15 Pregled Povijesti Gradjenja Mostova

115. PREGLED POVIJESTI GRAENJA MOSTOVA

15.1. GRADITELJSKA PREDPOVIJEST

15.2. ANTIKA

15.3. MOSTOVI SREDNJEG VIJEKA

15.4. MOSTOVI NOVOGA VIJEKA

15.5. ZNAAJNI MOSTOVI NA TLU HRVATSKE

povijest graditeljstva je pouka i podloga za suvremena djelapovijest graditeljstva je pouka i podloga za suvremena djela

PROUAVANJE POVIJESTI TEMELJI SE NAPROUAVANJE POVIJESTI TEMELJI SE NA:

postojeim objektima starih ponekad i vie tisuljeapostojeim objektima starih ponekad i vie tisuljea

ostacima ili tragovima objekata koji su postojali ali su vremenomostacima ili tragovima objekata koji su postojali ali su vremenomsrueni ili urueni pa danas ne slue ovjeku u izvornom oblikusrueni ili urueni pa danas ne slue ovjeku u izvornom oblikup jp j

pisanim tragovima ili opirnijim djelima o mostovima i njihovimpisanim tragovima ili opirnijim djelima o mostovima i njihovimgraditeljima, o dogaajima vezanim za njihov nastanak, analizegraditeljima, o dogaajima vezanim za njihov nastanak, analizepostojanosti te naina i postupka izgradnjepostojanosti te naina i postupka izgradnje

215.1. GRADITELJSKA PRETPOVIJEST

15.1.1. Mostovi prirodne tvorevine

prethistorijski ovjek je radi preivljavanja morao postati graditelj:- nastambe za zatitu od elemenata prirode- most za dostizanjem boljih i obilnijih resursa

NAJSTARIJI MOSTOVI: prirodni prerastiprirodni prerasti

PRELAENJE PLITKIH VODOTOKA: skakalice skakalice virei kameni iz vodevirei kameni iz vode

DRUGI OBLICI PRELASKA PREPREKE:

3ANALOGIJE PRIRODNIH TVOREVINA I OSNOVNIH STRUKTURA UMOSTOVIMA: prirodni prerasti prirodni prerasti lukovilukovi biljni spletovi biljni spletovi visei i ovjeenivisei i ovjeeni skakalice i sruena stabla skakalice i sruena stabla -- grednigredni

primjer jednog prirodnog prerasta

15.1.2. Najstariji primitivni mostovi

imitiranjem prirodnih struktura nastaju prvi primitivni mostovi...

1. Sklopovi od sruenih debla ili od kamenih ploa1. Sklopovi od sruenih debla ili od kamenih ploa

imitiranje sluajno palih debla

prvi gredni mostovispajanje vie njihu poprenom smislu

kombiniranje skakalice isruenih debla prvi vierasponski sklopovi

4FUNKCIJA STUPOVA: vei kamenovi, nabaaji kamenova,vei kamenovi, nabaaji kamenova,kamen u kombinaciji s drvom, samo drvokamen u kombinaciji s drvom, samo drvo

FUNKCIJA RASPONSKIH SKLOPOVA: pojedinana ili povezana pojedinana ili povezana debla, kamene ploedebla, kamene ploe

primitivni most od debla i kamenih ploa

primitivni prijelaziod kamenih ploa

52. Sklopovi od biljnih vlakana i drvenih motki

imitacija sluajno nastalih spletovi grana i vlakana

strukture prilino velikih raspona (ak do 30 i vie metara) st u tu e p o e aspo a (a do 30 e eta a)ali podlone njihanju i nestabilne

pretee viseih i ovjeenih struktura

3. Plovila i plutajui mostovi

prelaenje irih vodotoka upotreba razliitih plovila koja susluila kao plutajue potpore primitivnom pontonskom mostu

plutala ili pontoni su ponekad bile obine napuhane mjeine

SVI DOSADA NABROJENI PRIMITIVNI MOSTOVI ODLIKA SUBRONANOG DOBA: graeni su tijekom etvrtog, treeg i drugog tisuljea prije Kristagraeni su tijekom etvrtog, treeg i drugog tisuljea prije Krista graeni od strane skupina slabijih civilizacijskih dosegagraeni od strane skupina slabijih civilizacijskih dosega brzo graenibrzo graeni

6POZNATI MOSTOVI IZ VREMENA NAJSTARIJIH CIVILIZACIJA:

Most na Eufratu u Babilonu iz razdoblja Nabukodonosora II Velikog Most na Eufratu u Babilonu iz razdoblja Nabukodonosora II Velikog (600. g. pr.n.e.)(600. g. pr.n.e.)

Most Dang Tung iz Kine (1000. g. pr.n.e.) s rasponskim Most Dang Tung iz Kine (1000. g. pr.n.e.) s rasponskim g g ( g p ) pg g ( g p ) psklopovima od kamenih ploasklopovima od kamenih ploa

Most kod ustera blizu Dizfula u Perziji (500. g. pr.n.e.)Most kod ustera blizu Dizfula u Perziji (500. g. pr.n.e.) Visei mostovi na lancima King Tung iz 2. i 1. st.pr.n.e.Visei mostovi na lancima King Tung iz 2. i 1. st.pr.n.e. Biljni spletovi iz Indije i CeylonaBiljni spletovi iz Indije i Ceylona Pontonski most na Bosporu Pontonski most na Bosporu sagradio ga je za vrijeme perzijskog sagradio ga je za vrijeme perzijskog

vladara Darija Mandrokles sa Samosa (515 g pr n e )vladara Darija Mandrokles sa Samosa (515 g pr n e )vladara Darija Mandrokles sa Samosa (515. g. pr.n.e.)vladara Darija Mandrokles sa Samosa (515. g. pr.n.e.) Darijev pontonski most na uu Dunava graen za vrijeme rata sa Darijev pontonski most na uu Dunava graen za vrijeme rata sa

Siktima (514. g. pr.n.e.)Siktima (514. g. pr.n.e.) Pontonski most kod Helesponta koji su za vrijeme vladara Pontonski most kod Helesponta koji su za vrijeme vladara

Kserksesa 481. godine gradili Egipani i FenianiKserksesa 481. godine gradili Egipani i Feniani Most Thapsacos iz vremena vladara Aleksandra Makedonskog (316. Most Thapsacos iz vremena vladara Aleksandra Makedonskog (316.

g. pr.n.e.).g. pr.n.e.).

drveni ovjeeni splet

715.1.3. Nepravi svodovi

potreba za premotenjem ih k

gredni sustavi s k i i t kveih prepreka kamenim istakama

slini grednimsklopovima s vutama

TRI FAZE RAZVOJA: premotenja kamenim ploama dimenzija itavog otvora (gredni premotenja kamenim ploama dimenzija itavog otvora (gredni

sustavi)sustavi)t j l i t k iih d ( d t )t j l i t k iih d ( d t ) premotenja ploama uz istake niih redova (grede s vutama)premotenja ploama uz istake niih redova (grede s vutama)

presvoenje istakama (nepravi svodovi)presvoenje istakama (nepravi svodovi)

primjeri nepravih primjeri nepravih svodova

8 jo jedan nain premoenja otvora slian ovima je sa dvjema ravnim, ukoso postavljenim i na vrhu prislonjenim ploama

svi ovi sustavi nepravih svodova omoguuju premoenje veiht t b jih k d d k d kotvora upotrebom manjih komada od kamena, drva, opeke

optereenja se osim otpornou na savijanje prenose s jednogna drugi element samo vertikalno zahtijevaju se vrlo velikevisine i ogromne koliine materijala nad stupovima

PRIMJERI NEPRAVIH SVODOVA: grob u Abydosu (1500. g. pr.n.e.)grob u Abydosu (1500. g. pr.n.e.) hodnici u Tebi (600. g .pr.n.e.)hodnici u Tebi (600. g .pr.n.e.) piramida Usurtesen I (220. g. pr.n.e.)piramida Usurtesen I (220. g. pr.n.e.)piramida Usurtesen I (220. g. pr.n.e.)piramida Usurtesen I (220. g. pr.n.e.)

primjer jednog starog mosta od nepravog svoda

915.1.4. Pojava svoda

revolucionarni iskorak i napredak

pronali su ga Sumerani narod iz porjeja Eufrata i Tigrisa: pronali su ga Sumerani narod iz porjeja Eufrata i Tigrisa:-- grade u opeci (suenoj, peenoj)grade u opeci (suenoj, peenoj)-- gradnja luka i svoda ve u sredini 4. tisuljea pr.n.e.gradnja luka i svoda ve u sredini 4. tisuljea pr.n.e.-- premoenje neusporedivo veih raspona nego do tadapremoenje neusporedivo veih raspona nego do tada-- gospodarski i estetski prihvatljive strukturegospodarski i estetski prihvatljive strukture-- podloga za gradnju etruskih i rimskih djelapodloga za gradnju etruskih i rimskih djela

SVOENE STRUKTURE IZ 4. TISULJEA PR.N.E.: svod od tri luna prstena kod Dinderaha (3500. g. pr.n.e.)svod od tri luna prstena kod Dinderaha (3500. g. pr.n.e.) vrata u Uru (2125. g. pr.n.e.)vrata u Uru (2125. g. pr.n.e.) eliptina vrata u Hatusasu (1300. g. pr.n.e.)eliptina vrata u Hatusasu (1300. g. pr.n.e.) ulaz u riznicu Atreja u Mikeni ulaz u riznicu Atreja u Mikeni svod i kupola od istaka (1325 pr n e )svod i kupola od istaka (1325 pr n e ) ulaz u riznicu Atreja u Mikeni ulaz u riznicu Atreja u Mikeni svod i kupola od istaka (1325.pr.n.e.)svod i kupola od istaka (1325.pr.n.e.)

prelazak sa nepravogna pravi svod (luk)

razlika u noenju grede i luka najstariji luk u Mezopotamiji

10

procvat egipatske civilizacije gradovi u Mezopotamiji osvojeniali struktura luka se nastavlja razvijati

MOSTOVI IZ TOG VREMENA:

zapisano postojanje velikog luka unutar Babilona preko Eufratazapisano postojanje velikog luka unutar Babilona preko Eufrataili vjerojatnije nekog njegovog rijenog rukavcaili vjerojatnije nekog njegovog rijenog rukavca

H d i j ij k i d E fH d i j ij k i d E f Herodotov zapis najstarijeg pokrivenog drvenog mosta na EufratuHerodotov zapis najstarijeg pokrivenog drvenog mosta na Eufratusa stotinjak kamenih stupova u dubokoj vodisa stotinjak kamenih stupova u dubokoj vodi

zapis vladara Kira iz doba Perzijske civilizacije o pontonskom mostuzapis vladara Kira iz doba Perzijske civilizacije o pontonskom mostupreko Bospora kojeg je sagradio za vrijeme Darija (493.pr.n.e.)preko Bospora kojeg je sagradio za vrijeme Darija (493.pr.n.e.)graditelj Mandrokles ukupne duljine preko 1000m graditelj Mandrokles ukupne duljine preko 1000m prelazak armijeprelazak armijeg j p j pg j p j p p jp jod 600.000 vojnika!od 600.000 vojnika!

MOSTOVI IZ TOG VREMENA:

Darijev pontonski most na uu DunavaDarijev pontonski most na uu Dunava

njegov sin Kserkses dao je sagraditi pontonski most preko njegov sin Kserkses dao je sagraditi pontonski most preko Helesponta (Dardanela) Helesponta (Dardanela) Herodotov zapis govori da je graditeljHerodotov zapis govori da je graditeljHelesponta (Dardanela) Helesponta (Dardanela) Herodotov zapis govori da je graditeljHerodotov zapis govori da je graditeljHerpales koristio vie od 300 laa povezanih drvenim pomostomHerpales koristio vie od 300 laa povezanih drvenim pomostom

pontonski most graditelja Thapsacosa kojeg je dao graditi pontonski most graditelja Thapsacosa kojeg je dao graditi Aleksandar Makedonski 316.g.pr.n.e.Aleksandar Makedonski 316.g.pr.n.e.

