Teorija i politika razvoja poduzetnitva

Teorija i politika razvoja poduzetnitva2013./2014.Sveuilite J.J. Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u OsijekuProf.dr.sc. Vladimir CiniProf.dr.sc. Ivana Barkovi BojaniDoc.dr.sc. Nataa DrvenkarSadraj

Poduzetnitvo i poduzetnikZnaajke poduzetnitvaInstitucije i razvojEkonomska sloboda, institucije i poduzetnitvoPoduzetnitvo u suvremenim uvjetima

Kako emo raditi?Postoje 2 nainaKlasini sustav:Za redovne studente: cijeli ispit (pismeni i usmeni) uz uvjet odraenih svih aktivnosti nastavnog procesa (70%);Za izvanredne studente: cijeli ispit.

Sustav polaganja ispita putem nastavnih aktivnosti i kolokvija (redovni i izvanredni studenti):2 kolokvija,2 nastavne aktivnosti,Seminarski rad,Prezentacija seminarskog rada.timskiObvezna ispitna literaturaDeeljin, J. et al.: Poduzetniki management, Alinea, Zagreb, 1999. (izabrana poglavlja);Barkovi, I.: Teorija poduzetnitva: izazovi i perspektiva, Pravni fakultet u Osijeku, 2009. (izabrana poglavlja);Biljeke s predavanja.

DatumTermin (dvorana broj)Opis aktivnosti14.10.18.20-20.45, d7Uvodno predavanje - uputePoduzetnitvo i poduzetnik15.10.15.45-18.15, d1Poduzetnitvo i poduzetnik nastavakUputa za pisanje eseja21.10.18.20-20.45, d7Znaajke poduzetnitvaPrijava teme seminarskog rada - upute22.10. 15.45-18.15, d1Aktivnost na nastavi 1.Raspored izlaganja seminarskog rada28.1018.20-20.45, d71. KOLOKVIJ 29.10.15.45-18.15, d1Institucije i razvojIzlaganje seminarskog rada04.11.18.20-20.45, d7Ekonomska sloboda, institucije i poduzetnitvoIzlaganje seminarskih radova05.11.15.45-18.15, d1Poduzetnitvo u suvremenim uvjetimaIzlaganje seminarskih radova11.11.18.20-20.45, d7Aktivnost na nastavi 2.Izlaganje seminarskih radova12.11.15.45-18.15, d1Izlaganje seminarskih radovaPredaja seminarskih radova18.11.18.20-20.45, d72. KOLOKVIJIzvod iz dinamike nastavnog procesaBodovni kriterijKolokvij Kolokvij Kolokvij 40 bodova20 bodova20 bodovaStudent preko kolokvija mora skupiti minimalno 10 bodova iz svakog kolokvijaSeminarska nastavaTimski rad seminarski radPrezentacija seminarskog rada Aktivnost na nastavi 1.Aktivnost na nastavi 2.Dolazak na nastavu30 bodova10 bodova5 boda5 boda5 boda 5 boda Ukupno 70 bodovaBodovni kriterij:35-43 dovoljan (2)44-52 dobar (3)53-61 vrlo dobar (4)62-70 odlian (5)Seminarski radRok za prijavu teme seminarskog rada: 21.10.2013. (cijeli dan)Prijava teme seminarskog rada: efos.tprp@gmail.com, Prijava teme sadrava: Naslov poruke Naslov temeU tekstu poruke navesti imena i prezimena lanova tima, JMBAG i prijedlog termina izlaganja (koji se moe, ali i ne mora uvaiti);datum izlaganja e biti objavljen 22.10.2013. na slubenoj web stranici kolegija.Rok za predaju pisanog seminarskog rada: 12.11.2013. (cijeli dan)Predaja pisanih seminarskih radova: efos.tprp@gmail.com naslov poruke: Naslov teme; u tekstu poruke navesti imena i prezimena lanova tima, JMBAG, a u prilogu staviti rad u MS Office Word-u.Izlaganje seminarskog rada: nije obavezno za one koji ele izlagati: 10 min max.PPT slati dan prije izlaganja (cijeli dan) na efos.tprp@gmail.comNaslov poruke Izlaganje, naslov teme, datumU poruci navesti imena i prezimena lanova tima koji izlau, JMBAG

