Poduzetnik Srpanj-kolovoz 2013 Najava

Poduzetnik

Tema broja - Logistika i distribucija

mjesenik za poduzetnike i menadere

Broj 78 /79 Godina VII Srpanj/kolovoz 2013.

Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnika priaLana i Domagoj Kristovi, Osijek

Biti poduzetnik Miroslav oki, Nova Gradika

IntervjuMehmet Murat Sabaz, KentBank d.d. - Zagreb

Portret menaderaDamir Pauli, Baranjski vodovod d.o.o. - Beli Manastir

Johann Vaillant grndete das Unternehmen 1874 in Remscheid, Deutschland, um innovative Heiztechnik zu entwickeln, die das Leben der Menschen verbessert. An diesem Anspruch hat sich bis heute nichts gendert und der Erfolg gibt uns recht. Vaillant ist mittlerweile eines der fhrenden Unternehmen fr Heiz-, Khlungs- und Lftungstechnik. Und weil wir immer weiterdenken, wird auch in Zukunft jedes unserer Gerte ein Stck Ingenieurskunst sein, das hchsten Qualittsansprchen gengt.

Weitere Details unter www.vaillant.de

H10 45 012 06.07.20

11 pt V

aillant S

chlssel Titel: G

rundreinze

ichnung ET: XX.XX.2011 210 x 297 + 5 m

m 4c ISO coated

V2 Step: 1

210x297_VAIL_Produktk_Schluessel.indd 1 06.07.2011 17:51:12 Uhr

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

product_ad_Schluessel_de.pdf 1 4/18/13 10:35 AM

Jer je kvaliteta klju uspjeha.

www.vaillant.hr Zato Vaillant?

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2013. 3

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovaka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlovi

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlovi

stalni suradnici:Josip Martinovi, Marija Birti, Dubravka Martinovi, Mirjana GlavaOlga tajdohar Paen, Ramona Felinger, Kristina Podobnik, Vlasta Balkovi, Goran Mili, Maja Mikulec, Marizela Mikulec Magyar, Sanja Horvat, Matej Rotim

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafiko oblikovanje i pripremaGrafiki studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrasti d.o.o.Zagreb, Murati 16

osniva magazina, 2007.g.Tihomir Jelavi

asopis izlazi sredinom mjesecaJedinina cijena iznosi 17 knGodinja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV ukljuen)Polugodinja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV ukljuen)asopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za lanke, crtee i oblikovanja objavljena u ovom asopisu sva su prava pridrana. Nedo-putena je objava, prerada, reproduciranje, umnoavanje, imitiranje i na drugi nain pre-noenje bez suglasnosti nakladnika.

MisaoAko postoji nain da uini neto bolje, nai ga.

Kada ovjek pree 65-tu, esto se prisjea dvojbi na svome ivot-nome putu s obveznim stereoti-pnim zakljukom - e, da su mi one go-dine, a dananje iskustvo. Mnogo toga bih drukije i bolje napravio.Tako je prije 30-ak godina govorio moj otac, prije 50 godina moj djed, tako sa-da meditiraju mnogi pripadnici mo-je generacije. I onda se neskriveno u-de kako dananja mlade ne prepoznaje bezbrojne prilike za uspjeh kojih nije bilo u nae vrijeme. Meutim, na kon-kretno pitanje - a to bi Ivane danas ra-

dio da ti je 20 godina, odgovori su obi-no neodreeni, nimalo razliiti no to biste ih dobili od dananjih klinaca: Spakirao bih se bez straha i odmah ot-putovao u Ameriku (Kanadu, Australi-ju, netko bi dodao i Kinu) kako bih ta-mo zapoeo novi ivot! Ili vele: Studi-rao bih farmaceutiku, agronomiju, si-gurno ne bih gulio sociologiju ili povi-jest umjetnosti. Zapravo, iznenaujue je malo primje-njivih, konkretnih ideja koje bi kapitali-zirale sadanje iskustvo. Uvijek je pri-a da bismo neto drukije radili, ali tu naknadnu pamet opet ne prati nikakvo jamstvo za uspjeh. to bi promijenila diploma agronoma ili farmaceuta ako bi ivotni stil, ambicije, mentalni pri-stup ostali isti?Jednako tako na dravnoj razini. Iza-li smo iz Jugoslavije jer je golema vei-na Hrvata to eljela oekujui radikal-no pozitivan preokret u svojim ivoti-ma. Obranili smo zemlju i dobili naj-bolji teritorij u hrvatskoj povijesti. U-li smo u NATO da bismo bili trajno si-gurni u svojim granicama, Sada smo u EU, najboljoj obitelji drava na svije-

tu. I opet grintamo. Jer promjena susta-va, okruenja, dolazak novih tehnologi-ja ne znai ama ba nita ako ne prepo-znamo nove prilike.No, da ipak odgovorim na tezu ko-ju sam postavio na poetku prie. Da sam danas 20-godinjak, priao bih bez kompleksa nekima od tisua i tisu-a kompjutorski nepismenih matora-ca, punih novca i drutvene relevantno-sti. Ponudio bih da ih privatno, u punoj diskreciji (jer oni nikad ne priznaju ne-znanje) za kratko vrijeme obuim u ru-kovanju smartphoneom, laptopom i ra-znim arolijama suvremenog doba. Nji-hova bi srea bila golema, zahvalnost (materijalna i emotivna) bezgranina, a prednost njihova iskustva, kombinira-na epurenjem s novim strojevima ko-ji pomlauju, dodala bi im jo novca i drutvenog prestia. Meni bi bilo do-voljno da dobro naplatim transfer svo-ga umijea, da osnujem tvrtku i razgra-nam mreu mladih instruktora, pa ta-ko u miru i financijskoj sigurnosti do-ekam svoju starost. Kako bih onda raz-miljao to sam sve mogao uiniti s da-nanjom pameu a onim godinama.

I Z S A D R A J A

U V O D N I K

Da mi je danas dvadeseta

Poduzetnika pria - Lana i Domagoj Kristovi - OsijekRecept za uspjeno poduzetnitvo je da se date 100% ........... 4Biti poduzetnik - Miroslav oki - Nova GradikaKlju uspjeha je na moto korak po korak ............................. 8Tema broja - Logistika i distribucijaJuraj Paji, Schachinger logistika d.o.o. - DardaRacionalno, ekonomino i uinkovito poslovanje .................. 10Zvonimir urec, RALU logistika d.o.o. - Zagrebelimo biti vodei dobavlja integrirane logistike usluge u regiji...................................................................................... 12Zlatko Marti, AGIT d.o.o. - ZagrebU odnosu na cestovni, eljezniki prijevoz je okolino prihvatljivi ............................................................................. 14Tomislav Buni, Dinela logistika d.o.o. - KamanjeNuno je udruivanje i komunikacija izmeu prijevoznika .... 16Klaster intermodalnog prijevoza - RijekaUsmjeravanje prometa s cesta na eljeznicu, morsku i unutarnju plovidbu ............................................................... 18Razgovor s povodom - Jakov Karmeli, CMA CGM - RijekaSuvremeni kontejnerski brodari postaju poduzetnici multimodalnog prijevoza ...................................................... 20Intervju - Mehmet Murat Sabaz, KentBank d.d. - ZagrebVjerujemo u veliki potencijal Hrvatske i ovdanjeg trita ..... 24Ueniko poduzetnitvo - Obrtniko - industrijska kola - upanjaDuga tradicija kolovanja u upanji ....................................... 28Fotoreportaa - Lipanj u IvaniuPoslastice za Dan grada ...................................................... 30Dogaanja - 3. Dan kreativnog biznisaNe bojte se neuspjeha, to je samo korak do uspjeha ............. 31Portret menadera - Damir Pauli, Baranjski vodovod d.o.o.

- B. ManastirNe mogu se poduzetnici promatrati samo kao objekti koji su duni odravati blagostanje drave ....................................... 32Intervju - Darko Liovi, HAMAG INVEST - ZagrebKvantifikacija uinaka jest kljuan pokazatelj uspjenosti pojedine mjere ...................................................................... 38Donacija - Hrvatski Telekom d.d.. - ZagrebSolarni trekeri u 10 osnovnih kola u Hrvatskoj ..................... 41Zdrav ivot - Hrana, pokreta civilizacijeDar koji nam daje energiju i tvari za zdravo funkcioniranje organizma ............................................................................. 42Odrivi razvoj - Energetska efikasnost graevinaSustav s kontrolom temperature betonske jezgre.................. 44Turistiki potencijali - Novi trini segmentiTurizam - prioritet gospodarskog razvoja ............................ 47Prilog - Dimnjaarstvo - Kontrola dimnjakaNeispravnost dimnjaka ne oituje se samo u njegovom zaepljenju ............................................................................ 48Zdrav ivot - Postoji li seks nakon to dou djecaNemojte misliti samo o kvantiteti... ...................................... 50Dobro je znati - Zamjena radne knjiiceRadna knjiica prestala biti vaei dokument ........................ 51Putopisi - Azija kroz zjenice mojih oijuProeimo Kineskim zidom ................................................... 52Ueniko poduzetnitvo - Biti bolji - Be betterelim se ukljuiti u projekt .................................................... 56Ueniko poduzetnitvo - Druga srednja kola - Beli ManastirDodijeljena priznanja odlikaima .......................................... 57Vinski kutak - 45. Izloba vina kontinentalne Hrvatske - Sv. Ivan ZelinaVina Belje osvojila osam zlatnih medalja .............................. 58

Naslovnica:Hrvatska u EU

Pie: Goran Mili,Direktor vijesti i programa,Al Jazeera Balkans

4 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2013.

Recept za uspjeno poduzetnitvo je da se date 100%, da ivite sa svojom tvrtkom

Lanu i Domagoja Kristovia upo-znao sam na jednoj od naih po-slovnih veera. Vrlo rado su se odazvali naem pozivu (bolje reeno pozivu kolegice Mirjane) da dou na veeru i predstave se. Lana je roena 1981. g. u Osijeku, a Domagoj je iste godine roen u Vinkovcima. U 4. ra-zredu srednje kole doselio je u Osi-

jek. Vrlo brzo sam shvatio da je to jed-na uspjena pria ovog branog pa-ra iz Osijeka koji su u Valpovu otvori-li Prodajno servisni centar. Proli mje-sec smo ih posjetili u Valpovu i zapi-sali jednu zanimljivu priu. Bit e mi drago ako nakon ove prie dobijete motiva da se zaljubite, ali i pokrenete vlastiti posao.