11

15.1.5. Ostali primitivni mostovi diljem svijeta

poeci graenja slini u razliitim dijelovima svijeta

neovisni pronalasci u razliitim civilizacijama uz znaajne vremenske neovisni pronalasci u razliitim civilizacijama uz znaajne vremenskeodmake nedostatak komunikacije

BITNI FAKTORI U KLJUNIM PRONALASCIMA MOSTOGRADNJE: razliita raspoloiva gradiva na razliitim prostorimarazliita raspoloiva gradiva na razliitim prostorima vremena kulminacije dotinih civilizacijavremena kulminacije dotinih civilizacijaj jj j

osim mediteranskih civilizacija pronalasci se dogaaju neto kasnijei u Kini, Srednjoj i Junoj Americi i Africi

KINESKA CIVILIZACIJA:

osebujni i izvorni doprinosi mostogradnjiosebujni i izvorni doprinosi mostogradnji

najstariji mostovi iz doba vladara Yao (oko 2300.g.pr.n.e.) najstariji mostovi iz doba vladara Yao (oko 2300.g.pr.n.e.) pontoni pontoni na usidrenim laamana usidrenim laama

gredni mostovi se grednicima na drvenim stupovima i platicama gredni mostovi se grednicima na drvenim stupovima i platicama zapunjenim glinom na prometnoj plohizapunjenim glinom na prometnoj plohi

majstori u gradnji viseih mostova za vee raspone majstori u gradnji viseih mostova za vee raspone koritenje koritenje bambusovih tapova za raznolike strukturebambusovih tapova za raznolike strukture

poseban oblik konzolnog mosta raspona do 40mposeban oblik konzolnog mosta raspona do 40m-- na obali kesoni od iblja punjeni lomljenim kamenomna obali kesoni od iblja punjeni lomljenim kamenom-- prema sredini raspona u kesone su zabijani drveni gredniciprema sredini raspona u kesone su zabijani drveni grednici

tako da je svaki slijedei bio dui i smanjivao raspontako da je svaki slijedei bio dui i smanjivao raspon-- kasnije su kesoni zamijenjeni upornjacimakasnije su kesoni zamijenjeni upornjacima

12

konzolni most u Tibetu

kineski drveni konzolni mostkineski drveni konzolni mostsa graevinama upornjaka

KINESKA CIVILIZACIJA:

u vrijeme Konfucija (551u vrijeme Konfucija (551 479 g pr n e ) razvijeno je graenje 479 g pr n e ) razvijeno je graenje u vrijeme Konfucija (551.u vrijeme Konfucija (551.--479.g.pr.n.e.) razvijeno je graenje 479.g.pr.n.e.) razvijeno je graenje kamenom kamenom isprva kao imitacija drvenih strukturaisprva kao imitacija drvenih struktura

za dinastije Han (2.st.pr.n.e.) grade se kvalitetni kameni mostovi saza dinastije Han (2.st.pr.n.e.) grade se kvalitetni kameni mostovi sazagatima od bambusovih ipki ispunjenih glinomzagatima od bambusovih ipki ispunjenih glinom

oblik luka poinje se koristiti poetkom n.e. u vrlo originalnim oblik luka poinje se koristiti poetkom n.e. u vrlo originalnim rjeenjima od kamena i drvarjeenjima od kamena i drva

13

15.2. ANTIKA

15.2.1. Etrursko graditeljstvo

pretee Rimljana su etruska plemena koja su na Apeninski poluotokdoselila oko 1000.g.pr.n.e. iz Male Azije

grade svodove prvi pravi svodovi na europskom tlu:-- u zidinama gradova Peruge, Viterba, Volterau zidinama gradova Peruge, Viterba, Voltera-- u mostovima Bulicane i Bleru mostovima Bulicane i Bler

jedan od najstarijih etruskih svodova- most Bulicanekod Viterbakod Viterbaraspona 2,1 m

15.2.2. Grko graditeljstvo

grko graditeljstvo, iako razvijeno, nije ostavilo svoj trag unije ostavilo svoj trag umostogradnjimostogradnji razlog je to to nema veih rijeka na tom podrujumostogradnjimostogradnji razlog je to to nema veih rijeka na tom podruju

nije prihvaen svod kao strukturalni element zadravaju se napravocrtnim strukturama luk-greda

bogati kamenolomi snabdijevaju ih dovoljnom koliinom kvalitetnogkamena za ploaste elemente kakve koriste u gredama

14

15.2.3. Mostovi Rimskog Carstva

OPA OBILJEJA RIMSKOG CARSTVA: snaga, mo, samosvijest, odlunost, grandioznostsnaga, mo, samosvijest, odlunost, grandioznost

oituju se u graenju mostova:oituju se u graenju mostova: grade da osvoje, ovladaju,grade da osvoje, ovladaju,vladaju, iskoriste, pokau movladaju, iskoriste, pokau mo

ODLIKE RIMSKIH MOSTOVA:ODLIKE RIMSKIH MOSTOVA: praktinostpraktinost preciznostpreciznost monumentalnostmonumentalnost trajnosttrajnost

prvi pravi inenjeri, poznavatelji struktura i gradiva

OD GRADIVA KORISTE GOTOVO SVE: kamen, drvo, opeku, beton itd.kamen, drvo, opeku, beton itd.

GRAENJE DRVOM: koriste ga najvie u poecimakoriste ga najvie u poecima kasnije ga koriste za graevine koje treba brzo dovriti (mostovi za kasnije ga koriste za graevine koje treba brzo dovriti (mostovi za

ratne pohode)ratne pohode)ratne pohode)ratne pohode) strukturalni napredci strukturalni napredci reetkereetke tehnoloki napredci tehnoloki napredci -- premazi alaunom za vatrootpornost,premazi alaunom za vatrootpornost,

-- impregnacija uljem i smolom za trajnost impregnacija uljem i smolom za trajnost GRAENJE KAMENOM: dosegli su nepremaivu vjetinudosegli su nepremaivu vjetinug p jg p j razne vrste kamena razne vrste kamena vulkanski, vapnenac, mramor itd.vulkanski, vapnenac, mramor itd. istraivanja materijala istraivanja materijala upotreba onog koji je otporan na upotreba onog koji je otporan na

atmosferilije, temperaturuatmosferilije, temperaturu proizvodnja umjetnog kamena proizvodnja umjetnog kamena opekeopeke

GRAENJE BETONOM:GRAENJE BETONOM: prvu primjenu beton doivljava upravo u rimskom graditeljstvuprvu primjenu beton doivljava upravo u rimskom graditeljstvu vulkanski pepeo (pucolan) mijea se s vapnenim mortom i dobijavulkanski pepeo (pucolan) mijea se s vapnenim mortom i dobija

se gradivo otporno na voduse gradivo otporno na vodu

15

primjeri rimskog svoda,luka i skele za izvedbu

1. Mostovi grada Rima

PONS SUBLICIUS (prijevod most od pilota), sagraen 621.g.pr.n.e.: drveni most preko rijeke Tiberadrveni most preko rijeke Tibera sruen od samih Rimljana radi obrane grada od Etruanasruen od samih Rimljana radi obrane grada od Etruana poslije je sagraen od kamenaposlije je sagraen od kamena poslije je sagraen od kamenaposlije je sagraen od kamena vie puta oteivan i obnavljan vie puta oteivan i obnavljan briga o mostu bila je posveenabriga o mostu bila je posveena

posebnoj sveenikoj zajednici Colegium Pontificeposebnoj sveenikoj zajednici Colegium Pontifice

PONTE ROTTO (prijevod roto=ruevina), sagraen 179.g.pr.n.e.: prvi kameni luni most preko Tiberaprvi kameni luni most preko Tiberaprvi kameni luni most preko Tiberaprvi kameni luni most preko Tibera esto u ruevnom stanju, puno puta obnavljanesto u ruevnom stanju, puno puta obnavljan dekorativni elementi dekorativni elementi -- monumentalnostmonumentalnost

PONTE MOLLE (ili PONTE MILVIO ili PONS AEMILIUS), sagraen 110.g.pr.n.e.:g g p 7 polukrunih svoenih otvora raspona izmeu 15 i 24 m7 polukrunih svoenih otvora raspona izmeu 15 i 24 m pomno izraena ornamentika pomno izraena ornamentika

16


PONS FABRICIUS (ili PONTE QUATRO CAPI), sagraen 62.g.pr.n.e.: sagradio ga je Lucius Fabriciussagradio ga je Lucius Fabricius etveroglavi Janus ugraviran na ogradietveroglavi Janus ugraviran na ogradi kamena struktura s dva svoena otvora po 24 5mkamena struktura s dva svoena otvora po 24 5m kamena struktura s dva svoena otvora po 24,5mkamena struktura s dva svoena otvora po 24,5m


PONS AELIUS (ili PONTE SANTANGELO), sagraen 136.g.n.e.: graditelj Messius Rustieus za vrijeme Hadrijanagraditelj Messius Rustieus za vrijeme Hadrijana dobro sauvandobro sauvan tri svoda raspona 18m izvorna kasnije tijekom regulacije rijeke tri svoda raspona 18m izvorna kasnije tijekom regulacije rijeke tri svoda raspona 18m izvorna, kasnije tijekom regulacije rijeke tri svoda raspona 18m izvorna, kasnije tijekom regulacije rijeke

su dodana jo dvasu dodana jo dva

izgled tijekom srednjeg vijeka

17


PONS SISTI, sagraen 370.g.: etiri polukruna kamena svodaetiri polukruna kamena svoda natpis koji moli prolaznika da se pomoli za utemeljitelja mostanatpis koji moli prolaznika da se pomoli za utemeljitelja mostap j p p j jp j p p j j dosta je stradavao tokom povijesti pa ga je malo ostalo u izvornomdosta je stradavao tokom povijesti pa ga je malo ostalo u izvornom

oblikuobliku

PONS SUBLICIUS: preko Tiberapreko Tibera

dd danas ne postojidanas ne postoji

PONS TRIUMPHALIS: preko Tiberapreko Tibera danas ne postojidanas ne postoji

2. Drveni mostovi diljem Rimskog Carstva

CEZAROVI (100. do 44.g.pr.n.e.) MOSTOVI NA RAJNI: podignuti za ratove u Galiji podignuti za ratove u Galiji opisi u djelu De bello Gallicoopisi u djelu De bello Gallico dva mosta dva mosta 55.g.pr.n.e. i 53.g.pr.n.e.55.g.pr.n.e. i 53.g.pr.n.e.g p g pg p g p brz i siguran prijelaz legija omoguen za samo 10 dana gradnjebrz i siguran prijelaz legija omoguen za samo 10 dana gradnje

rekonstrukcija prema djeluDe bello Gallico

18

2. Drveni mostovi diljem Rimskog Carstva

TRAJANOV MOST NA DUNAVU, sagraen 103.-105.g.: sagradio ga je graditelj Apollodoros od Damaska u podruju sagradio ga je graditelj Apollodoros od Damaska u podruju

eljeznih vrata odnosno erdapske klisureeljeznih vrata odnosno erdapske klisurej pj p drveni most s masivnim stupovimadrveni most s masivnim stupovima povezivao je itorodne i rudarske krajeve Transilvanije i Rumunjskepovezivao je itorodne i rudarske krajeve Transilvanije i Rumunjske

sa sreditem Carstvasa sreditem Carstva prikaz na reljefu Trajanovog stupa u Rimuprikaz na reljefu Trajanovog stupa u Rimu 20 stupova graenih na drvenim sanducima zatrpavanim kamenjem20 stupova graenih na drvenim sanducima zatrpavanim kamenjem

na kojima se je onda zidalo kamenom i opekomna kojima se je onda zidalo kamenom i opekomna kojima se je onda zidalo kamenom i opekomna kojima se je onda zidalo kamenom i opekom na stupovima je drvena luna reetkasta konstrukcija otvora 35na stupovima je drvena luna reetkasta konstrukcija otvora 35--38m38m sruio ga je Hadrijan branei se od napada iz Dacijesruio ga je Hadrijan branei se od napada iz Dacije

crte Trajanovog mosta2. Drveni mostovi diljem Rimskog Carstva

prikaz mosta naTrajanovom stupu

19

3. Primjeri kamenih mostova diljem carstva

PONTE AUGUSTO KOD RIMINIJA, sagraen 20.g.pr.n.e.: za vladara Augustaza vladara Augusta 5 polukrunih svodova5 polukrunih svodovapp prihvaen kao najljepi rimski mostprihvaen kao najljepi rimski most


MOST MARTORELLA U PANJOLSKOJ, sagraen 217.g.: poznatiji kao avolji mostpoznatiji kao avolji most

di t t k d k t k d j H ib l k di t t k d k t k d j H ib l k podignut tokom drugog punskog rata kad je Hanibal krenuo premapodignut tokom drugog punskog rata kad je Hanibal krenuo premaRimuRimu

MOST ALCANTARA PREKO RIJEKE TAGUS U PANJOLSKOJ, sagraen 98 do 106.g.:

d d l ld d l l sagradio ga je graditelj Caius Iulius Lacersagradio ga je graditelj Caius Iulius Lacer niveleta 54m iznad vodotokaniveleta 54m iznad vodotoka est polukrunih kamenih svodova raspona do 36m na masivnimest polukrunih kamenih svodova raspona do 36m na masivnim

stupovima i slavolukom na sredini mosta sa natpisom graditeljastupovima i slavolukom na sredini mosta sa natpisom graditeljaSagradih most koji e trajati vjekovimaSagradih most koji e trajati vjekovima

slui prometu i danas slui prometu i danas nakon gotovo dva tisuljea!nakon gotovo dva tisuljea!slui prometu i danas slui prometu i danas nakon gotovo dva tisuljea!nakon gotovo dva tisuljea!

20

most


most Alcantara


NEKI OD OSTALIH MOSTOVA RIMSKOG CARSTVA:

S l T j l k j 27 t 98 S l T j l k j 27 t 98 Salamanca na Tormesu u panjolskoj s 27 otvora, sagraen 98. g.Salamanca na Tormesu u panjolskoj s 27 otvora, sagraen 98. g.

Merida na Albergosu u panjolskoj sa 6 otvoraMerida na Albergosu u panjolskoj sa 6 otvora

Cordoba na Guadalquiviru u panjolskoj sa 16 otvoraCordoba na Guadalquiviru u panjolskoj sa 16 otvora

Mogontiacum (Mainz) preko Rajne s 26 otvora, sagraen oko 80 g. Mogontiacum (Mainz) preko Rajne s 26 otvora, sagraen oko 80 g.

Flavien blizu Marseillesa u Francuskoj sagraen u 3. st. s jednim Flavien blizu Marseillesa u Francuskoj sagraen u 3. st. s jednim velikim i skladnim lukomvelikim i skladnim lukom

21

4. Akvedukti

razvitak i opstanak rimskih gradova ovisio je o opskrbljenosti svodom razvitak vodovoda

sistem vodovoda zahtijeva stalan pad do mjesta potronje pa se sistem vodovoda zahtijeva stalan pad do mjesta potronje pa se zbog toga zapreke moraju prijei na mostu akveduktu

do danas su rimski akvedukti ostali svjedoci fantastinog do danas su rimski akvedukti ostali svjedoci fantastinog graditeljskog umijea, a neki jo uvijek slue svojoj svrsi!graditeljskog umijea, a neki jo uvijek slue svojoj svrsi!

