4 Ocjena stanja SKZ

RAZVOJNA STRATEGIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE ANALIZA OCJENA STANJA

1. Analiza / Ocjena stanja1.1. PREGLEDibensko-kninska upanija srce je hrvatske dalmatinske obale. Znaaj i potencijal ove upanije esto se previa zbog povijesne dominacije drugih dalmatinskih upanija. ibenskokninska upanija u kulturnoj batini i kao atraktivna lokacija za posjetitelje i za poslovanje ne zaostaje za veim dalmatinskim urbanim centrima. Da bi iskoristila svoje potencijale, upanija se mora prilagoditi kljunim izazovima stratekog razvoja. Prije stjecanja nezavisnosti, upanija je bila vaan industrijski centar. Industrijska mala i srednja poduzea jo uvijek mogu igrati vanu ulogu u uspjehu upanije. Izazov s kojim je suoeno gospodarstvo jest afirmirati se kao izvrsna turistika lokacija na dalmatinskoj obali, uz istovremeni razvoj industrijskih i poljoprivrednih resursa kojim se mogu zadovoljiti zahtjevi europskog i globalnog trita. ibensko-kninska upanija smjetena je u sredini hrvatske obale. Ukupna povrina upanije iznosi 5 670 km2. To ukljuuje 2 994 km2 kopnene povrine, odnosno 5,3% hrvatskog kopnenog teritorija, i otono podruje s morem, koje se protee na 2 676 km2, odnosno na 8,6% teritorija hrvatskog obalnog mora. upanija ima 285 otoka s ukupnom povrinom 665 km2. ibensko-kninska upanija na istoku granii s Bosnom i Hercegovinom, a na zapadu tvori dio jadranske morske granice sa Italijom. Na sjeveru je Zadarska upanija, a na jugu Splitskodalmatinska.

1. 2. POLITIKO-TERITORIJALNI USTROJupanija obuhvaa 20 jedinica lokalne samouprave (Slika 1 .). Od toga pet jedinica lokalne samouprave ine gradovi: - Skradin, Vodice, ibenik koji je ujedno i upanijsko sjedite, (na obalnom i zaobalnom poljoprivrednom podruju upanije) - Drni i Knin (na kontinentalnom podruju Zagore). Preostalih 15 jedinica lokalne samouprave ine opine: - Murter, Tribunj i Bilice (na obalnom podruju upanije) - Pirovac, Tisno, Primoten, Rogoznica (na obalnom podruju i zaobalno poljoprivrednom podruju upanije) - Promina, Rui, Unei, Civljane (na podruju Drnike zagore) - Kistanje, Ervenik, Kijevo, Biskupija (na podruju Kninske zagore).

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

1


Slika1. Jedinice lokalne samouprave na podruju upanije

1.3 PRIRODNA OBILJEJA1.3.1 Reljef Prema reljefnim karakteristikama, teritorij upanije mogue je podijeliti na dva ranije spomenuta podruja, primorski i kontinentalni dio. Unutar ta dva dijela, prema reljefnim specifinostima, razlikuju se pojedina potpodruja.


2

RAZVOJNA STRATEGIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE ANALIZA OCJENA STANJA Slika 2. Fizionomija reljefa na podruju upanije

Primorski dio ine uski obalni pojas, neposredno zaobalno podruje i otoci. Osnovni reljefni oblici obalnog pojasa i neposrednog zaobalnog dijela upanije su uzduni vapnenaki grebeni i dolomitskolaporne udoline smjera pruanja SZ-JI, kao i specifian kanjon rijeke Krke koji popreno presijeca navedene reljefne oblike (Slika 4.). Vapnenaki grebeni Kamenara (192 m), Trtra (Krtolin 603 m, Velika Glava 542 m) i Boraje (Veliki Vrh 645 m) daju osnovno prirodno-geografsko obiljeje primorskom kraju s malim poljodjelskim mogunostima. S druge, pak, strane, pojedine udoline (znaajne za poljoprivredu) zauzimaju znatno manje povrine, a nalaze se na podruju Donjeg i Gornjeg polja, Dubrave kod Tisnog, Dazline, Ivinja Drage, Primotensko-rogoznikih doca, Skradinskog polja i dr. Otoci ibenskog arhipelaga takoner zadravaju tipino dinarski smjer pruanja SZ-JI. Sukladno tome i konfiguraciju terena samih otoka, tj. reljefne oblike (udoline i hrptove) karakterizira izduenost i paralelizam navedenog smjera pruanja. Visinska razvedenost otoka vrlo je raznolika, od najnieg i najmanjeg otoka Krapnja (visok tek 7 m, povrine 36 ha), do najvieg otoka u ibenskom arhipelagu, Zlarina (vrh Klepac, 169 m).


3


Kontinentalni dio teritorija upanije ine krka zaravan i zagora, unutar koje se razlikuju Kninska i Drnika zagora. Osnovni reljefni oblici podruja su krka zaravan, krke depresije, doline rijeke Krke i njenih pritoka, te okolni brdsko-planinski prostor. Jugozapadno podruje kontinentalnog dijela upanije karakterizira krka zaravan iji centralni dio usijecaju kanjoni Krke i ikole, a rubni SZ dio i dolina rijeke Zrmanje. itavo podruje zaravni ortografski je slabo razvedeno. Prostor Kninske zagore uokviruju krajnji JI ogranci Velebita (Kom 1003 m), JZ padine Dinare (Dinara 1831 m, Ujilica 1665 m), te planine Kozjak (1206 m) i Promina (1148 m). U sredinjem dijelu Kninske zagore smjetena su i dva krka polja. Manje, Kninsko polje dugo je oko 10,5 km, a centralni dio polja ini rijeka Krka sa pritokama (Butinica, Donica). Vee, Kosovo polje dugo je oko 13,5 km i iroko oko 4 km, a formirano je uz rjeicu Kosovicu. Oba se polja pruaju u smjeru sjever-jug, a razdjeljuje ih niz breuljaka. Na krajnjem istonom dijelu teritorija upanije nalazi se i Pako polje, u kojemu izvire i kojim protjee gornji tok rijeke Cetine. Podruje Drnike zagore ini centralno smjeteno Petrovo polje, smjera pruanja SZ-JI, kroz koje protjee ikola, a uokviruju ga gorski grebeni Mosea (702 m), Promine (V. Promina 1147 m) i Svilaje (1301 m).

1.3.2 Klima Klima nekog kraja odreena je zemljopisnom irinom, rasporedom kopna i mora, topografijom, nadmorskom visinom, prevladavajuim strujanjima i zranim masama koje prolaze promatranim podrujem, te lokalnim imbenicima, poput blizine rijeka i jezera, biljnog pokrova. Zbog prostorne varijabilnosti navedenih imbenika, unutar malog podruja tipovi klime mogu izrazito varirati. Tako je i podruje upanije karakterizirano razliitim tipovima klima, od mediteranske i submediteranske, preko kontinentalne, pa sve do planinske. Otono i priobalno podruje pod jakim utjecajem Jadrana ima obiljeja mediteranske klime, topla/vrua i suha ljeta, te blage i vlane zime. Utjecaj mora i mediteranske klime dopire i do podruja Dalmatinske zagore, gdje zbog utjecaja kopna, ona prelazi u submediteransku klimu. Glavna razlika izmenu ta dva tipa klime je da su u uskom obalnom pojasu ljeta izrazito suha, dok u zaleu nema tako izraenog suhog razdoblja. Izmeu Zagore i planinske klime podruja Dinare protee se pojas kontinentalnog tipa, do kojega vie ne dopire utjecaj mora. Prema Kppenovoj klasifikaciji (Slika 7.), koja uvaava srednji godinji hod temperature i razdiobu oborine, na promatranom podruju postoje etiri tipa klime. Obala, otoci i dio Dalmatinske zagore spadaju u tip klime Csax (sredozemna klima obiljeena blagom zimom, te suhim i vruim ljetom). Najvie oborine ima u zimskim mjesecima, a sekundarni maksimum javlja se u proljee (od oujka do lipnja). Drugi dio zalena spada u umjereno toplu vlanu klimu, Cfsax, koju karakterizira vrue i suho ljeto, te dva maksimuma oborine, proljetni i jesensko-zimski. Najsjeverniji dio upanije nalazi se u podruju umjereno tople vlane klime s toplim, a ne vruim ljetom, Csbx. Ljeta su svjeija od prethodno promatranih tipova, sa srednjom srpanjskom temperaturom zraka niom od 22C. Najsvjeije je ipak u podruju Dinare, gdje prevladava snjeno-umska klima. Temperatura najhladnijeg mjeseca je nia od -3 C, dok su ljeta s mjesenom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 C. Tlo je pokriveno dugotrajnim snjenim pokrivaem. Oborina je jednoliko razdijeljena na cijelu


4


godinu, ali najsuniji dio pada u toplo godinje doba. Izraen je sekundarni maksimum oborine u proljee (travanj), dok se glavni pojavljuje zimi (studeni).

Slika 3. Kppenova klasifikacija klime za upaniju

Prema Thornthwatovoj klasifikaciji klime baziranoj na odnosu koliine vode potrebne za potencijalnu evapotranspiraciju i oborinske vode, na podruju upanije postoje tri klimatska tipa: subhumidni, humidni i perhumidni (Slika 4.). Uz obalu i na otocima prevladavaju subhumidni uvjeti, kako se kree prema unutranjosti javlja se humidni tip, dok se perhumidni tip javlja na krajnjem sjeveru upanije na granici s Likim podrujem.

Slika 4. Thornthwait-ova klasifikacija klime za upaniju


5


Na osnovi viegodinjih nizova mjerenja izvrenih na tri postaje unutar upanije dobiveni su statistiki podaci osnovnih meteorolokih parametara Vrijednosti prikazane u Tablici 3. godinji su srednjaci mjerenih veliina.

Slika 5. Poloaj meteorolokih postaja u upaniji

Tablica 3. Statistiki podaci dobiveni iz viegodinjih mjerenja meteorolokih veliina na postajama upanije

POSTAJA SREDNJA GODINJA TEMPERATURA (C) MAKSIMALNA GODINJA TEMPERATURA (C) MINIMALNA GODINJA TEMPERATURA (C) SREDNJA GODINJA NAOBLAKA SREDNJA GODINJA RELATIVNA VLAGA ZRAKA (%) SREDNJA GODINJA OBORINA (mm) UKUPNA GODINJA OBORINA (mm) SREDNJA DNEVNA MAKSIMALNA OBORINA (mm) SREDNJI GODINJI BROJ DANA SA SNJENIM POKRIVAEM GLOBALNA RADIJACIJA (J/cm2/dan)

IBENIK 15,4 21,7 8,9 4,8 / 8 59,6 66,6 799,6 24,7 0,2 1388,3

KNIN 13 19 7,8 5/8 66,1 88 1056 29 0,4 1386,3

DRNI 13 18,5 7,6 4,1 / 8 74,1 89,2 1070,6 30,4 0, 3 1480,7


6


Prostorna razdioba globalne radijacije i temperature Godinji hod temperature openito prati hod globalnoga Sunevog zraenja, s moguim zakanjenjem do jednog mjeseca. To je vie izraeno nad kopnom, jer ono zbog manjeg toplinskog kapaciteta bre apsorbira Sunevu energiju. Dozraena energija utjee i na morska podruja, ali su promjene sporije i s manjim kolebanjima. Prostorne razdiobe temperature za mjesece sijeanj i srpanj (mjeseci iza solsticija u kojima se javljaju maksimumi i minimumi) prikazane su na Slikama 6. i 7.

Slika 6. Prostorna raspodjela temperatura za mjesec sijeanj

Slika 7. Prostorna raspodjela temperatura za mjesec srpanjREGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

7


Oborine Koliina oborine odrenena je prolaskom barikih sustava, nadmorskom visinom, lokalnom topografijom, udaljenou od mora i sl. Srednja godinja koliina oborine na podruju upanije kree se izmenu 490 i 2440 mm. Najmanje oborine ima na otocima i obalnom pojasu, poveava se prema unutranjosti i postie maksimum u Dinarskom podruju (Slika 8.).

Slika 8. Prostorna raspodjela srednje godinje koliine oborine

Snijeg je u otonom i priobalnom podruju rijetkost i ne zadrava se due od dana, u Dalmatinskoj zagori situacija je slina, a najvie snijega ima na viim nadmorskim visinama i dublje u kontinentu, posebice u podruju Dinare (Slika 9.).