Sve je poelo jo u srednjoj koli ka-da su se u 4. razredu Trgovake ko-le u Osijeku Lana i Domagoj upozna-li. Bila je to ljubav na prvi pogled ko-ja je 2004. g. okrunjena brakom. Ro-dila se ljubav koja se 5 g. odvijala na relaciji Osijek - Vinkovci. Odmah su se prepoznali i kao djeca poduzetnika te su vrlo brzo pronali dodirne to-

ke i u tom dijelu. Lana mi kae: Ro-ditelji su nam bili poduzetnici. Nje-govi su se bavili trgovinom robe iro-

LANA I DOMAGOJ KRISTOVI - OSIJEK

poduzetnika pria

*Definitivno, treba investirati u posao jer se svaka uloena kuna u posao vraa *Graevina e se kad-tad vratiti, ali ekologija i reciklaa je neto to je apsolutna budunost

Kontakt: GENESIS d.o.o.Ured (sjedite)andora Petefija 20431000 OsijekProdajno Servisni CentarZona malog gospodarstvaKraljevci b.b.31550 Valpovotelefon: 031/654-777fax: 031/654-779e-mail: [email protected]

Lana i Domagoj Kristovi, zajedno u

sretnom braku i poslu


Kad je 2009. g. Miroslav oki ostao bez posla pune je e-tiri godine bezuspjeno tra-io posao. I onda je jednog dana, zajedno sa suprugom, donio od-luku da pokrene vlastiti posao - proizvodnju gljiva bukovaa. O tim prvim poecima, borbi za eg-zistenciju, problemima poetni-ka, ispriao nam je Miroslav.

Borba za egzistenciju obiteljiRoen sam 8.12.1979. g. u Zagre-bu. Cijeli ivot ivim u Novoj Gra-diki gdje sam zavrio osnovnu kolu, a nakon zavretka osnovne kole pohaao sam srednju Teh-niku kolu u Slavonskome Brodu gdje sam po zavretku stekao zva-nje graevinskog tehniara. Po za-vretku srednje kole zapoinjem s radom u jednoj privatnoj tvrtki iz Nove Gradike gdje sam radio kao graevinski poslovoa. Na-rednih deset godina sam radio u jo dvije tvrtke u svojoj struci. U tih deset godina osnovao sam obi-

telj i sa suprugom imam troje dje-ce od 5-10 godina starosti. Moram istai da sam u tih deset godina puno toga nauio dobrog i loeg i uvidio na to se moe naii u ra-du s ljudima. Kako bi se reklo, ne-ke stvari koje te ne ubiju onda te ojaaju pa su tako zasigurno i me-ne ojaale neke loe stvari, nakon ega sam uspio dii glavu i krenuti dalje. Najvee priznanje u tih de-set godina je zasigurno injenica da sam uspio spasiti ivot svoga djeteta, nakon dugogodinje bor-be s lijenicima i administracijom u Hrvatskoj. Taj dogaaj oko dje-teta me je doveo na rub egzisten-cije, ali uspio sam sve prebroditi iako sam 2009. godine ostao bez posla radi pada investicija u grae-vinarstvu. Spasio sam dijete i kre-nuo dalje u borbu za egzistenciju svoje obitelji. Pune etiri godine sam bio na Zavodu za zapoljava-nje uporno traei bilo kakav po-sao, no sve je bilo bezuspjeno.

Proizvodnja gljivaU ljeto 2011.godine supruga i ja smo razgovarali openito o svemu pa tako i o tome kako sam ve dvi-je godine bez posla, da nam je te-ko te da bi trebali pokrenuti neto to je profitabilno, to ne trai pu-no ulaganja u samom startu te to e relativno brzo poeti donositi prihode. I tako kroz razgovor, mo-joj supruzi se uinila privlanom proizvodnja gljiva bukovaa na to sam se ja u prvom trenu slatko na-

smijao. No, njezina upornost me dovela do toga da sam poeo istra-ivati gdje se i kako mogu uzgajati gljive. Kada smo prikupili sve po-trebite informacije i malo se edu-cirali o proizvodnji i uzgoju gljiva kupili smo potrebite repromateri-jale i napravili prve nae proizvo-

MIROSLAV OKI - NOVA GRADIKA

Klju uspjeha je na moto korak po korak*Uz sve prepreke neemo odustati od naega cilja, a to je da u narednih 5-6 godina posta-nemo jedni od vodeih proizvoaa gljiva bukovaa u RH

Top pet najzdravijih gljivaZa sve one koji ne znaju to je gljiva bukovaa elim istaknuti da je to glji-va koja se uvrtava u top pet najzdravijih gljiva. Ona je puna proteina i vo-de. Takoer, vrlo je pogodna za jelo za kronine bolesnike kao to su dija-betiari, osobe koje boluju od hipertenzije, osobe koje imaju maligne bole-sti (tumore) i druge bolesnike. Isto tako moram rei da je ona u proizvodnji dosta kompleksna za proizvesti, a oteavajua okolnost za proizvodnju je ta to je gljiva bukovaa veliki alergent sa svojim sporama, pa ju tako ni ne moe svatko proizvoditi radi alergijskih reakcija koje su zaista teke i napa-da direktno respiratorni sustav. Tako je i moj otac zavrio na hospitalizaci-ji upravo radi alergijske reakcije. Jedino supruga i ja moemo ii u prostore gdje se one uzgajaju, ali isto uz pomo zatitnih maski. Kada priam o ovim alergijskim problemima moram rei da u Njemakoj i Austriji upravo zbog toga nema proizvoaa gljive bukovae. Tu vidimo nau priliku za prisut-nost na europskom tritu sada kad je Hrvatska lanica EU.

KONTAKT: Fungus Leo j.d.o.o.Ive Kerdia 935400 Nova Gradikamob: 092/ 252 97 91e-mail: [email protected]

biti poduzetnik

Miroslav oki ponosno pokazuje svoje proizvode

Gljive bukovae pripremljene za transport na trnicu


Juraj Paji, voditelj je Schachin-ger Logistike d.o.o. u Hrvatskoj, roen 1984. godine u Osijeku. Od 1991. - 1995. godine ivio je u Njemakoj (Mhlheim a.d. Ruhr/NRW), 2004. godine zavrio II. (je-zinu) gimnaziju u Osijeku, student na Ekonomskom fakultetu, zaposlen u Schachingeru od 2007. godine. U 7 godina stekao sam konceptu-alna znanja, praktina iskustva i vje-tine iz podruja upravljanja, planira-nja, organiziranja i provedbe organi-zacijskih djelatnosti, ukljuujui skla-dinu i transportnu logistiku dobara. Djelatnost transporta, skladitenja i koordinacije razmjene robe/kapita-la izmeu meunarodnih poslovnih subjekata iznimno je zahtjevan, ozbi-ljan i odgovoran posao koji je znaa-jan za neometan promet dobara koja slue potrebama geografski rairene i raznolike populacije. Racionalno, ekonomino i uinkovito poslovanje prilikom skladitenja i prijevoza ro-be danas je veeg znaaja nego ikad, zbog ekonomske nestabilnosti i siste-matskog rasta cijena energenata."

Schachinger logistika je podruni-ca poznate austrijske tvrtke. Pred-stavite ukratko matinu tvrtku i podrunicu.Schachinger Logistik Holding je u 100%-tnom obiteljskom vlasnitvu,

koju predvodi trea generacija sa c-ca 180 milijuna prometa i oko 520 zaposlenika. Schachinger je jedan od vodeih logistiara u Austriji. S na-im dugogodinjim iskustvom i op-senim logistikim znanjem nudimo kupcima (klijentima) resurse jedne od vodeih logistikih kompanija i know-how industrijske logistike.Schachinger koristi svoj strateki po-loaj u Austriji i svoju funkciju mo-sta u sreditu Europe u radijusu od 500 km od Austrije, posebno za na-a inovativna industrijska rjeenja i outsourcing projekte. Naa podru-nica u Hrvatskoj ima vrlo vanu ulo-gu za Balkan.Prije 30 godina smo uveli prva rje-enja za pojedine industrije za tvrt-ke Haas i Haribo, u to vrijeme nam je bio znatno izraeniji zbirni transport i paketne usluge. 90-tih godina pro-log stoljea proirili smo se na far-maceutsku i automobilsku industri-ju. Fokus za industrijsku logistiku se u potpunosti razvio 2000. g. Umje-sto klasinih teretnih mrea, speci-jalizirali smo se vrlo rano na poseb-nim namjenskim mreama s visokim stupnjem iskoristivosti, a to podrazu-mijeva da imate nekoliko grana, bu-dui industrijski specifian spoj nije mogu.

Kako je poznata austrijska tvrt-

ka dola i otvorila podrunicu u Dardi?Schachinger ve dugi niz godina uspjeno surauje s firmom The Lo-renz Bahlsen Snack World. Naa pri-a u Hrvatskoj zapoela je 2006. go-dine kad je Lorenz kupio osjeku Ka-rolinu. Schachinger Logistika d.o.o. je osnovana 2006. godine u Osije-ku i od tada se, u okruenju konti-nuiranih promjena na tritu, trudi-mo to bolje prilagoditi. U Dardi se nalazimo od 2012. g. Kao i svaki po-etak i na je bio teak, u to kraem roku smo morali implementirati svoj sustav i postaviti distribuciju. Isto ta-ko je i za mene poetak bio zahtjevan. Iako sam odrastao u Njemakoj mo-rao sam se brzo prilagoditi na nain

rada i na austrijski jezik. to se ti-e klijenata u poetku smo dosta su-raivali s hrvatskim tvrtkama, a u po-sljednje 2 do 3 godine ponajvie ra-dimo s austrijskim i njemakim, s ko-jima imamo dugogodinje poslovne odnose u Austriji.

Ako sam dobro zapazio, vaa po-drunica je ve odavno u EU. to je ono najvrjednije to ste dobili od matine tvrtke?Definitivno je to know-how i narav-no austrijski mentalitet. Firma s toli-kom tradicijom i iskustvom je neiscr-pan izvor znanja, a to se tie menta-liteta istaknuo bih posebno radne na-vike, koje se zasigurno razlikuju od naih.U poslovnom smislu austrijski men-talitet dolazi jako do izraaja; pro-fesionalnost, organiziranost, odlu-nost i predanost u poslu. Dok kod nas prevladava vie prijateljski pri-stup u poslu, ali sve u svemu dobro suraujemo i Austrijanci nas cijene kao radnike.