4. Akvedukti

PONT DU GARD, sagraen izmeu 63. i 12.g.pr.n.e.: akvedukt grada Nimesa preko uvale rijeke Gard i junoj Francuskojakvedukt grada Nimesa preko uvale rijeke Gard i junoj Francuskojakvedukt grada Nimesa preko uvale rijeke Gard i junoj Francuskojakvedukt grada Nimesa preko uvale rijeke Gard i junoj Francuskoj u sklopu vodovoda dugog ukupno 40kmu sklopu vodovoda dugog ukupno 40km najpoznatiji u Rimskom Carstvunajpoznatiji u Rimskom Carstvu most ukupne duljine 275m, maksimalne visine 49mmost ukupne duljine 275m, maksimalne visine 49m graditelj M.V. Agrippagraditelj M.V. Agrippa trokatna struktura trokatna struktura

6 polukrunih otvora raspona 17 do 24 4 m na donjem katu 6 polukrunih otvora raspona 17 do 24 4 m na donjem katu -- 6 polukrunih otvora raspona 17 do 24,4 m na donjem katu 6 polukrunih otvora raspona 17 do 24,4 m na donjem katu -- 9 isto takvih na srednjem katu 9 isto takvih na srednjem katu -- 35 manjih raspona 5m na gornjem katu35 manjih raspona 5m na gornjem katu

u 5.st. su barbari razorili njegove krajeveu 5.st. su barbari razorili njegove krajeve u 18.st. donjem je katu dograeno proirenje radi provoenja cesteu 18.st. donjem je katu dograeno proirenje radi provoenja ceste prihvaen kao najljepi rimski most, danas turistika atrakcijaprihvaen kao najljepi rimski most, danas turistika atrakcija

22

4. Akvedukti

Pont du Gard

4. Akvedukti

AKVEDUKT KOD SEGOVIJE: 30m iznad iroke doline30m iznad iroke doline dio mosta razoren, pa u 15.st. obnovljendio mosta razoren, pa u 15.st. obnovljen ponovna obnova istih dijelova ve nakon nekoliko stoljea dok suponovna obnova istih dijelova ve nakon nekoliko stoljea dok su ponovna obnova istih dijelova ve nakon nekoliko stoljea dok suponovna obnova istih dijelova ve nakon nekoliko stoljea dok su

izvorni dijelovi kvalitetnije izvedbe ostali itaviizvorni dijelovi kvalitetnije izvedbe ostali itavi

23

5. Zajednika obiljeja mostova Rimskog Carstva

polukruni svodovipolukruni svodovi otvori do 25 m (najvie 36 m)otvori do 25 m (najvie 36 m)

t d i tl ili d t ti l kt d i tl ili d t ti l k pete svodova pri tlu ili nad etvrtinama polukrugapete svodova pri tlu ili nad etvrtinama polukruga niveleta mostova priblino vodoravnaniveleta mostova priblino vodoravna otvori mostova jednaki ili malo razliitiotvori mostova jednaki ili malo razliiti redovito su dispozicije simetrine (ope nastojanje)redovito su dispozicije simetrine (ope nastojanje) stupovi kratki, bez vrha u smjeru vode (tupi), debeli od treine do stupovi kratki, bez vrha u smjeru vode (tupi), debeli od treine do

pola otvorapola otvorapp omiljeni tedni otvori nad stupovimaomiljeni tedni otvori nad stupovima osim od prirodnog kamena svodovi od opeke, a zidovi i od betonaosim od prirodnog kamena svodovi od opeke, a zidovi i od betona sljubnice u svodovima tono radijalnesljubnice u svodovima tono radijalne zidanje u suho ili s vapnenim mortomzidanje u suho ili s vapnenim mortom lica eonih zidova vertikalnalica eonih zidova vertikalna obrada vidljivih ploha ravna bez utoraobrada vidljivih ploha ravna bez utora obrada vidljivih ploha ravna, bez utoraobrada vidljivih ploha ravna, bez utora oblikovni detalji brojni (arhivolte, vijenci, reljefi, stupovi, slavoluci)oblikovni detalji brojni (arhivolte, vijenci, reljefi, stupovi, slavoluci)

15.3. MOSTOVI SREDNJEGA VIJEKA

POETAK SREDNJEG VIJEKA U MOSTOGRADNJI UZIMA SE POETAK SREDNJEG VIJEKA U MOSTOGRADNJI UZIMA SE RAZLIITO ZA POJEDINE DIJELOVE SVIJETA:

Europa Europa -- od propasti Rimskog Carstva pa do sredine 18.st.od propasti Rimskog Carstva pa do sredine 18.st.-- osnutak kole za mostove i ceste u Parizu 1747.g. koja osnutak kole za mostove i ceste u Parizu 1747.g. koja g jg j

oznaava poetak analize konstrukcija naspram dosadanjemoznaava poetak analize konstrukcija naspram dosadanjemiskustvenom projektiranjuiskustvenom projektiranju

24

15.3.1. Europski srednji vijek

DOGAAJI KOJI SU OBILJEILI NJEGOV POETAK: propast Rimskog Carstvapropast Rimskog Carstva propast Rimskog Carstvapropast Rimskog Carstva barbarsko razaranje antikih znamenitostibarbarsko razaranje antikih znamenitosti prestanak postojanja mone, sigurne i otvorene civilizacijeprestanak postojanja mone, sigurne i otvorene civilizacije poinje vrijeme nesigurnosti, izoliranosti, zatvorenostipoinje vrijeme nesigurnosti, izoliranosti, zatvorenosti

j t j l b d j t i ti i t sve ovo uvjetuje slabu gradnju prometnica a time i mostova

razoreni mostovi se ne popravljaju, postojei ne odravaju

grade se jednostavni i primitivni objekti za lokalne prijelaze kojisu daleko ispod antikih ostvarenjap j

PRVIH NEKOLIKO STOLJEA SREDNJEG VIJEKA OBILJEILO JE:

780.g. sagraen 780.g. sagraen MOST ESPALION NA RIJECI LOTMOST ESPALION NA RIJECI LOT sa 4 kamena svodasa 4 kamena svoda

u Francuskoj su Karlo Veliki i Ljudevit Poboni donijeli u Francuskoj su Karlo Veliki i Ljudevit Poboni donijeli Upute za Upute za j j jj j j ppodravanje cesta i mostovaodravanje cesta i mostova s odredbom o gradnji 12 mostova na s odredbom o gradnji 12 mostova na SeniSeni

most Espalion

25

DOGAAJI U 10. ST.:

diljem Europe se formiraju redovnike zajednice zaduene za diljem Europe se formiraju redovnike zajednice zaduene za gradnju i odravanje mostova gradnju i odravanje mostova redovnici postaju voditelji i izvriteljiredovnici postaju voditelji i izvriteljigradnji:gradnji:gradnji:gradnji:

-- red Altopascio u Italiji gradi most preko rijeke Arnored Altopascio u Italiji gradi most preko rijeke Arno-- benediktinci u Francuskoj grade most Bonpassebenediktinci u Francuskoj grade most Bonpasse-- sve to su bili drveni gredni mostovi, no poinju se graditi isve to su bili drveni gredni mostovi, no poinju se graditi i

trajnija ostvarenja...trajnija ostvarenja...

TRAJNI SREDOVJEKOVNI MOSTOVI NA TLU EUROPE:

MOST PREKO DUNAVA U REGENSBURGU, graen 1135.MOST PREKO DUNAVA U REGENSBURGU, graen 1135.--1146.g.1146.g.-- 15 kamenih svodova 15 kamenih svodova

i i klj i bj t t i i klj i bj t t -- masivni kljunovi s obje strane stupova masivni kljunovi s obje strane stupova -- kula na rubu mostakula na rubu mosta


AVINJONSKI MOST NA RHONI, graen 1177.AVINJONSKI MOST NA RHONI, graen 1177.--1187.g.1187.g.-- jedan od najstarijih i najveih kamenih mostovajedan od najstarijih i najveih kamenih mostova-- gradi ga redovnika zajednica za gradnju mostova na elu sagradi ga redovnika zajednica za gradnju mostova na elu sa

poglavarom Bpoglavarom Bnezneztomtompoglavarom Bpoglavarom Bnezneztomtom-- most s dvadesetak svodova raspona do 40m, irok 5mmost s dvadesetak svodova raspona do 40m, irok 5m-- izlomljen u tlocrtu sa iljkom okrenutim uzvodnoizlomljen u tlocrtu sa iljkom okrenutim uzvodno-- temelji s kljunovima u obliku lae uzvodno i nizvodnotemelji s kljunovima u obliku lae uzvodno i nizvodno-- otvori nad stupovima radi protoka vodeotvori nad stupovima radi protoka vode-- svodovi u poprenom presjeku sastavljeni od 4 ua svodasvodovi u poprenom presjeku sastavljeni od 4 ua svoda-- optimalni oblik luka sa 3 sredita zakrivljenostioptimalni oblik luka sa 3 sredita zakrivljenosti-- nad jednim stupom sagraena kapelica Sv. Nikole u koju jenad jednim stupom sagraena kapelica Sv. Nikole u koju jeon kasnije pokopanon kasnije pokopan

-- poplava u 16.st. je unitila vei dio mostapoplava u 16.st. je unitila vei dio mosta

26


MOST NA TEMZI U LONDONU, graen 1176.MOST NA TEMZI U LONDONU, graen 1176.--1209.g.1209.g.-- jo ga nazivaju i Old London Bridgejo ga nazivaju i Old London Bridge-- djelo redovnike zajednice predvoene Peterom djelo redovnike zajednice predvoene Peterom

Colechurchom Colechurchom pokopan je u kapelici na mostupokopan je u kapelici na mostuColechurchom Colechurchom pokopan je u kapelici na mostupokopan je u kapelici na mostu-- kameni most, sagraen na mjestu drvenog rimskog mostakameni most, sagraen na mjestu drvenog rimskog mosta-- duina 308m, 19 na vrhu zailjenih kamenih svodova rasponaduina 308m, 19 na vrhu zailjenih kamenih svodova raspona

55--11m11m-- masivni stupovi irine polovine raspona sa velikim masivni stupovi irine polovine raspona sa velikim

zailjenjima s obje stranezailjenjima s obje strane-- zbog plovidbe je sedmi otvor bio pokretna konstrukcijazbog plovidbe je sedmi otvor bio pokretna konstrukcija-- na njemu su s vremenom sagraene drvene kue na njemu su s vremenom sagraene drvene kue trgovine itrgovine i

stanovistanovi-- postupno je propao, zamijenio ga je u 19.st. novi londonski postupno je propao, zamijenio ga je u 19.st. novi londonski

mostmost

most na Temzi u Londonu Old London Bridge

27


KARLOV MOST PREKO VLTAVE U PRAGU, graen 1171.KARLOV MOST PREKO VLTAVE U PRAGU, graen 1171.--1358.g.1358.g.-- dobio ime po njemakom caru Karlu IV koji ga je financiraodobio ime po njemakom caru Karlu IV koji ga je financirao-- 16 kamenih svodova razliitih raspona16 kamenih svodova razliitih raspona

uzvodno zailjeni masivni stupovi uzvodno zailjeni masivni stupovi srednjovjekovnih obiljejasrednjovjekovnih obiljeja-- uzvodno zailjeni masivni stupovi uzvodno zailjeni masivni stupovi srednjovjekovnih obiljejasrednjovjekovnih obiljeja-- nadogradnja na mostu nadogradnja na mostu kule, ograde, kipovi kule, ograde, kipovi


PONT DE LA VALENTRPONT DE LA VALENTR PREKO RIJEKE LOT U CAHORSU, PREKO RIJEKE LOT U CAHORSU, graen 1200.graen 1200.--1260.g. 1260.g.

-- graen sredstvima koje su skupili lokalni trgovci i obrtnicigraen sredstvima koje su skupili lokalni trgovci i obrtnicijedan od tipinih i najskladnijih sredovijekovnih mostova jedan od tipinih i najskladnijih sredovijekovnih mostova -- jedan od tipinih i najskladnijih sredovijekovnih mostova jedan od tipinih i najskladnijih sredovijekovnih mostova

-- 6 kamenih iljatih svodova raspona po 15m 6 kamenih iljatih svodova raspona po 15m -- tri visoke obrambene kule nad obalnim i sredinjim stupovimatri visoke obrambene kule nad obalnim i sredinjim stupovima-- masivni zailjeni stupovi tvore proirenja prometne povrinemasivni zailjeni stupovi tvore proirenja prometne povrine

nad njima nad njima

28


PONTE VECCHIO U FIRENCI PREKO RIJEKE ARNO, sagraen 1177.g.,PONTE VECCHIO U FIRENCI PREKO RIJEKE ARNO, sagraen 1177.g.,a u dananjem obliku 1334.a u dananjem obliku 1334.--1345.g.1345.g.