Slika 9. Prostorna raspodjela ukupnog godinjeg trajanja snijegaREGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

8


Insolacija Insolacija je meteoroloka veliina koja se izraava brojem sati sijanja Sunca nad nekim mjestom tijekom dana, mjeseca, godine. Potencijalna insolacija ovisi samo o duljini dana, odnosno vremenu izmenu izlaska i zalaska Sunca, dok na stvarnu insolaciju utjeu zemljopisna irina i naoblaka. Odnos srednje mjesene naoblake i insolacije obrnuto je proporcionalan, a prikazan je na Slici 10. za postaje ibenik i Knin. Srednje ukupno godinje trajanje sijanja Sunca najvee je na otocima i mjestima uz obalu (ibenik 2419 sati), smanjuje se prema unutranjosti (Knin 2237 sati), a najmanje je na sjevernom dijelu Dinare, gdje se ujedno javljaju i minimumi s obzirom na cijelu Hrvatsku (oko 1700 sati). Najvei broj vedrih dana je u srpnju i kolovozu, a povezan je s pojaanim djelovanjem azorske anticiklone ljeti. Maksimum oblanih dana nastupa u prosincu, za vrijeme intenzivne ciklonalne aktivnosti na Jadranu.

Slika 10. Godinji hod naoblake (osmine) i insolacije (sati po danu) za postaje ibenik i Knin

Vjetar Analizom reima strujanja na postajama ibenik i Knin dobiven je uvid u osnovne znaajke strujanja u dva sektora upanije, obalnom i unutranjem. imbenici koji u najveoj mjeri utjeu na vjetrovne prilike nekog podruja su zemljopisni poloaj i razdioba barikih sustava ope cirkulacije. Osim toga, vjetrovne prilike odrenene su i utjecajem mora i kopnenog zalena, izloenou terena, konkavnou i konveksnou reljefa, nadmorskom visinom i slino. Dakle, strujanje zraka odreneno je s jedne strane sinoptikim, a s druge strane lokalnim razmjerima, pa se vjetar i prostorno i vremenski znatno mijenja. Na podruju ibenika najee puu vjetrovi brzine oko 2 m/s i 4 m/s. U 17 % sluajeva javljaju se i brzine od oko 6 m/s, a este su i tiine, sa udjelom od 13 % (Slika 11.). Vjetrovi I kvadranta, smjera N i NNE, najuestaliji su (vie od 30%) i najveih brzina, a iza njih po uestalosti slijede vjetrovi II i III kvadranta (WSW, E, SE, ESE). Rua smjera vjetra za cijelu godinu (Slika 12.) pokazuje da su zimi najei i najjai vjetrovi I kvadranta (bura), a u proljetnom i ljetnom razdoblju izraeni su jugozapadni vjetrovi koji puu puno manjim brzinama.


9


Srednja brzina vjetra po svim smjerovima za promatrano razdoblje analize iznosi 2,68 m/s. Prosjeni godinji broj dana s jakim vjetrom (brzina vjetra 10 m/s) na postaji ibenik iznosi 2,3 %, a esti su i olujni udari bure (brzina vjetra 17,2 m/s), posebice u zimskom razdoblju.

Slika 11. Godinja razdioba brzine vjetra u ibeniku

Slika 12. Godinja razdioba relativne uestalosti smjera vjetra (lijevo) i srednja brzina vjetra ovisno o smjeru vjetra (desno) u ibeniku

U Kninu, kao i u ibeniku, prevladavaju sjeverni vjetrovi (NNW, N, NE), koji ujedno poprimaju i najvee brzine (Slika 17.). NNW komponenta javlja se u 25 % sluajeva, najvee brzine poprima zimi, a najee se javlja ljeti. Uestalost N i NE komponenta je priblino ista (oko 810 % ), a bura najvie pue zimi, kada poprima i najvee brzine. Od ostalih smjerova jo se istie istonjak (E) sa estinom od 8 %, dok su ostali smjerovi podjednako zastupljeni tijekom cijele godine i poprimaju sline brzine. U 12 % vremena javlja se i tiina, kada je brzina vjetra < 0,3m/s. to se tie brzina vjetrova na podruju Knina, u 35 % sluajeva puu vjetrovi brzine u razredu od 1-3 m/s. Iza toga slijedi razred od 3-5 m/s sa 20 %, a este su i pojave jaih vjetrova iz viih razreda (Slika 18). Srednja brzina vjetra po svim smjerovima za promatrano razdoblje analize iznosi 2,84 m/s. Prosjeni godinji broj dana s jakim vjetrom (brzina vjetra 10 m/s) na postaji Knin iznosi 1,8 %, a esti su i olujni udari bure (brzina vjetra 17,2 m/s) u zimskom razdoblju.


10


Slika 13. Godinja razdioba brzine vjetra u Kninu

Slika 14. Godinja razdioba relativne uestalosti smjera vjetra (lijevo) i srednja brzina vjetra ovisno o smjeru vjetra (desno) u Kninu

1.3.3 Tlo upanija nalazi se u zoni kamenjara, crvenice i smeneg tla. Tla na podruju upanije, prema Osnovnoj pedolokoj karti Republike Hrvatske (OPKH) mjerila 1:500.000 (Dravna uprava za zatitu okolia 1997), veinom su ili jedva pogodna, ili posve nepogodna za poljoprivredu. Znatno manje povrine teritorija upanije zauzimaju tla srednje pogodna za poljoprivredu, dok je najmanje podruja pod tlima koja su visoko pogodna za poljoprivredu (najznaajnija su ona nastala na fliu, laporu i aluvijalnim nanosima). Podruja od osobite vanosti za poljoprivredu su polja u kru i sline depresije u kojima se nalazi akumulirano tlo. Obradive povrine izvan krkih polja sadre najee skeleteoidna i skeletna tla, koja su zbog podlonosti sui nesigurna za proizvodnju i bez odgovarajuih agrotehnikih mjera redovito daju nie prinose. Podruje primorskog dijela upanije karakterizira manjak plodnih tala,REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

11


budui da njime dominira tzv. ljuti kr. Uobiajena tla u primorskom dijelu su tipine lesivirane i koluvijane crvenice, te dijelom terasirana tla na vapnencu i dolomitu. Prema unutranjosti, u zagorskom dijelu upanije, dominiraju tla nastala na fliu, eutrina i distrina smena tla, a dijelomino i hidromorfna tla. Njihova gospodarska vrijednost ovisi o dubini i skeletnosti profila. Tla u vlanim krkim poljima su mlada, duboka aluvijalna, na taloinama dubokim 1-20 m, a tekstura im je od glinaste ilovae do pjeskovite ilovae.

Slika 15. Pedoloka karta podruja upanije

1.3.4. Mineralne sirovine Mineralne sirovine dijele se na metalne, nemetalne i energetske sirovine, to upuuje na fiziko kemijski postanak, ali velikim dijelom i na mogunost konane upotrebe. Na prostoru ibensko-kninske upanije nalaze se sve tri vrste mineralnih sirovina, bilo kao leita ili samo pojave bez ekonomskog znaenja. Metalne sirovine Boksit je najrairenija od svih metalnih mineralnih sirovina na podruju upanije. Uz ugljen, boksit je bio tradicionalna osnova rudarske djelatnosti ireg ibenskog zalea. Ukupno je utvreno vie od 715 pojedinanih leita i pojava, no njih 111 vanijih prostorno je prikazano na karti mineralnih sirovina (Slika 32.), a veina njih iscrpljena je povrinskom eksploatacijom. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, Uprave za rudarstvo ukupne utvrene rezerve boksita u navedenim eksploatacijskim poljima kreu se okoREGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

12


3.083.350 tona. Kvalitetan boksit vrlo je traena mineralna sirovina i postoji mogunost izvoza, a manje kvalitetan boksit iskoristiv je i u industriji cementa, no treba napomenuti da su preraivaki pogoni u RH zatvoreni. Prema projekcijama iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama predvia se znaajno poveanje proizvodnje boksita ( 1 500 000 tona ) u sljedeih 30 godina. 50% svih eksploatacijskih rezervi boksita nalazi se na podruju ibensko-kninske upanije, te je vie od 35% od predviene 30 godinje proizvodnje mogue pridobiti povrinskom eksploatacijom (jamski radovi su nerentabilni) sa podruja ibensko-kninske upanije. Potencijalnost se boksita nikako ne bi smjelo zanemariti, a pokretanje proizvodnje svako treba poticati. Znaajnija eksploatacijska polja u upaniji su Ervenik, Mamutovac, Krste, Radas, veljo, Dolac, Buha, Kua Promina, Kalun, Mose i Vinovo.

Tablica 4. Rezerve i proizvodnja boksita u ibensko-kninskoj upaniji Godina 1998 1999 2000 2001 2002 Proizvodnja 0 0 0 0 0 Rezerve 3 083 350 3 299 525 3 083 650 3 083 350 3 083 350 (prema SGMS RH, 2006)

2003 0 3 083 350

eljezna ruda. Nalazita eljezne rude u potpunosti su iscrpljena (2 lokacije). Nemetalne sirovine Nemetalne sirovine daju karbonatni sedimenti, evaporiti, kvarciti, eruptivne stijene, lapori i pjeenjaci, breokonglomerati i konglomerati, tufovi i tufiti, gline, pijesci i ljunci te peloidi. Mineralne, nemetalne, sirovine koje predstavljaju osnovu graditeljstva su tehniko-graevni kamen te graevni pijesak i ljunak. Ovoj skupini mineralnih sirovina mogu se prikljuiti i mineralne sirovine za proizvodnju cementa i vapna iji je glavni potroa graditeljstvo. Arhitektonsko-graevni kamen, A-G kamen, (vidi Prilog 8., Tablice 153. i 154., Slika 6.), predstavlja jednu o najvrjednijih nemetalnih mineralnih sirovina u ibensko-kninskoj upaniji i RH (Slika 6.). Odobrena eksploatacijska polja su Krtolin (Batolit d.o.o. ibenik), Krine (Batolit d.o.o. ibenik), Vrtine (Aral-kamen, d.o.o. Zagreb), Pakovo selo (Jadrankamen d.d. Puia), Brestovci (Interijer urko d.o.o. Knin), vrljevo (Obrt Gotovac Katel Suurac), vrljevo I (Batolit d.o.o. ibenik), vrljevo ime Isusovo (Arhitektonski kamen d.o.o. Split), itni (Jadrankamen d.d. Puia) dok su u fazi istraivanja prostori Sv. Frane (Obrt Klesarstvo Buljan, Biteli), Rozalit Slave (Obrt Slave, Donji Dolac), Zorii ljut (Obrt Markamg, Donji Dolac), Bilia draga (Dinaridi d.o.o. Kijevo), Krivodol (Dinaridi d.o.o. Kijevo), Kr (Dinaridi d.o.o. Kijevo), Slatki kr (Dinaridi d.o.o. Kijevo), Slavii (Dinaridi d.o.o. Kijevo), Trnovaa (Dinaridi d.o.o. Kijevo), Zelenike (Dinaridi d.o.o. Kijevo) i vrljevo II (T&B d.o.o. Split) U Tablici 26. prikazana je potencijalna proizvodnja arhitektonsko-graevnog kamena do 2035. godine.


13


Tablica 5. Potencijalna proizvodnja arhitektonsko-graevnog kamena do 2035. godine Potencijalna proizvodnje arhitektonsko-graevnog kamena u sljedeih 30 godina. 3 Godinja proizvodnja (), m 2003 2010 2015 2025 2035 Arhitektonsko-graevni kamen 61 300 80 000 90 000 130 000 180 000

Kvarciti se nalaze na izoliranim prostorima, a zatvaranjem tvornica u ibeniku i Dugom Ratu, eksploatacija na tim leitima nema kontinuitet. Povremeno se kopa za potrebe lokalnog graevinarstva, nasipavanja makadam putova i sl. Eruptivne stijene pojavljuju se u svim poljima (Petrovo, Kosovo i Kninsko) u obliku manjih unjastih glavica. Potencijalnost je upitna radi agrarno vrijednog zemljita i moguih komplikacija sa podzemnom vodom pri eksploataciji. Sirovina za cementnu industriju uvjetno je potencijalna, jer do sada nije koritena u tu svrhu. Tufovi i tufiti u neogenskim sedimentima Crivakih borovina i Prnjaka toliko su urbanizirani da je eksploatacija upitna, pa ih se ne stavlja u prioritete. Sirovina za ciglarsku industriju. Naputena ciglana u Strmici i leita oko ciglane imaju perspektivu kao i prostor Mizdrakovac. U ibensko-kninskoj upaniji nalaze se eksploatacijska polja tehniko-graevnog kamena, TG kamen, u leitima Velika Kremenica-Laevci, Veprtak, Vukovac, Dubrava, Ljubljana, Magliinac-Bikarac i Konjuka. Istrani prostori odobreni su na lokalitetima, Kosa i Brunjak. Podaci proizvodnje tehniko-graevnog kamena u Republici Hrvatskoj pokazuju da je udio ibensko-kninske upanije u proizvodnji tehniko-graevnog kamena svega 1,5% u odnosu na cijelu dravu. Kameni agregati (tehniko-graevni kamen i graevni pijesak i ljunak) proizvodi su niskih vrijednosti, stoga transportni trokovi imaju dominantan utjecaj (kamionski transport na udaljenostima veim od 30 km je ekonomski upitan). Pijesak i ljunak nalazimo u poljima ili uz rubove polja, a rezultat su dezintegracije stijenskih masa planina koje obrubljuju zaravni. Najvea akumulacija pijesaka i ljunaka je u Suhopolju kod Kijeva izmeu Kozjaka i Dinare i jedino ovo podruje ima potencijal za eksploataciju velikih koliina granuliranog graevinskog materijala. Leita gipsa i anhidrita vezana su za gornjopermske klastine sedimente u Petrovu, Kosovu i Kninskom polju. Perspektivna podruja za eksploataciju evaporitnih naslaga nalaze se u cjelokupnom prostoru nabrojenih polja. Peloidi su recentni rahli sitnozrnati sedimenti bogati organskom tvari. Energetske sirovine (ugljen) rentabilno se mogu eksploatirati u polju Bukovica (jama) i polju Petrovac u Siveriu (povrinski kop).