JURAJ PAJI, SCHACHINGER LOGISTIKA D.O.O. - DARDA

Racionalno, ekonomino i uinkovito poslovanje*Brzi odgovor na promjene potranje zahtije-va uinkovita rjeenja u svim fazama logisti-koga lanca: proizvodnji, nabavi, skladitenju, transportu i distribuciji

Brzi odgovor na promjene potranjeSvaka djelatnost ima svoje specifinosti, okolnosti i kritine faktore uspje-ha. Isto tako i svako vrijeme donosi svoje specifinosti, zbog stalnih pro-mjena trudimo se da se to prije pripremimo i prilagodimo, tj. da to prije usavrimo sve procese, naravno najvanije nam je zadovoljstvo naeg kli-jenta i ispunjavanje svih potreba u to kraem roku. Brzi odgovor na pro-mjene potranje zahtijeva uinkovita rjeenja u svim fazama logistikoga lanca: proizvodnji, nabavi, skladitenju, transportu i distribuciji.

KONTAKT: SCHACHINGER LOGISTIKA d.o.o.Kudeljara b.b.HR-31326 Darda, HrvatskaTelefon: +385 (0) 31 508 170Faks: +385 (0) 31 508 171Web: www.schachinger.com

tema broja - logistika i distribucija

Juraj Paji, voditelj Schachinger Logistike d.o.o. u

Hrvatskoj


Zvonimir urec, od sijenja ove godine novi je predsjed-nik Uprave Ralu logistike. Raz-govarali smo o dosadanjem poslo-vanju tvrtke, planovima, viziji, no-vim iskoracima u regiji Uz diplo-mu Fakulteta strojarstva i brodograd-nje u Zagrebu od 2006. g. imam titu-lu Master of Business Administration sa kole IEDC Bled u Sloveniji. Prva radna iskustva stjecao sam u tvornici vatrogasnih aparata Pastor gdje sam od 1990. - 1995. bio glavni direktor. Nakon Pastora karijeru sam nastavio u Zagrebakoj pivovari, podrunici najvee svjetske pivarske kompani-je (InBev), i jednoj od najuspjenijih hrvatskih kompanija. Obnaao sam

pozicije Direktora nabave te Direk-tora opskrbe, a posljednje dvije godi-ne od 2005. - 2007. imenovan sam na poziciju predsjednika Uprave. 2007. prelazim u Franck, trini lider u pro-izvodnji kave, ajeva i snacka, na po-ziciju Operativnog direktora te lana Uprave odgovornog za prodaju, mar-keting, proizvodnju, logistiku i naba-vu. Prije prelaska u RALU logistiku 2012. g. okuao sam se i u konzultant-skom biznisu kroz vlastitu tvrtku.

Od 15. sijenja ove godine pred-sjednik ste Uprave RALU logisti-ke. Imenovanje je obrazloeno po-trebom za brim razvojem tvrtke te preusmjeravanjem fokusa s tran-

sporta na logistiku. to e obiljeiti drugu fazu razvoja tvrtke?Druga faza razvoja je nadogradnja na ve razvijeno transportno poslovanje, a to je organizacija skladino - distri-butivnih operacija u hladnom lancu sa ciljem stvaranja preduvjeta za os-tvarenje vizije kompanije - biti vodei dobavlja integrirane logistike uslu-ge u hladnom lancu u regiji. Konkret-no, to znai izgradnja vlastitih skladi-ta za logistike operacije u kontroli-ranim temperaturnim uvjetima i or-ganizacija distribucije na dostavna mjesta. Primjerice, u proljee ove go-dine otvorili smo regionalne logisti-ke centre u Dalmaciji, Kvarneru i Sla-

voniji te uspostavili vlastitu distribu-tivnu mreu na nacionalnoj razini.

Rekli ste da je RALU logistika star-tup kompanija s vizijom da bude-te prvi nezavisni dobavlja logi-stikih usluga u hladnom lancu u regiji.RALU logistika je osnovana 2009. g. kao start-up kompanija u koju je pre-neseno iskustvo i tradicija logistikih operacija bive logistike tvrtke vla-snika g. Luke Rajia. Transport u kon-troliranim temperaturnim uvjetima je zasad glavna djelatnost koju smo snano razvili dok su logistike ope-racije zapoete samo u Hrvatskoj u svim velikim sreditima. U vlasnitvu imamo 160 najmodernijih kamiona hladnjaa i poslujemo irom Europe i Rusije i moemo rei da 60 posto pri-hoda ostvarujemo od kupaca s pod-ruja EU. Grupa ima vie od 300 za-

ZVONIMIR UREC, RALU LOGISTIKA D.O.O. - ZAGREB

elimo biti vodei dobavlja integrirane logistike usluge u hladnom lancu u regiji*U svijetu je 70% logistikih operacija outsourcano logistikim specijalistima, a kod nas 30-40% *Ve sada 60 posto prihoda ostvarujemo od kupaca s podruja EU

Bez tima nemam nikakvih ansi ostvariti velike idejeOno to me privuklo u RALU logistiku je vizija i izazov stvaranja novog bi-znisa, a vjera u mogunost ostvarenja vizije glavni je pokreta mojih i ak-tivnosti cjelokupnog RALU tima. Nakon dugogodinje karijere tijekom ko-je sam radio na visokim pozicijama, sama pozicija mi nije prioritet ve me iskljuivo pokree elja da na ovom podruju stvorimo uspjean i profitabi-lan biznis, odnosno kompaniju koja e biti pozitivan primjer kako u pogle-du ostvarenja dobiti i dodane vrijednosti tako i u pogledu odnosa prema zaposlenicima, iroj drutvenoj zajednici i brizi za odranje okolia. Govo-rim u mnoini jer se trudim biti leader i povui za sobom cijeli tim bez kojeg ja, kao pojedinac, nemam nikakvih ansi ostvariti velike ideje.Iskustvo vam moe pomoi da bre doete do pravih poslovnih rjeenja, ali kad kod managera prevlada rutina onda to znai da je izgubio svoj osnovni smisao da bude inovator i pokreta razvoja. Naravno da bez znanja nema napretka, i oni koji se stalno ne usavravaju i ue brzo nestaju. esto spomi-njem svjetsku poslovnu praksu gdje nije bitno koju si kolu zavrio ve to zna raditi. Formalno obrazovanje je samo dokaz da je netko u stanju svla-dati akademska znanja, a tek nakon kole ili fakulteta dolazi faza pravog uenja koja nikada ne bi smjela prestati. S razvojem IT tehnologije i Inter-neta ogromna koliina znanja svima je dostupna i razlike meu tvrtkama svode sa na razlike u znanju i motiviranosti njihovih zaposlenika.

Zvonimir urec, predsjednik Uprave

RALU logistike


KONTAKT: RALU logistika d.o.o.Radnika cesta 4710000 Zagreb, CroatiaTelefon: +385 1 6285 205Fax: +385 1 6285 225e-mail: [email protected]

RALU skladite


Direktor AGIT-a mr. sc Zlatko Marti, dipl. ing, prije preuzi-manja elne dunosti u trav-nju 2012. godine, ostvario je du-gogodinji sta unutar H sustava prolazei gotovo sve segmente po-slovanja i veinu poslova od teren-skog rada do odgovornih rukovode-ih dunosti H sustava. Vrlo rado

se odazvao naem pozivu i odgovo-rio na nae upite.

Ve 20 godina poslujete kao Agencija za integralni transport. Predstavite ukratko Agit.AGIT d.o.o. (dravna tvrtka u 100 postotnom vlasnitvu H Carga) danas je vodei hrvatski pruatelj

cjelovite usluge prijevoza robe na podruju Europe, uz dvadesetogo-dinje iskustvo i iznimno struan tim. Lidersku regionalnu poziciju osiguravaju nam i nae tvrtke ke-ri u Srbiji (AGIT 2008 d.o.o., s ra-dom poeo 2009. g.) te Bosni i Her-cegovini (AGIT BH d.o.o., s radom poeo 2006. g.), ime moemo kva-litetno i na zadovoljstvo naih po-slovnih partnera odgovoriti gotovo svim logistikim izazovima kada je u pitanju transport eljeznicom.Nae prednosti su i individualni pri-stup svakom korisniku, prilagodba njegovim potrebama i trinim za-daama te pouzdan i uinkovit tran-sport prema eljenom odreditu, te-meljen na kvalitetnoj prometnoj lo-gistici i tradiciji poslovanja. Iza nas stoji na poslovni uinak po kojemu smo rangirani meu 500 najuspje-nijih tvrtki u Hrvatskoj.Tvrka AGIT u svom okrilju ima po-slovne jedinice Cargo i Dom Expre-ss u kojima radi 200-njak radnika (dio je u kooperantskom poslov-nom odnosu s nama).PJ Cargo se bavi organizacijom e-ljeznikog prijevoza masovnih ili generalnih tereta (strojevi i kon-

strukcije, drvena graa, cijevi... ), sipkih tereta (itarice, pijesak, ugljen, rudae...) te tekuih tere-ta (nafta, naftni derivati...) u doma-em i meunarodnom prometu.PJ Dom Express usmjerila je svoje poslovanje na teritorij RH, s vie od 650 tisua prevezenih paleta i pake-ta godinje. S vie od 50 cestovnih vozila (i jo toliko u kooperantskom odnosu), s mogunou satelitskog praenja te putem eljeznikih va-gona brzo i sigurno nudimo cjelovi-to transportno-logistiko rjeenje.AGIT danas broji vie od 1000 kli-jenata diljem Europe, 180 strunja-ka u podruju prijevoza, logistike, carinskih i zakonodavnih procedu-ra, prosjeno 4 milijuna tona pre-vezene robe godinje, 35 tisua pre-vezenih kontejnera godinje, 8 po-slovnica i 9 distributivnih centara u Hrvatskoj.

Kako ste spojili svoje poslova-nje s vlasnikom tvrtke - H Car-go? Jeli se to pokazalo dobitnom kombinacijom, zato?