-- graditelj Tadeo Gaddigraditelj Tadeo Gaddijako spljoteni svodovi relativno vitkih kamenih strukturajako spljoteni svodovi relativno vitkih kamenih struktura-- jako spljoteni svodovi relativno vitkih kamenih strukturajako spljoteni svodovi relativno vitkih kamenih struktura

-- rasponi 30rasponi 30--33m33m-- stupovi irine 6m s kljukastim istakama s obje strane na koje stupovi irine 6m s kljukastim istakama s obje strane na koje

je oslonjen niz zgradaje oslonjen niz zgrada-- na gornjem katu je galerija za komunikaciju izmeu palaana gornjem katu je galerija za komunikaciju izmeu palaa


KAPELLBRKAPELLBRCKE (1333.g.) I SPREUERBRCKE (1333.g.) I SPREUERBRCKE (1408.g.) PREKO CKE (1408.g.) PREKO RIJEKE REUSS U LUZERNRIJEKE REUSS U LUZERN--U U VICARSKOJU U VICARSKOJ

-- dva natkrivena drvena mostadva natkrivena drvena mostavie puta dograivana i preureivanavie puta dograivana i preureivana-- vie puta dograivana i preureivanavie puta dograivana i preureivana

-- dograivane kule uz sredinje stupove i lom u pruanju dograivane kule uz sredinje stupove i lom u pruanju prometnice na tom mjestuprometnice na tom mjestu

29


MOST TREZZO NA RIJECI ADDA U ITALIJI, graen 1370.MOST TREZZO NA RIJECI ADDA U ITALIJI, graen 1370.--1377.g.1377.g.-- najvei raspon granitnog svoda tog vremena od 72mnajvei raspon granitnog svoda tog vremena od 72m

MOST NA ELBI U DREZDENU (1179MOST NA ELBI U DREZDENU (1179 1260 g )1260 g ) MOST NA ELBI U DREZDENU (1179.MOST NA ELBI U DREZDENU (1179.--1260.g.)1260.g.)

MOST NA MAJNI U WMOST NA MAJNI U WRZBURGU (1474.RZBURGU (1474.--1573.g.)1573.g.)

DOBA RENESANSE: u znanost i umjetnost donosi novosti u mostogradnjiu znanost i umjetnost donosi novosti u mostogradnji Leonardo de Vinci, Michelangelo, Galileo Galilei Leonardo de Vinci, Michelangelo, Galileo Galilei razmatraju irazmatraju i

nosive strukturenosive strukture Andre Palladij Andre Palladij -- 1570.g. djelo etiri knjige o arhitekturi 1570.g. djelo etiri knjige o arhitekturi razradiorazradio

k k i k k i sustav reetke kao nosivog sustava sustav reetke kao nosivog sustava

MOSTOVI IZ DOBA RENESANSE:

PONTE RIALTO PREKO KANALA GRANDE U VENECIJI, PONTE RIALTO PREKO KANALA GRANDE U VENECIJI, sagraen 1587.sagraen 1587.--1591.g.1591.g.

-- graditelj Antonio da Pontegraditelj Antonio da Pontejedan kameni relativno plitki svod raspona 28m segmentnog jedan kameni relativno plitki svod raspona 28m segmentnog -- jedan kameni relativno plitki svod raspona 28m, segmentnog jedan kameni relativno plitki svod raspona 28m, segmentnog oblika (treina krunice)oblika (treina krunice)

-- slabo temeljno tlo slabo temeljno tlo temeljen je na velikom broju drvenihtemeljen je na velikom broju drvenihpilota nad kojima su zidani kameni temeljipilota nad kojima su zidani kameni temelji

-- irina 22m, trgovine s obje straneirina 22m, trgovine s obje strane

30


Ponte Rialto skicatemeljenja

Ri lt bij t V iRialto u ambijentu Venezie


PONTE SANTA TRINITA PREKO ARNA U FIRENZI, graen 1587.PONTE SANTA TRINITA PREKO ARNA U FIRENZI, graen 1587.--1591.1591.-- kameni svodovi oblika lananicekameni svodovi oblika lananice-- rasponi triju vrlo plitkih svodova su 32,5mrasponi triju vrlo plitkih svodova su 32,5m

graditelj Bartolomeo Amannatigraditelj Bartolomeo Amannati-- graditelj Bartolomeo Amannatigraditelj Bartolomeo Amannati

31


Ponte Santa Trinita


PONT NEUF PREKO SEINE U PARIZU, sagraen 1578.PONT NEUF PREKO SEINE U PARIZU, sagraen 1578.--1606.g.1606.g.-- preko dva rukavca rijeke oko otoka koji se nalazi u sreditupreko dva rukavca rijeke oko otoka koji se nalazi u sredituParizaParizalijevi dio mosta se sastoji od 5 a desni od 6 kamenih svodovalijevi dio mosta se sastoji od 5 a desni od 6 kamenih svodova-- lijevi dio mosta se sastoji od 5, a desni od 6 kamenih svodovalijevi dio mosta se sastoji od 5, a desni od 6 kamenih svodovaraspona 14,8m do 19,4m, irine 21,5mraspona 14,8m do 19,4m, irine 21,5m

-- skoeni lukovi skoeni lukovi kravlji rogovikravlji rogovi

32


PONT MARIE U PARIZU, PONT MARIE U PARIZU, sagraen 1635.sagraen 1635.--1685.g1685.g-- 5 polukrunih svodova5 polukrunih svodova

PONT ROYAL U PARIZU, PONT ROYAL U PARIZU, sagraen 1685.sagraen 1685.--1689.g.1689.g.-- eliptini oblici svodova eliptini oblici svodova koji se rasponski poveavaju koji se rasponski poveavaju prema sredini mostaprema sredini mosta

sredite Pariza s vie mostova

ZAJEDNIKA OBILJEJA EUROPSKIH MASIVNIH MOSTOVA SREDNJEG VIJEKA:

svodovi su veinom polukruni meutim ima dosta primjera svodovi su veinom polukruni meutim ima dosta primjera svodovi su veinom polukruni, meutim ima dosta primjera svodovi su veinom polukruni, meutim ima dosta primjera spljotenijih (kruni segment), ovala i zailjenihspljotenijih (kruni segment), ovala i zailjenih

este su strme nivelete mostovaeste su strme nivelete mostova

otvori su razliitih veliina, nema simetrije u dispozicijamaotvori su razliitih veliina, nema simetrije u dispozicijama

rasponi su do 50 m (uz jednu iznimku od 72 m)rasponi su do 50 m (uz jednu iznimku od 72 m)

stupovi su ui od rimskih (u odnosu na raspone) ali esto popreno stupovi su ui od rimskih (u odnosu na raspone) ali esto popreno izdueni (ak do tri irine mosta)izdueni (ak do tri irine mosta)

pojava kua i kula na mostovimapojava kua i kula na mostovima

33

15.3.2. Mostovi Turskog Carstva

propast Rimskog Carstva jaanje Bizanta

graditeljstvo Bizanta masivni zidovi s naizmjeninim slojevimaod prirodnog kamena i opeke

nema znaajnijih mostova za vrijeme Bizanta

unutar Bizantskih granica ali i znatno ire razvija se od 15 do 18 st unutar Bizantskih granica ali i znatno ire razvija se od 15. do 18.st.Tursko (Osmanlijsko) Carstvo koje je ostaviloTursko (Osmanlijsko) Carstvo koje je ostavilo brojne zanimljivebrojne zanimljivemostovemostove

jedan od najveih graditelja povijesti potjee iz Turskog Carstva koda Mimar Sinan (1492.koda Mimar Sinan (1492.--1589.), vrhovni dvorski graditelj1589.), vrhovni dvorski graditelj

Turci grade mostove radi osvajakih pohoda i kasnije radi eksploatacije osvojenih krajeva

PRIMJERI MOSTOVA TURSKOG CARSTVA:

MOST NA NERETVI U MOSTARU, sagraen 1547.MOST NA NERETVI U MOSTARU, sagraen 1547.--1556.g.1556.g.-- sagradio ga je Hajrudin, Sinanov ueniksagradio ga je Hajrudin, Sinanov uenik-- vitki kameni svod raspona 28,7m sagraen od velikih vitki kameni svod raspona 28,7m sagraen od velikih

klesanaca eolskog vapnenca elipsastog oblikaklesanaca eolskog vapnenca elipsastog oblikaklesanaca eolskog vapnenca elipsastog oblikaklesanaca eolskog vapnenca elipsastog oblika-- niveleta u strmom obostranom usponu prema sredininiveleta u strmom obostranom usponu prema sredini-- kule (ojaanja potpornja) s obje strane mostakule (ojaanja potpornja) s obje strane mosta-- sruen u nedavnom ratusruen u nedavnom ratu

34


MOST NA DRINI U VIEGRADU, sagraen 1571.MOST NA DRINI U VIEGRADU, sagraen 1571.--1577.g.1577.g.-- graditelj hoda Mimar Sinangraditelj hoda Mimar Sinan-- 10 u tjemenu zailjenih svodova raspona od 10,7 do 14,8 m10 u tjemenu zailjenih svodova raspona od 10,7 do 14,8 m

4 manja svoda na prilaznoj rampi okomito na most uz obalu4 manja svoda na prilaznoj rampi okomito na most uz obalu-- 4 manja svoda na prilaznoj rampi okomito na most uz obalu4 manja svoda na prilaznoj rampi okomito na most uz obalu-- niveleta u obostranom usponu do sredinjeg proirenja naniveleta u obostranom usponu do sredinjeg proirenja na

kojem je portalkojem je portal-- ukupna duina 180m, irina 7,2mukupna duina 180m, irina 7,2m-- mjesto radnje romana Na Drini uprija Ive Andriamjesto radnje romana Na Drini uprija Ive Andria


most na Drini u Viegradu

35


MOST ARSLANAGIA NA TREBINJICI, sagraen 1574.g.MOST ARSLANAGIA NA TREBINJICI, sagraen 1574.g.-- 4 razliita kamena svoda raspona 9 do 18,6 m4 razliita kamena svoda raspona 9 do 18,6 m

MOST PREKO NERETVE U KONJICU, sagraen 1682.g.MOST PREKO NERETVE U KONJICU, sagraen 1682.g.-- 6 u tjemenu zailjeni kameni svodovi6 u tjemenu zailjeni kameni svodovi

OBILJEJA TURSKIH MOSTOVA:

Odnos irine stupova u odnosu na otvore (bitno manji od antikih) Odnos irine stupova u odnosu na otvore (bitno manji od antikih) do 1:7do 1:7

Velika poprena duljina stupova (u smjeru toka vode) radi Velika poprena duljina stupova (u smjeru toka vode) radi Velika poprena duljina stupova (u smjeru toka vode) radi Velika poprena duljina stupova (u smjeru toka vode) radi osiguravanja poprene stabilnosti mosta, s trokutastim uzvodnim osiguravanja poprene stabilnosti mosta, s trokutastim uzvodnim istakamaistakama

Svodovi kameni, radijalnih spojnica, polukrunog ili u vrhu Svodovi kameni, radijalnih spojnica, polukrunog ili u vrhu zailjenog oblika, a redovito meusobno razliitih raspona u istom zailjenog oblika, a redovito meusobno razliitih raspona u istom mostumostu i id i d d b b ih kl i k d i id i d d b b ih kl i k d eoni zidovi od dobro obraenih klesanaca, ravni s ponekad eoni zidovi od dobro obraenih klesanaca, ravni s ponekad udubinama ili tednim otvorimaudubinama ili tednim otvorima

Niveleta u obostranom usponu s vidljivim lomom iznad sredine Niveleta u obostranom usponu s vidljivim lomom iznad sredine jednog od otvora (to ne mora biti srednji)jednog od otvora (to ne mora biti srednji)

Ograda najee od kamenih ploa, vertikalno nasaenih i Ograda najee od kamenih ploa, vertikalno nasaenih i meusobno spojenih olovommeusobno spojenih olovomp jp j

Razne gradnje (kule, straarnice) uz mostove ili (portali, sofe itd.) Razne gradnje (kule, straarnice) uz mostove ili (portali, sofe itd.) na njimana njima

36

15.3.3. Srednjevjekovni mostovi izvan EuropeMOSTOVI U KINI: njihove opise je ostavio istraiva Marko Polonjihove opise je ostavio istraiva Marko Polo

-- opisuje visee mostove od bambusove nosive uadiopisuje visee mostove od bambusove nosive uadi svoeni mostovi svoeni mostovi

-- najvei zamah tijekom dinastije Sung (960.najvei zamah tijekom dinastije Sung (960.--1280.g.)1280.g.)-- MOST PULISANG KOD PEKINGAMOST PULISANG KOD PEKINGA

-- opisuje ga Marko Poloopisuje ga Marko Polo-- 24 kamena svoda duina 300, a irina 8 koraka24 kamena svoda duina 300, a irina 8 koraka

-- MOST MARKA POLA MOST MARKA POLA -- dug 334m, irok 16mdug 334m, irok 16m

MOSTOVI U KINI:-- MOST ANMOST AN--CHI KIJAOCHI KIJAO

-- raspon spljotenog svoda 38mraspon spljotenog svoda 38mdva tedna otvora sa svake stranedva tedna otvora sa svake strane

15.3.3. Srednjevjekovni mostovi izvan Europe

-- dva tedna otvora sa svake stranedva tedna otvora sa svake strane

37

15.4. MOSTOVI NOVOGA VIJEKA

15.4.1. Poeci kolovanja graditelja

sredinom 18.st. dolazi do poetka temeljite i sustavne naobrazbegraditeljskih strunjaka