Upute oko predmeta:

http://www.efos.unios.hr/teorija-politika-razvoja-poduzetnistva/opis-kolegija/ 1. Poduzetnitvo i PoduzetnikPraktina disciplina? Znanstvena disciplina? Nature vs. NurtureIntegracija ekonomije, sociologije i psihologije...

lokomotiva ekonomskog progresa (Samuelson i Nordhaus, 1994.) sastoji se od:Ljudskog proizvodnog faktora (ponuda radne snage, obrazovanje, disciplina, motivacija);Prirodnog proizvodnog faktora (zemljite, rudna i energetska bogatstva, klima);Akumulacije kapitala (strojevi, tvornice, infrastruktura);Tehnologije (znanost, R&D, inenjering, upravljanje, poduzetnitvo).

Truly Sustainable Economic Developmnet: Ernesto Sirollihttp://www.youtube.com/watch?v=SpIxZiBpGU0

Zadaa: prema uputama s nastave, napisati esej od 1 stranice i poslati do petka (cijeli dan) mail za slanje: efos.tprp@gmail.com Multidimenzionalnost poduzetnitva:Socio-kulturna priroda: drutvene vrijednosti, identitet, obitelj, religija i vjera, socio-kulturni liberalizam i sl.Ekonomska priroda: ekonomski rast, inovacije, rizik i neizvjesnost, trina demokracija.Psiholoka priroda: potreba za postignuem, kreativnost, motiviranost, samoaktualizacija.Politika priroda: sloboda, neutralna drava, politiki pluralizam, vladavina zakona.

http://www.youtube.com/watch?v=isPj5KgpVqg

Marketinki guru Leon Nordin (Absolute bottle) istie 5 vjenih snova ovjeanstva:Vjeni ivot,Vjena mladost,Vjeno bogatstvo,Vjena spolna sposobnost iVjena srea

http://www.youtube.com/watch?v=NugRZGDbPFU

Teorijske koncepcije poduzetnitvaPeter Kilby (1971.) iskoristio dio o potrazi za Heffalumpom iz poznate djeje prie A.A.Milne Winnie de Pooh kao analogiju problematike definiranja poduzetnika.

Tri metodoloka pristupa:Personalno-psiholoka kola predstavlja poduzetnitvo kao djelatnost ljudi s posebnim psiholokim svojstvima, tzv. generiko poduzetnitvo.

Neoklasina ekonomska teorija prikazuje poduzetnitvo kao djelatnost ljudi u kojoj se postojea proizvodna matrica optimalno koristi te se kroz nju maksimizira profit.

Socio-kulturni pristup istie sklonost poduzetnitvu kao posljedicu spleta drutvenih odnosa. Poduzetnitvo tretira kao ekonomsku djelatnost koja u okviru socio-kulturnih institucija efektivno koristi drutvene i ekonomske potencijale.

Vjerodostojni empirijski dokazi o razliitim sposobnostima ljudi za poduzetnitvo?Iskljuuje neizvjesnost racionalno ponaanje i informiranost o trinim procesimaAnalize nisu potvrdile razlike u ponaanju i organizaciji poduzea osim u odnosu prema razliitostima socio-kulturnih modela.16

Koncept poduzetnitva izvire iz razvoja industrijalizacije kao njezin nusproizvod, te dobiva na svom specifinijem i znanstvenijem znaaju zbog kristalizacije koncepata rizika, diferencijacije izmeu posjedovanja kapitala i potraivanja kapitala, pojave izuma, razvijanje inovativnosti, te unapreenja znanja i znanosti.