14


Tablica 61. Prikaz rezervi i proizvodnje vrstih mineralnih sirovina u ibensko-kninskoj upaniji ARHITEKTONSKO GRAEVNI KAMEN / m Proizvodnja Rezerve GIPS u t 1998. 1999. 2000. 2001. Proizvodnja 0 27 200 70 105 Rezerve 3 316 803 5 610 180 5 567 937 3 GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK / m 1998. 1999. 2000. 2001. Proizvodnja 0 0 Rezerve 770 802 973 822 KARBONATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU / t 1998. 1999. Proizvodnja 40 250 113 813 Rezerve 5 758 500 23 770 575 3 KVARCIT / m 1998. 1999. Proizvodnja 0 0 Rezerve 822 390 822 390 3 TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN / m 1998. 1999. Proizvodnja 98 432 116 798 Rezerve 2 396 912 2 212 287Prema podacima iz SGMS-RH (2006)3

1998. 274 36380

1999. 284 229 096

2000. 176 227 092

2001. 0 193 570

2002. 97 328 856 2002. 56 505 5 543 140 2002. 0 973 822 2002. 328 041 23 138 700 2002. 1 860 822 390 2002. 117 469 10 292 143

2003. 0 388 466 2003. 5 000 5 879 414 2003. 0 973 822 2003. 526 958 23 736 521 2003. 170 819 846 2003. 211 174 12 484 298

2000. 244 481 23 709 820 2000. 0 822 390 2000. 98 330 2 722 720

2001. 232 983 23 693 310 2001. 0 822 390 2001. 118 968 4 370 612

Tehniko-graevni kamen

Karbonatna sirovina

Pijesak i ljunak

Gips

1400000 1200000 1000000 800000 600000 400000 200000 02002 2003 2004 2005 2006 2007 2008


15

RAZVOJNA STRATEGIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE ANALIZA OCJENA STANJAArhitektonsko-graevni kamen Kremeni pijesak

4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 02002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Slika 2. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u upaniji od 2002. do 2008. (Izvor: MGRP, Uprava za rudarstvo, 2009)

Tablica 7. Odobreni istrani prostori vrstih mineralnih sirovina u upanijiNAZIV UPANIJE BROJ ISTRANIH PROSTORA POVRINA IP (UKUPNA) ha 641 POVRINA IP (PROSJENA) ha 32,04 UDIO POVRINE U POVRINI UPANIJE(%) 0,21

IBENSKO20 KNINSKA (Izvor: MGRP, Uprava za rudarstvo, 2009)

Tablica 8. Odobrena eksploatacijska polja vrstih mineralnih sirovina u upanijiNAZIV UPANIJE BROJ EKSPLOATACIJSKIH POLJA 37 POVRINA EP (UKUPNA) ha 6058 POVRINA EP (PROSJENA) ha 163,73 UDIO POVRINE U POVRINI UPANIJE(%) 2,03

IBENSKO-KNINSKA

(Izvor: MGRP, Uprava za rudarstvo, 2009)

Kao uostalom i na itavom podruju Republike Hrvatske tako i u ibenskokninskoj upaniji, radi se o djelatnosti s relativno loim imidom i kod stanovnitva koje ivi u blizini nekog eksploatacijskog polja i kod udruga za zatitu okolia. Razlozi za takav stav otkrivaju se i postaju razumljivi ve i na osnovi povrnog uvida u stanje na terenu koje karakterizira: 1) kamenolomi u blizini naselja; 2) kamenolomi koji ugroavaju hidroloki reim stratekih izvora vode za vodoopskrbu; 3) veliki broj kamenoloma u prostoru, lociranih i koritenih bez svijesti i nastojanja da se minimizira destrukcija u krajobrazu; 4) veliki broj naputenih, a nikada saniranih eksploatacijskih polja 5) transport otkopane mineralne sirovine prometnicama koje prolaze kroz naselja;


16


1.3.5 Vode Podrujem upanije dominira kr, a prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospjeuju poniranje atmosferske vode u podzemlje. Uz to sredozemna klima, ije je glavno obiljeje izmjena izrazito kinih i izrazito sunih razdoblja (uz veliku insolaciju i visoku temperatutu zraka), znatno utjee na isparavanje vode. U takvim uvjetima pojava povrinske vode ima veliko znaenje, a na promatranom podruju javlja se u obliku stalnih i povremenih vodotoka, te jezera. Podrujem upanije protjee nekoliko povrinskih vodotoka, od kojih svi pripadaju Dalmatinskom slivu. To su rijeka Krka s pritokama Kriem, Kosovicom, Oranicom, Butinicom, (u gornjem dijelu toka), ikolom, Guduom (u donjem, potopljenom dijelu toka), te djelomino Zrmanja (uz SZ granicu upanije) i Cetina (u krajnjem SI dijelu upanije). Rijeka Krka izvire u podnoju planine Dinare, tri I pol kilometra sjeveroistono od Knina, podno Topoljskog slapa (Velikog buka ili Kria slapa), odakle se protee do ibenskog zaljeva u duini od oko 72,5 km. Duina slatkovodnog vodotoka je 49 km, boatog 23,5 km, a ukupni pad joj je 242 metra (D.Margu, Priroda 12/02). Porjeje Krke obuhvaa krka polja Zagore (Plavno, Kninsko, Kosovo, Petrovo), dio sjevernodalmatinske zaravni, te ibensko zalene i primorje. Slivu Krke, osim prethodno spomenutih pritoka, pripadaju i podzemne vode s prostora nepoznate veliine. Povrinu porjeja rijeke Krke, zbog posebnosti krkog podruja kojim protjee, nije mogue tono odrediti, te se procjenjuje da je izmenu 2083 km i 2610 km. Sam tok rijeke Krke karakterizira niz od sedam sedrenih slapova (Biluia buk, slap Brljan, Manojlovaki slap, slap Ronjak i Miljacka slap, Roki slap, Skradinski buk), nekoliko jezera (Brljansko, Visovako, Prokljansko jezero), te brzaci, kanjoni, kanali i tjesnaci (Feri S, 2002.). Osobitost je ovoga tipino krkog vodotoka i estuarij, tj. morem potopljeno rijeno ue duine oko 23,5 km, koje karakterizira boata voda. Estuarij ine uzvodno - kanal Sv. Ante, ibenski zaljev, kanal Sv. Josipa, Prokljansko jezero, Skradinski kanal, te tok rijeke od Skradina do Skradinskog buka. Unutar ua morska voda prodire sve do Skradinskog buka, a rijeka tee povrinom mora sve do izlaza iz kanala Sv. Ante. Na dananji izgled rijeke Krke, kao i na odrenene hidroloke elemente (brzina otjecanja vode i vodostaj), svojim je djelatnostima utjecao i ovjek, ponajprije izgradnjom hidroelektrana HE "Miljacka" (nizvodno od Knina, kod etiri vodopada: Brljana, Manojlovca, Ronjaka i Miljacke), HE "Roki slap" (kod Rokog slapa) i HE Jaruga (kod Skradinskog buka). Rijeka Cetina izvire na nadmorskoj visini od 385 m u sjeverozapadnim obroncima Dinare, blizu sela Cetina, po kojemu je i dobila ime, a u more se ulijeva kod Omia. Od ukupne duine rijeke Cetine (105 km), podruju upanije pripada samo prvih 4,5 km vodotoka, dok ostatak protjee Splitsko-dalmatinskom upanijom. Rijeka Zrmanja izvire podno planine Potak u junom dijelu Like, a ulijeva se u Novigradsko more 12 kilometara od Obrovca. Glavnina vodotoka protjee teritorijem Zadarske upanije, dok upanijom protjee srednji dio toka u duini od oko 22,5 km, i to kroz podruje Mokrog polja i Ervenika. Povremeni vodotoci - bujinjaci uglavnom nastaju na strmim, ogoljelim terenima, gdje su izraeni procesi povrinske erozije, i to u okolici Knina, Drnia, zalenu Skradina, Donjem polju, Dazlini i Grebatici. Na podruju upanije nalazi se i nekoliko jezera. Najvee je Prokljansko jezero (povrine oko 11,2 km, irine 2,8 m, duine 6,7 m, i srednje dubine 22 m). Ono je zapravo protono proirenje rijeke Krke. Zbog povezanosti s morem u donjim slojevima jezero je slano, a pri povrini do 1,5 m dubine, slatkovodno. Specifina su i triREGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

17


slana jezera kod Zablaa - Site, Velika i Mala Solina. Sva su podzemno povezana s morem, a Mala Solina i otvorenim kanalom. Ova jezera nekada su bila solane, a danas su ispunjena crnim muljem. U zalenu Brodarice nalazi se i slano Morinjsko jezero, koje s morem povezuje istoimeni kanal. Osim povrinskih voda, podruje sadri i podzemne vode. Javljaju se u razliitim odnosima, ovisno o geoloko-petrografskom sastavu podloge, reimu i nainu protjecanja. Njihova je pojava najea na podrujima gdje stijenska podloga ima hidroloke znaajke pukotinske poroznosti, te nepropusnosti (jugozapadno od ibenskog zaljeva) ili djelomine propusnosti (podruje Donjeg Polja u zalenu Morinja). Oko Vodica i Tribunja nalaze se plitke sredozemne vode. Na povrinu se mogu dovesti kopanjem bunara, no zbog blizine mora uglavnom su manje ili vie boate. U razdobljima poveanog pritjecanja voda (jesen i zima), podzemne vode se izdignu i stvaraju velike movarne prostore, poput Zablaa.

1.3.6 Krajobrazna raznolikost Krajobraz podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofiziku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do preteito ili gotovo potpuno antropogene (agrarni ili visoko urbanizirani i tehniko-tehnoloki krajobrazi). Sukladno tome, bezbrojne kombinacije biofizikih (reljef, vegetacija, vode) i antropogenih (naselja, prometnice, poljoprivredna povrine) krajobraznih elemenata stvaraju jedinstvene i raznolike krajobrazne cjeline, dajui odrenenom prostoru osebujnu fizionomiju (Strategija prostornog ureenja RH, 1997). Na temelju prirodno-geografskih obiljeja podruje upanije mogue je podijeliti na dvije osnovne prostorno funkcionalne cjeline Primorje i Zagoru. Unutar ovih cjelina se pak, po specifinim obiljejima, razlikuju pojedina manja podruja.