1716.g. utemeljenje Odjela za mostove i ceste u Parizu:-- lanovi tog odjela bili su kolovani u parikoj koli za tehnikulanovi tog odjela bili su kolovani u parikoj koli za tehnikulanovi tog odjela bili su kolovani u parikoj koli za tehnikulanovi tog odjela bili su kolovani u parikoj koli za tehniku

naobrazbunaobrazbu-- odjel je osnovan kao posljedica zadatka analize katastrofalnogodjel je osnovan kao posljedica zadatka analize katastrofalnog

ruenja kamenog mosta preko rijeke Loire u gradu Bloisruenja kamenog mosta preko rijeke Loire u gradu Blois-- analizirani su razlozi ruenja i novi projekt obnove u kojemanalizirani su razlozi ruenja i novi projekt obnove u kojem

je posebna pozornost posveena temeljenjuje posebna pozornost posveena temeljenjunakon tog projekta zakljueno je da tada jedina parikanakon tog projekta zakljueno je da tada jedina parika-- nakon tog projekta zakljueno je da tada jedina parikanakon tog projekta zakljueno je da tada jedina parikatehnika kola nije dostatna za specifine zahtjevetehnika kola nije dostatna za specifine zahtjevemostogradnjemostogradnje

OBNOVLJENI MOST PREKO LOIRE U BLOISU:OBNOVLJENI MOST PREKO LOIRE U BLOISU:-- 11 kamenih svodova razliitih raspona od 20 do 30m11 kamenih svodova razliitih raspona od 20 do 30m-- i danas slui prometui danas slui prometu

38

1747.g. osnovana je prva posebna tehnika kola u svijetu kolaza mostove i ceste

-- prekretnica u razvitku graditeljstvaprekretnica u razvitku graditeljstva-- poinje znanstveni pristup prouavanja, analiziranja i poinje znanstveni pristup prouavanja, analiziranja i

prorauna otpornosti nosivih struktura na djelovanja kojimaprorauna otpornosti nosivih struktura na djelovanja kojimasu izloenasu izloena

-- poinje podjela na ue graditeljske strukepoinje podjela na ue graditeljske struke-- poetak ozbiljnih pisanih djela, knjiga, prirunikapoetak ozbiljnih pisanih djela, knjiga, prirunika

prva knjiga o mostogradnji 1714.g. Hubert Gautier: Traite desHubert Gautier: Traite desPonts (Rasprava o mostovima)Ponts (Rasprava o mostovima) analiza antikih i suvremenihmostova

15.4.2. Novovjeki kameni mostovi

GRADITELJSKI ISKORACI U GRADNJI KAMENIH MOSTOVA KOJE JE NAPRAVIO J.R. PERRONET:

oblikovanje svodova segmentnim oblikom velikog radijusa to oblikovanje svodova segmentnim oblikom velikog radijusa to oblikovanje svodova segmentnim oblikom velikog radijusa, to oblikovanje svodova segmentnim oblikom velikog radijusa, to omoguuje podizanje pete svoda nad razinom vodotokaomoguuje podizanje pete svoda nad razinom vodotoka

izvedba tanjih stupova 1:10 do 1:12 rasponaizvedba tanjih stupova 1:10 do 1:12 raspona

predaja horizontalnog potiska svoda ne na prileee stupove nego predaja horizontalnog potiska svoda ne na prileee stupove nego preko susjednih i ostalih svodova na obalupreko susjednih i ostalih svodova na obalu

velika pozornost ljepoti i skladu odnosa u graevinivelika pozornost ljepoti i skladu odnosa u graevini

njegovi mostovi oznaavaju vrhunac u gradnji prirodnim kamenom:most u Orlmost u Orlansu preko Loire (1756ansu preko Loire (1756 1761 )1761 )-- most u Orlmost u Orlansu preko Loire (1756.ansu preko Loire (1756.--1761.)1761.)

-- most u Mantesu preko Seine (1757.)most u Mantesu preko Seine (1757.)-- most u Neuvillyuu preko Seine (1768.most u Neuvillyuu preko Seine (1768.--1774.)1774.)-- most u Parizu preko Seine (1787.most u Parizu preko Seine (1787.--1790.)1790.)-- most u petrogradu preko Nevemost u petrogradu preko Neve

39

PERRONETov PONT SAINTE MAXENCE NA RIJECI OISE KOD PARIZA:-- 3 iznimno plitka kamena luka (spljotenost 1:11)3 iznimno plitka kamena luka (spljotenost 1:11)-- rasponi 22 mrasponi 22 m

linija intradosa je kruni segment velikog radijusa linija intradosa je kruni segment velikog radijusa -- linija intradosa je kruni segment velikog radijusa linija intradosa je kruni segment velikog radijusa -- stupovi u poprenom smjeru razdijeljeni na stupcestupovi u poprenom smjeru razdijeljeni na stupce

PERRONETov PONT DE LA CONCORDE PREKO SEINE U PARIZU:-- sagraen 1788.sagraen 1788.--1792. kao jedan od najljepih kamenih 1792. kao jedan od najljepih kamenih sagraen 1788.sagraen 1788. 1792. kao jedan od najljepih kamenih 1792. kao jedan od najljepih kamenih mostovamostova

NOVOVJEKI KAMENI MOSTOVI U LONDONU:

WESTMINSTERSKI MOST PREKO TEMZE, sagraen 1738.WESTMINSTERSKI MOST PREKO TEMZE, sagraen 1738.--1750.g.1750.g.-- 12 polukrunih lukova simetrino rastuih prema srednjima12 polukrunih lukova simetrino rastuih prema srednjima

koji su raspona 25mkoji su raspona 25mkoji su raspona 25mkoji su raspona 25m-- temeljen u otvorenim kesonimatemeljen u otvorenim kesonima

WATERLOO MOST, sagraen 1809.WATERLOO MOST, sagraen 1809.--1817.g.1817.g.-- projektant John Rennieprojektant John Rennie-- 9 polueliptinih lukova raspona 37m9 polueliptinih lukova raspona 37m-- 6 m debeli stupovi6 m debeli stupovi

NOVI LONDONSKI MOST (NEW BRIDGE), sagraen 1824.NOVI LONDONSKI MOST (NEW BRIDGE), sagraen 1824.--1831.g.1831.g.-- projektant John Rennieprojektant John Rennie-- na mjestu dotrajalog starogna mjestu dotrajalog starog-- 5 polueliptinih svodova sa sredinjim raspona 46m5 polueliptinih svodova sa sredinjim raspona 46m5 polueliptinih svodova sa sredinjim raspona 46m5 polueliptinih svodova sa sredinjim raspona 46m

40

MOST PREKO SOE KOD SOLKANA NA GRANICI SLOVENIJE I ITALIJE:-- rekordni raspon luka od prirodnog kamena rekordni raspon luka od prirodnog kamena 85m!85m! 15.4.3. Napredak u razvitku drvenih mostova

TIJEKOM POVIJESTI ZNAAJNI ISKORACI U GRADNJI DRVENIH MOSTOVA BILI SU:MOSTOVA BILI SU: antiko razdobljeantiko razdoblje druga polovina 18.st. u vicarskoj i druga polovina 18.st. u vicarskoj i Sjevernoj AmericiSjevernoj Americi

DRVENI MOSTOVI BRAE JOHANNES I HAINS ULRICH GRUBENMANN:

MOST SCHAFFHAUSEN PREKO RAJNE U VICARSKOJ, sagraen 1755.MOST SCHAFFHAUSEN PREKO RAJNE U VICARSKOJ, sagraen 1755.-- dva raspona 52m i 58mdva raspona 52m i 58m-- sredinji oslonac na stupu starog mostasredinji oslonac na stupu starog mosta

k i k i k i k i-- reetkast i natkrivenreetkast i natkriven

41

DRVENI MOSTOVI BRAE JOHANNES I HAINZ ULRICH GRUBENMANN:

MOST REICHENAUMOST REICHENAU-- reetkasta luna konstrukcija s jednim rasponom od 74mreetkasta luna konstrukcija s jednim rasponom od 74m

MOST WETTINGEN PREKO RIJEKE LIMMATMOST WETTINGEN PREKO RIJEKE LIMMAT-- jedan raspon od 61mjedan raspon od 61m-- prvi drveni most s pravim lukom parabolinog oblika prvi drveni most s pravim lukom parabolinog oblika

sastavljenim od hrastovih greda dugakih 3 do 4m povezanihsastavljenim od hrastovih greda dugakih 3 do 4m povezaniheljeznim trakama koje su privrene klinovima i vijcimaeljeznim trakama koje su privrene klinovima i vijcima

DRVENI MOSTOVI U AMERICI:

MOST VERMONT KOD BELLOWS FALLSA, sagraen 1760.g.MOST VERMONT KOD BELLOWS FALLSA, sagraen 1760.g.-- dva raspona reetkaste strukture po 30mdva raspona reetkaste strukture po 30m

PERMANENT MOST U PHILADELPHIJI NA RIJECI SCHUYLKILLPERMANENT MOST U PHILADELPHIJI NA RIJECI SCHUYLKILL PERMANENT MOST U PHILADELPHIJI NA RIJECI SCHUYLKILLPERMANENT MOST U PHILADELPHIJI NA RIJECI SCHUYLKILL-- graditelj Timothy Palmergraditelj Timothy Palmer-- viestruko statiki neodreena kombinacija reetke i lukovaviestruko statiki neodreena kombinacija reetke i lukova

CALLS FERRY, sagraen 1853.g.CALLS FERRY, sagraen 1853.g.

BLENHEIM, sagraen 1853.g.BLENHEIM, sagraen 1853.g.-- rekordni raspon 70mrekordni raspon 70m

MOST PREKO RIJEKE MASSACHUSETTS U SPRINGFIELDUMOST PREKO RIJEKE MASSACHUSETTS U SPRINGFIELDU

ameriki graditelji su doprinijeli razvitku razliitih tipova reetki koritenih za natkrivene drvene mostove iz njih se razvijaju reetke metalnih mostova reetke nose imena prema svojim autorima: BARR, HOWE, PRATTBARR, HOWE, PRATT itd.

42

razvitak graenja drvenih mostova nastavlja se i tijekom 20.st.:

MOST PREKO RIJEKE KOKRE U KRANJU U SLOVENIJI, sagraen 1938MOST PREKO RIJEKE KOKRE U KRANJU U SLOVENIJI, sagraen 1938-- projektant ing. Stanko Dimnikprojektant ing. Stanko Dimnik-- drveni luk rekordnog raspona 85m!drveni luk rekordnog raspona 85m!

15.4.4. Metalni mostoviNAJRANIJE PRIMJENE METALA U MOSTOGRADNJI: u nekim elementima viseih kineskih mostova jo u antika vremenau nekim elementima viseih kineskih mostova jo u antika vremena tibetanski sveenik Thang Stong (1385.tibetanski sveenik Thang Stong (1385.--1464.) 1464.) prvi graditeljprvi graditelj

viseeg mosta sa eljeznim lancima kao nosaimaviseeg mosta sa eljeznim lancima kao nosaimaviseeg mosta sa eljeznim lancima kao nosaimaviseeg mosta sa eljeznim lancima kao nosaima tek krajem 18.st. dolazi do intenzivne primjene eljeza u tek krajem 18.st. dolazi do intenzivne primjene eljeza u

mostogradnjimostogradnji

stari kineski lanasti most

43

RAZVITAK PROIZVODNJE ELJEZA: prvo u malim, primitivnim peima izravno od eljezne rudeprvo u malim, primitivnim peima izravno od eljezne rude sredinom 18.st. primjena koksa sredinom 18.st. primjena koksa intenzivna proizvodnja lijevanogintenzivna proizvodnja lijevanog

eljeza eljeza prva prava primjena je:prva prava primjena je:

MOST PREKO RIJEKE SEVERN U ENGLESKOJMOST PREKO RIJEKE SEVERN U ENGLESKOJ graen 1777 graen 1777 7979MOST PREKO RIJEKE SEVERN U ENGLESKOJMOST PREKO RIJEKE SEVERN U ENGLESKOJ, graen 1777., graen 1777.--79.79.-- projektant Thomas Pritchardprojektant Thomas Pritchard-- raspon luka 30mraspon luka 30m

RAZVITAK PROIZVODNJE ELJEZA: pronalazak varenog eljeza svojstava slinih eliku od kojeg se ondapronalazak varenog eljeza svojstava slinih eliku od kojeg se onda

grade visei mostovi kao to su:grade visei mostovi kao to su:

MENAI BRIDGE U WALESUMENAI BRIDGE U WALESU, sagraen 1826.g., sagraen 1826.g.raspon 177m projektant T Telfordraspon 177m projektant T Telford-- raspon 177m, projektant T. Telfordraspon 177m, projektant T. Telford

MOST U FREIBURGU U VICARSKOJMOST U FREIBURGU U VICARSKOJ, sagraen 1834.g., sagraen 1834.g.-- raspon 273mraspon 273m

BROOKLYN MOST U NEW YORKUBROOKLYN MOST U NEW YORKU, sagraen 1883.g., sagraen 1883.g.-- raspon 456m, graditelj J. Roeblingraspon 456m, graditelj J. Roebling

BRITANNIA MOSTBRITANNIA MOST, graen 1846., graen 1846.--1850.g.1850.g.-- graditelj R. Stephensongraditelj R. Stephenson-- gredni most, sanduasti popreni presjekgredni most, sanduasti popreni presjek-- rasponi 72+141+141+72 mrasponi 72+141+141+72 mrasponi 72+141+141+72 mrasponi 72+141+141+72 m

44

Brooklyn bridgeRAZVITAK PROIZVODNJE ELJEZA:

sredinom 19.st. dolazi do napretka u proizvodnji eljeza sredinom 19.st. dolazi do napretka u proizvodnji eljeza otkrivenotkrivenje je TOPLJENI ELIKTOPLJENI ELIK osnovni, iroko primjenjivani materijal u osnovni, iroko primjenjivani materijal u graditeljstvu, posebno zanimljiv u gradnji metalnih mostovagraditeljstvu, posebno zanimljiv u gradnji metalnih mostova

ZNAAJNI METALNI MOSTOVI:

MOST FIRTH OF FORTH KOD EDINBOURGHA U KOTSKOJ MOST FIRTH OF FORTH KOD EDINBOURGHA U KOTSKOJ MOST FIRTH OF FORTH KOD EDINBOURGHA U KOTSKOJ, MOST FIRTH OF FORTH KOD EDINBOURGHA U KOTSKOJ, sagraen 1882.sagraen 1882.--1890.g.1890.g.