Poduzetnitvo kao dinamina kategorijaPoduzetnitvo je imalo razliito znaenje u pojedinim razdobljima razvitka trine ekonomije:

Prvo razdoblje: liberalna faza kapitalistikog razvitka Aktivna uloga poduzetnikaDrugo razdoblje: masovna industrijska proizvodnja Pasivna uloga poduzetnika; aktivna manageraTree razdoblje: ponovno oivljavanje svih atributa trine ekonomije Proaktivna uloga poduzetnika; poduzetniki management

18Semantiki razvoj pojma poduzetnitvoPrvotno znaenje poduzetnitva vee se ve u 12.stoljeu uz francuski glagol entreprender - neto initi, poduzimati bez ikakve ekonomske konotacije.

U Engleskoj poduzetnicima se nazivaju avanturisti, osvajai, te poduzimai znaajnih pothvata i rizika, da bi se u 14. stoljeu i nadalje pojam proirio na izvritelje velikih proizvodnih/stvaralakih projekata i ugovaratelje.

U srednjem vijeku tipinim poduzetnikom se smatrala osoba koja je bila zaduena za velika arhitektonska djela poput dvoraca ili utvrda, javnih zgrada, katedrala i slino.

Svi se ovi pojmovi odnose na funkcije i kvalitete koje u sebi nose uzbudljiva, do tada nepoznata iskustva, vlastite rizike i izvrenje odreenih zadatka koje su vlastodrci (tada popularno zvano Kruna) nalagali. Tek od 18. stoljea pa nadalje fenomen poduzetnitva dobiva svoj bolje definiran oblik. 19Poduzetnitvo i poduzetnik: definicijeEkonomski pristup: Sr ekonomskog predmnijevanja poduzetnitva jest potraga za mogunou, ansom.Ekonomisti poduzetnika lociraju u turbulentna, promjenjiva i ekonomski vrlo zahtjevna okruenja gdje ga onda prikazuju kao destruktivnog kreativca koji nunost pretvara u vrijednost, a okolnosti u prilike.Razliito poimanje poduzetnika/poduzetnitva: klasici, neoklasici, moderni teoretiari...20

Richard Cantillon ( 1697.-1734.)U djelu Opa rasprava o prirodi trgovine slijedi fiziokratsku liniju podjele drutva u klase: nezavisna klasa koju ine vladari i zemljoposjednici te zavisna klasa koja se sastoji od radne snage i poduzetnika: Svi drugi su poduzetnici, bilo da otvore posao s kapitalom da vode svoje poduzee, bilo da su poduzetnici sa svojim vlastitim radom bez ikakvog kapitala, te se moe smatrati da ive u neizvjesnosti. ak i prosjaci i lopovi su poduzetnici ove kategorije. Prvi koji je poduzetnitvo i poduzetnika opisao ekonomskim pojmovima: kapital, neizvjesnost, rizik ... ekonomska funkcija poduzetnitvaPoduzetnik je osoba koja kupuje po poznatim cijenama da bi prodao po onima koje e se tek formirati na tritu; snosi rizik svog pothvata koji je vei to je vea neizvjesnost u pogledu buduih poslovnih prigodaPoduzetnik je katalizator proizvodnje i razmjene bez kojeg trita ne bi funkcionirala

21

Daniel Defoe projektanti?Preuzimanje velikih rizika u nadi za velikim dobicima... Izumitelji i inovatori nainio je prvi korak prema otkrivanju kreativnog poduzetnika

Bernard Mandeville negativno mnijenje o poduzetnikuIza prijateljske poslovne fasade nastupaju s naelima suprotnim trinom fair-playuPrivatni poroci beskrupolozni agent

Joseph Alois Schumpeter (1883.-1950.)meu ekonomistima ostaje i dalje otac koncepta poduzetnitva (tj. teorije o poduzetnitvu).uglavnom prezentiran u njegovom kapitalnom radu Teoriji ekonomskog razvitka (1951.).zaetnik suvremenog stajalita da je poduzetnitvo usko vezano uz dinamiku, promjene i inovaciju iz ega se dalje razvija ideja o vanosti poduzetnika u objanjavanju ekonomskog razvitka. uvena Schumpeterova oksimoronska definicija poduzetnika kao kreativnog destruktora koji dok razara staro, stvara neto novo i na taj nain potie ekonomski razvitak:normalne promjene u ekonomiji ne potiu od elja kupaca ve proizvoaa koji nudei nove proizvode induciraju potranju potroaa za njima: proizvoditi znai kombinirati raspoloive materijale i snage; proizvoditi nove proizvode, ili initi iste stvari razliitim metodama znai kombinirati ve postojee imbenike proizvodnje drugaije;