Primorski dio ini podruje uskog obalnog pojasa, neposredno zaobalno podruje i otoci. itavom duinom obalni pojas karakterizira izrazita razvedenost obalne linije. Uz to, karakteristika je obalnog podruja i proces litoralizacije koji je uzrokovao najveu naseljenost i izgranenost upravo u ovom dijelu upanije. Uz najvee naselje, i upanijsko sredite grad ibenik, u obalnom pojasu nalazi se i nekoliko manjih gradova (Vodice, Skradin), te niz naselja koje je zbog razvoja turizma obiljeio trend naputanja tradicionalnih oblika poljoprivredne proizvodnje (maslina, vinove loze). U obalnom su pojasu stoga, osim tradicionalnih poljoprivrednih povrina, esta pojava turistiki objekti i sadraji (luke nautikog turizma, marine, apartmani, hotelski kompleks Solaris). Pri tome objekte tradicionalne kamene arhitekture uvelike potiskuje novogradnja, koja je u mnogim sluajevima neprimjerena podneblju, fizionomiji samih naselja i kulturi tradicionalne mediteranske gradnje. Zaobalno podruje karakterizira izmjena niza krkog pobrna dinarskog smjera pruanja (Gvozdenovo, Trtar, Boraja), izmenu kojih se proteu udoline proarane mozaikom poljoprivrednih povrina, naselja i prometnica. Poljoprivredne povrine su obranivane na tradicionalan, ekstenzivan nain (omenene suhozidima, na terasama) te kao takve predstavljaju vrijedne primjere kulturne batine ovog podneblja. Navedeni uzorak reljefaREGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

18


(dinarski smjer pruanja vapnenakih grebena i udolina) i raspodjele antropogenih elemenata (naselja i poljoprivredne povrine u udolinama) odrazio se i na naseljena otona podruja. Nenaseljene pak otoke karakterizira izvorna prirodnost. Iznimka u tome su pojedini nenaseljeni otoci (Kornat, ut, Sit, Kakanj) koji sadre elemente kulturnog, ponajvie agrarnog krajobraza koji su vrijedni svjedoci o nekadanjem nainu ivota. Kontinentalni dio teritorija upanije obuhvaa prostranu krku zaravan i Dalmatinsku zagoru. Jugozapadno podruje kontinentalnog dijela upanije karakterizira krka zaravan kroz iji centralni dio protjeu rijeke Krka i ikola, a rubnim SZ podrujem, i Zrmanja. itavo podruje zaravni orografski je slabo razvedeno i oskudno visokom vegetacijom i plodnom zemljom. Obradivo i plodnije tlo javlja se tek u pojedinim depresijama - krkim poljima (Miljevaki plato, Mokro polje uz Zrmanju), koja prekrivaju mozaici poljoprivrednih povrina i seoska naselja. Sjeverozapadno podruje kontinentalnog dijela upanije ini zagora. Osnovno obiljeje ovom podruju daju reljefni oblici planinskih vijenaca (ogranci Velebita, JZ padine Dinare, te planine Kozjak, Svilaja, Promina i Mose), koji okruuju pojedine krke depresije (polja, udoline, ponikve), te doline rijeka Krke, ikole i Cetine (koja protjee rubnim istonim dijelom upanije). itavim podrujem dominira prirodni krki krajobraz suhih travnjaka i buika. Ruralni se krajobraz javlja u pojedinim krkim poljima, ponikvama i dolinama rijeka (Kri, Butinica i Donica), koje sadre akumulirano plodno tlo. Tu se razvili mozaici poljoprivrednih povrina i okolna seoska naselja. Obiljeja urbanog krajobraza imaju tek dva naselja na podruju zagore Knin, koji je poloen na razmenu Kninskog i Kosovog polja, na utoku rjeica Butinice i Kosovice u Krku (podno Dinare, Kozjaka i Promine), te Drni koji je smjeten uz Petrovo polje i rijeku ikolu (podno Promine, Mosea). upaniju karakterizira znatna krajobrazna raznolikost koja je uvjetovana ponajvie prirodnim datostima poput relativno velike reljefne i klimatske raznolikosti, krke geomorfologije i hidrologije, poloaja na kontaktnoj zoni morskih i kopnenih ekosustava, razvedene obale i brojnih otoka (raznih veliina i stupnjeva antropogenog utjecaja s kopna). S druge strane, duga povijest naseljenosti podruja upanije za posljedicu ima obogaenu prirodnu krajobraznu raznolikost raznim tipovima antropogenog krajobraza. Tu su se, zbog razliitih kulturolokih i drutvenih utjecaja tijekom povijesti, izdiferencirali vrlo raznoliki krajobrazi - od izrazito vrijednih kulturnih krajobraza poput primotenskih vinograda na Bucavcu (karakteristini po rasteru suhozida i trsova babia), kornatskih panjaka i polja koji obiluju tradicijskim elemetnima kulturnog krajobraza (suhozidi u tri osnovne varijante, stanovi), preko suburbanih i urbanih krajobraza, pa sve do turistikih krajobraza u priobalnom podruju (marine, hotelski kompleksi, apartmani). Unato znatnom utjecaju ljudskih djelatnosti, brojna su podruja osobitih prirodnih i vizualnih vrijednosti ostala ouvana, zahvaljujui jo uvijek relativno rijetkoj naseljenosti s jedne, te reimu zakonske zatite prirodnih vrijednosti s druge strane (vodotok Krke, kanal Sv. Ante, Kornati, utskositska otona skupina). Jo se mnoga podruja osobitih prirodnih, kulturnih i vizalnih vrijednosti tek planira tititi (Prostorni plan ibensko-kninske upanije).

1.3.7. Bioloka raznolikost Zahvaljujui svom biogeografskom poloaju, reljefnoj i klimatskoj varijabilnosti, vapnenakojREGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

19


litologiji i posljedino krkoj geomorfologiji i hidrologiji, te injenici da obuhvaa i kopno, i obalu, i more i otoke, podruje upanije izrazito je vrijedno po svojoj biolokoj raznolikosti, odnosno raznolikosti, brojnosti i endemizmu biljnih i ivotinjskih svojti i stanita. Osim zatienih podruja (1.13.2. str.87) istim su zakonom zatiene i rijetke i ugroene biljne i ivotinjske vrste. Prema podacima iz Crvenih knjiga na podruju ibensko-kninske upanije u kategorijama izumrlih, ugroenih i rijetkih svojti navodi se ukupno 318 svojti

Tablica 5. Pregled ugroenih i rijetkih svojti prema Crvenim knjigama na podruju upanije danji Kategorija vreten podzem morsk slatkov. vodoze gmazo ptice sisavci flora gljive ukupno leptir mci vi ugroenosti ca . fauna e ribe ribe i CR 0 0 0 2 7 0 1 7 1 7 1 25 VU 2 2 5 7 8 1 0 7 3 11 2 41 EN 2 0 2 7 11 0 1 9 2 7 1 41 DD 5 5 1 32 1 1 2 3 4 27 3 79 NT 8 4 0 19 1 1 3 1 13 29 0 74 LC 0 0 0 30 0 0 0 0 0 9 0 40 ukupno 17 11 8 97 28 3 7 27 23 90 7CR = kritino ugroene (postoji izuzetno visoki rizik od izumiranja); VU = osjetljive (postoji visoki rizik od izumiranja); EN = ugroene (postoji veoma visoki rizik od izumiranja); DD = nedovoljno poznate (nema dovoljno potrebnih podataka za procjenu rizika od izumiranja (stanje populacije i rasprostranjenost); NT = gotovo ugroene (nisu pred izumiranje, ali bi uskoro mogle biti); LC = najmanje zabrinjavajue (vrednovane su kriterijima IUCN-a te je utvreno da ne pripadaju ni jednoj od spomenutih kategorija).

Izvan podruja koja su ukljuena u neki od sustava zatite prirode, prostor upanije sadri ekoloki vrijedna i raznolika podruja ija je karakteristika raznolikost biotopa i velika bioloka raznolikost, o emu svjedoi Slika17. koja prikazuje izvadak iz recentne Karte stanita RH, a daje uvid u raznolikost i prostorni raspored zastupljenijih vrsta stanita na podruju upanije. Pri interpretaciji prikazivane podloge vano je u obzir uzeti injenicu da na podruju upanije postoji i vei broj staninih tipova koji nije zabiljeen jer su kontinuirane povrine zauzete tim staninim tipom bile manje od minimalne povrine kartiranja koja je u konkretnom sluaju izrade karte stanita RH iznosila 9 ha (kvadrat stranice 300 m). Osim toga, na karti se ne vide sva stanita manja ili ua od minimalne jedinice kartiranja, koja zbog toga postaju tokasta i linijska. Naalost, to ukljuuje i mnoga izrazito vrijedna i ugroena stanita kao to su npr. lokve (vee meu njima imaju povrinu < 0,5 ha) i veinu obalnih stanita (endemski bogata i esto kritino ugroena halofitna stanita), vrijedna stanita ivica / rubova panjaka i dr. Najvei dio upanije nalazi se pod utjecajem submediteranske klime, te posljedino dominira i submediteranska vegetacija. Samo u dijelovima uz more i na otocima prevaladva eumediteranska vegetacija. Neto vie od pola povrine ibensko-kninske upanije (53%) zauzimaju kopnena stanita. Na kopnu dominiraju travnjaci, ikare i ume od ega na 35 % povrine dominiraju mozaina stanita submediteranskih i epimediteranskih suhih travnjaka i drae. Daljnjih 15 % su travnjaci koji najee dolaze u obliku kamenjara submediteranskih i epimediteranskih suhih travnjaka (11 %), a preostalih 4 % prekirvaju kamenjaski pajaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana. Kod umskih stanita prevladavaju primorske, termofilne ume i ikare medunca na skoro 15 % povrine SK, dok su stenomediteranske iste vazdazelene ume i makije crnike znatno rijee i nalaze se samo u obalnom i otonom dijelu upanije. 11 %REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

20


prekrivaju razliiti tipovi poljoprivrednih povrina od kojih su najee intenzivno obraivane oranice na komasiranim povrinama, 6 %, te dodatnih 3 % prekrivaju mozaina kultivirana podruja. Osim drae, esto stanite ikara su razliiti buici (oko 7 %). U podmorju upanije se bioraznolikou istiu naselja morske cvjetnice posidonije koja su po svojoj biolokoj raznolikosti, odnosno broju i strukturi razliitih vrsta (naroito ivotinjskih vrsta), najbogatija stanita Sredozemnog mora i Jadrana (druga na svijetu, odmah nakon tropskih koraljnih grebena). Potrebno je naglasiti da je unutar NP Kornati otkrivena invazivna vrsta Caulerpa racemosa koja predstavlja prijetnju bioraznolikosti podmorja ukoliko se ovom problemu sustavno ne pristupi. Osim toga vrijedna stanita ukljuuju podruja grebena, morskih pilja kojih ima 31, estuarija Krke i dr. O posebnosti podmorja upanije govore podaci i o tradiciji spuvarstva koja je vezana za otok Krapanj te tradiciji koraljarstva vezanoj za otok Zlarin.


21


Slika 17. Prostorna razdioba kopnenih i morskih stanita na podruju upanije


22


1.4. STANOVNITVO

Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 2001. ibensko-kninska upanija ima 112.891 stanovnika (2,53 % od ukupnog broja u Hrvatskoj) rasprostranjenih na 2.994 km kopnene povrine (5,29 % od ukupne povrine Hrvatske). Prostorna gustoa stanovnitva iznosi 37,8 stan/km, to u odnosu na republiki prosjek od 78,4 stan/km ini slabo naseljeno podruje.

Slika 18. Gustoa naseljenosti stanovnitva (stan./km) po gradovima i opinama upanije (Izvor: Geodezija d.o.o. ibenik)

U upaniji ima 214 registriranih naselja od ega je 5 gradskih i 15 opinskih sredita.


23


Slika 19. Osnovna karta ibensko-kninske upanije(Izvor: Geodezija d.o.o. ibenik)

Ovdje je bitno za napomenuti da su 2002. iz ibenika i 2006. iz Vodica izdvojene dvije nove opine, Bilice i Tribunj. Zbog tonosti prikazanih podataka te su promjene uvedene u Tablicu 7. kao podaci sa zadnjeg popisa stanovnitva.


