Buon fresco Maestra Tiepola - · PDF fileSmisao poesisa materijalnosti III Buon fresco 7. Buon fresco Maestra Tiepola 4 7.2. Bliţe odreĎenje umjetnosti Maestra Tiepola 7.2.1. Manirizam,

Smisao poesisa materijalnosti

III Buon fresco

7. Buon fresco Maestra Tiepola

1

7.

Buon fresco Maestra Tiepola

7.1. Uvod

7.2. Bliţe odreĎenje umjetnosti maestra Tiepola

7.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o zidnom slikanju

Tiepolo: Asia , Treppenhaus der Würzburger Residenz 7.1.

Tiepolo je, prije svega, baštinik Tizianovog i Veroneseovog iskustva.

Ali, mnogi navode, da je kasnije Luca Giordano onaj slikar, koji je ...

...1 pripremio scenu za velike venecijanske slikare XVIII vijeka, meĎu kojima će vrhunac postići

TIEPOLO.

Venecijansko slikarstvo je uspjelo , prateći sve novine i kvalitete –dostignuća Giorgionea, Tiziana, Veronesea

-da konačno stvori velikog majstora freske TIEPOLA.

Freske, koje je uradio zajedno sa svojim sinom Domenikom, predstavljaju vrhunac majstorskog umijeća.

←7/ 1. Tiepolo: Asia , Treppenhaus der Würzburger Residenz, detalj Njegove freske i štuko-dekoracije u Würzburgu nastaju u vrijeme izmeĎu 1751/52.

Balthasar Neumann je bio graditelj dvora u Würzburgu , rezidencije Friedricha Carla von Schönborna (

dvorac ima značajke francuskog baroka).

Kako je zapisao Germain Bazin2…

…bilo u al fresco, bilo u ulju za štafelajsko slikarstvo,

za Tiepola je karakteristično da

...slika u vrlo svjetlom koloritu, uznemirenom i brzom, izradom koju nedovoljno pokriva…

1 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.559.

2 Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str. 178.


III Buon fresco


2

7.1.1.

VAŢNIJI IZVORI

- Alberto Bevilacqua: L'opera completa del Correggio; Rizzoli , Milano,

1970

- Andrea Pozzo: Perspectiva pictorum et architectorum 1692.

- Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958

- Carel J.Du Ry: Islamski svet , Ljubljana, 1971

- David Talbot Rice: Rani srednji vijek , Beograd, 1976

- Delacroix: Journal

- Desaint: Vol.III

- Dessin venetienne

- Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975

- Goethe: Dnevnik ,8. oktobra 1786

- Graphik, Braunschweig

- Guido Piovene: VERONESE, Rizzoli, Milano, 1968

- Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI

dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006

- Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006

- Liselotte Anderson: Barok in rokoko,Ljubljana,1969

- Luciana Ferrara: MUZEJI ; Gallerria Borghese, Rim, Novara 1970

- Martin Knoller: Gedanken eines Erfahrenen auf dem schweren Wege der

Wissenschaft à la fresque zu malen, von einem ehemaligen Mitglied der

geselschaft Arkadien, 1768.

- Maximilien Gauthier: Louvre, Paris, 1971.

- Maurice Busset: La technique moderne du Tableau, Paris 1929.

- Metka Kraigher Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007.

- M. Howard: The History and t. of the great Masters GOYA , London, 1989.

7.1.2.

IZVORI SLIKA

7/1. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.321.

7/2. www.residenz-wuerzburg.de.

7/3. www.flickriver.com.

7/4. Rizzoli: El Greco, Navara, 1969. Tav.IX.

7/5. Alberto Bevilacqua: Correggio,aparati: A.C.Quintavalle; RIZZOLI, Milano 1971/Tav.XLI

7/6. Bert Bilzer, …: Das grosse Buch der Kunst, Braunschweig, 1958 / str.300.

7/7,8. Musei, Viena, Milano 1968/st.41 .

7/9. Bilzer: Das grosse Buch der Kunst, Braunschweig 1958/str. 312.

7/10. Correggio,aparati: A. RIZZOLI, Milano 1971/Tav.XLII(71)

7/11. Correggio,aparati: A.C.Quin; RIZZOLI, Milano 1971/str.114 .

7/12. Andersen: Barok in rokoko, Ljubljana 1969/sr. 42 .

7/13. MUZEJI SVI; Uffizi, Firenze, Novara 1970/ str. 118, sl. 105.

7/14. Bilzer: Das grosse Buch der Kunst, Braunschweig, 1958/ str. 59.

7/15.-20. Veronese/Rizzoli , Novara 1969, / Tav. X., Tav. V, Tav. XI.

7/21. ,22. Musei, Viena, Milano 1968/st.43 .

7/23. Musei, Brera, Milano 1968/st.41 .

7/24. Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ Tav XX.

7/25. Corrado Gagli: TIZIANO Rizzoli editore Milano; 1969/Tav. IV /cat.16.

7/26. Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ Tav. XXVII .

7/27. Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ Tav. XXVI .

7/28. Dénes Pataky: Les maîtres du dessin Beaux Arts de Budapest/ n. 7.

7/29. JANSON, : ISTORIJA UMJETNOSTI , Novi Sad 2006, sl.738, str.559.

7/30. Dessins vénetiens dud ix-huitième, Bruxelles, 1983.

7/31,32.Likovna enciklopedija, Zagreb 1955.


7/34. www.vebidoo.de.


7/36. Le Musée du Louvre, Pariz, 1996, str. 77.

7/37. Maximilien Gauthier: Louvre, Paris, 1971 /str. 51.

7/38. www.residenz-wierzburg.de.

http://www.residenz-wuerzburg.de/

http://www.flickriver.com/

http://www.vebidoo.de/

http://www.residenz-wierzburg.de/


III Buon fresco


3

- MUSEI, Viena, Milano 1968.

- MUZEJI SVIJETA /Ermitage, Beograd 1979.

- MUZEJI SVI; Uffizi, Firenze, Novara 1970.

- P. et L. Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977

- Xavier de Langlais: La Technique de la Peinture à l’huile, de van Eyck à

nos jours, Paris, 1959.

- R.Pallucchini: Veronese, 1940 / Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968.

- Wolf: Rojstvo novega časa, Ljubljana 1969.

7/39. German Hafner: ATENE IN RIM , Ljubljana, 1970 / str. 185.

7/40. Carel J.Du Ry: Islamski svet , Ljubljana, 1971 / str.27.

7/41. Carel J.Du Ry: Islamski svet , Ljubljana, 1971 / str.39.

7/42. Liselotte Anderson: Barok in rokoko,Ljubljana,1969;str.234.





7/47,48. www.flickriver.de.

7/49. Michael Howard: The History and tech. of the great Masters GOYA , London, 1989 /str.31.

7/50. Michael Howard: The History and tech. of the great Masters GOYA , London, 1989 /str.31.

7/51. Wolf: Rojstvo novega časa;Ljubljana, 1969, str. 136. 7/52. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.321.


7/54. MUZEJI SVIJETA /Ermitage, Beograd 1979/ str.69.

7/55. www.vebidoo.de.

7/56. L'opera completa del Correggio; Rizzoli , Milano, 1970/ TAV. LIV . 7/57. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.321.

7/58,59. www.flickriver.com.

7/ 2. Tiepolo: Würzburger Residenz

http://www.flickriver.de/

http://www.vebidoo.de/


III Buon fresco


4

7.2.

Bliţe odreĎenje umjetnosti Maestra Tiepola

7.2.1. Manirizam, barok i druga strujanja

7.2.2. Tiepolo i njegovo vrijeme 7.2.1. Manirizam, barok i druga strujanja

7.2.1.1. Venecija i okuţenje

7.2.1.2. Od manirizma do baroka

7.2.1.3. Veronese

7.2.1.1. Venecija i okuţenje

Venecija je već od Tizianovog vremena svojevrsni slikarski centar:

dok u vrijeme kasne renesanse u Firenzi i Rimu djeluju sljedbenici Michelangela i Rafaela, u Veneziji vlada Tintoretto sa svojom… 3...grozničavom osećajnošću treperave nestvarne svetlosti...

Tu sazrijeva i EL GRECO, koji svoja saznanja stiče i u Rimu gdje upoznaje umjetnost Rafaela, Michelangela i manirista, a zatim nastavlja u Toledu,

koji je tada bio glavni intelektualni centar i središte katoličke reforme u Španjolskoj ...

Janson naglašava da izmeĎu 1525. i 1600. godine…nema jedinstvenog stila. Tako je u Veneciji, nakon Tintoretta, najvaţniji slikar Veronese.

Istina, Veronese je suprotan od Tintoretta...4 kao da se vrača stilu visoke

renesanse ... Njegov... realizam je isprovocirao crkveni sud....

Na slici, koja se trebala zvati Tajna večera , prikazuje

lakrdijaše, pijance, kepece ...

Kako bi izbjegao da mora nešto mijenjati

dao joj je konačni naslov Krist u Levijevoj kući....

←7/3. Veronese: Krist u Levijevoj kući, cjelina i detalj→

On se, pored Parmigianina, moţe donekle ubrojiti u manirizam.

3 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006 , str.490.