Bit Schumpeterovog ekonomskog razvitka: Razvitak je definiran kao provoenje novih kombinacija 23

Nove kombinacije nisu rezultat kontinuiranih, postupnih promjena, ve se moraju dogoditi spontano i diskontinuirano:uvoenje novog proizvoda/kvalitete proizvoda;uvoenje nove metode proizvodnje, otvaranje novog trita, osvajanje novih izvora sirovina ili poluproizvoda,provoenje nove organizacije u bilo kojoj industriji.

Svatko tko ima (dodijeljenu ili inu) mo i/ili sposobnost uoavati i iskoritavati nove mogunosti koje se javljaju u poslovnoj domeni, tko moe tradicionalni nain iskoritavanja nacionalnih resursa zamijeniti novim kombinacijama, je poduzetnik.

Uloga poduzetnika u drutvu: destruktivni kreator + jo jedna znaajna funkcija liderstvo:Poduzetnik se prirodno izdvaja kao lider onda kada se pojave nove mogunosti. Na poduzetniku lei zadatak da teoretska znanja o novim mogunostima primjeni po prvi put u praksi. 24

Max Weber (1976.)...ispitivanje ne-ekonomskih imbenika u polju poduzetnitva...Zagovara da religijska motivacija, poput kalvinistike i/ili protestantske, jedina odgovara zahtjevima kapitalizma oni generiraju moralnu energiju i pokreu kapitalistikog poduzetnika.izabrani od Boga za spas od prokletstva (kalvinizam) racionalnost, struni poziv, opipljivi znakovi, izvravanje dobrog posla (Barkovi, 2009.)On definira duh kapitalizma kao egocentrian, utilitaristiki i etiki indiferentan, istiui da je neodoljiva tenja za stvaranjem profita, za bogaenjem i za akumulacijom kapitala postalau kapitalizmu svrha po sebi, tj. glavni ivotni cilj, to on procjenjuje perverznim nagonom koji dovodi do etikoga relativizma (Mesari, 2010.)

Weber je zapravo elio objasniti zato je toliko ranih kapitalistikih poduzetnika koji su posvetili svoje ivote beskonanoj akumulaciji bogatstva imalo tako malo interesa za konzumaciju tog bogatstva. Njihova tedljivost, samodisciplina, potenje, istoa i averzija spram jednostavnih zadovoljstava predstavljala je "ovosvjetski asketizam" koji je Weber shvaao kao transmutaciju kalvinistike doktrine o predestinaciji. Rad nije bio neugodna djelatnost koju se poduzima zbog koristi ili potronje; prije je bio "poziv" za kojeg je vjernik vjerovao da odraava njegov status onoga koji je spaen ili proklet rad se poduzimao zbog totalno nematerijalnog i "iracionalnog" cilja, tj. da bi se pokazalo je li netko "odabran". Posveenost i disciplina s kojom je vjernik radio ne mogu se objasniti nikakvom svjetovnom racionalnom kalkulacijom uitaka i boli. Weber je vjerovao da je izvorni spiritualni impuls koji je potaknuo kapitalizam atrofirao u narednim desetljeima, i da se rad zbog materijalne koristi (bogatstva) ponovno ugradio u kapitalizam. Ipak, "ideja dunosti u neijem pozivu" preivjela je "poput duha mrtvih religioznih vjerovanja" sve do suvremenog svijeta, i radna etika moderne Europe ne moe se u potpunosti objasniti bez pozivanja na njene spiritualne izvore (Fukuyama, F., Kraj povijesti i posljednji ovjek, 1994.).

Vrijedni spomenaAdam Smith (1723.-1790.)Zalaui se za potpune ekonomske slobode, slobodnu konkurenciju i nesmetan razvoj ekonomskih aktivnosti prema imanentnim zakonitostima trita, Smith u poduzetnitvu vidi najboljeg pokretaa ekonomskog razvitka i blagostanja drutva, i eksplicira nunost raspodjele profita i za poduzetnika (undertaker) kao naknadu za njegov hazard (Krui, 2008.).

