MANIRIZAM

U kojim sve elementima kasniji Michelangelovi radovi odstupaju od klasičnih renesansnih vrijednosti?

Manirizam

Započinje u razdoblju 1520. Započinje u razdoblju 1520. – 1530. i traje sve do kraja XVI. st. 1530. i traje sve do kraja XVI. st. Naziv potječe od talijanske riječi Naziv potječe od talijanske riječi manieramaniera (način, osobni stil, manira) (način, osobni stil, manira)

Manirizam se prvo javlja u slikarstvu.

Manirizam nastaje u vremenu velikih promjena u svijetu:

vjerska previranja od reformacije (1517.) do protureformacije premještanje glavnih pomorskih putova sa Sredozemlja na obalu

Atlantskog oceana propast talijanskih gradova nova saznanja, nove vjere i novi običaji s kojima se susreću nove

kolonijalne sile Kopernik geocentrični sustav zamjenjuje heliocentričnim dolazi do ekonomske i duhovne krize ruši se savršen svijet renesanse i osjećaj sigurnosti i predvidljivosti osjećaj nesigurnosti, nestalnosti, nepredvidljivosti

Rosso Fiorentino

neprirodan zeleni ton Krista neprirodne izlomljene kretnje

tijela i odjeće likova likovi smješteni uz rub nema renesansne harmonije i

smirenosti

Rosso Fiorentino, Skidanje s križa, 1521., ulje na ploči, 3,4x2 m, Pinacoteca Communale, Volterra

Jacopo da Pontormo (1494. – 1557.)

Cijela slika ispunjena likovima Prenatrpanost likovima –

klaustrofobičan osjećaj Pokreti su teatralni, emocije

prenaglašene Intenzivne i neprirodne boje Pejzaž nije definiran Nema križa

Pontormo, Skidanje s križa, 1526. – 1528., ulje na ploči, 3,1x1,9 m, Sta. Felicita, Firenca

Parmigianino (1503. – 1540.)

Pronađi na slici detalje koji ukazuju na odstupanje od klasičnih renesansnih vrijednosti.

Parmigianino, Autoportret, 1524., ulje na dasci, promjer 24,7 cm, Kunsthistorisches Museum, Beč

Deformacija proporcija

Deformacija prostora

Parmigianino

pronađi odstupanja od klasičnih vrijednosti renesanse

Parmigianino, Madona s dugim vratom, oko 1535., ulje na platnu, 2,2x1,3 m, Uffizi, Firenca

Izdužene proporcije Neprirodno izvijeno tijelo S-forma, figura serpentinata Mali Isus u labilnoj ravnoteži Neobičan ambijent Deformirana perspektiva

Jacopo Tintoretto

(1518. – 1594.)

Jacopo Tintoretto, Krist pred Pilatom, 1566. – 1567., zidna slika, 5,5x4,1 m, Scuola di San Rocco, Venecija

Što je tema slike? Koja je glavna kompozicijska os? Što čini glavnu kompozicijsku os? Opiši prostor u kojem se odvija radnja. Odredi izvor svjetlosti. Kakva je uloga svjetlosti?

Jacopo Tintoretto, Posljednja večera, ulje na platnu, 3,7x5,7 m, San Giorgo Maggiore, Venecija

Usporedi Leonardovu i Tintorettovu Posljednju večeru.

Dominikos Theotokopulos (1541. – 1614.) zvan El Greco

(Grk)

El Greco, Pokop grofa Orgaza, 1586., ulje na platnu, 4,9x3,6 m, Santo Tomé, Toledo

Giuseppe Arcimboldo

(1527. – 1593.)

Višesmislenost teme i sadržaja

Giuseppe Arcimboldo, Ljeto, 1573., ulje na platnu, Louvre, Pariz

Jesen Portret Rudolfa II.

Benvenuto Cellini (1500. – 1571.)

Nesklad namjene i forme

Benvenuto Cellini, Zlatna soljenka za Franju I., 1539. – 1543., zlato i emajl 23x33 cm,, Kunsthistorisches Museum, Beč

Giovanni da Bologna ili

Giambologna (1529. – 1608.)

Giovanni Bologna, Otmica Sabinjanki, 1583., mramor, visina 4,1 m, Loggia dei Lanzi, Firenca

Odredi kompozicijsku os.

figura figura serpentinataserpentinata

vertikalna spiralna kompozicija

Andrea Palladio (1508. – 1580.)

Andrea Palladio, Villa Rotonda (Villa Capra), oko 1567. – 1570., Vicenza

Giulio Romano (1499. – 1546.)

ljetnikovac za zabavu za vojvodu Federica II. Gonzagu jednokatna je pravokutna građevina s velikim dvorištem u sredini

Giulio Romano, Palazzo del Tè, dvorišna strana, 1526. – 1534., Mantova

Giulio Romano, Dvorana s divovima, freske, Palazzo del Tè, 1526. – 1534., Mantova

Hieronymus Bosch (oko 1450. – 1516.)

Hieronymus Bosch, Posljednji sud, oko 1500. – 1505., ulje na dasci, Akademie der bildenden Künste

Hieronymus Bosch, Vrt naslade, oko 1510. – 1515., ulje na dasci, Museo del Prado, Madrid

Dvorac Chambord, 1519., Francuska

Stilska obilježja manirističkog slikarstva:

Iskrivljene proporcije – izrazito izdužene figure

Pretjerano iskrivljen stav – S-forma, plamenolika figura, figura serpentinata

Deformiran prostor, nejasan Negiranje jasne i harmonične

kompozicije

Stilska obilježja manirističkog slikarstva:

Iskrivljene proporcije – izrazito izdužene figure

Pretjerano iskrivljen stav – S-forma, plamenolika figura, figura serpentinata

Deformiran prostor, nejasan Negiranje jasne i harmonične

kompozicije Neprirodne boje Pretjerano izražavanje emocija

Stilska obilježja manirističkog slikarstva:

Iskrivljene proporcije – izrazito izdužene figure

Pretjerano iskrivljen stav – S-forma, plamenolika figura, figura serpentinata

Deformiran prostor, nejasan Negiranje jasne i harmonične

kompozicije Neprirodne boje Pretjerano izražavanje emocija Višesmislenost teme i sadržaja

Stilska obilježja manirističkog slikarstva:

Iskrivljene proporcije – izrazito izdužene figure

Pretjerano iskrivljen stav – S-forma, plamenolika figura, figura serpentinata

Deformiran prostor, nejasan Negiranje jasne i harmonične

kompozicije Neprirodne boje Pretjerano izražavanje emocija Višesmislenost teme i sadržaja Često neobični i bizarni sadržaji

Obilježja manirističke arhitekture:

Odstupanje od ustaljenih pravila

Dvosmislenost