-- reetkasti nosai Gerberova tipareetkasti nosai Gerberova tipa-- sredinji raspon 518m, dva bona po 205msredinji raspon 518m, dva bona po 205m-- graen slobodnim konzolnim postupkomgraen slobodnim konzolnim postupkom-- namjenjen dvokolosjenoj pruzinamjenjen dvokolosjenoj pruzi

j i d tj i d t-- jo i danas u prometujo i danas u prometu

45

ZNAAJNI METALNI MOSTOVI:most Firth of Forth


MOST PREKO RIJEKE SV. LOVRE KOD QUEBECA U KANADI,MOST PREKO RIJEKE SV. LOVRE KOD QUEBECA U KANADI,graen 1907.graen 1907.--1917.g.1917.g.

-- reetkaste strukture, rasponi 157+550+157 mreetkaste strukture, rasponi 157+550+157 mdvije velike nesree tokom gradnjedvije velike nesree tokom gradnje-- dvije velike nesree tokom gradnjedvije velike nesree tokom gradnje

46


GARABIT, sagraen 1884.g.GARABIT, sagraen 1884.g.-- eljezniki luni vijadukt raspona 165meljezniki luni vijadukt raspona 165m-- projekt G. Eiffelaprojekt G. Eiffela


KILL VAN KULL U BAYONNEU U SAD, sagraen 1931.g.KILL VAN KULL U BAYONNEU U SAD, sagraen 1931.g.-- luni most raspona 504mluni most raspona 504m-- namijenjen eljeznicinamijenjen eljeznici

47


SYDNEY HARBOUR, sagraen 1903.g.SYDNEY HARBOUR, sagraen 1903.g.-- raspon 503mraspon 503m-- cestovni i eljeznikicestovni i eljezniki


MOST GEORGEA WASHINGTONA PREKO RIJEKE HUDSON U MOST GEORGEA WASHINGTONA PREKO RIJEKE HUDSON U NEW YORKU, graen 1927.NEW YORKU, graen 1927.--1932.1932.

-- visei most, glavni raspon 1067mvisei most, glavni raspon 1067mmonumentalni portali dijelom obloeni kamenim ploamamonumentalni portali dijelom obloeni kamenim ploama-- monumentalni portali dijelom obloeni kamenim ploamamonumentalni portali dijelom obloeni kamenim ploama

48


MOST GOLDEN GATE U SAN FRANCISCU, sagraen 1937.g.MOST GOLDEN GATE U SAN FRANCISCU, sagraen 1937.g.-- visei most raspona 1281mvisei most raspona 1281m

OVJEENI METALNI MOSTOVI:

Faust Vrani (1551.Faust Vrani (1551.--1617.) u svojoj knjizi Machinae novae 1595.1617.) u svojoj knjizi Machinae novae 1595.je opisao ovjeenu strukturu mosta:je opisao ovjeenu strukturu mosta:

njihova stvarna primjena poinje tek kroz proteklih pola stoljeanjihova stvarna primjena poinje tek kroz proteklih pola stoljea

49


MOST PREKO STRMOST PREKO STRMSUNDA U VEDSKOJ, sagraen 1955.g.MSUNDA U VEDSKOJ, sagraen 1955.g.-- prvi suvremeni ovjeeni mostprvi suvremeni ovjeeni most-- projekt Dischingeraprojekt Dischingera

raspon 183mraspon 183m-- raspon 183mraspon 183m


MOSTOVI PREKO RAJNEMOSTOVI PREKO RAJNE-- u Du Dsseldorfu, Ksseldorfu, Klnu, Leverkusenu, Maxau, Reesu, Bonnu...lnu, Leverkusenu, Maxau, Reesu, Bonnu...

MOSTOVI NA DUNAVU U BRATISLAVI I BEOGRADUMOSTOVI NA DUNAVU U BRATISLAVI I BEOGRADU MOSTOVI NA DUNAVU U BRATISLAVI I BEOGRADUMOSTOVI NA DUNAVU U BRATISLAVI I BEOGRADU

M t B ti l iMost u Bratislavi,raspon 303m

50


MOST NORMANDIE PREKO RIJEKE SEINE U FRANCUSKOJ,MOST NORMANDIE PREKO RIJEKE SEINE U FRANCUSKOJ,graen 1989.graen 1989.--1995.g.1995.g.

-- raspon 856mraspon 856m


MOST TATARA U JAPANU, sagraen 1999.MOST TATARA U JAPANU, sagraen 1999.-- raspon 890mraspon 890m

51


MOST MARACAIBO U VENEZUELI, graen 1957.MOST MARACAIBO U VENEZUELI, graen 1957.--1962.g.1962.g.-- zatege od prednapetog betonazatege od prednapetog betona-- 5 glavnih raspona od 235m5 glavnih raspona od 235m

GREDNI METALNI MOSTOVI:

PRVI ZNAAJNI DOMETI PRVI ZNAAJNI DOMETI MOSTOVI PREKO RAJNE I DUNAVAMOSTOVI PREKO RAJNE I DUNAVA

MOST EUROPA U INSBRUCKU, sagraen 1962.MOST EUROPA U INSBRUCKU, sagraen 1962.--1963.g.1963.g.raspon 198m vrlo visoki stupoviraspon 198m vrlo visoki stupovi-- raspon 198m, vrlo visoki stupoviraspon 198m, vrlo visoki stupovi

52

15.4.5. Mostovi od betona i armiranog betona

beton jedno od najznaajnijih gradiva dananjice koje u mnogoemu nadmauje druga gradiva

l d suvremeni materijal sa dugom povijeu

OTKRIE BETONA JO NIJE VREMENSKI PRECIZIRANO: tvrdnje da je otkriven tek u 19.st.tvrdnje da je otkriven tek u 19.st. poznato je da je primjenjivan u Rimskom Carstvupoznato je da je primjenjivan u Rimskom Carstvu najnovija istraivanja dokazuju njegovu prisutnost jo u kamenomnajnovija istraivanja dokazuju njegovu prisutnost jo u kamenomj j j j j g p jj j j j j g p j

dobudobu

Rimski beton u oplati od opeke

tek u posljednjih pola stoljea postaje osnovno gradivo, a ne samou funkciji veziva

BETON U RIMSKOM CARSTVU:

primjena betona dosie ire razmjereprimjena betona dosie ire razmjere rimski graditelj Vitruvije u 1.st.pr.n.e. u djelu De Architectura rimski graditelj Vitruvije u 1.st.pr.n.e. u djelu De Architectura

opisuje prirodni cement koji se kopao po padinama Vezuva opisuje prirodni cement koji se kopao po padinama Vezuva p j p j p p pp j p j p p p

-- udan prah koji sljepljuje kamenje tako da seudan prah koji sljepljuje kamenje tako da senjime mogu izgraivati zidovi u u samom morunjime mogu izgraivati zidovi u u samom moru

-- beton opisuje kao kamen koji su Rimljani proizvodilibeton opisuje kao kamen koji su Rimljani proizvodilii koristili pod imenom i koristili pod imenom opus signinumopus signinumi koristili pod imenom i koristili pod imenom opus signinumopus signinum

problem stvrdnjavanja pod vodom su rijeili dodavanjem mljeveneproblem stvrdnjavanja pod vodom su rijeili dodavanjem mljeveneopeke vapnenom mortuopeke vapnenom mortu

200.g.pr.n.e. dodatkom vulkanskog pepela dobivaju pucolanski200.g.pr.n.e. dodatkom vulkanskog pepela dobivaju pucolanskicement cement vrlo kvalitetan i trajanvrlo kvalitetan i trajan

ispitivajem betona ostataka Trajanovog mosta na Dunavu otkriveno ispitivajem betona ostataka Trajanovog mosta na Dunavu otkriveno je da je taj beton imao vrstou koja odgovara MB 30je da je taj beton imao vrstou koja odgovara MB 30

nakon propasti Rimskog Carstva proteklo je cijelo tisuljee u kojemnakon propasti Rimskog Carstva proteklo je cijelo tisuljee u kojemnije bilo hidraulikih vezivanije bilo hidraulikih veziva

53

RAZDOBLJE OD 15. DO 17.ST.: stari talijanski graditelji ponovno proizvode hidrauliko vezivo i betonstari talijanski graditelji ponovno proizvode hidrauliko vezivo i beton

koji stvrdnjava pod vodomkoji stvrdnjava pod vodom

ENGLESKI GRADITELJ JOHN SMEATON (1724 -1792 ):ENGLESKI GRADITELJ JOHN SMEATON (1724.-1792.): pri gradnji svjetionika u Eddystoneu 1756.g. podigao je zidove pri gradnji svjetionika u Eddystoneu 1756.g. podigao je zidove

obloene kamenom i ispunjene vrstom betonaobloene kamenom i ispunjene vrstom betona beton beton -- vapnenom mortu je dodavan tras iz delte Rajne vapnenom mortu je dodavan tras iz delte Rajne

-- postojanost u vodi postojanost u vodi

J.R. PERRONET (1708.-1794.): u drugoj polovini 18.st. pri gradnji lukova malog odnosa f/L koristiu drugoj polovini 18.st. pri gradnji lukova malog odnosa f/L koristi

u sljubnicama beton loe kvalitete u sljubnicama beton loe kvalitete svodovi sa velikim progibimasvodovi sa velikim progibima

KRAJ 18. I POETAK 19.ST.: pronaene su druge vrste hidraulikih vezivapronaene su druge vrste hidraulikih veziva razvojem kemije dolazi do novih spoznaja u razvoju betonarazvojem kemije dolazi do novih spoznaja u razvoju betona

KOTSKI ZIDAR JESTE ASPDIN: 1824.g. patentirao je materijal koji u ovrslom stanju nalikuje 1824.g. patentirao je materijal koji u ovrslom stanju nalikuje

kamenu iz okolice Portlanda pa ga je nazvao kamenu iz okolice Portlanda pa ga je nazvao portlandski cementportlandski cement dananji portland cement po svojstvima ne odgovara tom cementudananji portland cement po svojstvima ne odgovara tom cementu

ENGLESKI INDUSTRIJALAC ISAAC CHARLES JOHNSON (1811.-1911.): pronalazi cement koji odgovara dananjem portland cementupronalazi cement koji odgovara dananjem portland cementu taj materijal brzo nalazi primjenu pri gradnji u morutaj materijal brzo nalazi primjenu pri gradnji u moru

FRANCUZI COINTERAUX I LEBRUN: 1837.G. grade prvu stambenu zgradu od betona1837.G. grade prvu stambenu zgradu od betona

G.A. WARD: 1837 g gradi betonsku kuu u Americi1837 g gradi betonsku kuu u Americi 1837.g. gradi betonsku kuu u Americi1837.g. gradi betonsku kuu u Americi

54

1. Nearmirani beton u mostogradnjiAKVEDUKT PREKO DOLINE RIJEKE YONNE U FRANCUSKOJ, graen 1870.-1873.g.: prvi vei betonski most u svijetuprvi vei betonski most u svijetu 1460m dugaak 156 otvora najvei otvor raspona 40m1460m dugaak 156 otvora najvei otvor raspona 40m 1460m dugaak, 156 otvora, najvei otvor raspona 40m1460m dugaak, 156 otvora, najvei otvor raspona 40m problemi u gradnji problemi u gradnji tri pokuaja gradnje sredinjih otvora koji sutri pokuaja gradnje sredinjih otvora koji su

nakon otputanja skele imali prevelike deformacijenakon otputanja skele imali prevelike deformacije gradnja zavrena upotrebom klesanaca gradnja zavrena upotrebom klesanaca poljuljan ugled betonapoljuljan ugled betona

1. Nearmirani beton u mostogradnji

AKVEDUKT WEISENBACH PREKO RIJEKE MURG, sagraen 1885.g.: trozglobni betonski luk raspona 40mtrozglobni betonski luk raspona 40m

MOST MUNDERKINGEN PREKO DUNAVA, sagraen 1893.g.: betonski svod raspona 50m, irine 8mbetonski svod raspona 50m, irine 8m velika spljotenost 1:10velika spljotenost 1:10 trozglobni luk sa zglobovima od valjanog elikatrozglobni luk sa zglobovima od valjanog elika trozglobni luk sa zglobovima od valjanog elikatrozglobni luk sa zglobovima od valjanog elika

MOST NECKARHAUSEN PREKO RIJEKE NECKAR, sagraen 1899.-1900.g.: trozglobni luk raspona 50mtrozglobni luk raspona 50m

55

2. Primjena armiranog betona

OTAC ARMIRANOG BETONA JOSEPH MONIER: vrtlar iz Francuskevrtlar iz Francuske 1849.g. je izraivao posude za cvijee tako da je u beton ugraivao1849.g. je izraivao posude za cvijee tako da je u beton ugraivaoelinu icu da ga ojaaelinu icu da ga ojaaelinu icu da ga ojaaelinu icu da ga ojaa

1867. patenti vezani za armirani beton 1867. patenti vezani za armirani beton uoio je da eljezo ojaava uoio je da eljezo ojaava betonske elemente betonske elemente vee optereenje zahtjeva vie eljezavee optereenje zahtjeva vie eljeza