24

RAZVOJNA STRATEGIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE ANALIZA OCJENA STANJA Tablica 7. Trendovi u prostornoj distribuciji stanovnitva upanije po opinama i gradovima PODRUJE Broj Broj Udio u Povrina Prostorna stanovnika stanovnika ukupnom (km) gustoa 2001. 1991. 2001. broju 2001. (st/km) (%) upanija 152 477 112 891 100 2 994 37,7 ukupno Gradovi ibenik 55 842 49 374 * 43,74 407,48 121,17 Drni 14 733 8 595 7,61 355,27 24,19 Knin 23 025 15 190 13,46 358,12 42,41 Skradin 8 027 3 986 3,53 186,79 21,34 Vodice 8 867 8 017 ** 7,10 94 85,28 Opine Bilice 1 643 2 179 1,93 25,67 84,89 Biskupija 5 417 1 669 1,48 133,45 12,51 Cviljane 1 672 137 0,12 83,28 1,64 Ervenik 4 115 988 0,87 212,08 4,66 Kijevo 1 261 533 0,47 74,37 7,17 Kistanje 7 816 3 038 2,69 244,11 12,45 Murter 2 013 2 075 1,84 81,08 25,59 Kornati Pirovac 1 785 1 846 1,63 40,97 45,06 Primoten 2 956 2 992 2,65 57,18 52,33 Promina 2 574 1 317 1,17 139,41 9,45 Rogoznica 2 138 2 391 2,12 70,55 33,89 Rui 3 355 1 775 1,57 160,28 11,07 Tisno 3 374 3 239 2,87 67,03 48,32 Tribunj 1 333 1 390 1,23 15,15 91,75 Unei 3 507 2 160 1,91 187,45 11,52(Izvor: Dravni zavod za statistiku) * = 2002. se iz ibenika izdvojila zasebna opina Bilice ** = 2006. se iz Vodica izdvojila zasebna opina Tribunj

Zbog navedenih razloga, grad Vodice biljei pad broja stanovnika izmeu dvaju zadnjih popisa, no taj pad nije demografske ve administrativne prirode. Takoer isti pad biljei i grad ibenik, no on bi bio prisutan i s opinom Bilice to je posljedica ratnih zbivanja. Iz Slike 20. uoavamo stanje prisutno i u susjednim upanijama, a to je: stagnacija ili porast broja stanovnika u priobalnim naseljima (Vodice, Pirovac, Primoten, Rogoznica) izrazit pad broja stanovnika naselja u unutranjosti (Skradin, Drni, Knin)


25


16000

14000

12000

10000

8000

6000

4000

2000

0 Vodice 1981. 1991. 2001. 7691 8867 9407 Pirovac 1807 1785 1846

Primote Rogozni n ca 2991 2956 2992 2318 2138 2391

Skradin 8716 8027 3986

Drni 15363 14733 8595

Knin 8716 8027 3986

Slika 20. Recentno kretanje broja stanovnika u najveim priobalnim i unutranjim naseljima(Izvor: DZS RH)

To se objanjava veom atraktivnou priobalnih prostora (proces litoralizacije) te snanim stradavanjem i poslijeratnim iseljavanjem zalea, odnosno, unutranjosti upanije. Gledajui od prvog popisa stanovnitva 1857. do zadnjeg 2001. uoava se polagani, ali konstantan rast broja stanovnika, izuzev popisa iz 1948. i 2001. to se tumai ratnim stradanjima i migracijskim procesima. Takoer je bitna injenica da je grad ibenik, kao sredite upanije, imao jednak ili ak vei broj stanovnika kroz povijest od susjednih glavnih centara upanije, Zadra i Splita. Split je pretekao ibenik 1931. te je danas vie nego 3X vei, dok je Zadar isto uinio 1971. i danas broji 1,5 X vie stanovnika.18 57 . 18 69 . 18 80 . 18 90 . 19 00 . 19 10 . 19 21 . 19 31 . 19 48 . 19 53 . 19 61 . 19 71 . 19 81 . 19 91 . 20 01 .200000 180000 160000 140000 120000 100000 80000 60000 40000 20000 0 Split Zadar ibenik

Slika 21. Usporedba broja stanovnika grada ibenika i susjednih glavnih gradova upanija od prvog popisa stanovnitva do zadnjeg (Izvor: DZS RH)


26


Polagan rast stanovnitva ibenika se moe objasniti injenicom malog broja doljaka. Kako to u maloj mjeri utjee na genetski kod, valjalo bi spomenuti kuriozitet vezan uz polagan rast stanovnitva ibenika uslijed malog broja doljaka koji utjeu na genetski kod, a taj je da je ibenska novoroenad najtea i najdua u Europi i druga u svijetu (nakon amerikog starosjedilakog plemena Cheyene). Uz relativnu izoliranost i hranu bogatu ribom, uzrok ovog fenomena treba traiti i u initeljima iz okolia. Naime, ibenani piju vodu iz podzemnih tokova rijeke Krke, vodu iznimno obogaenu kalcijem koji utjee na razvoj kostiju. Uestalost makrosomne, odnosno krupne novoroenadi, u ibeniku iznosi 20% (svjetski razmjeri su od 4 10%). No u vrijeme domovinskog rata, kad je velik broj izbjeglica naao utoite u ibeniku, postotak makrosomne novoroenadi je pao s 20 na 18%. To se moe tumaiti ratnim uvjetima ali i injenicom da se u ibeniku vie nisu raala autohtona djeca, nego i ona iji su roditelji doljaci.

Demografski trendovi Veoma loe demografsko stanje prikazuje trend 15 opina u ibenskokninskoj upaniji gdje dvije opine stagniraju, jedna depopulira a ak 12 izumire (!).Tablica 8. Demografski trendovi na podruju upanije u razdoblju 2003.2007. 2003. 2007. ivoroeni Umrli Prirodno Trend kretanje ibensko4599 7313 -2714 depopulacija kninska upanija Gradovi 3598 4965 -1367 izrazita depopulacija Drni 327 755 -428 izumiranje Knin 777 795 -18 stagnacija Skradin 167 361 -194 izumiranje ibenik 1928 2611 -683 izrazita depopulacija Vodice 399 443 -44 depopulacija Opine 1001 2348 -1347 izumiranje Bilice 104 102 2 stagnacija Biskupija 53 230 -177 izumiranje Civljane 2 25 -23 izumiranje Ervenik 14 146 -132 izumiranje Kijevo 15 75 -60 izumiranje Kistanje 134 312 -178 izumiranje Murter-Kornati 96 149 -53 izumiranje Pirovac 78 113 -35 izrazita depopulacija Primoten 117 188 -71 izumiranje Promina 43 149 -106 izumiranje Rogoznica 55 159 -104 izumiranje Rui 82 182 -100 izumiranje Tisno 112 255 -143 izumiranje Unei 61 229 -168 izumiranje Tribunj 35 34 1 stagnacija(Izvor: DZS RH)


27


Kriteriji za odreivanje trenda u razdoblju 2003. 2007.: Broj ivoroenih vei od broja umrlih 40 i vie posto ekspanzija; Broj ivoroenih vei od broja umrlih od 30 do 40 posto izrazit rast; Broj ivoroenih vei od broja umrlih od 10 do 30 posto rast; Broj ivoroenih vei ili manji od broja umrlih do 10 posto stagnacija; Broj umrlih vei od broja ivoroenih od 10 do 30 posto depopulacija; Broj umrlih vei od broja ivoroenih od 30 do 50 posto izrazita depopulacija; Broj umrlih vei od broja ivoroenih vie od 50 posto izumiranje.

Uzevi u obzir da je u razdoblju od 2003. do 2007. broj umrlih vei od broja ivoroenih za 22,8 %, moe se zakljuiti da dok veina opina demografski izumire, upanija u cjelini depopulira. U pet upanijskih gradova ivi 75% stanovnika upanije, dok u 15 upanijskih opina ivi preostalih 25 % stanovnika. Na Slici 22. se uoava neravnomjerna raspodjela i neujednaenost veliina naselja, gdje grad ibenik ima vodeu ulogu, a slijede ga ostali gradovi pa na kraju opine.

50000 40000 30000 2001. 20000 10000 05* * 1* 3 7 9 11 13 15 17 19

1* = 2002. se iz ibenika izdvojila zasebna opina Bilice 5** = 2006. se iz Vodica izdvojila zasebna opina Tribunj

Slika 22. Raspodjela stanovnitva po JLS upanije (Izvor: DZS RH)

Ovakvu raspodjelu, odnosno drastino opadanje broja stanovnika idui od glavnog preko ostalih gradova do opina, uoavamo u svim upanijama te je moemo okarakterizirati kao centralizaciju najvanijih sektora rada u glavnome gradu kao i zapostavljanje te nedovoljno ulaganje u ostale gradove i opine.

Dobno-spolna struktura stanovnitva Govorei o dobnospolnoj razdiobi stanovnitva, na Slici 27. se uoava regresivni ili kontraktivni tip dobne strukture. On je okarakteriziran niskim udjelom djece s obzirom na stanovnitvo srednje dobi, to uzrokuje nizak, opadajui prirodni prirast i pokazuje procesREGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

28


depopulacije. Stopa nataliteta je nia od stope mortaliteta tako da stanovnitvo izumire. Ovakav tip je prisutan u Hrvatskoj openito. Pokazatelji dobne strukture stanovnitva su sljedei: a) Prosjena starost ili ivotna dob oznaava srednje godine ivota stanovnitva u trenutku popisa, a openito se smatra da proces starenja poinje kad prosjena starost stanovnitva iznosi 30 godina Prosjena starost stanovnitva upanije iznosi 41,1 godinu, to je iznad hrvatskog prosjeka od 39,3 godine. b) Indeks starosti (Xs) pokazuje omjer broja starih 60 i vie godina i mladih u dobi do 19 godina, a izraunava se po formuli Xs = P60+ / P0-19 x 100 Granina vrijednost od 100 govori nam da na svakog starog stanovnika dolazi jedan mladi, a zabrinjavajua je injenica da indeks u ibenskokninskoj upaniji iznosi 113!

5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0 mukarci ene

04

40 -4 4

70 -7 4

10 -1 4

50 -5 4

Slika 23. Dobno spolna razdioba stanovnitva upanije (Izvor: DZS RH)

Republiki prosjek je i u ovom sluaju nii od upanijskog i iznosi 90,7 godina. Jo samo 4 upanije imaju indeks vei od 100 (Sisako-moslavaka, Liko-senjska, Primorsko-goranska i Karlovaka). Opine s najstarijim stanovnitvom u Hrvatskoj se nalaze u ibensko-kninskoj upaniji. Po oba pokazatelja (prosjena dob i indeks starosti) na prvom je mjestu opina Civljane (2001. PD = 64,1, a Xs = 5200), gdje na jednog stanovnika do 19 godina dolazi 52 stanovnika preko 60 godina! Drugo i tree mjesto zauzimaju opine Ervenik i Biskupija. Meu prvih deset svoje mjesto su jo nale opine Kijevo, Unei i Promina. To je prvenstveno tako zbog ratnih stradanja, a danas imaju status podruja od posebne dravne skrbi.

20 -2 4

30 -3 4

60 -6 4

80 -8 4

90 -9 4


29


Obrazovna struktura stanovnitva Obrazovna struktura stanovnitva starijeg od 15 godina (Slika 24. i Tablica 9.) ukazuje na sveprisutan problem. Inae, po europskim standardima, republiki prosjek je ispodprosjean. No u ibenskokninskoj upaniji on je jo nii. To se prvenstveno oituje u postotku stanovnitva bez kole (RH 2,86%, a upanija 7,89%) i neto manjim udjelom onih s osnovnom. Po zanatima, KV, VKV i 1 3 razreda osnovne kole, ibenskokninska upanija biljei neto vei postotak. Srednje, gimnazijsko, vie i visoko obrazovanje je u granicama s republikim prosjekom.35 30 25 20 15 10 5 0vn a V, VK V sr ed nj gi a m na zi ja vi a S vi so S ka S m ag S is te d o ri j kt or at e ol e k vn vn no no no e

RH K

os

be

os

os za

z

3

7

1-

4-

Slika 24. Usporedba udjela stanovnitva (%) starijeg od 15 godina prema zavrenoj koli u RH i upaniji (Izvor: DZS RH)

Kako su obrazovanje i konkurentna razina znanja bitni u dananjem dobu uklanjanja granica i pribliavanja punopravnom lanstvu u europskoj uniji, tako bi udio stanovnitva prema zavrenoj koli morao imperativno rasti.Tablica 9. Postotak stanovnitva starijeg od 15 godina prema zavrenoj koli: RH i upanija Bez kole RH K 2,86 7,89 13 osnovne 4,52 6,24 47 osnovne 11,24 10,46 Osnovna kola 21,75 17,96 Zanati, KV, VKV 27,24 29,25 Srednja Gimnazija Via, SS 4,08 3,84 Visoka SS 7,27 5,45 Mr.sc. Dr.sc.

na

ti ,

K

15,03 14,45

4,8 3,65

0,34 0,12

0,2 0,04

(Izvor: DZS RH)

U kontekstu zatite okolia, s porastom obrazovanog stanovnitva, dolazi i do poveanja svijesti o zatiti i brizi za okoli. Samo ulaganjem u postojei obrazovni sustav, kao i putem sve popularnijih multimedijskih radionica i kola u prirodi, moemo rei da inimo sve kako bi priroda ostala nedirnuta od ovjeka za generacije koje tek dolaze.


30


1.5. ODGOJ I OBRAZOVANJE

Na podruju upanije za osnovnokolsko obrazovanje postoji 21 matina kola (I-VIII razreda), 4 podrune kole (I-VIII), 28 podrunih kola (I-IV), 2 glazbene kole. Sve osnovne kole na podruju upanije zadnjih nekoliko godina biljee znaajan i konstantan pad broja uenika. Posljedica je to u najveoj mjeri ratnih prilika, izmjenjenog i posustalog gospodarstva, te pada nataliteta. Navedene demografske karakteristike uvjetuju i specifinosti u organiziranju osnovnokolskog obrazovanja. U gradovima se javljaju kole s prevelikim brojem uenika, a u zagorskom dijelu upanije su prisutne manje kole, s znaajnijim padom broja uenika. Od 2005-2009. g broj uenika u osnovnim kolama upanije je pao za 9% (pad za 839 uenika), te u kolskoj 2009/10. g je bilo upisano 9.089 uenika od ega je cca pola djevojica. Svake godine opada broj djece upisanih u osnovne kole.Tablica 1: Uenici u osnovnim kolama K

RAZRED UKUPNO I. - IV. UKUPNO V. - VIII. SVEUKUPNO I. - VIII.