4 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006 , str.492.


III Buon fresco


5

7.2.1.4. Od manirizma do baroka

Posljednji, moţda i najveći maniristički slikar je EL GRECO. 5..Njegovo kapitalno djelo Sahrana grofa Orgaza , ta čudesna kompozicija je,

kako naglašava Karamehmedović, na neki način asocijacija na bizantijsko iskustvo

i predstavlja personifikaciju nebeskog i zemaljskog ...

Tako bismo mogli reći da El Greco objedinjuje renesansu i manirizam koje pretvara u lični stil,

koji po dinamizmu i unutarnjem uzbuĎenju predstavlja uvod u BAROK.

7/ 4. El Greco : Sahrana grofa Orgaza→

Suprotno manirizmu radi već i Correggio, stilom, koji bismo, prema Karamehmedoviću6 ...

…mogli nazvati PROTOBAROK...

U vrijeme, kada Tizian još uvijek teţi da njegova djela djeluju uravnoteţeno i veristički , Correggio se

poigrava nekom, njemu svojstvenom «mekoćom»:

Antonio Allegri / Laetus CORREGGIO (roĎen u Cerreggiu, u oblasti Reggia di Emilia 1489-1534); iskustva je

stjecao u bottegi svog strica, a kasnije u Ferrari i Parmi. Baštini tradiciju veliki renesansnih slikara ali postiţe

umjetničku individualnost.

←7/ 5. COREGGIO : Educazione di amore, detalj London, Nat.G.; djelo se nalazilo u inventaru Gonzaga u Mantovi; 1528; 155 x 92 cm; detalj Merkura: 34 x 28 cm; ulje na platnu ( platno na našem primjeru je

nekada davno smanjeno ( pogotovo sa desne strane);

poznate su njegove upute za pripremu daske kao nosioca:

za izravnavanje pukotina u dasci ili pukotine kod samih spojeva, koristio je specijalni kit na bazi olovno bijele, voska ( prethodno ugrijanog) i praha od opeke; kit

se nanosio i izravnavao vrućim noţem; nakon očvršćivanja i dodatnog brušenja daska se premazivala olovno bijelom uljanom bojom i ostavljala na suncu da se

osuši...

; nezavršeni rad;

gruba tekstura platna; strugano je kao kod Tiziana; tople sjene , pastozna osvjetljenja;

5 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 244.

6 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 245.


III Buon fresco


6

←7/ 6. Tizian: Novčići, detalj 1516; nakon smrti Giambellina; danas: Dresden, Gemäldegalerie; 73,6 x 54,8 cm; klasična gradnja emulzijskim pod-slikanjem sa uljeno-smolastim lazurama i

minimalnim uljenim impastom na detaljima;

uljeno vezivo svodi na minimum; istraţuje mogućnosti razrjeĎivanja svojih boja;

Antonio CORREGGIO je svoje ime Allegri dobio zahvaljujući svom ţivahnom temperamentu. Sazrijeva u vrijeme kada u Parmi cvijeta visoka renesansa.

To je vrijeme slave Michelangela i Rafaela.Ipak, Correggio je taj koji je, gracioznošću i njeţnošću, zadao posljednji udarac renesansnom racionalizmu.

U zrelom , posljednjem majstorovom razdoblju do izraţaja dolazi njegova temperamentna pikturalnost.

Bio je najveći protivnik manirizma. Njegova, još uvijek chiaro-scuro gradnja, izgubila je onu

preciznost forme, kakvu zamjećujemo kod Michelangela. Correggio je opijen suptilnim odsjajima

svjetlosti na svojim figurama, svijetlostima u kojima se često reflektiraju i komplementarne boje. Ali,

za razliku od El Greca, koji se ne odriče tradicionalnog pod-slikanja, talijanski majstori uljenog

slikarstva istog perioda pokazuju u metodama pod-slikanja daleko više odvaţnosti. Sve češće ima

pod-slikanje funkciju stvaranja bojenog kontrasta. Tako Correggio pod-slika inkarnat

komplementarnim bojama.

Koristi pastozniji medij – uljeno-smolasti firnis ili ulje razrijeĎeno sa petrolejem… (ali rjeĎi od onog

Leonardovog: smolasti firnis ili ulje rijedi sa petrolejem, lavandinim uljem ili terpentinskim uljem)

←7/7. Correggio: Giove e Jo Beč, Kunsthistorisches Museum; 1532; 163,5 x 74 cm; ulje na platnu; sve češće ima pod-slikanje

funkciju stvaranja bojenog kontrasta.

Na licu kao da je više strugano i brisano, nakon čega je izvedena modeliranje lazurama; samo

najsvjetliji detalji naneseni su naknadno polusuhim impastom; na detalju glave vidljivi su ispucali

slojevi tamo gdje je uzdizanje olovno bijelom; u sjenama, gdje je od početka lazurnije nema pukotina;

7/ 8. Correggio: Jupiter i Jo, detalj →


III Buon fresco


7

←7/ 9. Correggio:Madona sa korpom;

London, Nat.G.; 1525/26; 34 x 25 cm; ulje na dasci; poznate su njegove upute:

… dasku dobro izbrusi i zakitaj sa kitom ; Kit: istrvi olovno bijelu na kamenoj ploči ali tako fino kao da ţeliš slikati sa njom; zatim zagrij malo voska u vatri; konačno dodaj

prah od opeke i olovno bijelu; izmiješaj sve… kit se nanosio i izravnavao vručim noţem; na kraju prepariraj sa olovno bijelom i pusti da se osuši na suncu… :

←7/ 10. Correggio:Educazione di amore, detalj sve je idilično i «smekšano»; njegova suncem nabijena svjetlost…

7rastapa meso i svijet u jedinstvenu ćulnost...

prilikom gradnje, pod-slika inkarnat komplementarnim bojama...; na šeširu na nekim mjestima sloj boje nije nanesen u tolikoj

debljini da bi «zapunio» teksturu grubog platna; da li je namjeravao sliku završiti umjerenije nikada nećemo znati, jer je ostala

nedovršena, ali zato je način gradnje toliko uočljiviji;

7/ 11. Correggio: Crteţ kredom, detalj→ iscrtavanje je izvodio kredama, slično kao u zidnom slikarstvu «sinopiju»; crta igričavim šrafurama i konturama, sa relativno

mekom kredom; kasnije će Correggiovu maniru slijediti Murillo.

Bartolome Esteban Murillo roĎen je u Sevilli, 1618 ( umire 1682, u Sevilli), kako je zapisao Faure Herrerin učenik, sudrug

Velasqueza i Zurbarana…bio je i pod uticajem Ribere; divio se djelima Tiziana, Rubensa, van Dycka, viĎenim na dvoru u Madridu;

ovaj slikar sladunjavih idealiziranih motiva., kod kojeg su, slično kao kod Correggia konture neprecizne… Njegova slika

Nasmijani dječak ( London, Nat.G.; izmeĎu 1650 i 1670; 53 x 38 cm;

ulje na platnu; tehnološki postupak gradnje je ipak tipično Pachecov: smeĎe tonirana preparacija već nakon tutkalisanja, u kojoj se

nalazi i olovnobijela, ulje, tutkalo i jaje. Analize su potvrdile da u slikanim slojevima ima i proteina ( pod-slikanja temperom)Sama

gradnja je sigurna, širokopotezna: forma je izraţena u velikim masama uz pojedine akcente, često pojednostavljena. Lazure su

korištene prije svega za tamne partije. Na kraju je sve finalno „smekšano“ i obogaćeno koloritom.

) dočarava mekanu pikturalnu atmosferu; u pitanju je transpozicija vizualne impresije iz prirode; kako je zapisao Busset8…

…sve je u dimu i potez je neprimjetan, kao da su konture jednostavno utonule u osnovu…

←7/ 12. Murillo: Nasmijani dječak

7 Wolf: Rojstvo novega časa, Ljubljana 1969/str. 72 8 Maurice Busset: La technique moderne du tableau, Paris, 1929, str.125.


III Buon fresco


8

Termin BAROK značio je u početku oznaku za ...9 nepravilno ( na španjolskom jeziku barrueco je izraz za grbav, nepravilan biser… Riječ su u početku koristili draguljari, a kasnije je postala

oznaka za filigransku, precioznu, neobičnu umjetnost…) , izvrnuto, groteskno... 10

Da li je barok završna faza renesanse, ili jedna era koja se izdvaja i od renesanse i od modernog doba ?

Iako je ovaj pravac roĎen u Rimu, više je prihvaćen u zemljama gdje je postojalo više sukoba sa reformacijom. I protestanti su ga prihvaćali , ali u svjetovnim temama. To je vrijeme političkih

previranja. Tu je tridesetogodišnji rat (1618-48). Sa jedne strane je francuski kralj a sa druge Habsburgovci. Iako se rat vodio uglavnom u Njemačkoj, zahvatio je cijelu Evropu ( tada je i Holandija

izgubila samostalnost; povremeno je opet dobivala pa gubila). Tako se, povremeno, ovo ratno doba moţe naslutiti čak i kod Rembrandta (kao na Noćnoj straži pripadnike holandske vojske). 11

To je i vrijeme reformacije i protureformacije...