1879. njegovi patenti se poinju primjenjivati izvan Francuske1879. njegovi patenti se poinju primjenjivati izvan Francuske

JOSEPH LAMBOT:JOSEPH LAMBOT: 1848. je napravio lau s armaturom od eline ice1848. je napravio lau s armaturom od eline ice 1950. su Francuzi priznali da je on prvi pronaao armirani beton1950. su Francuzi priznali da je on prvi pronaao armirani beton

FRANCOIS COIGNET: 1852.g. je izraivao prve zidove u stanogradnji ojaane eljeznim1852.g. je izraivao prve zidove u stanogradnji ojaane eljeznim

icama a kasnije i ploeicama a kasnije i ploeicama, a kasnije i ploeicama, a kasnije i ploe 1861.g. je iznio prve zametke prave teorije armiranog betona1861.g. je iznio prve zametke prave teorije armiranog betona

MATIAS KOENEN: 1866.g. je armirao betonske ploe1866.g. je armirao betonske ploe on je shvatio sutinu armiranog betona on je shvatio sutinu armiranog betona definira konstruktivne elemente zgradadefinira konstruktivne elemente zgrada

BOUTLAND WILKINSON: 1854.g. u Engleskoj patentira sistem graenja armiranobetonskih 1854.g. u Engleskoj patentira sistem graenja armiranobetonskih

stropovastropova

FRANCOIS HENNEBIQUE (1842.-1921.) najzasluniji u poetnoj fazi razvoja armiranog betonanajzasluniji u poetnoj fazi razvoja armiranog betona zaetnik teorije i tehnike armiranog betona i armiranobetonskihzaetnik teorije i tehnike armiranog betona i armiranobetonskih

konstrukcijakonstrukcija definirao sve postavke armiranog betonadefinirao sve postavke armiranog betona 1880. poinje primjenjivati okrugle profile u AB1880. poinje primjenjivati okrugle profile u AB 1888. izveo prvu meukatnu plou s okruglim profilima u AB1888. izveo prvu meukatnu plou s okruglim profilima u AB 1892. patentira primjenu vilica u grednim nosaima1892. patentira primjenu vilica u grednim nosaima 1894. je sagradio prvi armiranobetonski most vicarskoj, 1899. u1894. je sagradio prvi armiranobetonski most vicarskoj, 1899. u1894. je sagradio prvi armiranobetonski most vicarskoj, 1899. u1894. je sagradio prvi armiranobetonski most vicarskoj, 1899. u

AustrijiAustriji pronaao je rebraste stropne ploepronaao je rebraste stropne ploe izvodi ploe, grede, stupove i pilote od ABizvodi ploe, grede, stupove i pilote od AB dao prve formule za proraun ABdao prve formule za proraun AB

56

PRVI ARMIRANO BETONSKI MOSTOVI:

MOST PREPORODA U RIMU, sagraen u prvom desetljeu 20.stMOST PREPORODA U RIMU, sagraen u prvom desetljeu 20.st

MOST CHAZELET U SKLOPU PARKA FRANCUSKOG DVORCA MOST CHAZELET U SKLOPU PARKA FRANCUSKOG DVORCA MOST CHAZELET U SKLOPU PARKA FRANCUSKOG DVORCA MOST CHAZELET U SKLOPU PARKA FRANCUSKOG DVORCA sagraen 1875.g.:sagraen 1875.g.:

-- prvi armiranobetonski most prvi armiranobetonski most -- plitko svoeni s jednim rasponom od 16mplitko svoeni s jednim rasponom od 16m-- imitiranje struktura prije koritenih gradivaimitiranje struktura prije koritenih gradiva

armatura prvih AB mostova

3. Mostovi F. Hennebiquea

MOST SCHWECHAT U AUSTRIJI, sagraen 1899.-1900.g.: prvi most sa jasno ralanjenom armiranobetonskom konstrukcijomprvi most sa jasno ralanjenom armiranobetonskom konstrukcijom

l l d i kl 23 6d i kl 23 6 lunoluno--gredni sklop raspona 23,6mgredni sklop raspona 23,6m

MOST STTELLERAOULT PREKO RIJEKE VIENNE U FRANCUSKOJ, sagraen 1899.-1900.g.: jasna i ralanjena konstrukcijajasna i ralanjena konstrukcija jasna i ralanjena konstrukcijajasna i ralanjena konstrukcija luni most s tri otvora 40+50+40 m, spljotenost 1:10luni most s tri otvora 40+50+40 m, spljotenost 1:10 armiranobetonski stupovi, lukovi i kolnika konstrukcijaarmiranobetonski stupovi, lukovi i kolnika konstrukcija

MOST U IMPHY-u U FRANCUSKOJ, sagraen 1906.-1907.g.: prvi zatvoreni armiranobetonski sanduasti presjek s 10 otvora poprvi zatvoreni armiranobetonski sanduasti presjek s 10 otvora po

30m raspona30m raspona

57

MOST RISORGIMENTO (MOST PREPORODA) U RIMU, sagraen 1910.-1911.g.: prvi masivni most s rasponom 100m, irine 20mprvi masivni most s rasponom 100m, irine 20m kolnika ploa 20cm, donja pojasna ploa 20cm u tjemenu i 50cmkolnika ploa 20cm, donja pojasna ploa 20cm u tjemenu i 50cm


kod oslonaca, 7 uzdunih rebara promjenjive visinekod oslonaca, 7 uzdunih rebara promjenjive visine


most Risorgimento (most Preporoda)

58

4. Robert Maillart (1872.-1940.)

vicarac, vrhunski graditelj s armiranim betonom

smatra da inenjer mora biti osloboen tradicija starih oblika iostvariti novi stilostvariti novi stil

mostovi koje je gradio dijele se u dvije skupine:- mostovi u kojima je svod s nosaima kolnike konstrukcije

povezan u cjelovit nosivi sustav- mostovi sa sustavom krute grede i gipkog luka

MOSTOVI PRVE SKUPINE...

MOST JUOZ PREKO RIJEKE IN, sagraen 1901.-1902.g.:i b t k t l b k t k ij 38i b t k t l b k t k ij 38 armiranobetonska trozglobna konstrukcija raspona 38marmiranobetonska trozglobna konstrukcija raspona 38m

puni poduni zidovi puni poduni zidovi -- rebrarebra

4. Robert Maillart (1872.-1940.)MOSTOVI PRVE SKUPINE...

MOST TAVANAS PREKO RAJNE, sagraen 1905.g.: prvi armiranobetonski most s potpuno konstruktivno i statikiprvi armiranobetonski most s potpuno konstruktivno i statiki

ralanjenom lunom konstrukcijomralanjenom lunom konstrukcijom trozglobni luk raspona 51m, zglobovi s olovnim umetcimatrozglobni luk raspona 51m, zglobovi s olovnim umetcima

59

4. Robert Maillart (1872.-1940.)MOSTOVI PRVE SKUPINE...

MOST SALGINATOBEL PREKO KANJONA KOD SCHIERS-a U VICARSKOJ, sagraen 1929.-1930.g.:

jedno od oblikovno najuspjenijih rjeenja u svjetskoj mostogradnjijedno od oblikovno najuspjenijih rjeenja u svjetskoj mostogradnji armiranobetonski trozglobni luk raspona 90m, spljotenosti 1/7armiranobetonski trozglobni luk raspona 90m, spljotenosti 1/7 irina samo 3,5mirina samo 3,5m

4. Robert Maillart (1872.-1940.)MOSTOVI DRUGE SKUPINE...

MOST VAL TSCHIEL PREKO KANJONA BLIZU DONATH-a U VICARSKOJ, sagraen 1926.g.:

gipki armiranobetonski luk raspona 43m i uzdune grede kolnikegipki armiranobetonski luk raspona 43m i uzdune grede kolnikekonstrukcije koje su ujedno i ograda konstrukcije koje su ujedno i ograda most s uputenim kolnikommost s uputenim kolnikom

60

4. Robert Maillart (1872.-1940.)MOSTOVI DRUGE SKUPINE...

MOST TRAUBACHBRCKE KOD HABKERNA, sagraen 1932.g.

MOST TSS U WFLINGENU, sagraen 1934.g.

MOST LAUDQUART KOD KLASTERA, sagraen 1933.g.MOST LAUDQUART KOD KLASTERA, sagraen 1933.g.

MOST SCHWANDBACH BLIZU HINTERFULTIGENA, sagraen 1933.g.: prometna povrina u horizontalnoj krivini oblika elipseprometna povrina u horizontalnoj krivini oblika elipse gipki luk u pravcugipki luk u pravcu

oblikovno jako zanimljivoblikovno jako zanimljiv oblikovno jako zanimljivoblikovno jako zanimljiv

4. Robert Maillart (1872.-1940.)most Schwandbach

61

5. Eugne Freyssinet (1879.-1962.)

francuski inenjer, jedan od najveih graditelja

otkrio je i izuio:uspjean nain ugradbe betona pomou vibriranjauspjean nain ugradbe betona pomou vibriranja-- uspjean nain ugradbe betona pomou vibriranjauspjean nain ugradbe betona pomou vibriranja

-- nov sustav zgloba, kasnije nazvan po njemunov sustav zgloba, kasnije nazvan po njemu-- pojavu puzanja betonapojavu puzanja betona-- prednapeti beton prednapeti beton

MOST VEURDRE, sagraen 1909.-1910.g.: tri raspona 62+72 5+62 m otri raspona 62+72 5+62 m o tri raspona 62+72,5+62 m otri raspona 62+72,5+62 m o u svakom rasponu su izvedene 4 lune, trozglobne, reetkaste u svakom rasponu su izvedene 4 lune, trozglobne, reetkaste

konstrukcijekonstrukcije plitki lukovi do 1:15 monolitno izvedeni na fiksnoj skeliplitki lukovi do 1:15 monolitno izvedeni na fiksnoj skeli odvajanje skele izvedeno je podizanjem lukova pomou hidraulikeodvajanje skele izvedeno je podizanjem lukova pomou hidraulike

preepree prije gradnje izveo je probno ispitivanje na modelskom luku prije gradnje izveo je probno ispitivanje na modelskom luku

raspona 50m i tom prigodom je izloio armiranobetonsku zateguraspona 50m i tom prigodom je izloio armiranobetonsku zategupritisku pomou vie stotina elinih ica pritisku pomou vie stotina elinih ica TO JE BILA PRETEATO JE BILA PRETEAPREDNAPETOG BETONA (1908.g.)PREDNAPETOG BETONA (1908.g.)


most Veurdre

62

MOST SAINT PIRRE DU VAUVRAY NA SEINI, sagraen 1923.g.: armiranobetonski luk tada rekordnog raspona 132marmiranobetonski luk tada rekordnog raspona 132m most s kolnikom dolje, ovjeen o lukove sanduastog poprenogmost s kolnikom dolje, ovjeen o lukove sanduastog poprenog

presjekapresjeka


presjekapresjeka

MOST ALBERT LOUPPE PREKO RIJEKE ELORN KOD PLOUGASTELA, sagraen 1926.-1930.g.: najmonumentalnije Freyssinetnajmonumentalnije Freyssinet--ovo djeloovo djelo tri armiranobetonska luka raspona po 180mtri armiranobetonska luka raspona po 180m


tri armiranobetonska luka raspona po 180mtri armiranobetonska luka raspona po 180m gradnja pomou drvene, svoene, reetkaste skele izvedena uz gradnja pomou drvene, svoene, reetkaste skele izvedena uz

obalu i doplovljena na poloaj prvog otvora, nakon betoniranjaobalu i doplovljena na poloaj prvog otvora, nakon betoniranjapremjetena na drugi otvor, pa treipremjetena na drugi otvor, pa trei

dvokatni most dvokatni most eljeznica dolje, cesta goreeljeznica dolje, cesta gore

63


MOST BOUTIRON, sagraen 1910.g.

MOST CHATEL DE NEUVREMOST CHATEL DE NEUVRE

MOST VILLENEUVE LOT, sagraen 1916.g. betonski luk raspona 97mbetonski luk raspona 97m pomost od opekepomost od opeke

MOSTOVI OD PREDNAPETOG BETONA NA MARNI

MOST GOLION U RIO DE JANEIRU

MOSTOVI AUTOCESTA KOD CARACASA

MOST LA GUAIRA U VENEZUELI

ITD.