2005/2006 4988 4940 9.928

2006/2007 4921 4866 9473

Broj uenika 2007/2008 4653 4899 9552

2008/2009 4227 5070 9151

2009/2010 4094 4995 9089

Izvor: Ured dravne uprave u K, Sluba za drutvene djelatnosti Napomena: podaci ne ukljuuju glazbenu kolu

Slika 1: Uenici u osnovnim kolama K10000 9800 9600 9400 9200 9000 8800 8600 Uk. uenika 2005/06 9928 2006/07 9473 2007/08 9552 2008/09 9151 2009/10 9089 Uk. uenika


31


Gotovo ni jedna osnovna kola u K nema sve potrebne uvjete za izvoenje suvremenog odgoja i obrazovanja koji nalae hrvatski nacionalni obrazovni standard.1 Vei dio kola kojima je osniva upanija (9 kola) radi u jednoj smjeni, dok u gradu ibeniku se nastava se odvija u dvije smjene u svim kolama osim u Katolikoj koli. Prosjena starost graevina matinih i podrunih kola je cca 35 g, to zadovoljava minimum standarda za izvoenje nastave. Na podruju upanije postoji 13 srednjih kola, od ega je 10 kola u ibeniku, 1 u Drniu i 2 u Kninu. Postoji jo i srednja glazbena kola u ibeniku koja ne ulazi u ukupan zbroj. Od 2006/07 u ibeniku djeluje i ibenska privatna gimnazija s programom opeg gimnazijskog obrazovanja. U srednjim kolama upanije se odvija nastava u 68 programa Od 2005-2009. g imamo porast broja odjeljenja u srednjim kolama upanije, dok je broj uenika u srednjim kolama u laganom ali kontinuiranom padu, te za kolsku godinu 2009/10. iznosi 4.580 uenika, to je za 3% manje nego 2005 g.Tablica 2: Uenici u srednjim kolama K kolska godina 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 Broj odjeljenja 186 186 189 193 190 Uenici 4.729 4.730 4.731 4.715 4.582

Izvor: DZS, Statistiko izvjee Srednja kole i ueniki domovi

Slika 2: Uenici u srednjim kolama K4.800 4.700 Uenici 4.600 4.500 Uenici 2005/06 4.729 2006/07 4.730 2007/08 4.731 2008/09 4.715 2009/10 4.582

Postojei sustav strukovnog odgoja i obrazovanja ne osigurava stjecanje kompetencija potrebnih tritu rada, jer se nedovoljno brzo osuvremenjuju obrazovna ponuda i obrazovni programi. Oni se sada ne temelje na analizama trinih potreba, niti se prate indikatori stope zapoljavanja ili nastavka obrazovanja onih koji su zavrili strukovno obrazovanja. Velika veina sadanjih nastavnih planova i programa je zastario i ne nudi mogunost usvajanja suvremenih znanja, vjetina i kompetencija, jer dinamika njihovog osuvremenjivanja ne prati razvoj njihovih znanja i tehnologija. Metodika nastave u strukovnom obrazovanju se1

Elaborat: Mrea osnovnih kola kojima je osnova K, Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i portREGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

32


desetljeima ne mijenja. Dominira predavaka metoda, uenici moraju memorirati veliki broj injenica, koje se ne povezuju i ne organiziraju u operativna znanja, a veza prakse i poslova koji e se obavljati po zavretku kole najee se ne ostvaruje. Isti nastavni sadraji se ispreplee kroz nekoliko nastavnih predmeta, javlja se preoptereenost uenika satnicom, a nedostatak kvalitetnog nastavnikog kadra dodatno usloava problem u strukovnom obrazovanju. 2 Gotovo nijedna srednja kola na podruju K nema potrebne uvjete za izvoenje suvremene nastave. Sve kole na podruju grada ibenika rade u dvije smjene, tj prostorni kapaciteti su preoptereeni. Realizacijom kapitalnog projekta nadogradnje Tehnike i Industrijskoobrtnike kole biti e mogue rastereenje postojeih kapaciteta ove dvije kole kao i zgrade Gimnazije u ibeniku. Prosjena starost graevina je cca 30 g, to u ovom trenu zavovoljava minimum za izvoenje nastave. Informatika opremljenost kola je u zadnjih nekoliko godina poboljana, ali je jo uvijek na nezadovoljavajuoj razini (prosjeno 18 uenika na jedno raunalo). Takoer, problem je i informatika obrazovanost velikog dijela nastavnikog kadra.

Visokokolsko obrazovanje u K se odvija na Veleuilitu u ibeniku i Veleuilitu Marko Maruli u Kninu. Veleuilite u ibeniku ima 3 odjela. U Odjelu managementa je struni studij Turistiki management i Informatiki manegement, u Prometnom odjelu je struni studij Cestovni promet i Potanski promet, a Upravni odjel ima struni studij Pravo. Veleuilite u Kninu ima strune studije Trgovinsko poslovanje s poduzetnitvom, Poljoprivreda kra-Biljna proizvodnja, Poljoprivreda kra-Stoarstvo kra i Prehrambena tehnologija. Od 2005-2009. g broj upisanih studenata u upaniji je u stalnom porastu, te je 2009/10 bilo upisano 2.002 studenta, od ega je 1.597 studenta upisano na Veleuilite u ibeniku, a 405 na Veleuilite u Kninu. Veleuilite u ibeniku biljei porast broja upisanih studenata od 2005.-2009.g (za 22%), kao i Veleuilite u Kninu, te je u 2009/10 g upisano 3 puta vie studenata nego u 2005.g. Prve diplomirane studente Veluilite u Kninu biljei 2007/08.g. U 2009/10 g. na Veleuilitu u ibeniku diplomiralo je 289 studenata, a u Kninu 18.Tablica 3: Upisani studenti u K kolska godina 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 Upisani studenti Veleuilite u ibeniku 1304 1394 1558 1586 1597 Veleuilite u Kninu 130 159 296 341 405 UKUPNO 1434 1553 1854 1927 2002

Izvor: Veleuilite u ibeniku i Veleuilite Marko Maruli u Kninu

2

Elaborat Prijedlog mree srednjih kola K, Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i portREGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

33


Tablica 4: Diplomirani studenti u K kolska godina 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 Diplomirani studenti Veleuilite u ibeniku 144 106 159 279 289 Veleuilite u Kninu / / 42 45 18 UKUPNO 144 106 201 324 307

Izvor: Veleuilite u ibeniku i Veleuilite Marko Maruli u Kninu

Slika: Studenti u K-upisani i diplomirani studenti2500 2000 1500 1000 500 0 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10

Upisani studenti Diplomirani studenti

Kad gledamo diplomirane studente, magistre i doktore koji imaju mjesto prebivalita u upaniji, vidimo stalan porast istih, te u 2008. g imamo 670 diplomiranih studenata, 6 Magistri znanosti , 2 Magistra, 3 Sveuilina specijalista i 4 Doktora znanosti s prebivalitem u K.

Tablica 6: Diplomirali, magistri i doktorirali prema prebivalitu (ibensko-kninska upanija) 2005. 2006. 2007. 2008. DIPLOMIRALI 482 Redovni: 317 Ukupno 12 Magistri znanosti 9 Magistri 3 3 512 559 670

MAGISTRI ZNANOSTI I MAGISTRI

Ukupno 10 Magistri znanosti 9 Magistri 1 2

Ukupno 11 Magistri znanosti 10 Magistri 1 3

Ukupno 11 Magistri znanosti 6 Magistri 2 Sveuilini specijalist 3 4

DOKTORI

Izvor: DZS Visoko obrazovanje, u 2006-2008


34


1.6. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST

ZaposlenostTablica 12. Zaposleni u K po gospodarskim granama i poslovnim subjektima -2009. u obrtu u i djelat. Zaposleni u ibensko-kninskoj upaniji pravnim slob. osob. profes. 31.3. 2009. 141 64 4.293 552 684 31.3. 2009. 288 8 683 1

A B C D

E F G H I J K L M N O P Q R S

Poljoprivreda, lov i umarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vaenje Preraivaka industrija Opskrba el.energijom,plinom, parom i klimatizacija Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okolia Graevinarstvo Trgovina na veliko i malo, popravak... Prijevoz i skladitenje Djelatnost pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane Informacije i komunikacije Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Poslovanje nekretninama Strune znanstvene i tehnike djelatnosti Administrativne i pomone uslune djelatnosti Javna uprava, obrana, socij. osiguranje Obrazovanje Djelatnosti zdravstvene zatitei socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija. Ostale uslune djelatnosti Djelatnost kuanstava kao poslodavca koja proizvode razliitu robu i obavljaju razliite usluge za vlastite potrebe Nerazvrstani prema djelatnostima Ukupno:

1.114 3.360 1.541 1.034 203 623 97 457 342 3.435 2.315 1.813 749 194 -

809 1.096 350 1.380 20 127 9 325 65 220 4 284 21 685 85

23.011

7 6.467

Izvor: Zaposleni u pravnim osobama po upanijama, NKD 2007, Statistika izvjea 1419/2010, str 69; Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, NKD 2007 Statistika izvjea 1419/2010, str 110;111

Kretanje zaposlenih u K od 2005. do 2009.g je u vrlo laganom porastu, te u 2009. g iznosi 29.478 zaposlenih , to je poveanje za 4,1% u odnosu na 2005.g.REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

35


Struktura zaposlenih po djelatnostima u 2009. god.

Ostali 20,40% Prijevoz i skladitenje 4,30%

Preraivake djelatnosti 38,00%

Graevinarstvo 8,80% Turizam i ugostiteljstvo 12,40% Trgovina 16,10%

Izvor: FINA

Najvei broj zaposlenih kod trgovakih drutava registriranih u ibensko-kninskoj upaniji u 2009. godini je u djelatnosti preraivake industrije i to 32,0% od ukupnog broja zaposlenih U odnosu na 2008. godinu u industriji je broj zaposlenih smanjen za 18,6%. Slijedi trgovina s udjelom od 16,7%, koja biljei smanjenje u odnosu na 2008. godinu za 0,1%, te djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane koji sudjeluju s udjelom od 12,8% u ukupnom broju zaposlenih, te biljei smanjenje za 0,4% u odnosu na 2008. godinu.

NezaposlenostTablica 1: Nezaposleni u ibensko-kninskoj upaniji po spolu i dobi na dan 31.12.

God. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Ukup. ene

ene Mu. 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50 + Mu. (%) (%) 425 1.223 1.138 1.064 1.261 1.343 1.351 2.045 404 1.074 1.068 279 256 382 844 768 842 815 940 1.137 1.183 1.240 2.076 769 714 870 902 843 847 974 851 967 966 1.844 865 1.764 958 1.889

9.850 5.648 57,3 4.202 42,7 9.122 5.288 57,9 3.834 42,0 7.420 4.308 58,1 3.112 41,9 6.876 4.033 58,6 2.843 41,3 8.027 4.464 55,6 3.563 44,4

994 1.120

Izvor: HZZ, PS ibenik

Promjene u nezaposlenosti u ibensko-kninskoj upaniji prikazane su u tablici 1. Evidentiran je pad nezaposlenosti od 2005. godine do 2008. godine. Naalost, trend rasta nezaposlenih zabiljeen je tijekom itave 2009. godine. Na kraju 2009. godine, broj nezaposlenih na36



evidenciji Zavoda za zapoljavanje bio je 8.027 osoba, to je 16,7% vie nezaposlenih nego na kraju 2008. godine (u RH je poveanje za 21,2% u 2009. u odnosu na 2008.g). U strukturi nezaposlenih osoba po spolu, u svim navedenim godinama ene su bile brojnije. Udio nezaposlenih ena na kraju 2009. godine bio je 55,6%, dok udio mukaraca je 44,4%. Zadnja godina biljei porast mukaraca na evidenciji za zapoljavanje (krajem 2009. g. 25,3% vie mukaraca u odnosu na 2008. godinu). Odnos strukture nezaposlenih K i RH govori da u K ima manje nezaposlenih ena u % nego u RH. Dobna struktura pokazuje da tijekom pet godina nije dolo do veih oscilacija. Starija dob (preko 50 godina) biljei najvei rast nezaposlenih (od 20,7% u 2005. do 25,7% u 2008., te 23,5% u 2009. godini).