To je vrijeme krize u kojoj se javilo nekoliko tendencija, a nije postojao samo jedan prevladavajući likovni ideal...

Mnogi su konstatirali da je Barocci12

, zvan i Baroccio , samo ... osrednji slikar Umbrijske škole.

Zašto je ipak potrebno obratiti paţnju na njegov opus ?

Ne samo, da je po njemu umjetnost «novog vijeka dobila ime barok , već je ovaj majstor svojom kićenošću uticao čak na Rubensa , a pogotovo na

kasnije francuske slikare rokokoa.

Suprotstavljajući se akademskom manirizmu ( u isto vrijeme – u Italiji se , suprotno Caravaggiu, kojeg vrijeme nije prihvatilo , podrţava klasicistički

iluzionizam braće Caracci ) Barocci se vrača starim uzorima : u pitanju je dinamična interpretacija ranobaroknog izraza; prisutna je izvjesna

pikturalnost, smiona primjena svjetla uz dozu patosa… Istina, tek kasnije se po njemu ovaj stil, najprije nazvan ARTE NUOVA - naziva BAROK.

Svoje školovanje započeo ( učio je i kod svoga oca u Rimu) je kod Battiste Franca ali je kasnije učio i kopiranjem Michelangela …

djelo je bliţe firentinskoj školi chiaroscuro sfumata;

Barocci je uticao i na Denysa Calvaerta zvanog Dionigio Fiammingo…

←7/ 13. BAROCCI: Madonna del Popolo , detalji →

Uffizi, Firenze ; kraj cinquecenta; iako je djelo nastalo 1579., već najavljuje umjetnost «novog

vijeka»; 3,59 x 2,52 m; ulje na platnu;

9 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.548.

10 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str.254. 11 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.558. 12

Federigo Barocci , zvan Fiori da Urbino , roĎen je u Urbinu 1535. godine. U Urbinu i umire 1612.


III Buon fresco


9

7.2.1.5. Veronese

Kako je zapisao Elie Faure... 13

Giorgione, Tizian, Tintoretto i Veronese, dva stoljeća prije muzičara, po prvi put u Novom vijeku – jer u starini je to

bez sumnje pokušao Parrhasios –

samo što njegova zadaća nije bila tako sloţena – sjedinjuju sve elemente, po kojima slikano djelo postaje potpun, zaokruţen izraţajni svijet....

Kasnije će i Tiepolo biti , prije svega, baštinik Tizianovog i Veroneseovog iskustva.

VERONESE, u mladosti nazivan Paolo di Gabriele, Paoli di Verona, Paolo pittor veronese. Rodio se 1528. godine kao šesto dijete ( nakon pet

sestara) oca Gabrielea, kamenoresca. Kasnije je dobio i brata Benedetta sa kojim je zajedno radio ( pomagao mu je još jedan slikar iz Vicence – Gian

Antonio Fasolo). Prezime CALLIARI preuzima nakon što je sklopio ugovor za jednu palu 1555. godine (preuzeo je plemićko prezime Calliari iz

Verone); poslovanja sklapa kao Domino Paolo de Calliaris. Od 1555. godine dalje potpisuje se imenom misser Paolo Calliaro veronese, abitante da

Venezia. Kao ključni tehnološki moment značajna je , prije svega, njegova fa presto - fresco tehnika.

Sazrijeva već u rodnoj Veroni. Fresko slikanje je Veroneseu vjerojatno bilo blisko već u mladosti, ako se podsjetimo da je prva zanatska iskustva

stjecao uz oca kamenoresca, na graĎevinama. Kasnije se usavršavao kao učenik i pomoćnik Antonia Badile. Vasari je zapisao, da je Veronese već

1551. godine slikao freske zajedno sa još dva mlada slikara ... koje je volio kao sinove.

Njegov uspon započinje od 1555. godine. Te godine ima već bottegu u Veneciji. Povremeno mu je suradnik i brat Benedetto Caliari.

Nakon povratka iz Rima ( i njegovog divljenja remekdjelima Michelangela i drugih majstora ) slika

freske u vili Barbaro u Maseru, vaţne za razumijevanje njegovog slikarskog pristupa:

široko potezno, gotovo fa presto slikanje, izuzetne kromatske svjeţine, uticalo je i na sazrijevanje

njegovog štafelajskog opusa… 14

zapisano je da…način kompozicije na njegovim freskama moţemo usporediti sa grčkim.

Ali, susrećemo se sa čistom bojom, kakvu talijanska umjetnost nije poznavala nakon Piera della

Francesce. Osjeća se vedar, veseli pristup...

←7/ 14. Piero della Francesca: Pratilje kraljice od Sabe, detalj

7/ 15. Veronese : Dipinti di Maser; Salla dell Olimpo, detalj→ Villa Volpi ( pored vile Barbaro); klasični antički uzori; iluzionistički arhitektonski detalji inkorporirani u

arhitekturu; evidentan je spontanitet, svjeţina; očito nema sinopije ( što je utvrĎeno prilikom skidanja jedne slike na plafonu stacco tehnikom ); urbani

kompleks u Maseru i danas je privatno vlasništvo ali su freske vaţne za razumijevanje slikarskog pristupa…Na zidnoj plohi se prelijevaju jaki kromatski

13 É. Faure:Duh oblika/str.45 14

R. Pallucchini: Veronese, 1940/ Veronese/Rizoli /str. 13.


III Buon fresco


10

tonovi . Pred nama je virtuozno pikturalno umijeće, kako je zapisao

Pallucchini15

... un cosmo a struttura cristallina !

Već ovdje je iskazao svu svoju zrelost, kreativnu slobodu i

maksimalnu kromatsku ekspoziciju, kao Turner, više stoljeća

kasnije. Primjer malog psića ukazuje na svu svjeţinu, svjetlinu i

vibrirajuću harmoniju uz ... svečanost svjetla16

:

←7/ 16. VERONESE : Dipinti di Maser; tlocrt Villa Barbaro u Maseru

( Maser se nalazi u susjedstvu Asola,

Castello del Trevigiano). U realizaciji ovih fresaka Paolu je

pomagao brat Benedetto.

; 1561. ; mali psić se nalazi u simuliranom postamentu ispod

velikog pejzaţa i predstavlja dio centralnog iluzionističkog

arhitekturnog prostora sa elementima stupova...

TEHNIKA: buon fresco; fa presto ; bez sinopie; iako su boje

intenzivne; stvaranjem kontrastnih bojenih refleksija postiţe

orkestriranu svjetlost i blistavu jasnost ! Zato je , iako stranac,

prozvan… citoyen par excellence de Venice …

7/ 17. VERONESE : Dipinti di Maser; Salla dell Olimpo, detalj→

Motivi su, na osnovu pratećih crteţa samog majstora, iscrtavani direktno u intonaco, bez prethodne sinopie ( ovo je

utvrĎeno17

nakon skidanja fresaka sa plafona stacco tehnikom ).

Slikano je osloboĎenom kromatskom modulacijom, brzo, gotovo fa presto !

Diveći se remekdjelima Michelangela krenuo je i korak dalje: oslobodio je potez kista, ima široko potezni nanos boja uz

dodatnu svjeţinu, postizanu ostavljanjem bjelina izmeĎu pojedinih bojenih površina, ostavljenih kao orkestracija , odnosno

suptilna harmonija ...

Ali, iako su Veroneseove boje intenzivne, prevladava crtačka manira sa jasnim bojenim akcentima.

15

Veronese/Rizoli/ Guido Piovene/ str.9 16

Veronese/Rizoli/ Remigio Marini/ str.84 17

Pallucchini : Veronese/Rizoli/ Remigio Marini/ str. 99.


III Buon fresco


11

Način slikanja na freskama u Maseru uticao je i na njegov način slikanja na platnu. Tako je interesantna komparacija portreta di

gentildonna; La bella Nani, sa jednom od ţena na balkonu na fresci u Maseru:

←7/ 18. VERONESE : Dipinti di Maser; Salla dell Olimpo, detalj U komparaciji sa freskama evidentan je sličan pristup slikanju inkarnata, finim njeţnim preljevima, kao i u materijalizaciji bogate će...

7/ 19. VERONESE : La bella Nani→ Paris, Louvre ; oko 1561. sudeći po sličnosti sa freskama u Maseru koje su slikane u to vrijeme.

; 119 X 103 cm; ulje na platnu; u slikanju portreta se Veronese najviše pribliţio i Tizianu;

7/ 20. Veronese: Il martirio di san Sebastiano, detalji …

Venezia, Chiesa di San Sebastiano; jedna od dvije velike kompozicije; 1565; 355 x 540 cm; ulje na platnu; veliki format platna podrazumijevao je sastavljanje više uţe tkanih komada, u ovom

slučaju – uzduţno iz četiri dijela; sastavljeno je i preko glave konja u gornjem dijelu...

na detalju moţemo uočiti ovo sastavljanje preko sredine detalja u visini lakta i uzdignutog kaţiprsta mučenika ; vidi se kako je platno sastavljeno…; koristi svijetle osnove ( ne i bijele) ; osnova je

tonirana u nekom sličnom tonu , sličnom onom koji će prevladavati na gotovoj slici...tako je slika kasnije zadrţala svjeţinu ( za razliku od njegovih sljedbenika koji koriste imprimiture crvenih i smeĎih

okera koji umrtvljuju sve boje , kasnije nanesene...) prozvan ...inventore del chiaroscuro formato col colore puro...uspio je „obojiti“ svjetlost: na platnu se prelijevaju jaki kromatski tonovi .