Nije blagonaklodnost mesara ili pekara koji nam pruaju meso ili kruh rezultat njihove dobrote, ve briga za vlastiti interes (Smith, u: Drvenkar, 2012.)

Jean Baptiste Say (1767.-1832.)istie tri imbenika proizvodnje: rad, kapital i zemlju, koji svojim vlasnicima daju dohotke - najamninu (rad), kamate (kapital) i rentu (zemlja). uoava dvojnu ulogu poduzetnitva: 1) na tritu proizvodnih dobara i usluga u funkciji kupca rada, kapitala i zemlje, 2) na tritu potronih dobara u funkciji ponuaa i prodavatelja. Sayov je poduzetnik katalizator razvoja i ekonomskih promjena, koje nastaju sjedinjavanjem razliitih proizvodnih faktora u uvjetima preuzimanja poduzetnikoga rizika. Profit, po njemu, poduzetnika dobit takoer je dohodak od rada, neka vrsta najamnine za visokorizian i visokokvalificiran rad poduzetnika. to je nagrada za poduzetnost, rizik i talent, to jest nagrada za rijetkost takve vrste rada koja zahtijeva postojanje mnogobrojnih kvaliteta koje nisu tako esto zastupljene i sjedinjene u jednoj osobi (Krui, 2008.).

John Stuard Mill (1806.-1873.)Za poduzetnika se koristi terminom undertaker umjesto, u to vrijeme ve prihvaenoga francuskog naziva, enterpreneur, uoava da profitna stopa najee premauje visinu kamatne stope i zakljuuje da je ukupan profit naknada za rizik i nagrada za upravljanje i poduzetnitvo (Mill, 1848., u: Krui, 2008.).Zasluan je za uvoenje termina poduzetnitvo (enterpreneurship) u iru akademsku upotrebu nakon 1848., osobito na engleskom govornom podruju.

Frank Hyneman Knight (1921.)Jedan od osnivaa tzv. ikake kole postavlja svoj vlastiti koncept o poduzetniku:Poduzetnik je osoba koja spremno preuzima rizik i ostvaruje profit.

Sr njegove definicije poduzetnike funkcije je naglasak na postojanju i vanosti rizika i neizvjesnosti:rizik je nesigurnost o budunosti koji se moe mjeriti s odreenom vjerojatnou i zbog toga se od njega moe do neke mjere i osigurati; neizvjesnost se ne moe predvidjeti ni jednom od distribucija vjerojatnosti i zbog toga se ne moe ni izmjeriti niti od nje osigurati.Poduzetnik je inovator i lider, ali i nositelj rizika.

U svom radu Rizik, neizvjesnost i profit argumentira tezu da je poduzetnitvo rezultat neizvjesne okoline:Samo se u onom gospodarstvu u kojemu vlada neizvjesnost javlja potreba za odluivanjem i poduzetnikom. 31Po miljenju Petera Druckera, bit poduzetnitva sadrana je u kreaciji nove organizacije sposobne za profitno poslovanje i s mogunosti samoodranja. Poduzetnitvo predmnijeva "raditi neto na drugaiji nain, a ne raditi neto bolje od onoga to ve postoji (Drucker, 1992., u: Krui, 2008.).

Zanimljiv pristup poduzetnitvu prua George Gilder, zagovornik neogranienoga poduzetnitva (unrestricted entrepreneurship). Po njemu, poduzetnik nije orue trinih sila, ve je njihov oblikovatelj, producent i razvojni inilac - poduzetnitvo je svrhovita aktivnost usmjerena k iniciranju i razvijanju profitno orijentiranih poslova (Gilder, 1992., u: Krui, 2008.). Wiliam J. Baumol U nastojanjima da prezentira poduzetnika, Baumol naglaava da je vrlo vano uvidjeti distinkciju izmeu poduzetnike i managerske funkcije: Manager je pojedinac koji nadgleda efikasnost kontinuiranog procesa. Njegov je zadatak vidjeti da su raspoloivi procesi i tehnologije kombinirane u proporcijama adekvatnim za trenutnu razinu outputa i za buduu razinu outputa koja se ve predvia. On se brine kako se s inputima ne bi razbacivalo, da se rasporedi i ugovori potivaju, odreuje rutinske cijene i najavljuje odluke o raspodjeli trokova, itd. Ukratko, preuzima na sebe aktivnosti i odluke koje su dio tradicionalnih modela.