Slika1: Struktura nezaposlenih osoba u K po godinama starosti u 2009.50 g + 23% 15-19 g 5% 20-24 g 12% 15-19 g 20-24 g 25-29 g 14% 45-49 g 12% 25-29 g 30-34 g 35-39 g 40-44 g 45-49 g 40-44 g 12% 35-39 g 11% 30-34 g 11% 50 g +

Tablica 3: Nezaposleni u K po mjesecima (2005-2009)

Godina Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII PROSJEK

2005. 11.107 11.095 11.092 10.754 10.228 9.405 8.900 8.681 8.965 9.365 9.786 9.850 9.936

2006. 10.028 9.931 9.896 9.398 8.697 8.103 7.576 7.582 7.918 8.525 8.892 9.122 8.806

2007. 9324 9403 9182 8509 7654 6869 6366 6283 6412 6870 7270 7420 7630

2008. 7.631 7.795 7.627 7.143 6.479 5.776 5.460 5.431 5.733 6.256 6.628 6.876 6.570

2009. 7.383 7.679 7.860 7.588 7.110 6.359 6.081 6.068 6.439 7.265 7.719 8.027 7.132


37

RAZVOJNA STRATEGIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE ANALIZA OCJENA STANJAIzvor: Statistika Hrvatski zavod za zapoljavanje (HZZ)

Kada gledamo nezaposlenost po mjesecima vidljiv je pad nezaposlenih u periodu ljetne sezone.Tablica 5: Stopa nezaposlenosti u K (2005-2009) 31.12.2005. Aktivno stanovnitvo Ukupno zaposleni Ukupno nezaposleni Stopa nezaposlenosti 37.386 27.536 9.850 26,3% 31.12.2006. 37.085 27.963 9.122 24,6% 31.12.2007. 37.358 29.938 7.420 19,9% 31.12.2008. 37.040 30.164 6.876 18,6% 31.12.2009. 36.893 28.866 8.027 21,7%

Izvor: Statistika HZZ, Statistika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO)

Stopa nezaposlenosti krajem 2009. godine u K bila je 21,7%. Nakon pada stope nezaposlenosti kroz pet godina, tijekom 2009. zabiljeen je rast stope nezaposlenosti, koji se nastavio i u 2010. godini.Tablica 7: Obrazovna struktura nezaposlenih u K (2005-2009) na dan 31.12.

God.

Ukupno

Bez kole i nezavr. O

Osnovna kola

S za zanim. S za Prvi stupanj Fakulteti, koja traju 3 g, zanimanja fakulteta, akademija, te kola za koja traje 4 g i struni studij i magisterij i KV i VKV vie, te via kola doktorat radnike gimnazija 3.809 3.464 2.781 2.625 3.140 2.323 2.182 1.875 1.748 2.101 250 263 229 229 291 329 354 310 312 362

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

9.850 9.122 7.420 6.876 8.027

325 328 243 191 208

2.814 2.531 1.982 1.771 1.925

Izvor: Statistika HZZ

Obrazovna struktura nezaposlenih u K od 2005.-2009. g. pokazuje da najvei broj nezaposlenih ima zavrenu trogodinju srednju kolu (u 2009.g je bilo 3.140 ili 39,1%). Od 2005-2008. g nezaposleni s osnovnom kolom su bili drugi po nezaposlenosti u upaniji, a 2009.g to su bili nezaposleni s etverogodinjom srednjom kolom (2.101 ili 26,2%). Zatim, u 2009.g. slijede nezaposleni sa zavrenom osnovnom kolom ( 1.925 ili 24%), nezaposleni sa


38


zavrenom visokom kolom (362 ili 4,5%), viom kolom (291 ili 3,6%) i sa nezavrenom osnovnom kolom (208 ili 26,%).

Slika 3: Obrazovna struktura nezaposlenih u K, 2009.g5% 4% 3% 24% 26%S za zanim. koja traju 3 g, te kola za KV i VKV radnike S za zanimanja koja traje 4g i vie, te gimnazija Prvi stupanj fakulteta, struni studij i via kola Bez kole i nezavr. O Osnovna kola

38%

Fakulteti, akademija, magisterij i doktorat


39


1.7. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Zdravstvene ustanove ibensko-kninske upanije financiraju se sukladno Zakonu o prihodima od HZZO-a ( Proraun RH), prihodima od HZZOZZR-a, prihodima od pruenih usluga drugim zdravstvenim ustanovama, decentraliziranmi prihodima koji su na razini upanije u 2009. iznosili 16.306.250 kn, prihodima iz izvornog upanijskog prorauna koji su na razini 2009. iznosili 2.541.692 kn, prihodima od ostalih korisnika (privatnici), prihodima od participacije, ostalim prihodima i izvanrednim prihodima (kamate i donacije). Mrea zdravstvene zatite u upaniji ukljuuje sljedee institucije: Opa bolnica ibenik i Opa bolnica Knin Dom zdravlja ibenik, Dom zdravlja Drni, Dom zdravlja Knin Zavod za javno zdravstvo ibenik

Opa bolnica ibenik ima 296 kreveta, a zapoljava 601 djelatnika, dok Opa bolnica Knin ima140 kreveta i 156 djelatnika. Specijalistike usluge obavljaju se u ibeniku i Kninu, dok opu praksu obavlja 68 timova ope /obiteljske medicine i 8 pedijatrijskih timova. Osim toga postoji 59 timova stomatoloke zatite, 9 timova zdravstvene zatite ena, 4 biokemijskomedicinska laboratorija, 34 tima zdravstvene njege u kui, 3 tima higijensko-epidemioloke zdravstvene zatite.

Tablica 1: Osnovni statistiki pokazatelji u zdravstvu Pokazatelj Oekivano trajanje ivota (u godinama) Stopa smrtnosti djece (na 1.000 stanovnika) Kreveti u bolnicama i klinikama (na 1.000 stanovnika) Prosjean broj konzultacija u primarnoj zdravstvenoj zatiti po stanovniku Br. stanovnika po lijeniku ope prakse Najee bolesti: ibensko-kninska upanija 77,00 6,0 4,56 7,0 1585 - bolesti dinog sustava - bolesti cirkulacijskog sustava RH 74,58 (2001.g.) 4,5 5,47 6,3 1773 - bolesti dinog sustava - bolesti cirkulacijskog sustava

Izvor: Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb


40


Na podruju ibensko-kninske upanije djeluju tri Centra za socijalnu skrb koji zapoljavaju 65 osoba3: CZSS ibenik CZSS Drni CZSS Knin.

Centri za socijalnu skrb su javne ustanove iji je osniva RH. Strunjaci koji rade u Centrima rjeavaju i provode prava iz socijalne skrbi u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi4 (savjetovanje, financijska pomo, skrb izvan obitelji), obavljaju nadzor nad udomiteljskim obiteljima i sudjeluju u sudskim postupcima kada se radi o zatiti djece i drugih lanova obitelji. Sve je vei broj obitelji koje koriste financijsku socijalnu pomo zbog visoke stope nezaposlenosti i posebnih problema s kojima su suoeni povratnici i doseljenici. Posljednji statistiki podaci za lipanj 2005 pokazuju da ibensko-kninska upanija ima najvii postotak korisnika financijske socijalne pomoi (pomoi za uzdravanje): 11,603 korisnika ili 10,3%5. U istom mjesecu prosjek primatelja pomoi za uzdravanje za cijelu Hrvatsku je bio 2,7% (u Zagrebakoj upaniji 1,2%, u Zadarskoj upaniji 3%)6. U upaniji postoji opi nedostatak usluga socijalne potpore, ukljuujui obiteljska savjetovalita, poticanje samopouzdanja kod mladih i sprjeavanje poremeaja u ponaanju, usprkos tome to je polovicom 2005 godine Centar za socijalnu skrb ibenik otvorio Savjetovalite za djecu, mlade, brak i obitelj. U upaniji postoje 4 Doma za starije i nemone osobe koji pruaju smjetaj za 516 osoba to zadovoljava trenutne potrebe7. Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladih koji skrbi o djeci i mladima s psiho-fizikim problemima u razvoju se nalazi u ibeniku, dok se ustanova socijalne skrbi Roman-obitelj koja skrbi o odraslim osobama s mentalnom retardacijom nalazi u Bratikovcima. Hrvatski Caritas je dio svjetske karitativne mree te ima vanu ulogu u pruanju usluga socijalne skrbi u upaniji u partnerstvu sa tri Centra socijalne skrbi. Caritas nudi slijedee usluge: - Puka kuhinja, - Financijska pomo za bolesne i siromane, - Paketi hrane (oko 600 obitelji je primilo ovu vrstu pomoi u prvih 8 mjeseci 20058) - Opskrba odjeom, - Savjetodavne usluge za prevenciju pobaaja (putem Caritasovog obiteljskog savjetovalita koje djeluje u sklopu ibenske bolnice i ije usluge godinje koristi oko 260 trudnica)

3 4

Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Godinje izvjee 2004; Tabela 2.21 Izvor: Zakon o socijalnoj skrbi (NN br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/03) 5 Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, 31.06.2005 & Tabela 2.226 7

Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, 31.06.2005 Izvor: Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb ibensko-kninske upanije, 2005 8 Izvor: Caritas ibenik REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

41


-

Ostale savjetodavne usluge Caritasovog obiteljskog savjetovalita (brana pitanja, mlade, ovisnosti, odgoj, psiholoki problemi) Prihvatilite za zlostavljane ene i djecu, rtve obiteljskog nasilja Kuna njega siromanih i nepokretnih osoba

Centar za prevenciju i lijeenje ovisnosti ibensko-kninske upanije, koji je otvoren 1. sijenja 2004 djeluje u sklopu Zavoda za javno zdravstvo ibensko-kninske upanije. Na podruju ibensko-kninske upanije djeluju i znaajan doprinos na podruju socijalnih usluga i zdravstvene prevencije ostvaruju gradska drutva Crvenog kria u ibeniku, Kninu i Drniu. Iz njihova djelovanja izdvajamo sljedee aktivnosti: - humanitarna pomo najugroenijim lanovima zajednice - pomo i njega starih i bolesnih - dobrovoljno davanje krvi - teajevi prve pomoi - program prevencije ovisnosti - sluba traenja nestalih osoba - rad s mladei - ljetni kampovi za djecu - *Gradsko drutvo Crvenog kria u Kninu provodi i program POMO U ZAJEDNICI usmjeren na podrku manjinskim povratnicima u procesu povratka i reintegracije.

1.1.1.1. 1.1.1.2.Osnovni statistiki podaci o zdravstvuPokazatelji Oekivano trajanje ivota (u godinama) Stopa smrtnosti djece (na 1.000 stanovnika) Kreveti u bolnicama i klinikama (na 1.000 stanovnika) Prosjean broj konzultacija u primarnoj zdravstvenoj zatiti po stanovniku Broj stanovnika po lijeniku ope prakseIzvor: Zavod za javno zdravstvo ibensko-kninske upanije

ibensko-kninska upanija 76 7.2 2.8 5.7 1.490

Hrvatska 73 6.4 2.94 4.8 1.915

1. 8. GOSPODARSTVO

1.8.1. Uvod

Osim poljoprivrede i stoarstva, u ranijoj povijesti stanovnici ibenskoga kraja imali su razvijene manje zanatske radnje koje su uglavnom proizvodile hranu i odjeu, a bavili su se i ribarstvom, obalnim brodarstvom i trgovinom, te proizvodnjom soli. Ribolov nije bio razvijen kao na veim dalmatinskim otocima, ali je riba uvijek bila znaajna u prehrani stanovnitva.REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