III Buon fresco


12

Već Vasari se oduševio inovativnim kolorizmom Veronesea.

Još bolje je njegov svjeţi slikarski pristup definirao Boschini koji je zaključio da je Veronese…

… inventore del chiaroscuro formato col colore puro...

Zato ne čudi veliki utjecaj njegove poetike boje18

na Tiepola, a kasnije na romantičare, prije svega na Delacroixa, a u modernoj umjetnosti na

Maneta i Cézannea… na detalju je vidljivo presijavanje čistih boja…

tako je, više od pola stoljeća ranije, slikao već Michelagelo:

lazurne sijene su violetne ali i drugih boja, hrabro kombiniranih, jedne pored

drugih: zelene i plave, ţute i violetne, ţute i crvene, zelene i violetne,

svijetlozelene i narančaste, te čak zelene i crvene…

ove sjene su nazvane CANGIANTI - što se najčešće tumači kao…

…korištenje bojenog kontrasta umjesto chiaro – scura (!)

7/ 21. Veronese: Krist i Samarijanka, cjelina i detalj →

1580 ; 143 x 289 cm; ulje na platnu

Goethe19

je na svom putu kroz Italiju, oduševljen svjetlošću Venecije zapisao da

...Tiziano i Paolo naslućuju tajnovitost ovog osvjetljenja.

Ali, mnogi su zaključili da…

...svojom racionalnom paletom stoji ispred Tiziana.

ali, kod Veronesea boja nije nametljiva: dok kod Tiziana boje stvaraju ... mitsku

materiju uţarenog svjetla…

Ušao je u barok direktno iz renesanse!

7/ 22. Veronese: Le noze di Cana, cjelina → Pariz, Louvre,

←detalj, Le noze di Cana

18

R.Pallucchini: Veronese, 1940 / Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ str.13 19

Guido Piovene: VERONESE, Rizzoli, Milano, 1968/ str.5


III Buon fresco


13

Kod Veronesea je u pitanju orkestrirana svjetlost . Nema

prirodnih sjena i svjetlosti . Sve je u funkciji stvaranja nekih

kontrastnih bojenih refleksija…

7/ 23. Veronese: Gesù nell'orto, cjelina

detalj→ Milano, Pinacoteca di Brera; slikana u veneciji za Chiesa

Santa Maria Maggiore ; 80 x 108 cm;

na detalju su došle do punog izraţaja kromatske vibracije …

Tek je Delacroix, mnogo kasnije, oduševljen svjetlošću samom, shvatio funkciju boje na sličan način: on u samoj gradnji boji

podreĎuje i liniju i formu jer kako sam kaţe… 20

...nema uglavnom ni svjetla ni sjene.

Postoji kolorirana masa svakog predmeta, na kojoj su različiti odsjevi sa svih strana...

Analizirajući detalj centralne scene sa Veroneseove slike Il martirio di san Sebastiano , slike koju mnogi svrstavaju u sam

vrhunac njegovog opusa, uočiti ćemo svu ljepotu njegovih fluorescentnih pikturalnih svjetlosti. Ali, za razliku od Veronesea, kod

kojeg je gradnja, iako inventivna, blistava i jasna, prije svega - duboko promišljena, gradnja maestra Tiziana je spontana i

emotivna.

Ovo moţemo razmotriti na njegovoj čuvenoj sliki L'incoronazione di spine. Nastala je gotovo u isto vrijeme kao i Vereneseov

20

Delacroix: Journal


III Buon fresco


14

Il martirio di san Sebastiano , ali je njegov način gradnje bitno drukčiji od Veroneseovog:

7/24. 7/25.

7/ 24. Veronese: Il martirio di san Sebastiano, detalj centralne scene Kod Veronesea nema slučajnosti: iako inventivno, sve je duboko promišljeno, a prije svega blistavo i jasno...Pallucchini

21 je njegov pristup boji i svjetlosti nazvao ...un cosmo a struttura cristallina

uz naglašavanje njegovog promišljenog rada , kretanja u misaonom svijetu... un mondo mentale…

7/ 25. TIZIAN: L'incoronazione di spine, detalj

21

R.Pallucchini: Veronese, 1940 / Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ str.9.


III Buon fresco


15

Tizian započinje svoje monumentalno djelo L'incoronazione di spine 1570. godine. Izvedeno «impresionističkom

tehnikom s mrljama boja», tehnikom nazvanom maniera di tocco koja je omogućila difuzno svjetlucanje baklja, identično

s čistom ekspresivnošću boja, sa svjetlošću koja izbija iz samih mrlja boje... Kod Veronesea prisustvo boje nema tendenciju da razara boju. Boja nije nametljiva kao kod Tiziana. Kod Veronesea je,

prema Goetheu22

…

… ta čistoća boje, kao posljedica tog jakog venecijanskog svjetla, indirektno prisutna ,

u pitanju je orkestrirana svjetlost...

Ali Veronese je u Veneciji bio stranac. Paolo je , prema nekim kroničarima, prve upute dobio od oca Gabrielwa, majstora

kamenoresca, modelirajući kamen. Kasnije, 1541. godine ( kada je imao 13 godina) spominje se kao učenik i pomoćnik

Antonia Badile ( kasnije je oţenio njegovu kćerku).

On je iz svoje Verone, gdje je najviše i radio, ponio lokalni afinitet... U Veroni se školovao, stupio u bratstvo Santa Cecilia

di Verona, te tek nakon navršene 22 godine ţivota, povremeno radio u Veneciji. Kako smo već spomenuli , definitivno se

preselio u Veneciju tek 1555. kada je imao 27 godina.

Tizian u njemu nije vidio konkurenta, Venecijanca, već nekog slikara sa strane,

slikara koji radi jednom tehnikom sasvim drugog tipa, inferiornijom od njegove...23

Ali, na jednom konkursu 1558. godine Tizian staje na njegovu stranu !

I u tehnološkom smislu Veroneze je tradicionalniji: on je ponovo24

počeo pod-slikati temperom, kao što su to radili les

Primitives...Kasnijim lazurama uspio je zadrţati luminoznost, prosijavanjem svijetlih osnova.... Očito je nakon mnoštva

freski u vili u Moseru, kao i inspiracije stečene u Rimu, diveći se remekdjelima Michelangela, Veronese «oslobodio» potez...

Kao što smo već razmotrili, njegova ulja su sada raĎena široko potezno kao da su u pitanju zidovi a ne platna: sa

fluorescentnim pikturalnim svjetlostima i sjenama, ukazuje na široki potez kista i kromatsku dramatsku napetost: na grubom

ogrtaču sa kapuljačom prelijevaju se ţuti, plavičasti, zelenkasti tonovi; virtuozno pikturalno umijeće:

nema pretjeranog impasta ( većinom je ostala vidljiva struktura platna):

← 7/ 26. Veronese: Il martirio di san Sebastiano, detalj prozvan ...inventore del chiaroscuro formato col colore puro...uspio je „obojiti“ svjetlost:

na platnu se prelijevaju jaki kromatski tonovi … figurama otvara maksimalna kromatska polja...

22

Goethe: Dnevnik ,8. oktobra 1786 /cit. Guido Piovene: VERONESE, Rizzoli, Milano, 1968/ str.5. 23

Guido Piovene: VERONESE, Rizzoli, Milano, 1968/ str.5. 24

Xavier de Langlais: La Technique de la Peinture à l’huile, de van Eyck à nos jours, Paris, 1959 / str.84 .


III Buon fresco


16

Kromatska drama je potencirana toplim sjenama očito nanesenim još u pod-slikanju a zatim dodatno naglašenim; sve je dovedeno do savršenstva jednom programiranom gradnjom ; pod-slikanje je

ponegdje ostavljeno kao dodatno vibriranje: djelomično vidljivi svjetlo zemljani tonovi pod-slikanja ponegdje su ostavljeni kao orkestracija izmeĎu jakih kromatskih ploha; time je obogaćena

harmonija...U kontekstu tehnoloških inovacija, uz Antonella da Messinu, te Venecijance, sljedbenike Bellinijeve bottege, kao i neizostavnog Rubensa, i VERONESE predstavlja jednu od bitnih karika

u zaokruţivanju putanje zanatskog iskustva uljenog slikanja . Rubens je boravio u Mantovi oko 1601. godine ( Veronese je boravio kod Gonzaga u Mantovi 30 godina ranije).

Veronese je suraĎivao i sa Palmom il Giovane. Sa Veroneseom su radili njegovi sinovi Gabriele i Carletto ( treći sin Camillo je umro mlad), i brat Benedetto sa sinovima, kao i nećak Alvise dal Friso.

Njegovu radionicu kasnije preuzima njegov sin Carletto Caliari.