Ulaskom Hrvatske u EU trite usluga u teretnom prijevozu bit e potpuno liberaliziranoUlazak Hrvatske u EU za nas predstavlja novi poslovni izazov jer poinje li-beralizacija domaeg trita na kojemu mi danas imamo lidersku poziciju. No, s obzirom na mjere proaktivne politike koje provodimo ve niz mjese-ci, kao i osnaenje naeg poslovanja kroz brojne aktivnosti, ne sumnjamo u nastavak nae uspjene poslovne politike.U prilog tomu govori i bolja suradnja sa eljeznicama u regiji, kao i s hrvat-skim lukama, brodarskim agentima, to do sada nije bila praksa, a imalo je za posljedicu gubljenje vee koliine prijevoza roba. Osim vraenog prije-voza i klijenata, potpisani su ugovori i s veim brojem novih korisnika na-ih usluga, to nam takoer prua sigurnu budunost unato liberalizaci-ji trita.O snalaenju u takvim uvjetima moemo govoriti samo u vlastito ime, ali ne i o ostalim poduzetnicima koji se bave istom ili slinom djelatnou kao i AGIT jer svatko od nas trai vlastite mogunosti odravanja i poslovanja na zahtjevnom tritu.

U odnosu na cestovni, eljezniki prijevoz je okolino prihvatljiviji i na dugi rok odrivMR. SC. ZLATKO MARTI, AGIT D.O.O. - ZAGREB

mr. sc Zlatko Marti, dipl. ing, direktor Agit-a

KONTAKT: Agit d.o.o.Heinzelova 51, 1000 ZagrebTelefon: +385 1 2350 800Fax: +385 1 2350 [email protected], www.agit.hr


* Kad je u pitanju transport eljeznicom nuno je odgovoriti svim logistikim izazovima *Poetkom lipnja 2013. g. EU je potvrdila subvenci-oniranje projekta Go rail - Go green u izno-su od 1,048 milijuna eura iz programa Marco Polo II


Tomislav Buni, voditelj je transporta u Dinela tran-sportima. Nakon 13 godina rada u inozemstvu, zaposlio se u Dineli i ve skoro 6 godina na po-ziciji voditelja transporta.

Dinela obrt je osnovan 1987. g. i bazirani ste na prijevoz robe i opreme. Imate i sestrinsku fir-mu TGM Logistika, zato ste se odluili za njeno osnivanje?Dinela obrt zapoljava 65 ljudi u transportu. Bavimo se uslugama distribucije i meunarodnim pri-jevozom. Trenutno u voznom par-ku posjedujemo 53 vozne jedini-ce i jedna je u dolasku. Prijevoz u-nutar distribucije ini 90%, a me-unarodni prijevoz 10% prome-ta. Unutar distribucije pokriva-mo cijeli teritorij RH od Vuko-vara do Dubrovnika, s preko 160 dostavnih mjesta. Posao se bazi-ra na prijevozu za poznati trgova-ki lanac dm-drogeriemarkt u Hr-vatskoj. Takoer poslujemo s tr-

govakim lancem Lidl. Sestrin-ska firma TGM Logistika je fir-ma koja se bavi unutarnjim uree-njima i niskogradnjom. Firma je osnovana kad smo se poeli bavi-ti niskogradnjom.

Izgradili ste i stanicu za tehniki pregled te servis vozila?Projekt za izgradnju stanice i ser-vis vozila smo zavrili, ali nismo poeli izgradnju zbog krize i sma-njenja aktive u okruenju.

Jedno od najvanijih dijelo-va logistike su transport (prije-voz) i skladitenje. Obje ste dje-latnosti objedinili, a sve u ci-lju bre isporuke do krajnjih kupaca.Najvanije je postii sinkronizaci-ju izmeu ta dva subjekta jer ako ne funkcioniraju kao jedno dolazi do problema. U svakoj veoj firmi subjekti su dosta odvojeni i ba ne funkcioniraju povezano (ulaz ro-be, izlaz robe, marketing). Mi

se trudimo da su cjeline povezane (kontakt izmeu prijevoza i skla-dita) jer na kraju interes nam je kao to ste i rekli da roba doe do kupca to prije.

Kad se bavite ovim djelatnosti-ma onda to zahtijeva stalna ula-ganja, praenje inovativnih rje-enja kako to uspijevate?Kod nas je cilj bio da se to bre prilagodimo svim novitetima ko-ji mogu pojeftiniti cijenu rada. Mi smo meu prvima u RH, ve 2008 g., u vozila ugradili praenje vozi-la, a digitalne tahografe 2009. S ti-me smo dobili bolje koritenje vo-zila, imali smo 4 godine da prila-godimo vozae na novi nain ra-

da (to je najtee), i ono najvani-je razvili smo vlastiti transportni program koji nam u nekoliko ko-raka pokazuje prihode i rashode. Takoer smo se programski pove-zali s klijentima te im ponudili rje-enja za laku koordinaciju izme-u nas i njih (izlaz robe - vozila), to je njima olakalo poslovanje, a nama osiguralo dugoroniju su-radnju s klijentom. Ti su trokovi na poetku bili veliki, ali sada nam se pokazuju velike utede u prije-vozu i sigurnost poslovanja. Vrlo je vaan faktor plaanje u dogovo-renom roku, bez toga sve pada u vodu, ma koliko god bili pametni i imali inovativna rjeenja.

Logistika je danas funkcija bez granica i naziva se lancem op-skrbe. Svi smo na neki nain po-vezani, ako ne funkcionira jed-na karika onda ne funkcionira cijeli lanac. Kako postii efika-snost cijelog lanca, gdje se nala-zi najslabija karika?

Nuno je udruivanje i bolja komunikacija izmeu prijevoznikatema broja - logistika i distribucija

TOMISLAV BUNI, DINELA LOGISTIKA D.O.O. - KAMANJE

Ako treba bolje je zatvoriti firmu ili obrtProblema u transportu ima puno: neplaanje, radno vrijeme vozaa, cijena goriva, rad na crno, last minute narudbe prijevoza (to je poelo biti nor-malna pojava) Rjeenje je prilagodba na novi nain rada, uvoenje no-vina koje sam gore naveo, udruivanje i bolja komunikacija izmeu prije-voznika (jo uvijek se prijevoznici boje da e im drugi ui u posao), potreb-no je da svi shvate da se moraju mijenjati i da je prolo vrijeme kad se radi-lo kako se htjelo. Ako netko ne moe poslovati po novom nainu bolje je da zatvori firmu ili obrt, nego da konstantno tone, da ne plaa vozaa, a time i rui cijene prijevoza. Trenutno nemamo velikih problema kod skladitenja jer ne skladitimo puno robe.

Izazov e biti odrati cijenu radaMi smo u potpunosti spremno doekali ulazak u EU, ne oekujemo neke ve-like promjene jer kao to sam naveo ranije dugo smo se pripremali (digita-lizacija, praenje, teaj vozaa za radna vremena, itd.) Izazov e biti odrati trenutnu cijenu rada jer ako se ne uvedu neki poticaji i smanje razni porezi, mislim da emo biti dosta skupi. Potencijali su veliki jer ipak ulazimo na tr-ite s oko 500 milijuna stanovnika.

KONTAKT:Dinela Logistika d.o.o.Kamanje 1b, 47282 KamanjeHrvatska (Croatia)Telefon: +385-1-3498-038Fax:+385-1-3438-476Mob:+385-99-4959-699www.dinela.hr

*Vaan faktor je plaanje u dogovorenom roku, bez toga sve pada u vodu, ma koliko god bili pametni i imali inovativna rjeenja *Potrebno je da svi shvate da se moraju mije-njati i da je prolo vrijeme kad se radilo kako se htjelo


Jakov Karmeli, Braanin po ro-enju, u Bakru je zavrio Sred-nju pomorsku kolu, a u Rije-ci Pomorski fakultet. Plovio sam 8 godina kao asnik palube na bro-dovima Jugolinije. Po iskrcaju s broda radio sam na raznim du-nostima u komercijalnom sekto-ru Jugolinije potom Croatia Li-ne. Danas sam direktor pomorske

agencije CMA CGM CROATIA.Razgovarali smo o pomorskim

agentima, agenciji u kojoj radi, ob-vezama i aktivnostima agenata, su-vremenim kontejnerskim brodari-ma i kontejnerskoj logistici, multi-modalnom prijevozu, njegovoj lju-bavi prema pisanju knjiga,

Od 2009. g. predsjednik ste Udruge pomorskih agenata Hr-vatske (UPAH). Predstavite ukratko udrugu, to je bio cilj osnivanja?Udrugu sainjavaju 27 pomorskih agencija od Dubrovnika do Pule. Osnovni ciljevi Udruge su da poti-e razvoj i zatitu zajednikih pro-fesionalnih interesa svojih lanica.

Regulirali smo ope uvjete poslo-vanja kao i pravila ponaanja po-morskih agenata. Ostvarujemo su-radnju s brojnim dravnim organi-ma kao to su Ministarstvo pomor-stva, Carina, Pomorska granina policija, Granina veterinarska po-staja, Luke uprave, Luke kape-tanije itd. Posebno elim istai da smo lanovi svjetske federacije na-cionalnih udruga pomorskih age-nata (FONASBA), a osobno sam ponosan da sam u ovom manda-tu i potpredsjednik za edukaciju te svjetske organizacije koja ima la-nove iz 52 drave.

Suvremeni kontejnerski brodari postaju poduzetnici multimodalnog prijevozarazgovor s povodom

JAKOV KARMELI, POMORSKA AGENCIJA CMA CGM CROATIA - RIJEKA

Kako znaajnije poveati kontejnerski promet?Ulaskom RH u EU potpuno se mijenja naa pozicija sa carinskog stanovita i sve to je mogue napraviti u Kopru i Trstu biti e mogue i u Rijeci. Proi-renjem kontejnerskog terminala, veom dubinom na novoj obali i novom kontejnerskom opremom na terminalu eliminiraju se sva dosadanja ogra-nienja. Preostaje nam da im prije moderniziramo eljezniku prugu i da privuemo nekoliko eljeznikih operatora koji e u konkurentskoj utakmici nuditi organizaciju kontejnerskih blok vlakova za srednju Europu. Sa svi-me time mi tek dolazimo u jednakopravnu trinu poziciju, ali druge luke su nam ve dobrano odmakle i na brojnim je subjektima da svojim promi-ljenim i koordiniranim komercijalnim akcijama, kontejner po kontejner, privlae teret na Rijeku. Dugotrajan je proces privlaenja i zadravanja te-reta na jednom prijevoznom pravcu obzirom da imamo konkurenciju ne-koliko luka na priblino istom gravitacijskom podruju. elim istai da svi kontejnerski brodari koji nude linijske servise u Trstu i Kopru svojim brodo-vima ve dolaze i u Rijeku te je sada veliki izazov unaprijediti transportne mogunosti na kopnu prema srednje-europskim tritima.

akule s paraventa - knjievni prvijenacOvo je zbirka kratkih pria iz pomorskog ivota koje sam pisao dok sam plo-vio. Pisana je notromizmom koji je jedinstveni brodski vokabular, zapra-vo mjeavina raznih dijalekata lanova posade s nae obale i stranih jezi-ka posebno talijanskog. Obuhvaa razne situacije u koje dolaze lanovi po-sade, od prvog ukrcaja na brod pa do zadnjeg silaska s broda, nevrijeme na moru, provode u lukama, bolesti, prehranu... posljednja pria nosi naslov Brod je ka` ovik koja govori o povezanosti i slinosti broda i ovjeka te zapravo pokazuje moj emocionalni odnos prema brodu.

