba,

te stvaranje mogućnosti za napredovanje u karijeri

za radnike sa niskim stepenom obrazovanja. Imajući

u vidu ciljeve Evropske unije, specifičnosti

ekonomije i sistema obrazovanja u Bosni i

Hercegovini, stanje na tržištu rada, razmjere

problema nezaposlenosti i potencijale koji kroz

obrazovanje odraslih mogu biti iskorišteni za

poboljšanje socio-ekonomskog položaja

nezaposlenih i radnika, doneseni su slijedeći

osnovni zaključci:

1) Stručna znanja, vještine i kompetencije

nezaposlenih osoba su najvećim dijelom

neadekvatna i zastarjela,

2) Obrazovni sistem ima dosta prostora za

poboljšanje i bolje planiranje obrazovnih

programa koji će biti više relevantni za potrebe

tržišta rada,

3) Nezaposlene osobe sa najviše završenom

osnovnom školom imaju najnepovoljniji položaj

na tržištu rada i najmanje šanse za pronalazak

zaposlenja,

4) Položaj zaposlenih radnika sa najmanjim

stepenom obrazovanja moguće je značajno

unaprijediti pružanjem mogućnosti za dalje

stručno obrazovanje i obuku.

U skladu sa trenutnim stanjem i ciljevima na polju

osiguranja konkurentne i stručne radne snage za

___________________________________________________________________________




potrebe male otvorene ekonomije, slijedeće

preporuke mogu biti iskorištene za dalje profilisanje

obrazovne politike i njene bolje povezanosti sa

tržištem rada:

1) Za nezaposlene osobe koje imaju maksimalno

završenu osnovnu školu neophodno je

uspostaviti programe stručnog obrazovanja

odraslih kako bi se povećale njihove šanse za

pronalaženje posla, te kako bi se omogućilo

nezaposlenim osobama da samostalno

povećaju svoje šanse za pronalazak

zaposlenja,

2) Za dugoročno nezaposlene osobe sa

maksimalno završenom srednjom školom

neophodno je uspostaviti programe

obrazovanja odraslih koji bi unaprijedili vlastite

kompetencije kroz usvajanje novih stručnih

znanja i vještina za kojima postoji potražnja na

tržištu rada,

3) Za mlade nezaposlene osobe u

nekonkurentnim zanimanjima neophodno je

uspostaviti programe stručnog obrazovanja i

obuke odraslih koji će omogućiti brzu

prekvalifikaciju i obuku u zanimanjima koja su

relevantna na tržištu rada.

Za ispunjavanje gore navedenih prioriteta

neophodno je uspostaviti fleksibilniji sistem

obrazovanja i obuke odraslih koji će:

1) biti blisko povezan sa privredom u dijelu

dizajniranja i planiranja obrazovnih programa

za potrebe obrazovanja odraslih,

2) biti finansijski prihvatljiv za polaznike

obrazovanja i obuke i koji će omogućavati

pristup obrazovnim programima za sve

zainteresovane, a posebno siromašne,

3) biti blisko povezan sa preduzećima i drugim

institucijama u procesu provođenja stručne

obuke za polaznike programa obrazovanja

odraslih.

Na kraju, imajući u vidu da je proces donošenja

propisa iz oblasti obrazovanja odraslih u Federaciji

već pokrenut donošenjem propisa u Unsko-

sanskom kantonu, prioritet je osiguranje

harmonizacije propisa koji će tretirati pitanje

obrazovanja odraslih osoba.

Kada je riječ o Federaciji BiH najviše se radilo na

tome da se Zakon o obrazovanju odraslih donese

prvo u Kantonu Sarajevo, međutim desilo se to da

je Nacrt usvojen na skupštini Kantona Sarajevo, ali

nikada nije pripremljen izvještaj sa javne rasprave

niti tekst Prijedloga zakona, mada je prošlo godinu

dana od usvajanja nacrta.

Documents

ANALIZA ZATEČENOG STANJA - uciradi.ba JOB - Analiza zatecenog... · (NACRT) ANALIZA ZATEČENOG STANJA Stručno obrazovanje i obuka odraslih ... “EDU&JOB: Jačanje prava radnika