Maestro Paolo umire 1588. godine. U jednom spisku je zapisano da je u radionici ostalo čitavo bogatstvo… 94 chiaro-scuro radova,126 listova crteţa ugljenom,620 skica sa perom ili sa «gessom» (

temperom, odnosno gvaš bojom), 646 drugih radova, preteţno bozzetta. Od radova na papiru stvoren je LIBRO DI BOTTEGA.Bottega nastavlja raditi, završava i potpisuje se HAEREDES PAULI -

koristeći njegove idejne skice, crteţe, studije...

Njegov grob se nalazi u crkvi S. Sebastiano u Veneciji. Umro je od kapi i groznice, relativno mlad, ako njegove godine uporedimo sa Tizianovim. Imao je svega 60 godina.

Paolo Veronese je ostavio neizbrisiv trag u baštini venecijanskog slikarstva. Njegova slobodna interpretacija sakralnih tema uzburkala je tadašnji inkvizicijski sud: 18. jula 1573. godine vodio se postupak

protiv njega...Sve to je samo povećalo njegovu slavu!

Zato ne čudi veliki utjecaj njegove poetike boje25

na Tiepola, a kasnije na romantičare, prije svega na Delacroixa, a u modernoj umjetnosti na Maneta i Cézannea…

←7/ 27. Veronese: Il martirio di san Sebastiano,

detalj u gornjem dijelu slike

1565. godine; gradnja je u cjelini „čišća“! Kako je zapazio Busset 26

….

...sve je na svijetloj osnovi, tako reći iz jednog daha: nanosi pastu i

jedva zamjetne sjene. Sve je jasno! Nema sfumata !

7/ 28. Delacroix: Cheval →

Mussée des Beaux Arts de Budapest, Budimpešta; 1824.; 336 x 320

mm; akvarel i gvaš za «uzdizanje»;

Delacroixove orkestrirane svjetlosti predstavljaju samo nastavak

Veroneseovih davnih istraţivanja…

25

R.Pallucchini: Veronese, 1940 / Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ str.13 26

Maurice Busset: La technique moderne du Tableau, Paris 1929, str. 125.


III Buon fresco


17

7.2.2. Tiepolo i njegovo vrijeme 7.2.2.1. Tiepolo u Italiji i germanskim zemljama

7.2.2.2. Reafirmacija štukatura

7.2.2.3. Tiepolo u Madridu; utjecaj na Goyu

7.2.2.1. Tiepolo u Italiji i germanskim zemljama

Mnogi navode, da je Luca Giordano onaj slikar, koji je ...27

pripremio scenu za velike venecijanske slikare XVIII vijeka,

meĎu kojima će vrhunac postići TIEPOLO. Slikari iz Venecije su, u vrijeme djelovanja Tiepola u Veneciji, ponovo

omiljeni u svim većim evropskim središtima… Nakon

Tizianovog perioda, gotovo dva stoljeća ranije… Pored umjetnika iz Venecije i mnogi umjetnici iz Rima i drugih dijelova Italije

radili su u to vrijeme u inostranstvu…

Tako je Napolitanac Luca Giordano , ( predstavnik kasnog baroka, Napolitanac, koji je u početku imitirao svog učitelja

Riberu , a kasnije postao vodeći dekorativni slikar u Italiji ), bio meĎu prvima u nizu velikih talijanskih slikara, u to vrijeme ,

pozvanih na španjolski dvor…

7/ 29. Luca Giordano: Otmica Evrope→

Sliku Otmica Evrope završio je 1686. godine ( deset godina prije roĎenja Tiepola); d. Conecticut; 1686.; 2,27 x 1,93 cm; ulje

na platnu); poznat po brzini u radu (naslikao je čak 5 000 slika ), virtuoz koji je s lakoćom stvarao... ima spontani pristup, te

bogat kolorit, koji ipak, nikada nije prevladavajući…

←7/ 30. Tiepolo: Autoportreti Giovanni Battista TIEPOLO ; Giambattista roĎen je u Veneciji, 1696. godine ( umire 1770. u Madridu). Otac, mornarički kapetan umire kada je Giovaniju svega jedna

godina. U mladosti uči u školi G.Lazzarinija, pod utjecajem Giovanni Battista Piazzette, ali, prije svega studira djela Tiziana i Veronesea…Ţeni sestru Francesca

Guardija, Mariu Ceciliju ( njihova djeca – Domenico i Lorenzo su mu kasnije pomoćnici).

U početku samostalnog djelovanja Tiepolo je pod utjecajem Federica Benkovića; ( Ferighetto Dalmatino; Bencovich Schiavon ); a kasnije pod utjecajem ‘Riccia

Sebastiana (1659, Venezia), kao i’Magnasca, u vrijeme zrele faze u Veneciji i Sj. Italiji… Pod stare dane slike dovršava njegov sinovac i učenik Marco ... Njegova

zadnja faza je vezana za Madrid : na poziv kralja Karla III polazi sa svoja dva sina , svojim učenicima 1762. U Madridu je utjecao na Goyu...

Poznato je da su mnoge Tiepolove slike ustvari replike fresaka...

Bio je pod utjecajem Piazzette, koji je baštinio „venecijansko poimanje“ Caravaggia... Naime, Giovanni Battista Piazzetta, sin kipara, drvorezbara, pored afiniteta za

plastičnost, bio je i ( kako navodi Zanetti) …

…un' gran maestro d'ombre e di lume !

27

Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.559.


III Buon fresco


18

Giovanni Battista Piazzetta (talijanski slikar, roĎen u Pietrarossi kraj Venecije, 1682-1754, umire u Veneciji) ; sin kipara i drvorezbara’plastičnost; pod utjecajem A. Zanchia nastavlja „Caravaggiovu

reformu u mletačkom prijevodu“. Tako, dok Caravaggia njegovo vrijeme ne cijeni, već podrţava klasicistički iluzionizam braće Caracci, „venecijansko poimanje Caravaggia“ oţivljava, pod utjecajem Piazzette, ponovo Tiepolo,

...28

koji je spojio tradiciju iluzionizma visokog baroka sa sjajem veroneseove palete...te stvorio......potpuno ubjedljiv imaginarni svijet...

... majstorstvo u prikazivanju svjetlosti i kolorita, ljupkosti i dopadljivosti, što će ga proslaviti …

Tiepolo , baštinik Tizianovog i Veroneseovog iskustva, svakako je i virtuoz u uljenoj tehnici . Oslobodio je sliku kontrastnih sjena. Ipak, za

vrijeme svog djelovanja na području istočnih Alpa značajnije su njegove monumentalne freske, obogaćene štukaturama...

Naime, u svojoj zreloj fazi Tiepolo je djelovao u sjevernoj Italiji, gdje tada već rade Piazzetta i naš Bencovich , jedan od posljednjih

Schiavona koji su ostavili u talijanskom slikarstvu vidne tragove. Federiko Benković / Federicheto Dalmatino u svojoj zreloj fazi ide ispred vremena, utirući

donekle puteve Piazzetti i Tiepolu, austrijskom baroku i klasicizmu. Školovao se u Veneciji,

a kasnije u Bologni ( podrška: njegov roĎak Gaetano Benković Orsino, bečki dvorski

pjevač). Sačuvalo se i mnoštvo njegovih crteţa, često nedovršenih, koji govore o njegovom

traţenju, pokušajima i rješavanju slikarskih problema. Mnoga njegova djela nalaze se u

Dalmaciji ( Omiš, Rab, Imotski...). Poznato je da je uradio i portret Omer-paše Latasa u

Travniku, gdje je boravio u junu 1751. godine.

Njegova Ţrtva Abrahamova smatrana je remekdjelom i u Veneciji. To je slika , za koju

mnogi smatraju da je…

... u Veneciji stvorila školu:

7/ 31. Benković: Ţrtva Abrahamova →

Galerija Akademije nauka i umjetnosti, Zagreb;

karakteristike svih njegovih djela, kako navodi bezbroj autora, su …

...nemiran potez kista, titravo svjetlo i hladni tonovi sivkastih, violetnih, smeĎih i ţućkastih

boja....

←7/ 32. Benković: Hagara i Ismael u pustinji Galerija , Pommersfeldern Coll.; Schönborn ; ...atmosfera tragičnog nokturna u kojem sve

treperi kroz kontraste svjetla i sjene…

28

Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 258.


III Buon fresco


19

Tiepolo, iako mlaĎi od Benkovića za generaciju, postaje njegov suparnik ! ←4.8.5.1/ 33. Tiepolo: Diana Bruxelles, Dessins vénetiens dud ix-huitième siècle; studija za fresku u Villa Valmarana kod Vicence:

pero i lavis na crteţu crnim kamenom; 188 x 172 cm; potpis krejonom: G.B. Tiepolo

Poznato je da su mnoge Tiepolove slike ustvari replike fresaka...

7/ 34. Tiepolo:

Apolo progoni Dafnu →

Washington, National Gallery ; S.

Kress Coll.; 1755 / 1760 ; ulje na

platnu; kaligrafski potez kista;

izuzetan crteţ; vjerojatno je raĎeno

izuzetno izduţenim kistom (i drške

i dlake)… sa razrijeĎenim medijem

u tehnici sličnoj laviranom crteţu;

apostrofiran je crteţ ! Više njegovih slika je i u Ermitažu

...