KONTAKT:CMA CGM CROATIA D.O.O. rtava Faizma 251000 RijekaTelefon: +385 51 327 595Fax: +385 51 327 570E-mail: [email protected]

*Brodari objedinja-vaju u jedinstvenoj prijevoznoj usluzi pomorski, kopneni i rijeni prijevoz *Nova obala na kontejner-skom terminalu u Rijeci e omoguiti racionalizaciju naeg linijskog kontejner-skog servisa

Jakov Karmeli, direktor pomorske agencije CMA CGM

CROATIA


U srpnju 2011. g. turska Szer Grupa preuzela je Banku Brod i krenula u pozicioniranje na hrvatskom tritu. Nakon preuzima-nja Banka Brod promijenila je ime u KentBank te krenula u marketin-ki proboj na domaem tritu. Ime KentBanke na svojim dresovima nose i koarkai Cibone jer je ta banka po-stala Cibonin glavni sponzor.Kada sam g. Murata Sabaza, elnika banke, zamolio za intervju nisam ni slutio da e nas vrlo brzo primiti u sje-ditu banke u Zagrebu, upoznao sam ljubaznog ovjeka punog energije koji je strpljivo odgovarao na naa pitanja. Razgovor je zaista bio spontan, ak mi je bilo ao to je sve tako brzo pro-lo (uvijek je to tako, ono to je dobro nekako brzo proe). Bio je to jedan od intervjua koji e mi ostati u poseb-nom i lijepom sjeanju.Predsjednik Uprave KentBank Mehmet Murat Sabaz eksluzivno je za magazin Poduzetnik odgovorio na naa pitanja o poslovanju Szer Gru-pe, dolasku KentBank u Hrvatsku, bu-dunosti banke, o naem mentalitetu, hrvatskim radnicima, o svom ivot-nom motu, hobijima, mladima, U bankarstvo sam uao davne 1992. g., po zavrenom fakultetu, kao pri-pravnik Managementa. Smatram da je za moje znanje i iskustvo vrlo bitno to sam karijeru zapoeo od osnovnih poslova u bankarstvu. Nakon nekoli-

ko godina napredovao sam na funkci-ju Corporate Managera, potom u Di-rektora Podrunice i dalje, potom za-mjenika General Managera i konano General Managera.Prije dolaska u Hrvatsku bio sam za-

poslen u Credit Europe banci u Ru-munjskoj (nekadanja Finansbank Romania) u kojoj sam proveo osam godina, prvo kao potpredsjednik, da bi posljednje dvije (od 2009. do 2011. g.) bio predsjednik Uprave. Banka je u

Vjerujemo u veliki potencijal Hrvatske i ovdanjeg tritaintervju

MEHMET MURAT SABAZ, KENTBANK D.D. - ZAGREB

*Proces uhodavanja je za nas zavrio, sada vie neemo hodati nego poinjemo trati *Plan banke je u iduih pet godina biti meu prvih 10-12 banaka srednje veliine u Hrvatskoj

Mehmet Murat Sabaz, Predsjednik Uprave KentBank

KONTAKT: KentBank d.d.Gundulieva 110 000 ZagrebTelefon: 01/4981-900Fax: 01/4981-910e-mail: [email protected]


Grad upanja nalazi se na isto-ku Hrvatske, pored rijeke Sa-ve, u Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Prema popisu stanovnitva iz 2011. g., broji 12115 stanovnika. upanja je vorite glavnih cestovnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Grad je to duge po-vijesti (u pisanim izvorima prvi put se spominje na tzv. Lazarusovoj Veli-koj karti Ugarske iz 1528. g.) i boga-te tradicije.

Obrazovanje obrtnikaDugu tradiciju ima i kolovanje u u-panji. Temelji osnovnog kolstva na podruju upanje udareni su u dru-goj polovici 18. stoljea, nakon izla-ska poznatog Felbigerovog zakona u Beu 1774. g. Poetkom utemeljenja i pokretanja obrazovanja obrtnika u upanji smatra se 1905. g. kolova-

nje je po nainu i oblicima ovisilo o posebnostima tadanje upanje. Ma-da, u to vrijeme, omanje naselje s ne-velikim gospodarskim, ali s relativno razvijenim obrtnitvom i s postoje-om pukom kolom i opetovnicom, upanja je osiguravala osnovne uv-jete za obrazovanje obrtnika. Pozna-to je da je upanja tada imala: kro-jae, kovae, kolare, stolare, postola-re, bravare, brijae Obrazovanje obrtnika provodilo se kod puke ko-le i dobivala se Pomonika knjiica (uvjerenje, svjedodba). Kontinuitet obrazovanja nije prekinut do danas.

Mijenjali su se samo oblici kolova-nja i nazivi kola. Danas se obrazova-nje za strukovna zanimanje provodi u Obrtniko - industrijskoj koli.Obrtniko-industrijska kola jedna je od tri srednje kole u upanji (uz Gi-mnaziju i Tehniku kolu). Trenut-

OBRTNIKO - INDUSTRIJSKA KOLA UPANJA

Duga tradicija kolovanja u upanji

Zatita prirode i ugroenih ivotinjskih vrstaTradicija i slavonska zemlja, koju treba uvati za slijedee generacije, prot-kani su u svim aktivnostima upanjskih fitofarmaceuta. Poljoprivred-ni tehniari koji se koluju za zatitu bilja, moraju stei sloena znanja i vjetine - ekonomski i ekoloki prihvatljivo zatiti poljoprivredne kulture i ouvati okoli. Naglaena briga za okoli oituje se kroz suradnju sa zainte-resiranim institucijama te sudjelovanjem u razliitim projektima i akcija-ma. Izrazito je plodna suradnja kole s Javnom ustanovom za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske upanije. Fito-farmaceuti, u suradnji s djelatnicima Javne ustanove, organiziraju stru-ne skupove, obilaze zatiene prirodne lokalitete, vre monitoring ugro-enih vrsta i poduzimaju razliite druge aktivnosti vezane za zatitu pri-rode. Tijekom prole i ove kolske godine izraena su, kao produkt te su-radnje, dva vrlo zanimljiva zavrna rada o ugroenim ivotinjskim vrstama na naem podruju (Bioloka raznolikost vrsta pauka na podruju opine Cerna i Fauna Odonata vrsta na podruju zatienog krajobraza Virovi). U tijeku je monitoring roda u okolnim mjestima, praenje orla tekavca u spavanskim umama i jo puno toga.

Podignut je suvremeni plastenikKao dio edukacijskog poligona, a sa ciljem unapreenje znanja i vjetina uenika, podignut je suvremeni plastenik za proizvodnju presadnica cvi-jea na stolovima. Partner nae kole u projektu je gradsko poduzee Ko-munalac d.o.o. U plasteniku se proizvode presadnice cvijea za potrebe ureenja povrina grada upanje i za slobodnu prodaju svim zainteresira-nim. Uz nae uenike koji u plasteniku odrauju dio praktine nastave, iz-gradnjom plastenika zaposlena su jo dva djelatnika. Sada se ve ukazu-je potreba izgradnje dodatnih prostora jer je potranja za kvalitetnim pre-sadnicama cvijea velika. Nadamo se da emo, kroz neki od EU projekata, osigurati sredstva za izgradnju novih objekata.

KONTAKT: Obrtniko - industrijska ko-la upanjaVeliki kraj 4232270 upanjaTelefon/fax: 032/837 442e-mail: ss-obrtnicko-industrij-ska-zu.skole.hrwww.ss-obrtnicko-industrijska-zu.skole.hr

ueniko poduzetnitvo

*kola, kao odgojna i socijalna zajednica ne moe egzistirati bez stalne suradnje i kontakata sa irom drutvenom zajednicom

Uenici na praktinoj nastavi u plasteniku


Nekoliko mjeseci nakon to sam kontaktirao Damira Paulia, direktora beloma-nastirskog Baranjskog vodovoda d.o.o., upoznali smo se na jednoj poslovnoj veeri. Razgovarali smo o raznim temama, ali sam zapam-tio da nam je tada svima rekao da ima rjeenje za nezaposlenost, sa-mo malo vie volje i elje i problem nezaposlenosti bio bi znaajnije

umanjen. Bio je smiren, pristupa-an, inovatorskog duha i pun ideja.Nakon ove veere vrlo brzo smo se dogovorili da se naemo i razgo-varamo o njegovom putu do me-nadera u jednoj gradskoj tvrtki, ali potpuno novom pristupu potroa-ima i tritu, o ansi koju je dobio da u gradskoj tvrtki bude kreativan i inovativan, razmiljanju o podu-zetnitvu, o problemu nezaposle-

nosti, o njegovom projektu na ra-dio Baranji Damir je zaista zani-mljiv i poseban ovjek.

Roeni ste u B. Manastiru, Eko-nomski fakultet zavrili u Osi-jeku i odmah nakon toga dobili posao. Zato je to za vas bilo lije-po i izazovno razdoblje?Odmah po zavretku fakulteta sam se oenio, ali i dobio posao u tada-njoj tvornici trikotae i lake kon-fekcije Sutjeska - B. Manastir. Bi-lo je to zaista lijepo i izazovno raz-

doblje. Kao mlad ovjek imao sam sreu da mi je tada direktor bio, na alost pokojni, Franjo umiga ko-ji me je prihvatio kao svog sina. Vi-

Ne mogu se poduzetnici promatrati samo kao objekti koji su duni odravati blagostanje drave

portret menadera

DAMIR PAULI, BARANJSKI VODOVOD D.O.O. - BELI MANASTIR

Cassa sconto bodoviKada sam 2006. g. poeo raditi nije trebalo da mi iskrsne nova ideja. Rekli bi iz mate u ideju, iz ideje u realizaciju i brzo je dolo do stvarne primjene. Tada sam lansirao prvi proizvod pod nazivom Cassa sconto bodovi. To znai umanjenje koje je posljedica prethodnih plaanja. Za potroae sam osigu-rao model da oni koji redovno plaaju svoje raune za svaki plaeni raun na vrijeme dobiju jedan bod. To znai da onaj koji plati na vrijeme pet ra-una dobiva pet bodova i kod slijedeeg plaanja dobiva 5% popusta. Zna-i, rjeavate svoje raune za koje ste ionako u obvezi, ako ih plaate u valu-ti Baranjski vodovod e vas za to nagraditi.