42


U drugoj polovici 19 st. stvaraju se znaajni infrastrukturni preduvjeti za razvoj gospodarstva. Izgraena je eljeznika pruga Siveri ibenik (1877), a kasnije je prikljuen i Knin (1888.), to je dovelo do snanijeg razvoja ibenske luke. Gradi se vodovod (1879), a 1895. god. poduzee upuk i sinovi dobivi od Austro-ugarske koncesiju na Skradinskom buku, grade prvu hidroelektranu u ovom dijelu Europe. Ovako znaajna infrastrukturna ulaganja, privukla su strane ulagae, pa je ubrzo uz elektranu na Skradinskom buku izgraena i manja tvornica kalcijum karibida u vlasnitvu talijanskog kapitala, a 1901.god. nakon to je tvornica stradala u poaru, na podruju Crnice takoer talijani grade novu tvornicu kalcijum karbida a potom i cijanimida. Ovim ibenik meu rijetkim sredinama u Europi ima razvijenu proizvodnju umjetnog gnjojiva. U to vrijeme u gradu se razvija i zanatska proizvodnja, a povjesniari biljee: parni mlin, etiri pogona za proizvodnju tjestenine, pet pogona za proizvodnju sapuna, tvornicu prediva i tkala, dvije tvornice likera i tri tamparije, te veliku radionicu za proizvodnju odijela Matavulj koja je jedno vrijeme zapoljavala i 200 radnika. Iako je krajem 19. st. velik broj stanovnitva ivio od vinogradarstva, pojava filoksere i sporazum Austrije i Italije o uvozu talijanskog vina poetkom 20. st. dovode do propadanja vinogradarstva, te do emigracije stanovnitva u prekomorske zemlje. Izgradnjom eljeznice razvija se luka djelatnost. U luci je austrijska tvrtka Steinbeiss izgradila veliko stovarite drvene grae preko kojeg je izvozila drvo iz zapadne Bosne u mediteranske zemlje. Takoer, za potrebe prevoenja ugljena iz Siveria i Veluia, u luci je austrijsko-talijanska tvrtka Monte Promina izgradila stovarite ugljena. Snanim razvojem industrije poetkom stoljea, te kasnijom izgradnjom Tvornice aluminija na Lozovcu (1937), i nastavkom industrijalizacije nakon 1945. godine (TLM. TEF, REVIJA, REMONTNO BRODOGRADILITE, POLIPLAST, VINOPLOD), ibenik postaje znaajni industrijski centar, a uee industrije u ukupnom prihodu tadanje Opine ibenik, 80-ih godina 20. st. iznosi blizu 60%. Osim industrije razvija se i usluni sektor, grade se znaajni turistiki kapaciteti (Solaris, Vodice, Primoten), a ibenski kraj ine prepoznatljivim: dva Nacionalna parka Krka i Kornati, slikovita i razvedena obala i otoci, te jedinstven pomorski prilaz gradu kanalom Sv. Ante. Na podruju Drnia i Knina takoer dolazi do industrijskog razvoja - TVIK Knin (Tvornica vijaka), TOF Drni (Tvornica oplemenjenih folija), Drniplast, Girk Kalun, Kninjanka Knin, Mladost Knin, Jadran metal, Agroprerada Knin, Krka namjetaj i ostali. Poetkom 90-tih godina 20. st. ovo podruje je izloeno ratnoj agresiji, u kojoj je unitena elektroliza aluminija na Rainama, pa je TLM ostao bez kapaciteta za proizvodnju primarnog aluminija, nastavljajui djelatnost proizvodnje aluminijskih profila, limova i folija. Podruje Drnia bilo je okupirano a gospodarski kapaciteti takoer u znaajnoj mjeri devastirani. Ulaskom u proces tranzicije, gospodarstvo je doivilo dramatine promjene. Propadaju vea poduzea (ibenka, Slobodna plovidba, Revija, Poliplast), zatvara se TEF, a istovremeno se otvara velik broj manjih tvrtki i obrta. Oigledno je da bez obzira na znaajna ulaganja u industrijalizaciju nakon II svjetskog rata, sistemski razlozi doveli su do tehnolokog zaostajanja i gubitka konkurentnosti preraivakog sektora, dok je privatna inicijativa bila posve zaguena. Sve ovo, uz ratna razaranja i tranzicijska nesnalaenja, rezultiralo je43



velikim problemima pri prilagodbi globalnom tritu u devedesetim godinama. Nezaposlenost raste jer manje tvrtke ne mogu prihvatiti sve otputene radnike. Ipak, i u apsolutnim brojkama, a i relativni udio malih i srednjih poduzea i obrta u ukupnoj zaposlenosti sve je znaajniji, pa on danas iznosi vie od 50% ukupno zaposlenih djelatnika u gospodarstvu. Mali i srednji poduzetnici postaju nova pokretaka snaga, a njihovi napori za daljnjim razvojem sve vie se osjeaju u ivotu ibensko-kninske upanije. Na podruju Drnia nakon rata obnovljena je veina industrijskih kapaciteta koji danas uspjeno posluju, i po ovom je Drni jedinstven primjer obnove gospodarstva u relativno kratkom roku, osiguravajui na ovaj nain znaajnu zaposlenost u ovom kraju.

1.8.2. Gospodarska kretanja Kao to smo ve napomenuli, znaajni problemi kod velikih subjekata, te razvoj malih i srednjih tvrtki i obrta doveo je do relativnog poveanja zaposlenosti u sektoru malog gospodarstva. Uoljivo je da je veina manjih tvrtki okrenuta tercijarnim (uslunim) djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo, servisi, i ostale vrste usluga) dok je manji broj zastupljen u graevinarstvu, te preraivakim djelatnostima. Obino se radi o tradicionalnim obrtima (prerada drva, bravarija i limarija, trgovina i sl,) Pojavljuju se i novi subjekti u podruju novih tehnologija (informatika, automatika) Nakon 90-tih godina obiljeenih ratom i tranzicijskim tekoama uoavaju se odreena pozitivna kretanja. Male i srednje tvrke koje su zapoele s radom poetkom 90.- tih bile su u fazi znaajnih ulaganja u objekte i opremu ( do pojave globalne recesije). Prema nedavno objavljenom Ocjenjivanju i razvrstavanju jedinica lokalne i regionalne samouprave prema razvijenosti ibensko-kninska upanija nalazi se u prvoj skupini koju ine upanije iji su pokazatelji razvijenosti ispod 75% od prosjeka Republike Hrvatske. Index razvijenosti ibensko-kninske upanije iznosi 63,30% od prosjeka RH. Od 20 jedinica lokalne samouprave njih 4 se nalazi u prvoj skupini u kojoj su pokazatelji razvijenosti nii od 50% prosjeka RH (Kistanje, Ervenik, Civljane i Biskupija). U drugoj skupini iji je index razvijenosti od 50-75% prosjeka RH nalaze se Rui, Skradin, Unei, Knin i Promina. U treoj skupini (index 75-100% prosjeka RH) nalaze se Drni, Pirovac, Tribunj, Tisno, Rogoznica, Vodice, Bilice i Murter. Grad ibenik se nalazi u IV skupini (index od 100-125% prosjeka RH) s indexom 100,52%, a u ovoj skupini se nalazi i Primoten s indexom razvijenosti 109,43%. Nacionalno vijee za konkuretnost objavilo je u rujnu 2008. god. regionalne indexe konkurentnosti. ibensko-kninska upanija nalazi se na 13 mjestu od ukupno 21 obraene jedinice (20 upanija i grad Zagreb). upanija ima znatne koliine graevinskih sirovina, ukljuujui graevinski i arhitektonski kamen, sirovi gips, pijesak i ljunak. Na nekoliko potencijalnih rudnih nalazita provode se daljnja istraivanja. Od ukupno (50) kamenolokih polja, (11) ih je trenutno u funkciji: (6) na kninskom i drnikom podruju te (5) na obalnom podruju9.9

Potrebno provjeritiREGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

44


Bruto domai proizvodBruto domai proizvod upanije (K) od 2000. do 2006 (iskazan u tekuim cijenama) BRUTO DOMAI PROIZVOD K, MIL. KN 3 179 3 342 3 750 4 314 4 851 5 493 5 498 BRUTO DOMAI PROIZV OD K, MIL. EUR 416 447 506 570 647 742 751 STRUKTUR A PO UPANIJAM A% (HRVATSKA = 100) 1,8 1,8 1,8 1,9 2,0 2,1 1,9 BRUTO DOMAI PROIZVOD K PO STANOVNIKU, KN 28 319 29 534 33 080 37 962 42 661 48 198 48 146 BRUTO DOMAI PROIZVOD K PO STANOVNIKU, EUR 3 710 3 953 4 466 5 019 5 691 6 513 6 575

GOD

INDEKS (HRVAT SKA = 100)

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

70,9 68,7 70,5 74,3 77,1 81,0 74,7

Izvor: DZS RH

Bruto dodana vrijednost za upaniju po djelatnostima NKD-a (2002.) od 2000. do 2006. (iskazana utekuim cijenama, mil. kuna)GODINA / DJELATNOSTI PREMA NKD 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Poljoprivreda, lov, umarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vanenje, preranivaka industrija, opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom Graevinarstvo Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo Hoteli i restorani Prijevoz, skladitenje i veze Financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Javna uprava i obrana, soc. osiguranje, obrazovanje, zdravstv. zatita i soc. skrb, ostale drutvene, soc. i osobne uslune djelatnosti i aktivnosti kuanstava Ukupno dodana vrijednost djelatnosti Izvor: DZS RH

177 315 112

220 304 157

237 477 197

211 500 361

266 446 573

250 625 759

227 793 327

259 111 296 713

301 146 301 667

298 170 328 733

380 197 369 831

476 272 388 873

497 326 389 976

486 336 402 1109

6782660

6972792

7073148

7893638

8444136

8774699

10444725

Financijski rezultati Krajem 2009. god aktivno je 1.837 trgovakih drutava, te 3.800 obrta. Trgovaka drutva registrirana u ibensko-kninskoj upaniji ostvarila su u 2009. god. 5,708 mlrd Kn ukupnog prihoda to je u odnosu na prethodnu godinu manje za 16,7%.. Dobit razdoblja je iznosila 178 mil. Kn, a gubitak ak 488 mil. Kn.REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

45


Najvei prihodi od 2 047 196 951 kn stvareni su u djelatnosti preraivake industrije, to je u odnosu na prethodnu godinu manje za 29,0%, a udio preraivake industrije u ukupnom prihodu je 39,1%. U djelatnosti trgovine na veliko i malo u ibensko-kninskoj upaniji u 2009. godini ostvareno je 1 209 123 231 kn prihoda to je za 14,0% manje u odnosu na prethodnu godinu. Trgovina sudjeluje sa 23,1% u ukupnim prihodima poduzetnika u upaniji.

Struktura ukupnih prihoda po djelatnostimaOstalo 15,90% Turizam i ugostiteljstvo 7,50% Preraivake djelatnosti 45,90%

Graevinarstvo 8,30% Trgovina 22,40%

Izvor: Fina

Od ostvarenih prihoda 58,7% ostvareno je na podruju ibenika, a pet najveih tvrtki ostvarilo je 24,3% prihoda.Prvih pet tvrtki po veliini prihoda: NAZIV TRGOVAKOG DRUTVA 1. TLM TVP d.o.o. 2. KNAUF d.o.o. 3. SOLARIS d.d. 4. DJELO d.o.o. 5. TOF d.d. MJESTO ibenik Knin ibenik Unei Drni UKUPNI PRIHOD (000 KN) 741.767 206.843 179.903 150.641 108.857

Prvih pet tvrtki po veliini dobiti NAZIV TVRTKE 1. KNAUF D.O.O. 2. VJETROELEKTRANA TRTARKRTOLIN D.O.O. 3. MARINA KREMIK D.O.O. 4. JOLLY - JBS D.O.O. 5. MAK D.O.O. MJESTO Knin ibenik Primoten Drni Vodice DOBIT (000 KN) 13.543 7.985 6.855 6.585 5.551


46


Najvei udio u ostvarenim prihodima ibensko-kninske upanije u 2009. godini od 70,0%, odnosno 3 661 018 675 kn ostvarili su mali poduzetnici. U odnosu na 2008. godinu prihodi malih poduzetnika porasli su za 21,4%. Srednji poduzetnici u 2009. godini ostvarili su 20,9% od ukupno ostvarenih prihoda poduzetnika ibensko-kninske upanije, odnosno 1 094 605 406 kn, to je u odnosu na 2008. godinu manje za 19,6%. Veliki poduzetnici u 2009. godini ostvarili su svega 9,1% od ukupno ostvarenih prihoda poduzetnika u upaniji, odnosno 475 965 868 kn, to je u odnosu na prethodnu godinu manje za 75,0%. Naredni graf prikazuje kretanje ukupnih prihoda i rashoda trgovakih drutava registriranih na podruju ibensko-kninske upanije u periodu od 2001. do 2009 god.Ukupni prihodi i rashodi od 2001. do 2009. god. (000 Kn)8.000.000 7.000.000 6.000.000 5.000.000 4.000.000 3.000.000 2.000.000 1.000.000 0

Ukupni prihodi Ukupni rashodi

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

Izvor: Fina

Od 2001. do 2007. godine u ibensko-kninskoj upaniji rashodi su premaivali prihode za nekoliko postotaka. Tek u 2007. godini prihodi su se poveali u odnosu na rashode i to za 11,0%. U 2009. godini u ibensko-kninskoj upaniji opet nastupa trend pada prihoda u odnosu na rashode i to za 5,4%. Ulaganja u dugotrajnu imovinu poveana su za 11,6 %, to je najznaajnije poveanje u odnosu na druge upanije. Prosjena mjesena neto plaa iznosila je u 2009. god. 4.020 Kn, dok je na razini Hrvatske ona bila 4.634. Kn.

Vanjskotrgovinska razmjena i strana ulaganja Vanjskotrgovinska razmjena ibensko kninske upanije u 2009. g. ima pozitivnu bilancu i to u iznosu od 8.666.827 USD. U prethodnoj godini deficit platne bilance iznosio je 19.764.972 USD. Ukupan izvoz ibensko kninske upanije u 2009. g. u odnosu na prethodnu godinu smanjen je za

Documents

4 Ocjena stanja SKZ