Poduzetnik (bez obzira da li se on pojavljuje ili ne u ulozi managera) ima drugaiju funkciju. Njegov je posao locirati nove ideje i pokrenuti ih. Mora predvoditi, ak i inspirirati; ne smije dopustiti da se stvari pretvore u rutinu i za njega dananja praksa nikako nije dovoljno dobra za sutra. Ukratko, on je umpeterijanski inovator i neto vie. On je pojedinac koji prakticira ono to poslovna literatura naziva liderstvom.

33nije pobornik eksplicitne definicije poduzetnika:poduzetnika naziva bilo kojim lanom gospodarstva ije su aktivnosti na neki nain nove i koje zahtijevaju imaginaciju, smjelost, kreativnost, vodstvo, upornost i predanost u potrazi za bogatstvom, moi i pozicijom iako ne nuno ovim redoslijedom.

Poduzetniku priznaje znaajno mjesto u procesu ekonomskog razvitka, no isto tako tvrdi da poduzetnitvo moe biti dvostruki ma:Poduzetnitvo se ne moe koristiti kao apsolutni sinonim za vrlinu.

11. rujan 2001.

34

Nekoliko oblika poduzetnitva koji se mogu pojaviti u gospodarstvu (Baumol):

Osnivanje poduzea i management (business organization and management) ponekad se poduzetnik jednostavno definira kao organizator ili efektivni upravitelj jednog poduzea.Inovacijsko poduzetnitvo (innovative entrepreneurship) poduzetnik je svatko tko se angaira u inovativnim aktivnostima gdje se inovativnost, odnosno inovacija, definira kao proces koji do tada neutemeljenu ideju pretvara u funkcionirajui i ekonomski oivotvorenu operaciju. Imitacijsko poduzetnitvo (imitative entrepreneurship) poduzetnik-imitator oznaava osobu koja je zaposlena transferom tehnologije ili nekih drugih inovacijskih ideja/procedura s jedne geografske lokacije na drugu. Sekundarna uloga...

Kao njihove potkategorije pojavljuju se slijedei oblici:

Neproduktivno poduzetnitvo (unproductive entrepreneurship) ponekad poduzetnika aktivnost moe biti inovativna, a da ne pridonosi realnom gospodarskom outputu ili ak ograniava rast (npr.poduzetnici imitatori). Poduzetnitvo potraivanja rente (rent-seeking entrepreneurship) ovaj se koncept poduzetnitva vee uz bilo koju aktivnost koja ima za namjeru pribavljanje monopolskog profita ili ekonomske rente koja je trenutno ili potencijalno prisutna u gospodarstvu (neefektivna i neefikasna alokacija resursa). 35

II. Bihevioristiki koncepti poduzetnitva Nesposobnost ekonomista da dou do suglasnosti o univerzalnoj definiciji poduzetnika proizlazi iz injenice da se njima pristupa s iskljuivo ekonomskog aspekta. Naime, poduzetnik se predstavlja putem funkcija pri emu se ne vodi rauna da su one refleksija kompleksnog ponaanja poduzetnika u danom vremenu i prostoru.

Zbog svojih tradicionalnih zahtjeva da se u ekonomske modele ukljuuju samo oni elementi koji su podloni kvantitativnom izriaju, analiziranju i dokazivanju, psiholoki i socioloki elementi su zanemareni.

Upravo zbog toga se razvila nunost da se polju poduzetnitva pristupi s aspekata drugih teorija, prvenstveno bihevioristikih, ne bi li one nadopunile praznine ekonomskih koncepata o poduzetnitvu.