Spoznaja na Radio BaranjiKako je dolo do ove emisije? Razgovarao sam s Radio Baranja koji su mi izra-zili odreena negodovanja. Predloio sam im da zajedno traimo rjeenja, da ne budemo meusobno izolirani. Predloio sam im da pokrenu radio emisiju koja e razdrmati ovo podneblje, sivilo i depresiju. Otiao sam kui i do sutra mi je sinula ideja da bih ja mogao ponuditi emisiju ako nema tko drugi, ali na jedan drugaiji nain koje bi lju-di mogli razumjeti. Do sada sam imao est emisija koje idu dva puta mjese-no po pola sata do sat. Primjera, jedna od tema su bile Porezne prijave, povo-dom Svjetskog dana voda tema je bila Voda, povodom Dana planeta Zemlja tema je bila Zatita okolia, imali smo temu Alergije, zatim Informatika, a za-dnja tema je bila Gospodarstvo i poduzetnitvo.

Damir nam je predstavio najnoviji projekt e-voda koji e svim korisnicima omoguiti uvid u niz informacija iz baze podataka tvrtke

KONTAKT: Damir Pauli, dipl. oecBaranjski vodovod d.o.o.Alojzija Stepinca 731300 Beli Manastirtelefon: 031/ 790 500fax:031/ 790 515e-mail: [email protected]

*Damir je ve kao pripravnik bio nagraen s dvije plae u istom mjesecu to je bilo nezamislivo u doba bive Jugoslavije *Menaderi bi trebali biti kreatori i vizionari, moraju ak i matati da bi iz te mate proizalo neto korisno


intervju

DARKO LIOVI, HAMAG INVEST - ZAGREB

Darko Liovi, roen je u Na-icama, diplomirao na Eko-nomskom fakultetu u Osije-ku, a magistrirao na zagrebakom Ekonomskom fakultetu. Dunost predsjednika Uprave HAMAG INVEST-a obnaa od veljae 2012. g., a prije toga deset godina bio je zaposlen u privatnom sekto-ru, najveim dijelom radei u revi-ziji. Iskustvo koje sam stekao ra-dei za vodee svjetske revizijske kue od izuzetne mi je vanosti i pri obnaanju funkcije predsjed-nika Uprave HAMAG INVEST-a jer sam se, tijekom rada u revi-ziji, susretao s poslovanjem mno-gih malih i srednjih tvrtki to mi omoguava dobro razumijeva-nje svakog pojedinog projekta ko-ji se na bilo koji nain obrauje u Agenciji.

Hrvatska agencija za malo gos-podarstvo dobila je nova po-druja djelatnosti i zaduenja te joj je izmijenjen naziv u Hr-vatska agencija za malo gospo-darstvo i investicije (HAMAG INVEST).Agencija je naslijedila Hrvatsku garancijsku agenciju te su, u skla-du s tim, jamstva ostala najva-

niji instrument za poticanje ma-log i srednjeg poduzetnitva ko-jim Agencija raspolae. Zakono-davac je s vremenom irio ovla-sti HAMAG-a i na druge aktivno-

sti tako da danas Agencija odra-va mreu konzultanata, dodjelju-je bespovratne potpore, ali i poti-e investicije u malom i srednjem poduzetnitvu kroz povezivanje

Kvantifikacija uinaka jest kljuan pokazatelj uspjenosti pojedine mjere

KONTAKT: Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicijePrilaz Gjure Deelia 710000 ZagrebTelefon: +385 1 488 1005Fax: +385 1 488 1009www.hamaginvest.hr

*Nove promjene u djelovanju Agencije nastupit e krajem 2013. g. kada e HAMAG INVEST biti spojen s agencijom BICRO to e omoguiti stvaranje jedinstvene Agencije za poduzetnike

Darko Liovi, predsjednik Uprave HAMAG INVEST


donacija

U travnju ove godine u O Tin Ujevi u Zagrebu pred-stavljen donacijski projekt "Solarni suncokreti" koji je po-krenuo i financirao iznosom od 400.000 kuna Hrvatski Telekom te ga partnerski proveo u suradnji s UNDP-om.U projektu "Solarni suncokreti" 10 je osnovnih kola irom Hrvatske opremljeno s po jednim solarnim trekerom. Rije je o samostojeim solarnim sustavima koji se tijekom

dana tako okreu za suncem ta-ko da su solarni moduli usmjereni prema suncu pod optimalnim ku-tom, to uinkovitost sustava po-veava oko 30%, a time i kolii-nu dobivene elektrine energije. Osim toga, trekeri su namijenjeni i educiranju uenika o obnovljivim

izvorima energije, pa e tako ue-nici biti upoznati s energijom sun-ca, vjetra, rijenih tokova, morskih mijena i valova, geotermalnom energijom te energijom biomase.

Uenike e educirati organizato-ri projekta u suradnji s Drutvom za oblikovanje odrivog razvoja (DOOR) i udrugom Eko Kvarner.Koritenjem novoinstaliranih so-larnih fotonaponskih ureaja 10 e kola, tijekom iduih 25 godina, svake godine imati manji iznos ra-una za potroenu elektrinu ener-

gije za oko 2.000 kuna. Pritom e uenici moi pratiti informacije o koliini proizvedene elektrine energije putem sustava na inter-netu i vidjeti koliko je koji sunco-kret proizveo elektrine energi-je u nekom satu, danu, mjesecu ili godini te to usporediti s koliinom energije proizvedenom solarnim suncokretima u ostalim kola-ma. Moi e se nadgledati stupanj smanjenja emisije CO2, a kao dio istoga projekta, vie od 1000 ue-nika dobit e poduku o sunevoj energiji.kole e u projektu zahvaljujui in-staliranim solarnim sustavima mo-i dobiti dozvolu za ukljuivanje elektrine energije koju proizvedu u mreni sustav, a time i ostvariti prihod od prodaje energije. M.G.

HT I UNDP posadili solarne suncokrete

Otvorena web stranica www.solarnisuncokreti.hrDa bi javnosti bile dostupne in-formacije o sunevoj energiji te da bi se omoguilo praenje re-zultata projekta, otvorena je za-sebna web stranica www.solar-nisuncokreti.hr. Na navedenoj stranici mogu se besplatno preu-zeti radni materijali te slikovnica i radni listovi za edukacije djece o obnovljivim izvorima energije.

INSTALIRANI SOLARNI TREKERI U 10 OSNOVNIH KOLA U HRVATSKOJ

KONTAKT: Hrvatski telekom d.d. Odjel za odnose s javnoutelefon : 01 /4912 100; fax: 01/ 4912 133; e-mail: [email protected]

10 trekera za 10 osnovnih kolaU sklopu ovog projekta solar-ne trekere dobilo je 10 osnovnih kola diljem Hrvatske: O Lapad iz Dubrovnika, O Hvar iz Hvara, O ure Deelia iz Ivani-Gra-da, O Ostrog iz Katel Lukia, O Ljudevita Modeca iz Krie-vaca, O Fran Krsto Frankopan iz Omilja, O Veli vrt iz Pule, O Si-nie Glavaevia iz Vukovara, O imuna Koziia Benje iz Zadra te O Tin Ujevi iz Zagreba.

Izvor energije i inspiracijaUlaskom u Europsku uniju prihvaamo visoke standarde zatite okolia i neke ambiciozne ciljeve poput plana da do 2020. godine dvadeset po-sto energije dolazi iz obnovljivih izvora. To moemo ostvariti samo zajed-nikim radom gospodarstva, energetskog sektora i podizanjem svijesti ci-jelog drutva. Stoga podravam svaku akciju poput Solarnih suncokreta u kojoj se djecu od najmlae dobi upoznaje s nainima dobivanja energije, kao i prednostima dobivene energije iz obnovljivih izvora. Svim kolama koje su ih dobile elim da solarni suncokreti budu i izvor energije i inspi-racija za sve druge aktivnosti u uvanju naeg okolia, izjavio je g. Mihael Zmajlovi, ministar zatite okolia i prirode RH.Hrvatska ima ogroman potencijal za poveanje koritenja solarne ener-gije i drugih obnovljivih izvora, rekla je stalna predstavnica UNDP-a Loui-sa Vinton. Meutim, kako bismo iskoristili tu priliku, moramo zaintrigira-ti matu javnosti, a izvrstan nain kako to postii je uenicima pruiti zna-nje o solarnoj energiji kroz vlastito iskustvo.U svim naim aktivnostima u Hrvatskom Telekomu imamo punu svijest o vanosti pojma odrivosti jer smo uvjereni da istinski napredak moe na-stati samo uz puno uvaavanje i ljudi i planeta. elja nam je ovim projek-tom pridonijeti da se ve u kolskoj dobi naue razlikovati pojave u sada-njosti prema njihovim posljedicama u budunosti. Okrenuti se suncu i pri-donijeti istom zraku, uz istodobno koritenje blagodatima koje donosi brz tehnoloki napredak, dobitna je kombinacija, izjavio je predsjednik Upra-ve i glavni direktor Hrvatskog Telekoma, g. Ivica Mudrini.