6. Armiranobetonski mostovi ostalih graditelja doII. svjetskog rata

MOST GMNDER-TOBEL PREKO DOLINE RIJEKE SITTER U VICARSKOJ, sagraen 1908.g.: projektant E. Mprojektant E. Mrschrschprojektant E. Mprojektant E. Mrschrsch armiranobetonski svod raspona 79marmiranobetonski svod raspona 79m

MOST LAFAYETTE PREKO ELJEZNIKOG KOLODVORA U PARIZU, sagraen 1927.-1928.g.: armiranobetonski, reetkasti, kontinuirani nosaiarmiranobetonski, reetkasti, kontinuirani nosai

64


MOST HEILBRNN PREKO RIJEKE NECKAR U NJEMAKOJ, sagraen 1931.-1932.g.: trozglobna konstrukcija s prijepustima raspona 112mtrozglobna konstrukcija s prijepustima raspona 112mtrozglobna konstrukcija s prijepustima raspona 112mtrozglobna konstrukcija s prijepustima raspona 112m

MOST TRANEBERG PREKO MORSKOG ZALJEVA U VEDSKOJ, sagraen 1932.-1934.g.: armiranobetonski lukovi blizanci raspona 181marmiranobetonski lukovi blizanci raspona 181m

MOST LA RCHE GUYON 1932 1934MOST LA RCHE-GUYON, sagraen 1932.-1934.g.: armiranobetonski lukovi raspona 161m i uputeni ovjeeni kolnikarmiranobetonski lukovi raspona 161m i uputeni ovjeeni kolnik projektant R. Valletteprojektant R. Vallette


MOST NA TARI U CRNOJ GORI, sagraen 1938.-1940.g.: projektant M. Trojanoviprojektant M. Trojanovi pet razliitih armiranobetonskih lukova, raspon najveeg 115mpet razliitih armiranobetonskih lukova, raspon najveeg 115m visina nivelete nad vodotokom 150mvisina nivelete nad vodotokom 150m

65


MOST SAND PREKO RIJEKE ANGERMANN U VEDSKOJ, sagraen 1943.g.: armiranobetonski luk sanduastog poprenog presjeka raspona armiranobetonski luk sanduastog poprenog presjeka raspona

264m264m 20 godina je bio najvei raspon armiranobetonskih konstrukcija20 godina je bio najvei raspon armiranobetonskih konstrukcija problemi prilikom graenja problemi prilikom graenja ruenja skeleruenja skele projektant Hprojektant Hgboomgboom projektant Hprojektant Hgboomgboom

7. Razdoblje nakon II. svjetskog rataTO RAZDOBLJE JE OBILJEENO: napretkom i punom primjenom prednapetog betonanapretkom i punom primjenom prednapetog betona slobodnim konzolnim postupkom graenja lunih mostova (osnovni slobodnim konzolnim postupkom graenja lunih mostova (osnovni

razvitak ba u Hrvatskoj!)razvitak ba u Hrvatskoj!)razvitak ba u Hrvatskoj!)razvitak ba u Hrvatskoj!) slobodnim konzolnim postupcima gradnje grednih mostovaslobodnim konzolnim postupcima gradnje grednih mostova montanom gradnjommontanom gradnjom

MOST NIBELUNGEN PREKO RAJNE U WORMSU U NJEMAKOJ: prednapeti gredni most konzolnog sustavaprednapeti gredni most konzolnog sustava tri otvora 102+114+104 mtri otvora 102+114+104 m tri otvora 102+114+104 mtri otvora 102+114+104 m prvi veliki gredni most tog tipa sagraen konzolnim postupkomprvi veliki gredni most tog tipa sagraen konzolnim postupkom projektant U. Finsterwalderprojektant U. Finsterwalder

MOST ARABIDA PREKO RIJEKE DOURO U PORTUGALU, sagraen 1957.-1963.g.:g g dva luka blizanca povezana u poprenom smislu sa gornjim i dva luka blizanca povezana u poprenom smislu sa gornjim i

donjim spregomdonjim spregom raspon 270mraspon 270m graen na velikoj elinoj lunoj skeligraen na velikoj elinoj lunoj skeli

66

7. Razdoblje nakon II. svjetskog rataMOST GLADESVILLE PREKO RIJEKE PARRAMATTA U SYDNEY-u,sagraen 1959.-1964.g.: tada rekordni raspon 304,8mtada rekordni raspon 304,8m cestovni most sa 6 prometnih traka i dvije pjeake cestovni most sa 6 prometnih traka i dvije pjeake irina 25 6mirina 25 6m cestovni most sa 6 prometnih traka i dvije pjeake cestovni most sa 6 prometnih traka i dvije pjeake irina 25,6mirina 25,6m u poprenom smjeru 4 luka povezana poprenim dijafragmamau poprenom smjeru 4 luka povezana poprenim dijafragmama lukovi graeni pojedinano, jedan za drugim na elinoj skelilukovi graeni pojedinano, jedan za drugim na elinoj skeli lukovi sastavljeni od montanih elemenata bez uzdune armaturelukovi sastavljeni od montanih elemenata bez uzdune armature

7. Razdoblje nakon II. svjetskog rata

MOST BENDORF PREKO RAJNE, sagraen 1962.-1964.g.: gredni prednapeti most srednjeg raspona 208m i dva prileea 71mgredni prednapeti most srednjeg raspona 208m i dva prileea 71m dugo godina je drao rekordni raspondugo godina je drao rekordni raspong g j pg g j p graen slobodnim konzolnim postupkomgraen slobodnim konzolnim postupkom

67

7. Razdoblje nakon II. svjetskog rata

MOST OOSTERSCHELDE PREKO MORSKOG ZALJEVA U NIZUZEMSKOJ,sagraen 1962.-1965.g.:

d 5022d 5022 dug 5022mdug 5022m gredna konstrukcija sastavljena od betonskih elemenatagredna konstrukcija sastavljena od betonskih elemenata 50 otvora po 95m, sredinji otvor za plovidbu 152m i vie manjih50 otvora po 95m, sredinji otvor za plovidbu 152m i vie manjih

obalnih raspona obalnih raspona

15.4. ZNAAJNI MOSTOVI NA TLU HRVATSKE

naa zemlja je kroz povijest drala korak sa samim vrhom svjetskenaa zemlja je kroz povijest drala korak sa samim vrhom svjetskeaa e ja je o po jest d a a o a sa sa o s jets eaa e ja je o po jest d a a o a sa sa o s jets emostogradnje u svim bitnim konstruktorskim, estetskim i mostogradnje u svim bitnim konstruktorskim, estetskim i funkcionalnim osobinamafunkcionalnim osobinama

OSOBITA DOSTIGNUA OSTVARENA SU U PODRUJIMA:OSOBITA DOSTIGNUA OSTVARENA SU U PODRUJIMA: rekordnih rasponarekordnih raspona novih konstruktivnih koncepcijanovih konstruktivnih koncepcija oblikovnih vrijednostioblikovnih vrijednosti

68

15.5.1. Kameni mostovi

DVIJE SKUPINE MOSTOVA U POVIJESNOM PREGLEDU:

1.1. Mostovi domaih graditelja koji nisu bili kolovaniMostovi domaih graditelja koji nisu bili kolovani u graditeljskimu graditeljskimstilovima i iji mostovi nemaju neka stilska obiljeja. To su mostovistilovima i iji mostovi nemaju neka stilska obiljeja. To su mostovina manje znaajnim seoskim putovima, preko rjeica i potoka.na manje znaajnim seoskim putovima, preko rjeica i potoka.

2. Mostovi kolovanih graditelja2. Mostovi kolovanih graditelja odreenih stilskih razdoblja koji noseodreenih stilskih razdoblja koji nose obiljeja graditeljske batine. To su mostovi u sklopu znaajnihobiljeja graditeljske batine. To su mostovi u sklopu znaajnih

prometnica koje povezuju vee centre.prometnica koje povezuju vee centre.

oni nas zanimaju - vei i znaajniji objektimnogi od njih traju i danas- mnogi od njih traju i danas

1. Mostovi iz antikog razdoblja

na naem podruju Rimljani su gradili mnoge prometnice i u okviru tih prometnica bili su graeni i mostovi

malo od tih objekata je ostalo do danas sauvano u izvornom obliku malo od tih objekata je ostalo do danas sauvano u izvornom obliku

VODOVOD DIOKLECIJANOVE PALAE U SPLITU: sagraen 284. do 305.g. i jo (nakon sanacija) slue svrsisagraen 284. do 305.g. i jo (nakon sanacija) slue svrsi najsauvaniji objekti ove namjene u svjetskim razmjerimanajsauvaniji objekti ove namjene u svjetskim razmjerima dovodi vodu u Dioklecianovu palau (dananji Split) iz izvora rijeke dovodi vodu u Dioklecianovu palau (dananji Split) iz izvora rijeke p ( j p ) jp ( j p ) j

JadroJadro dugaak 9kmdugaak 9km u sklopu vodovoda u sklopu vodovoda AKVEDUKT MOSTINE:AKVEDUKT MOSTINE:

-- objekt dug 234m, maksimalne visine nad terenom 19mobjekt dug 234m, maksimalne visine nad terenom 19m-- 19 polukrunih svodova, najvei rasponi 8,9m sa stupovima19 polukrunih svodova, najvei rasponi 8,9m sa stupovima

irine 2 9m ostali rasponi 4 7m sa stupovima 2 1mirine 2 9m ostali rasponi 4 7m sa stupovima 2 1mirine 2,9m, ostali rasponi 4,7m sa stupovima 2,1mirine 2,9m, ostali rasponi 4,7m sa stupovima 2,1m-- ukupna irina mosta 2,4m sa kanalom za vodu 0,6x1,2mukupna irina mosta 2,4m sa kanalom za vodu 0,6x1,2m-- izgraen od velikih kamenih klesanacaizgraen od velikih kamenih klesanaca-- vijenci i ela profilirani i obraenivijenci i ela profilirani i obraeni-- obnova krajem 19.st. obnova krajem 19.st. loija izvedba od originala loija izvedba od originala

69

vodovod Dioklecijanove palae iakvedukt Mostine


OSIM AKVEDUKTA MOSTINE U SKLOPU VODOVODA DIOKLECIJANOVEPALAE NAPRAVLJENA SU JO TRI DOSTA VELIKA OBJEKTA:


AKVEDUKT KARABAAKVEDUKT KARABA-- 17 polukrunih svodova jednakih raspona po 3,8m ukupne17 polukrunih svodova jednakih raspona po 3,8m ukupne

duine 156mduine 156m

AKVEDUKT SMOKOVNIKAKVEDUKT SMOKOVNIK-- 3 polukruna svoda raspona 3,8m i vrlo digaki kameni zidovi3 polukruna svoda raspona 3,8m i vrlo digaki kameni zidovi-- ukupna duina 114,5mukupna duina 114,5m

AKVEDUKT BILICEAKVEDUKT BILICE-- 7 polukrunih svodova raspona 3,8m7 polukrunih svodova raspona 3,8m

ukupna duina 69mukupna duina 69m-- ukupna duina 69mukupna duina 69m

70

2. Srednji vijek

U 14. I 15.ST. U SKLOPU DUBROVAKIH ZIDINA: MOST NA VRATIMA OD PILAMOST NA VRATIMA OD PILA MOST NA VRATIMA OD PLOAMOST NA VRATIMA OD PLOA MOST NA VRATIMA OD PLOAMOST NA VRATIMA OD PLOA MOST KOD UTVRDE REVELINMOST KOD UTVRDE REVELIN

2. Srednji vijekTURSKI MOST U OSIJEKU: graditelj koda Mimar Sinangraditelj koda Mimar Sinan premoivao je korito Drave i iroko naplavno podruje u Baranjipremoivao je korito Drave i iroko naplavno podruje u Baranji gredna drvena strukturagredna drvena strukturagg

71

3. Mostovi u 17. i 18. stoljeu

gradnja cesta za vrijeme Austro-ugarske vlasti i za kratke vladavineNapoleona

CESTE KOJE POVEZUJU JADRANSKE GRADOVE S UNUTRANJOU: KarolinaKarolina Jozefina (Senj Jozefina (Senj Karlovac)Karlovac) TerezijanaTerezijana

L j ijL j ij LujzijanaLujzijana Dalmatinska cestaDalmatinska cesta

u sklopu tih cesta grade se brojni mostovi

3. Mostovi u 17. i 18. stoljeuTOUNJSKI MOST PREKO TOUNJICE U TOUNJU: jedan od najznamenitijih starih kamenih mostova na podruju jedan od najznamenitijih starih kamenih mostova na podruju HrvatskeHrvatske

dva kata dva kata -- donji kat s tri otvora raspona 5,6m u sklopu Jozefine donji kat s tri otvora raspona 5,6m u sklopu Jozefine j p , pj p , pgradi barun Vinko Struppi 1775.g.gradi barun Vinko Struppi 1775.g.

-- 60 godina kasnije 1836. tijekom rekonstrukcije graditelj 60 godina kasnije 1836. tijekom rekonstrukcije graditelj Josip Kajetan Knei dodaje jo jedan katJosip Kajetan Knei dodaje jo jedan kat

tijekom II. svjetskog rata sruen vei dio gornjeg kata, 1972. potijekom II. svjetskog rata sruen vei dio gornjeg kata, 1972. poprojektu prof. Tonkovia izvedena obnova projektu prof. Tonkovia izvedena obnova

72

3. Mostovi u 17. i 18. stoljeuMOST PREKO LIKE U BUDAKU izgraen 1852.g. u sklopu Dalmatinske cesteizgraen 1852.g. u sklopu Dalmatinske ceste tri polukruna otvora raspona 17,15mtri polukruna otvora raspona 17,15m vie puta oteivan, ruen i obnavljanvie puta oteivan, ruen i obnavljanp , jp , j u II. svjetskom ratu porueni svodovi, izveden drveni provizoriju II. svjetskom ratu porueni svodovi, izveden drveni provizorij kasnije je na starim kamenim stupovima izvedena betonska kasnije je na starim kamenim stupovima izvedena betonska

prednapeta konstrukcijaprednapeta konstrukcija

3. Mostovi u 17. i 18. stoljeu

MOST PREKO DOBRE U PUKARIIMA BLIZU OGULINA naziva se i Molinarijev mostnaziva se i Molinarijev most tri kamena svoda segmentnog oblika raspona 7 2mtri kamena svoda segmentnog oblika raspona 7 2m tri kamena svoda segmentnog oblika raspona 7,2mtri kamena svoda segmentnog oblika raspona 7,2m stupovi irine 1,9mstupovi irine 1,9m u inundacijama jo dva otvora raspona 3,9 i 4,05 mu inundacijama jo dva otvora raspona 3,9 i 4,05 m uk

Documents

15 Pregled Povijesti Gradjenja Mostova