Bihevioristi-psiholozi svoju panju usmjeravaju na uspostavljanju veze izmeu poduzetnitva i stupnja motivacije, osobnih karakteristika i spremnosti na inicijativu u okviru ekonomskih aktivnosti. 36Karakteristike koje bihevioristi najee veu uz pojam poduzetnikaINOVATORIOPTIMISTINI SPREMNI NA UENJELideriOrijentirani k rezultatuKoriste izvoreSkloni umjerenom rizikuPotreba za postignuemSenzibilni prema drugimaNezavisniSamosvjesniAgresivniKreatoriSamouvjereniSpretniEnergentniDugorono angairaniSkloni vjerovanju ljudimaUporniTolerantni prema neizvjesnosti i dvosmislenostiNovac kao mjera izvedbe/uspjehaOriginalniInicijatoriAktivniIzvor: Fillion, J.L.J.: From Entrepreneurship to Entreprenology, HEC, TheUniversity of Montreal Business School, 1997.

http://www.youtube.com/watch?v=XKocnAS345Uhttp://www.youtube.com/watch?v=G8gRkJ9cnzo37U irokom spektru moguih znaenja poduzetnitva, ono se moe promatrati kao: posebna ekonomska funkcija kombiniranja proizvodnih imbenik i uveanja postojeih potencijala, kreativni proces i pretvaranje invencije u inovaciju, proces samozapoljavanja i zapoinjanja vlastitoga biznisa, nastajanja i razvoja malih poduzea, vizionarska aktivnost i unoenje kreativnih promjena koje imaju krucijalnu ulogu u transformaciji i obnovi drutva, specifino zanimanje, nain materijaliziranja kreativnih proizvoda, preuzimanje poslovnog rizika, nalaenje i uporabu novih mogunosti,jedna od uloga menadmenta i specifinih oblika ponaanja (Bahtijarevi- iber, 1994.)

Koncepti promiljanja poduzetnitva: sumarno etiri mogua koncepta promiljanja:

poduzetnik kao individualni subjekt na tritu, poduzetniki duh kao nain ponaanja na tritu, poduzetnitvo kao kombinacija subjekta i ponaanja na tritu, poduzetniki proces i dogaaj kao kombinacije vremenske dimenzije i ponaanja na tritu. 39PoduzetnikDefinicije poduzetnika kao individualnog subjekta na tritu variraju.

Poduzetnik je osoba koja:(1) preuzima inicijativu u kombiniranju drugih resursa da bi se proizveo proizvod ili usluga, (2) donosi osnovnu ne rutinsku odluku za poduzee, (3) uvodi inovacije u obliku novog proizvoda ili procesa proizvodnje i (4) preuzima ekonomski rizik povezan sa svim tim funkcijama

40Poduzetnik je osoba koja riskira: novac, zdravlje, vrijeme, drutveni ugled, ponekad i obiteljske odnose, a sve kako bi osmislio i razvio na profitu inovativan proizvod ili uslugu, najee nudei svoju kreativnost i inovativnost (Krui, 2008.).

Poduzetniki duh

Poduzetniki duh ili poduzetniko ponaanje na tritu podlijee nekim opim obiljejima: postojanje potrebe za postignuem, sklonost kontroli nad poslom, koncentracija na kratkorono odluivanje, sposobnost kreativnog i inovativnog pristupa, otvoren pristup promjenama i sl.

42

PoduzetnitvoMnogi autori definiraju poduzetnitvo kao sposobnost da se na osnovi kreativne ovjekove ekonomske djelatnosti i ogranienih proizvodnih imbenika formira efikasna gospodarska djelatnost.

Jednu od najboljih definicija poduzetnitva nudi Ronstadt koji poduzetnitvo definira kao dinamini proces stvaranja uveane vrijednosti:Tu uveanu vrijednost stvaraju pojedinci koji preuzimaju veliki rizik u smislu (vrijednosti) sredstava, vremena ili karijere, odnosno pronalaze vrijednost nekim robama i uslugama.Ove robe ili usluge ne moraju biti nove ili jedinstvene, ali im poduzetnik mora dati novu vrijednost tako da je priskrbio i alocirao nune izvore i vjetine.