Projekt Solarni suncokreti predstavljen je javnosti u O Tin Ujevi iz Zagreba


odrivi razvoj

ENERGETSKA EFIKASNOST GRAEVINA S TOPLINSKI AKTIVIRANOM BETONSKOM JEZGROM

Grijanje i hlaenje objeka-ta pomou toplinskih izmje-njivaa integriranih u same konstrukcijske elemenata graevi-na (zidovi, stropovi i stropovi) ima dugogodinju tradiciju. Prve gra-evine koje su imale plone sustave grijanja spominju se ve u drevnom Rimu gdje su podovi i zidovi grae-vina grijani dimnim plinovima, po-mou sustava dimovodnih kanala, koji su koriteni za transport i dis-tribuciju toplinske energije nasta-le izgaranjem drvne mase u atmos-ferskim kaminima. U novije vrije-me 20 i 30-ih godina 20-tog stolje-a prvi puta se koriste sustavi koji koriste betonsku jezgru graevine u svrhu grijanja i hlaenja unutra-njih prostora graevine. Meutim, zbog nedovoljne toplinske izolaci-je objekata, neadekvatne regulacije (pregrijavanje, rosite) i manjkavo-sti u dizajnu sustava ovi sustavi gri-janja i hlaenja nisu ostvarili oeki-vane rezultate. Jedna od prvih mo-dernih graevina s kvalitetnom to-plinskom izolacijom koja koristi integrirani sustav grijanja i hlae-nja u betonskoj jezgri izgraena je i putena u uporabu 1994. u vi-carskoj (Poslovna zgrada ,,Sarina-port ukupne povrine 9500 m2). U 2001 g. u Njemakoj je bilo iz-graeno i u radu preko 60 nestam-benih zgrada s temperaturnom ak-tivacijom betonske jezgre u svrhu grijanja i hlaenja prostora unu-tar graevina. Ve od 2003 g., udio novih poslovnih zgrada u kojima je primijenjena ova relativno nova tehnologija sve je vei i praktino svaka trea graevina opremljena je ovim modernim sustavom grija-nja i hlaenja. Koritenje obnovlji-ve energije okolia pomou toplin-skih sustava s dizalicama topline imalo je straan utjecaj na samu ar-hitekturu, graevinsku fiziku i ma-terijale za gradnju. (Sl. 1)Ogranienja toplinsko rashladnih optereenja, koritenje specifinih

toplinskih kapaciteta same grae-vine za pohranu toplinsko -rashlad-ne energije, inkorporacija strukture zgrade u gospodarenje energijom u zgradi, odabir i dimenzioniranje pogodnih prirodnih izvora i pono-

ra topline, izvedbe betonske jezgre s hidraulikim sustavom, kao i sofi-sticirana regulacija sustava zbog re-lativno velike toplinsko-rashladne energije vezane za betonsku jezgru (toplinska inercija). Prema tome

u planiranju i izvedbi ovakvih gra-evina zahtjeva se sloeni holisti-ki pristup glede interakcija razlii-tih zadataka koji su ukljueni u pla-niranje i graenje. Visoka kvaliteta i iskoristivost prostora moe se po-stii strunim planiranjem i izved-bom jer nekvalitetnim planiranjem javljaju se mnoge manjkavosti tije-kom izvedbe i u periodu koritenja prostora graevine.

Struktura betonske jezgreCijevni izmjenjivai topline izrav-no se polau u betonsku jezgru u podovima, stropovima i zidovima u razliitim formama. Materijali za izradu cijevi je najee PE- HD (visoko-umreeni polietilen) ili PP (polipropilen). Promjer cijevi kre-

Sustav s kontrolom temperature betonske jezgre

ZakljuakS termo-aktivnim sustavima zgrade, struktura zgrade i toplinski kapaci-tet graevinskih elemenata koristi se za aktivno upravljanje energijom u zgradama. Sustavi nude raznovrsne mogunosti primjene i koritenja jef-tinih i ekolokih izvora topline (podzemna voda, tlo) pogotovo u pasivnim sustavima hlaenja gdje se stupnjevi efikasnosti kreu od EER=15-20. Kontrolirana temperatura betonske jezgre trenutno je najraireniji termo-aktivni sustav te je od posebnog znaaja za kombinaciju grijanja i hlae-nja, iako nije ekonomski opravdana ako se iskljuivo koristi kao sustav gri-janja. Koritenje kontrolirane temperature betonske jezgre ogranieno je iskljuivo na nove graevine. U RH postoji znaajan broj poslovnih i stam-benih graevina koji koriste betonske konstrukcijske elemente u susta-vima grijanja i hlaenja. U procesima grijanja i hlaenja ovih sustava su ostvarili visok komfor i utede energije uz relativno niske investicijske tro-kove u odnosu na neke konvencionalne sustave distribucije toplinsko ras-hladne energije. Sustav s kontrolom temperature betonske jezgre, opre-mljen inteligentnim sustavom regulacije zbog niza prednosti sve vie po-tiskuje klasine sustave distribucije topline. (Sl. 7)

KONTAKT: Gojko imunovi, dipl.ing.stroj. Ured za obnovljive izvore energijeVaillant d.o.o.Planinska 1110000 ZagrebTelefon: +385 1 6064 399Fax: +385 1 6188 [email protected]

Strojarnica s geotermalnom dizalicom topline Vaillant i sustavom pasivnog hlaenja

Slika 1


BUSSINES CAFFE - VARADIN

dogaanja

Na inicijativu i u organiza-ciji Varadinskog obrtni-kog portala, a pod pokrovi-teljstvom Europske poduzetnike mree, Udruenja hrvatskih obrt-nika Varadin i Tehnolokog parka, pod nazivom "Za ene u obrtni-tvu" organizirano je druenje i oku-pljanje varadinskih obrtnica ove godine na 8. oujak odnosno Dan ena. Ideja, potaknuta nekadanjim znatno veim i sveanijim obiljea-vanjima Meunarodnog dana e-na, dodatno je potaknuta brojkom od preko 80 ena poduzetnica regi-striranih na Varadinskom obrtni-kom portalu. Uz pomo i podrku Tehnolokog parka koji ima certificirane trene-rice za ene u poduzetnitvu ideja

je da se ubudue na kvartalnoj ba-zi, dakle 4 puta godinje, kroz or-ganiziranje bussines caffe-a ena-ma prui mogunost informiranja, umreavanja, edukacije, ali i prua-nja potpore.Iako se u Varadinu esto s pono-som istie duga obrtnika prolost i iako je situacija donekle zadovo-ljavajua ini se da ipak nije do kra-ja tako. ena poduzetnica u uspo-redbi s onim to propisuje Euro-pa - udio ena od 40 posto od uku-pnog broja, jo uvijek je daleko is-pod toga.Nakon prvog druenja, uz veli-ki iskazani interes brojnih okuplje-nih dama i pozitivne reakcije nakon zavretka, nismo sumnjali kako e ideja o bussiness caffe-u i zaivje-

ti te biti dobra motivacija i brojnim drugim obrtnicama i poduzetnica-ma za njihove daljnje aktivnosti.To smo veoma brzo dokazali na pr-vom takvom druenju, 06. lipnja 2013. godine, kada smo za prvi sa-stanak predvidjeli temu "Europ-ska poduzetnika mrea - Vaa vra-ta ka konkurentnosti i inovacijama" gdje smo saznali neke informacije o EU zakonodavstvu, mogunosti-ma plasiranja proizvoda na trita EU, pomo pri transferu tehnolo-

gije ili potrazi za poslovnim partne-rom te informacijama o moguno-stima financiranja.Inae, Varadinski enski business caffe e se odravati kvartalno, sva-ka tri mjeseca, prvi etvrtak u nado-lazeem kvartalu. Mjesto dogaanja mijenjat e se prema eljama i po-trebama sudionica, a datum idueg sastanka je 05. rujna 2013. g.

Ivana IpaV.O.P.

- Varadinski obrtniki portal

Restoran Plavi podrum iz Osi-jeka bio je proli mjesec do-main jo jedne poslovne ve-ere koju smo organizirali uz po-mo Zagrebake banke, a sa e-ljom da kroz neformalno druenje razvijemo novi oblik umreavanja poduzetnika. Poslovna veera je protekla u znaku plemenitih kovina, posebno srebra

i zahvaljujemo naim gostima iz Za-greba na odranoj prezentaciji. Isto tako, hvala svim poduzetnicima to su se odazvali naem pozivu.Poduzetnici, sudionici veere su sa-znali kako je tednja u plemenitim

kovinama zapravo tednja za cije-li ivot i da je srebro jedan od naj-vrjednijih metala na Zemlji. Drue-nje je proteklo zanimljivim raspra-vama svih prisutnih koji su zakljui-li kako se za sigurnu i sretnu budu-

nost svi moramo sami pobrinuti.U ime magazina Poduzetnik zahva-ljujemo se Zagrebakoj banci i tvrt-ki Poslovni prijatelj uz iju podr-ku i suradnju uspjeno nastavljamo s organizacijom ovakvih druenja koja su prepoznata meu poduzet-nicima i poslovnim ljudima jer su svi spoznali kako je ovo odlian na-in za upoznavanje novih ljudi, raz-mjenu ideja i davanja preporuka.Vidimo se opet nakon ljetne stan-ke

Mirjana Glava

Za ene u obrtnitvu

Odrana jo jedna poslovna veeraPoziv poduzetnicimaPozivamo sve zainteresirane poduzetnike iz Slavonija ne-ka nam se jave radi dolaska na jednu od Poslovnih vee-ra u 2013. godini. Ako elite moemo organizirati poslov-nu veeru u Vaem gradu ili naselju.Molimo Vas da se za sve infor-macije javite na telefon: 091/ 600 80 52 ili 091/ 76 75 999


ueniko poduzetnitvo

Uenici imaju posebno mje-sto u naem magazinu. Rubri-ka "Ueniko poduzetnitvo" otvorena je za sve njih. Kako razmi-ljaju o vlastitom biznisu, mogu li u koli nauiti sve vjetine potrebne za poduzetnitvo, to ih mui, to bi e-ljeli promijeniti....i jo mnogo toga.Mladi su kreativni, ponekad i tvrdo-glavi, ali idu naprijed i donose ono to svakom drutvu treba, entuzija-zam, inovativnost, osmijeh, "ludo-sti"... i to je lijepo. Oni pokreu sva-ko drutvo. Oni su budui poduzet-nici koji e pokrenuti gospodarstvo, stvoriti tako esto spominjanu kon-kurentnost. Zato smo eljeli da se ukljue u kreiranje sadraja i postanu itatelji naeg magazina.Magazin Poduzetnik eli upoznati uenike s poduzetnitvom te ih mo-tivirati da ponu razmiljati o vlasti-tom poslu. Odluka o tome ne dono-si se lako pa je dobro osjetiti, vidjeti, uti, proitati i doivjeti taj udni svijet. Naa elja je da to vie ueni-

ka doe do informacija o poduzet-nitvu. Svaka kola ima mogunost da se kroz tekstove uenika predstavi u naem magazinu. Zato smo osmi-slili projekt Biti bolji - Be better ko-ji u sebi sadri nekoliko zanimljivih aktivnosti.