Dok je Benković primao narudţbe u

okruţenju Italije, Tiepolo djeluje u

sjevernoj Italiji, kao i na dvorovima

Sjevera.

Njegove freske i štuko-dekoracije u

Würzburgu nastaju u vrijeme

izmeĎu 1751/52. Balthasar

Neumann je bio graditelj dvora u Würzburgu , rezidencije Friedricha Carla von Schönborna ( dvorac ima značajke

francuskog baroka).

Tiepolo je univerzalan majstor !


III Buon fresco


20

Slikarski pristup, kao i monumentalna koncepcija se bitno ne razlikuju, kada su u pitanju njegove freske ili štafelajske

slike…

Kako je zapisao Germain Bazin29

…


za Tiepola je karakteristično da

...slika u vrlo svjetlom koloritu, uznemirenom i brzom, izradom koju nedovoljno pokriva. Tako je radio već Veronese…

Za vrijeme svog djelovanja na području istočnih Alpa Tiepolo je uradio niz izuzetnih djela…

Prilikom koncipiranja i Tiepolo, kao i drugi slikari tog vremena, imao je u vidu i dodatne aplikacije pozlaćene štukature:

poznato je da su Venecijanci inaugurirali i poseban tip zidnih dekoracija fasada, koristeći specijalni malter takozvani

PASTELLONE , koji je sadrţavao mljevenu opeku...( U italiji i danas proizvode poseban „štuk“ za dekoracije...).

Tako sa na njegovim freskama Würzbuške Rezidencije boje prelijevaju u potpunoj harmoniji sa zlatnim štukaturama

Antonija Bossija, u okviru inventivne arhitekture... Naime, Carl Philipp von Greiffenclau je 1751. pozvao najslavnijeg

slikara fresaka, koji je nastavio Tizianova i Veroneseova iskustva, da ovjekovječi slavu Franačkog vojvodstva.

Štukaturna masa je lagani materijal, elastičan i postojan u interijeru, idealan za bogate dekorativne elemente ( supstitucija

rezbarija u kamenu, slonovači, drvetu...). Posredstvom Maura iz Španjolske ovaj vid dekoracija utječe i na dekorativnost

romanskih portala u Francuskoj. Posebna vrsta štukature je umjetni kamen antičkog interijera. Često se imitira mramor

ili neka druga vrsta kamena: dekorativnost izglačane kamene površine, kao i imitacije, postizane raznim štukaturnim

tehnikama u arhitekturi se koriste u svim onim epohama u kojima dominira raskoš u detalju i u cjelini, a pogotovo je to

karakteristično za barok.

Radio je zajedno sa svojim sinom Domenikom.

Štukature i dekoracije često rade i drugi renomirani rokoko majstori …

Poznati su braća Zimmermann, Domenikus i Johann Baptist…

naš primjer štukatura je u Würtenbergu: Wallfartskirche zu Steinhausen…

←7/ 35. Domenikus i Johann Baptist Zimmermann: Štukature

29

Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str. 178.


III Buon fresco


21

7.2.2.2. Reafirmacija štukatura

Štukatura se javlja već u likovnoj baštini najranijih epoha.

Tako nalazi svoje mjesto u rimskoj , kao i u bizantskoj i islamskoj umjetnosti.

Nije naodmet još jednom podsjetiti da su štuk koristile već prve civilizacije:

7/ 36 . Obojeni reljef: Stela princeze Néfertiabet→

Pariz, Le Museé du Louvre, obojeni bareljef ( krečnjak; značaj boje je sekundaran)

oko 2575 ←/, 37,5 x 52,5 cm;

←7/ 37. Srednja država: Nosačica kofera ( kariatida)

Egipat, Srednja drţava: Nosačica kofera ( kariatida): Louvre; srednja drţava, X-XI dinastija;

2.000←/; visina: 1.03 m; drvena skulptura sa obojenom štukaturom…

Imajući u vidu da se u Egiptu koristili niz veziva za secco slikanje, moţemo pretpostaviti, da su već

tada koristili za štukaturnu masu

- kombinaciju, koja je pored pečenog gipsa i punila sadrţavala i neko dodatno vezivo, koje je masu činilo dodatno elastičnom i trajnom;

postoji, istina, razlika izmeĎu štukaturne mase i pastozne preparacije, ali je često minimalna:

- pastozna preparacija ( ona koju su od davnina koristili kod pripremanja prenosivih slika na drvetu) sadrţi punilo ( neku kredu, glinu, prirodni gips) i vezivo (

najčešće tutkalo, ili mješavinu tutkala i masnoća ; u ovu grupu spada i engleski gessopainting - Desaint's Pate anglaise ( English Ground; Desaint: Vol.III/ str. 189):

za oko jedan kg mase potrebno 0,5 kg bijelila, 0,25 kg tutkala, 0,12 kg smole i 60 g lanenog ulja ( ulje se dodaje u gustu masu i tek nakon emulgiranja razrjeĎuje prema

potrebi).

- štukaturna masa sadrţi pečeni gips, punilo ( fini mramorni prah, kredu, glinu, pijesak) i dodatne mješavine veziva; tako znamo, da srednjevjekovne preparacije često

sadrţe mješavinu veziva na bazi krečnog kazeina i tutkala.

Prof. Mora30

napominje, da smjesa gipsa i vode slabo prianja za kamen ili drvo ali zato prianjanju potpomaţe prisutnost oksidiranog ţeljeza ( odgovarajuća

armatura); za ubrzavanje otvrdnjavanja preporučuje se dodatak sulfata potaše, alauna, bisulfita aluminijuma i potaše ( ove supstance sprječavaju topivost) , a za

osporavanje očvršćivanja – dodavanje raznih organskih koloida ( ţelatina, amidoni, kazeinati), kao i cinkov sulfat…

Na trodimenzionalnost izraza utjecala je svakako i tehnika koloriranog bareljefa koja već u Egiptu postiţe savršenstvo …

30

Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s. 55 .


III Buon fresco


22

Kasnije – u antičkom vremenu, razvoj iluzionizma u drugom rimskom stilu dodao je i novu

stilističku notu samom poliranju – u ţelji za odsjajem – kao ogledalom, ali sada i dodatno

potenciranom refleksijom arhitekturnih, prostornih, iluzionističkih projekcija u ogledalu:

Zato je i poliranje nešto što se formalno podrazumijeva. U zidu je sada pored ravnih površina

prisutan i reljef ( okviri, pilastri) a struktura je ponekad modelirana i na samoj slici uz eventualne

gravure...

Sada je riječ o tematici koja podrazumijeva arhitekturu i figure; sve je oblikovano cjelovito i

kontinuirano, gdje se bez prekida kreira reljef u slici i slikanje u reljefu uz mramorni sjaj...

← 7/ 38. Casa dei Grifoni , na Palatinu u Rimu : Grifon i ukrasne štukature, detalj

U islamsku umjetnost zanatska iskustva modeliranja u štuku prenose se u kontinuitetu – od

mezopotamske civilizacije. Izuzetno su raskošne štukaturne dekoracije arapske kulture,

Ovi arhaični malteri, korišteni već u Jerihu a kasnije i u Mezopotamiji i Egiptu, sada dostiţu

vrhunac: štuk se koristio i kao arhaični materijal za modeliranje.

Kulture Dalekog istoka, izuzetno sklone bogatom ukrasu, istančanim osjećajem za savršenstvo

detalja i cjeline, ostavile su bogatu baštinu rezbarija u slonovači, drvetu, u kamenu i štuku:

←7/ 39. Prozor : Čipka u kamenu. 740/50 . godine; izvanredni kameni preplet ;

nekada je bio dio zabata u Kirbet el-Mefdţiru, Jerihon; (danas u muzeju u Engleskoj);

minuciozno dekorativno klesanje ornamenata u kamen često je imitirano jednostavnijom izradom

„čipkaste strukture „ u štuku.

7/ 40. Kirbet el-Mefdžir: Plesačica→

Kirbet el-Mefdţir; 743. n. e.; figuracija, rijetka u islamskoj umjetnosti;

modelirana u štukaturnoj masi…

kao štukaturnu masu koristili si kvalitetni, dva puta pečeni alaunizirani gips sa kvalitetnim, svjeţim

i čistim koţnim tutkalom ( omjer se postiţe testiranjem; otopina mora biti toliko jaka, da usporava

učvršćivanje gipsa na 8 sati). Samara, ( Islamisches Museum, Berlin); 9. stoljeće; u islamskoj

dekorativnoj umjetnosti, razvijaju se posebni stilovi, prepoznatljivi prema načinu zarezivanja u

svjeţu štukaturnu masu

Tradicionalna srednjevjekovna receptura štukaturne mase sadrţi :


III Buon fresco


23

- 1 dio krečnog mlijeka,

- 1 dio otopine tutkala,

- 4 djela vode i smjese modelarskog gipsa i mramornog praha (1:1);

dakle, sadrţi prosijani gips, ali često i pepeo, vlakna od krpa i tutkala, a ponekad i šećerna melasa i kreč....

masa se moţe oblikovati ili lijevati u kalupe...