43

U poduzetnitvu je mogue uoiti elemente potrage za poslovnim prigodama, koje poduzetnici poduzimaju ne obazirui se na resurse to su im u tom trenutku dostupni i to ih kontroliraju, ve na bilo koji resurs u kombinaciji kojega vide svoju ansu (Stevenson i Roberts, 1998., u: Krui, 2008.);Poduzetnici identificiraju mogunosti realizacije pothvata, okupljaju i spajaju potrebne resurse, planiraju i akcijski djeluju na pravovremen i fleksibilan nain. Na taj nain, kako to pokazuju Wennekers i Thurik, poduzetnitvo u fokus svojega interesa stavlja stalno nove poslovne prigode i mogunosti, ukljuivi i implementaciju novih ideja na tritu (Wennekers i Thurik, 1999., u: Krui, 2008.).

Suvremeno poduzetnitvo i ekonomski rastPoduzetnitvo dananjice nositelj je jedne permanentne poduzetnike inovacije (entrepreneurial innovation) koja obnavlja, transformira i potie razvoj ekonomija diljem svijeta - ono generira:

pojavljivanje novih poslovnih pothvata, otvaranje brojnih novih radnih mjesta, i obnavljanje "svjeom krvi" nacionalnih ekonomija,

pruajui im vitalnost, inovativne proizvode i usluge, i poveavajui time anse za opi drutveni, kulturni i socijalni napredak (Krui, 2008.). Model nacionalnog ekonomskog rata i uloga poduzetnitva

,u: Krui, 2008.

Srodni pojmovi poduzetnitva Poduzetnitvo, koje se uvrijeeno smatra individualnom kategorijom i epitomom individualnog ponaanja, izvrilo je svojevrsnu invaziju na organizacijske teorije, druga polja ekonomije, teorije uenja i sl. pronalazei naina kako svoju specifinost individualnosti plasirati u organizacijsku strukturu kolektivne prirode.

Danas primjeujemo dva nova tipa poduzetnitva: korporacijsko poduzetnitvo (intrapreneurship) i individualno poduzetnitvo (interpreneurship).Individualno, samoizborno ponaanje pojedinca unutar organizacije predstavlja pojam individualnog poduzetnitva... Poboljavaju svoj vlastiti relativni poloaj unutar poduzea i poveavaju uinkovitost organizacije kao cjeline.47Korporacijsko poduzetnitvoPojam korporacijskog poduzetnitva (tzv. intrapreneurship) prvi put uvodi Gifford Pinchot (1980-ih) aludirajui na slamanje ponaanja hijerarhijsko-organizacijske prirode: Brojne, male grupe korporacijskih poduzetnika meusobno surauju na nain prekompleksan i sinergijski da bi se mogli planirati odozgo.

Korporacijsko poduzetnitvo je proces organizacijskog obnavljanja koji obuhvaa dvije meusobno razliite, ali povezane dimenzije: strateki naglasak na kreiranje novog proizvoda, procesa, tehnolokih i administrativnih inovacija;aktivnosti s kojima se poveava konkurentska sposobnost poduzea i sposobnost preuzimanja rizika.

Radikalne promjene rada, oito preusmjeravanje industrijske ekonomije u uslunu, nepredvidljiva makro-okolina, meunarodna orijentiranost i globalni trendovi ine dosadanji tip organizacije s gotovo poslovinom discipliniranou pokoravanja neelastinom tipu poslovanja paradoksima modernog doba.

48Poduzetniko vs. konzervativno poduzeeSva poduzea spadaju u konceptualni kontinuum koji ima raspon od izrazito konzervativnog do izrazito poduzetnikog.Poloaj poduzea u tom kontinuumu se naziva poduzetnikim intenzitetom.

Poduzetnika poduzeaKonzervativne tvrtkeProaktivnaZauzimaju stav priekaj pa vidiInovativnoManje su inovativnePoduzimanje rizikaIzbjegavaju rizik

49