Obili smo koleDa, krenuli smo u obilazak sred-njih kola sa eljom da otkrijemo kako mladi razmiljaju, to ele po-stii u ivotu i poslu, jesu li apati-ni i bezvoljni, kako se obino misli, ili su puni energije, elje da se doka-u, inovativni, kreativni, vedri i pu-ni ludosti. Sada slobodno moe-mo napisati: Mladi su sposobni po-stii sve, bolji su od svih nas onih ko-ji misle da ne mogu bez nas stvarati i ivjeti. Njihova elja je jaa od boli. Vidjeli smo to na predstavljanju na-eg asopisa u Ekonomsko upravnoj koli Osijek i koli primijenjene um-jetnosti i dizajna Osijek.Dobili smo jedinstvenu priliku da

predstavimo nae projekte pred Vi-jeem uenika Ekonomsko upravne kole, ovu ansu nismo eljeli propu-stiti. Pred oko 30-tak uenika bilo je zadovoljstvo pokazati tko smo, to elimo i kako se mogu ukljuiti u niz projekata. Nakon podjele zahvalnica uenicima koji su predstavljali kolu, analize natjecanja i smotri u k. god. 2012./2013., prezentacije loga ko-le na red je dolo interaktivno pre-davanje asopisa Poduzetnik i njego-vih projekata.Za nas je to bilo jedno lijepo isku-stvo, vjerujem da su i uenici bili za-dovoljni jer se nakon nae prezenta-cije javilo 15 uenika koji ele sudje-lovati u jednom od gore navedenih projekata.

Isti tjedan obili smo uenike ko-le primijenjene umjetnosti i dizaj-na Osijek. Bilo je lijepo razgovara-ti s uenicima koji nisu znali da smo ovu kolu posjetili 2006. g. kada smo odrali tribinu s Marijanom ivkovi-em - Patriarom poduzetnikom iz upanje. Podsjetili smo ih na te da-ne i pitali ele li se ukljuiti u nae projekte (posebno me je privukao njihov kolski asopis). Bili su malo zbunjeni, ali komunikativni i siguran sam da e se mnogi ukljuiti u na projekt BB. Pa zar oni nisu pravi kre-ativci i umjetnici.Nastavljamo dalje, uz podrku podu-zetnika. elimo posjetiti svaku sred-nju kolu i ukljuiti to vie uenika u nae projekte. V.M.

elim se ukljuiti u projektBITI BOLJI - BE BETTER

elim se ukljuiti u projektIzazovi su svuda oko nas, izazovi mogu postati i neugodna iskustva, ali iza-zov moe biti onaj dobri - pozitivni, pozivamo sve uenike srednjih kola da budu dio naih timova koji ele pokrenuti projekte:- Svaki uenik poduzetnik- elim biti- Tribina - razgovori- Poslovna veera- Strip - uka poduzetnik- Predstavljanje kolskih asopisa- Istraivanja, prijedlog teme istraivanja- Redizajn loga, Naslovnice, web stranice- Imate dobar i zanimljiv projekt, zato nam ga ne bi predloili.Javite nam se ako elite da posjetimo Vau kolu i prezentiramo nae projekte. Zahvaljujemo se Baranjskom vodovodu na podrci u ovom pro-jektu. Pozivamo i sve ostale poduzetnike koji ele podrati ovaj na pro-jekt da nam se jave. Budite uz nas, a mi emo Vam to znati vratiti.

Ekonomsko upravna kola Osijek

kola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek

Marijan ivkovi - Patriar, u posjeti koli za primijenjenu umjetnost i dizajn (2006. g.)

*Pozivamo vas da budete dio naeg projekta i timova koji se ele ukljuiti u projekt BB


Mjeseni asopis Poduzetnik sa sjeditem u Be-lom Manastir i tvrtka Poslovni prijatelj d.o.o. iz Zagreba pokrenuli su projekt poslovnih ljudi - poduzetnika pod nazivom Umreavanje poduzetnika jer se dobrim poslovnim umreava-njem moe razviti posao i podii poslovanje na vi-u razinu te postii rezultate koji nadilaze one ko-je poduzetnici postiu danas. Poslovno umreava-nje je posebna komponenta uspjeha posla i karijere, ono je mnogim ljudima karika koja nedostaje u nji-hovim profesionalnim ivotima.

Zahvaljujui Zagrebakoj banci d.d. - Zagreb koja je prepoznala projekt moemo okupiti sve poslovne ljude i poduzetnike na poslovnim veerama na kojima e podu-zetnici kroz oputenu atmosferu predstaviti svoje poslo-vanje, proizvodne i uslune programe te planove dalj-njeg razvoja poslovanja i novih proizvoda/usluga.

Zagrebaka banka d.d. je sponzorirala projekt Umreavanje Poduzetnika e-lei da kroz odravanje poslovnih vee-ra u 2013. godini omogui okupljanje poslovnih ljudi te na taj nain gene-rira vie preporuka, novih ideja, po-slovnih kombinacija to e rezultira-ti uspjenim poslovanjem, otvaranjem novih radnih mjesta i kvalitetnijim od-nosima izmeu poduzetnika - buduih poslovnih partnera.

Zahvaljujemo se Zagrebakoj banci d.d. - Zagreb na ukazanom povjerenju, a na nama ostaje da ga u cijelosti opravdamo.

Pozivamo sve zainteresirane poduzetnike, s poseb-nim je naglaskom na mlade osobe, koji su pokrenuli svoj posao, neka nam se jave radi dolaska na jednu od poslovnih veera u 2013. godini.

Upoznajte nove poslovne partnere ili budue klijente.

Molimo Vas da se za sve informacije javite na telefon: 091/600 80 52 ili 091/767 5 999.

www.poduzetnik.com.hr

Umreavanje poduzetnika

Enostavnoodlepljive

Visokolepljive

Otporne natemperaturu

Otporne navodu

Otpornena izbljeivanje

Otporne nastruganje

Otporne nakemikalije

Laminirane

Patentirani postupak laminiranja stvara dodatni zatitni sloj

Zato Brother P-touch laminirane naljepnice traju dulje?Za razliku od obinih naljepnica, naa jedinstvena tehnologija laminiranja trake stvara zatitni sloj od istog polietilena iznad teksta.

Brother P-touch laminirane TZ trake napravljene su od est slojeva koji ine tanku izuzetno otpornu naljepnicu. Znakovi se stvaraju termalnim prenoenjem tinte koja se zatvara u "sendvi" izmeu dva zatitna PET sloja (poliesterska folija). Rezultat je gotovo neunitiva naljepnica koja moe odoljeti ak i najsurovijim uvjetima.

Zapravo, u trajnost naih naljepnica sigurni smo zato to smo ih ispitivali u ekstremnim uvjetima. Ispitali smo njihovu otpornost na struganje, temperaturu, kemikalije i sunevu svjetlost. Rezultati dokazuju da Brother P-touch laminirane naljepnice nadmauju konkurentske naljepnice. Nae naljepnice ostaju zalijepljene i itljive, tako da se moete pouzdati u profesionalnu kvalitetu naljepnice koja je napravljena da traje.

A sve to moemo i dokazati. Na sljedeim emo Vam stranicama pokazati tono kako se ekstremno ispituju nae naljepnice.

zatitni sloj (PET) 38mnatpisljepilo (akrilno)bazna folija (PET)obojeni sloj za baznu folijuljepilo (akrilno)sloj zatitnog papira

Laminirane

Laminirane

5371-TZ-Tapes-HR.indd Abs1:5 17.3.2009 14:21:23

Slika prikazuje unaprijed zadane predloke naljepnica za PT-2030 i PT-2730.

Temperaturnoobstojne

Vodoodporne Odporneproti bledenju

Odporne namono drgnjenje

Odporne nakemikalije

Laminirane

Zakaj Brother P-touch laminirane nalepke trajajo dlje?V nasprotju z obiajnimi nalepkami tehnologija laminiranega traku zagotavlja, da plast izredno prozornega polietilena iti vae besedilo.

zaitna prevleka (PET) 38mnapislepilo (akrilno)osnovna plast (PET)barvni sloj za osnovno plastlepilo (akrilno)plast zaitnega papirja

Slika prikazuje predpripravljene nalepke, na PT-2030 in PT-2730.

GARANCIJE3 leta

z registracijo na www.brother.si

Brotherov novi kompaktan i jeftin raspon crno-bijelih laserskih ureaja je stilski dizajniran i dovoljno malen da stane na policu ili radnu stanicu. Stvaraju izlaze brzinom i kvalitetom koje biste oekivali od skupljih ureaja. Opremljeni sa inovativnom tehnologijom protiv zaglavljenja koja omoguuje ispis bez gnjavae i tehnologijom protiv uvijanja koja izbjegava iskrivljavanje papira, raspon nudi impresivnu pouzdanost ispisa, a u isto vrijeme pristupane cijene za bilo koje male tvrtke i kune korisnike.

IMPRESIVNAPOUZDANOST

GGGGGGGGGGARANCIJEleta

z registracijo na www.brother.si

JAMSTVO3 -godinje

nakon izvrene registracijewww.brother.hr

Za sve vae potrebe crno-bijelog ispisa su Brotherovi crno-bijeli pisai i sve-u-jednom ureaji idealan izbor. Nai ureaji su savren izbor za vas ako elite praktian pisa koji tedi prostor te je pakiran sa znaajkama.

Ispiite crno-bijele dokumente

HL-1110E HL-1112E DCP-1510E DCP-1512E MFC-1810E

Crno-bijeli laser Protiv uvijanja Protiv zaglavljenja Kompaktna veliina Tih Dizajniran u Japanu Jednostavan za koritenje

Ovlateni Brotherprodajni i servisni partner:

Pirini trade d.o.o., P. Pejaevia 44, 31000 Osijektel: 031 214 955, fax: 031 214 956, www.pirini-trade.hr

NOVOST U LISTOPADU

1.pdf2.pdf3.pdf4.pdf8.pdf10.pdf12.pdf14.pdf16.pdf20.pdf23.pdf24.pdf28.pdf32.pdf38.pdf41.pdf44.pdf53.pdf56.pdf59.pdf60.pdf

Documents

Poduzetnik Srpanj-kolovoz 2013 Najava