Štukaturna masa je lagani materijal, elastičan i postojan u interijeru, idealan za bogate dekorativne elemente ( u pitanju je supstitucija skupocjenih

rezbarija u kamenu, slonovači, drvetu...).

arabeska

Autohtono, nastao još u Samari, oko 100 km sjeverno od Bagdada , osnovni motiv islamske umjetnosti je arabeska…

←7/ 41. Samara: štukaturni ukrasi

ARABESKA

31…koja predstavlja sloţen splet linija, nastala je pod utjecajem nomadskog turskog plemena,

koji je ovu naviku stilizacije ţivotinjskih i biljnih motiva ( gdje tu i tamo može da preživi samo daleka asocijacija na prirodu)

donio iz sjevernih prostora uralo - altajskih i sibirskih ravnica, kao i naviku izrade metalnog posuĎa i obrade palača u štuko-tehnici

( sve poštujući zabranu figuralne predstave) ...

Kroz 13 vjekova svoga trajanja, arabeska doţivljava bezbrojne promjene na svim materijalima,

od mozaika do zidnog slikarstva, od mramornih intarzija do drvenih reljefa,

od radova izrezanih u drvetu ili mramoru do visećih zastora u obliku stalaktita...

U Italiji je štuk ponovo aktualiziran u srednjem vijeku, posredstvom Arapa na Siciliji...

U Assisiju je već u trecentu u Cappelli della Madelena primjetno da su lica modelirana u laganom reljefu u tehnici Mistura di stuco.

I štukature Fauntainbleaujske škole posredovali su talijanski majstori, što smo već naglasili u razmatranju Leonardovog utjecaja na Fontainbleau:

31

Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006,str. 137


III Buon fresco


24

Kako zapisuje Vasari, Rosso Fiorentino je došao u Fauntainbleau kod Françoisa I , na preporuku Aretina 1530. godine i ubrzo postao Prvi slikar Kralja. Iako

je radio i uljane slike, poznat je po zidnim dekoracijama i štuku. Jedan od najznačajnijih manirista, osnivač Fauntainbleuske škole je Francesco PRIMATICCIO, dvorski slikar francuskog kralja, koji je imao u

Fontainebleauju visok poloţaj …

PRIMATICCIO ; Le Primatice (*Bologna 1594-1570, Paris) slikar, kipar, dekorater i graditelj; mnogi pretpostavljaju da je učio kod Giullia Romana ( sa kojim

je zajedno radio freske i štuk); bio je dvorski slikar Françoisa I. Kako navodi Vasari…

... ţivio je kao knez...ali njegova narcisoidnost je na kraju rezultirala samoubojstvom...

Njegove su i dekoracije u galeriji Françoisa Prvog:

←7/ 42. Rosso Fiorentino: Galerija Françoisa I, detalj Fontainebleau, Galerija

Françoisa I, oko 1533-40; freske, štukature i pozlate...

Poznato je da su Venecijanci inaugurirali i poseban tip zidnih dekoracija fasada, koristeći specijalni malter takozvane PASTELLONE , koji je

sadrţavao mljevenu opeku i svojim toplim tonom i upijanjem uticao na konačnu gamu… ( u Italiji i danas proizvode takozvani Stucco d’Arte ) .

Ipak, novi procvat doţivljavaju štukaturne dekoracije u doba baroka i rokokoa. Toskansko ime za kasnorenesansne štukaturne intarzije, kao

poseban vid dekoracija, jeste scagliola (stucco lustro ); njemački: Stuckmarmor-Intarsia …

ŠTUKATURNA MASA nanosila se na klasični ( danas na moderni cementni malter);

kao štukaturnu masu koristili su kvalitetan, dva puta pečeni alaunizirani gips sa svjeţim i čistim koţnim tutkalom ( omjer se postiţe testiranjem;

otopina mora biti toliko jaka, da usporava učvršćivanje gipsa na 8 sati).Od pripremljene štukaturne mase formiraju se hljepčići a zatim se svakom

doda drugi pigment i otopina tutkala prema potrebi; prilikom kreiranja obojene mase se mrve, miješaju, zaglaĎuju, reţu kao intarzija i na kraju

dotjeruju alatkama uz kvašenje vodom sa tutkalom, a suhe bruse plovućcem ... Ima niz receptura za pripremu štukaturne mase u kojima se pored

tutkala nalazi i kazein, koji masi daje emulzijski karakter…

IZRADA UMJETNOG TRAVERTINA ( imitacija prirodnog šupljikavog kamena):

modelarski ( pečeni) gips se miješa sa krečnim mlijekom, otopinom tutkala, vodom i pijeskom različitih granulacija; prilikom ubacivanja u kalup

pazi se da masa ostaje šupljikava, rastresita, kako bi se postigla imitacija rupičaste strukture...

Figurativni motivi na štukaturama Johanna Baptista Modlera, kao da nas vračaju u antičko vrijeme, kada su štukaturni ukrasi i zidne slike često

gotovo jednakovrijedno doprinosile raskoši cjeline ( podsjetimo se Grifona i ukrasnih štukatura

u Casa dei Grifoni , na Palatinu u Rimu .

7/ 43. Annibale Carracci i drugi majstori: Palazzo Farnese, detalj

Palazzo Farnese; 1600; freske i štukature isprepletene su sa samom arhitekturom interijera u toj mjeri da gotovo ne moţemo razdvojiti realitet pojedinih likovova i samog prostora ( naslikana iluzija

arhitekture, naslikani likovi koji svojom modelacijom prosto „izlaze „ u prostor, naslikani dekorativni ukrasi i konkretne štukature;


III Buon fresco


25

←7/ 44. Johann Baptist Modler: Štukatura na plafonu, detalj

Palata u Passauu; 1768.; Štukatura ROCAILLE više ne podsjeća na dekorativne štukature baroknih arhitektonskih sustava;

sada je u pitanju reminiscencija na školjkaste motive koji su u Njemačku stigli posredstvom donesenih francuskih gravura;

način izrade štukatura sada dobiva i novu figurativnu dimenziju: zamjetne su ruine nekih graĎevina i pejzaţa... ;

Venecijansko slikarstvo je uspjelo , prateći sve novine i kvalitete - dostignuća Giorgionea, Tiziana, Veronesea - konačno

stvori velikog majstora freske TIEPOLA …

Freske, koje je uradio zajedno sa svojim sinom Domenikom predstavljaju vrhunac majstorskog umijeća.

Svakako je prilikom same kompozicije u nekim dijelovima, pogotovo u dvorani, imao u vidu i dodatne aplikacije pozlaćene

štukature ( djelo Antonia Bossija)...

Štukature i dekoracije često rade i drugi renomirani rokoko majstori … Poznati su braća Zimmermann, Domenikus ( 1685

– 1766) i Johann Baptist ( 1680 – 1758).

…

←7/ 45. Domenikus i Johann Baptist Zimmermann: Štukature Würtenberg: Wallfartskirche zu Steinhausen…


III Buon fresco


26

7.2.2.3. Tiepolo u Madridu; utjecaj na Goyu

Mnogi navode, da je Luca Giordano onaj slikar, koji je ...32

pripremio scenu za velike venecijanske slikare XVIII vijeka, meĎu kojima će vrhunac postići TIEPOLO.

Na poziv kralja Karla III polazi Tiepolo u Madrid 1762. godine, sa svoja dva sina , i svojim učenicima.

U Madridu Tiepolo susreće njemačkog slikara Antona Raphaela Mengsa, pristalicu klasicista, čija prisutnost je, ustvari, označavalo već kraj rokokoja… …G06 023b ,24, 24 b

7/ 46. Mengs u Madridu, crteţ i slike ( zidna i štafelajna)

32

Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.559.


III Buon fresco


27

Pored Tiepola i njemačkog Mengsa na dvor u Madridu u to vrijeme ima utjecaj i CORRADO GIAQUINTO koji je imao na dvoru istu moć kakvu je

imao Le Brun u Parizu...

CORRADO GIAQUINTO je roĎen 1703. godine ( umire 1765.) . Studirao u Napulju ( kod Francesca Salimene) a radio u Madridu ; ( prema stilu se

pretpostavlja da je ipak poznavao pored Poussinista i Bouchera ( Gia quinto: talijanska monumentalnost i francuska ljupkost....; poznat je po prividnoj

lakoći slikarske tehnike i smjeloj paleti.... čak i pastozne gustoče , na njega je presudno uticao Luca Giordano (ali, zbog slabog zdravlja napustio je

Madrid i zamijenio ga je Mengs).

Slike maestra Tiepola, koji umire u starosti od 74 godine, dovršava njegov sinovac i učenik

Marco.

U Madridu se nalazi, izmeĎu ostalog i Tiepolova slika Smrt Hyacintusa:

←7/ 47. Giambattista Tiepolo:

Smrt Hyacintusa Madrid, Thyssen-Bornemisza Coll.; 1752/53. ulje na platnu; U Pradu, u Madridu se nalazi i

slika njegovog sina Gian Domenica Krunisanje trnjem : nastala 1772. (ulje na platnu; 124 x 144 cm)

Djelovanje Tiepola u Madridu utjecalo je kasnije i na Goyu.

Naime, Tiepolo stiţe u Madrid u vrijeme, kada je Goya još u Aragoniji, gdje oslikava crkvu u

svom rodnom gradu.

7/ 48. Gian Domenico Tiepolo: Krunisanje trnjem Tiepolo umire 1770. u Madridu, ali je njegov madridski opus utjecao na Goyu...( poznato je da su čak i mnoge Tiepolove slike ustvari replike

fresaka...)

Goya

Osamnaest godina nakon Tiepolove smrti Goya započinje rad na fresci Čudo sv. Antonija.

Sama virtuoznost tehnike stavlja ga uz rame velikom Tiepolu.

Kao da je ţelio dokazati de je sposoban, da se i na ovaj način takmiči sa intenzivnim, blistavim štafelajskim slikama klasične uljene tehnike:

←7/ 49. GOYA: Čudo Sv. Antonia


III Buon fresco


28

Ove virtuozne freske ( nastale 1798.) Goya zasniva na kombinaciji pastoznog i lazurnog nanošenja .

Kako u tehnološkom, tako i u kreativnom smislu, ova Goyina tehnika predstavlja vrhunac pikturalnog izraza u

buon fresco slikarstvu.

Čitavu fresku je završio za manje od 120 dana.

Rad je započeo nakon njegove zagonetne bolesti; naslikano u maloj crkvici posvećenoj San Antoniju od Floride ;

freska u kupoli; tu je danas i njegov grob; fresku je radio zajedno sa svojim asistentom Asensi Juliom; ø 550 cm;

TEMA:

Sv.Antonio okruţen mnoštvom likova svih starosnih dobi, socijalnog statusa, različitog pola, koji prisustvuju čudu

oţivljavanja mrtvog ( ubijenog čovjeka) ;

Na detalju figura na balkonu evidentna je preciznost i ekonomičnost poteza; i u fresko-slikanju koristi polusuhi

kist za specijalne efekte „modeliranja“:

←7/ 50. GOYA: Čudo Sv. Antonia, detalj: dječak se čudi...

u samom tretmanu osjeća se ...

… 33

dramatski ritam Goyinog staccata;

u potezima kista sadrţi snagu modernog ekspresionističkog slikara;

evidentna je sloboda tretmana …

…usprkos činjenici da ova tehnika ima svoja ograničenja, kako u kromi, tako i u vremenu; kao da je majstor sva

ograničenja pretvorio u prednosti: postigao je izuzetnu svjeţinu; evidentna su ţiva bijela preslikavanja u samom svjeţem malteru, sa pokrivnim i lazurnim bojama;

33

Michael Howard: The History and techniques of the great Masters GOYA , London, 1989 /str.35


III Buon fresco


29

7.3.

Ključne stečevine, spoznaje, i saznanja o zidnoj tehnici

Tiepolo: Asia , Treppenhaus der Würzburger Residenz 7.3.1. uvodne napomene

7.3.2. princip gradnje

7.3.3. instrumentacija

7.3.1. uvodne napomene

Kao tipičan primjer Tiepolove manire, uzeli smo njegove

freske za rezidenciju u Würzburgu:

7/ 51. Carska dvorana u palači Würzburger

Residenz, juţna strana→

←7/ 52. Tiepolo: Asia , Treppenhaus der Würzburger Residenz, detalj DATACIJA: 1751/52

MJESTO: freska na stepeništu rezidencije; projektirana od Balthasara Neumanna u Würzburgu,

graditelja dvora u Würzburgu , rezidencije Friedricha Carla von Schönborna ( dvorac ima

značajke francuskog baroka).

TEMA: alegorija kontinenata ( Evropa, Azija, Afrika i Amerika);

TEHNIKA: freske, koje je uradio zajedno sa svojim sinom Domenikom; svakako je prilikom

same kompozicije u nekim dijelovima, pogotovo u dvorani, imao u vidu i dodatne aplikacije

pozlaćene štukature ( djelo Antonia Bossija)…


III Buon fresco


30

7.3.2. princip gradnje princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:

7.3.2.1. pripremni radovi

7.3.2.2. nosilac

7.3.2.3. iscrtavanje

7.3.2.4. pod slikanje

7.3.2.5. slikanje

7.3.2.1. pripremni radovi

7/ 53. Tiepolo, studija: █ Azija →

( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni pomak označeni su

posebnom oznakom █ ).

MJESTO: Stuttgart, Graphische Sammlung

TEMA: alegorija kontinenata ( Evropa, Azija, Afrika i Amerika);

DIMENZIJE: 262 x 402 cm;

TEHNIKA: crvena i bijela kreda na plavo toniranom papiru;

studije, crteţi i skice bile su neophodne kao priprema za ambiciozne projekte majstora Tiepola; ■ tako se u Ermitageu čuva njegov

crteţ pod nazivom Nepoznati motiv izraĎen oko 1750.godine ( inače blizak njegovim bakrorezima iz ciklusa Scherzi di fantasia:

←7/ 54. Tiepolo, crtež: ■ Nepoznati motiv

( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru, označeni su posebnom oznakom ■ ).

Petrograd, Ermitage; oko 1750; 29 x 25 cm; lavirani crteţ na papiru; pero i kist u smeĎem tonalitetu; evidentno je spontano, slobodno

kreiranje motiva;


III Buon fresco


31

←7/ 55. Tiepolo, crtež: ■ Venus, Apollo i dva kiklopa G10 030*

Dresden, Kupferstichkabinett; 37,9 x 26,3 cm; crvena kreda i bijelo uzdizanje na sivo plavom papiru;

7.3.2.2. nosilac: nastavlja renomiranu tradiciju talijanskog buon fresca…

zid pripremljen za -

- slikanje na intonaco......giornate...

- pigmenti su bez veziva - samo izmiješani u aqui calcarii , naneseni al fresco

dakle, pripremljen je arriccio na koji nanosi intonaco u giornatama…

Način podjele zidne površine bio je specifičan: već od davnina je bila u praksi podjela na trake , a tek kasnije

se javljaju podjele na dnevne “partije” – giornate. Prof. Mora je detaljno precizirao različite pristupe podjeli

površina:

- pontata – horizontalne trake, kao radne površine na koje je stavljan intonaco i slikano; najčešće je visina

prilagoĎena skelama (echaffaudages) ; pontate su uobičajeno rasporeĎene odozgo prema dolje i

razdvojene horizontalnim spojevima.

- giornata – površina intonaca nanesena odjednom, na kojoj se slika u svjeţe – u jednom danu ( giorno –

dan) ; giornate su često rasporeĎene u pontatama i to od gore prema dolje u kompoziciji. Obim giornata,

kao i odnosi meĎu pojedinim giornatama su različiti i zavise od epohe, odnosa umjetnika, potrebnog

vremena da se odreĎeni dio realizira;

- fine giornata/njem. Fugen; Einsatzfugen / engl. Joints / - spojevi izmeĎu pontata i giornata ;

Knoller34

piše o fresko slikanju na zidu i na plafonima ( postoje i brojni dokumenti, računi, ugovori,

pisma...), te preporučuje za ove maltere više kreča i manje pijeska (8:1) ali uz dodatak vlakanaca konoplje ili

dlaka kako bi se dobilo bolje prianjanje;

na intonaco, nakon pola sata stavlja i premaz kreča , na koji nanosi mreţu i gravira pomoću pretiska svoj

crteţ…

34

Martin Knoller: Gedanken eines Erfahrenen auf dem schweren Wege der Wissenschaft à la fresque zu malen, von einem ehemaligen Mitglied der geselschaft Arkadien, 1768


III Buon fresco


32

Pozzo35

ipak podrţava klasičnu fresku: podloga još uvijek sadrţi arriccio i intonaco, oboje od kreča i pijeska

(ponekad više slojeva…)

Pacheco preporučuje, PRIJE iscrtavanja nanošenje tople imprimiture sa krečem i crvenim okerom ( osim na

mjestima, gdje će biti plave i zelene partije... gdje premazuje čistim krečem – ALMAGRA ) …

7.3.2.3. iscrtavanje

vremenom se javlja sve slobodniji pristup gradnji: tako Salviati prilikom dekoriranja freskama Palače Farnese u

Rimu - veliku kompoziciju crta slobodno u svjeţe a samo pojedine figure prekopira pretiskom…

kako smo već naveli, Pacheco preporučuje, PRIJE iscrtavanja nanošenje tople imprimiture sa krečem i crvenim

okerom ( osim na mjestima, gdje će biti plave i zelene partije... gdje premazuje čistim krečem – ALMAGRA )

ZATIM izreţe dio kartona u veličini giornate i precrtava i stavlja ga na mjesto u mreţi i povlači ţeljeznom iglom

konture kroz karton ( za male formate moguće je prekopirati i nanošenjem čaĎi ispod kartona i pretiskom na intonaco

- frotter le dessin) ... ruţičasta osvjetljenja.... sve nalik na tadašnju gradnju i u štafelajskom slikarstvu...

ali sve ovo sugerira i moguće ustrajavanje na ovim prostorima na kontinuitet starih romanskih i gotskih freski....

Tiepolo ja moderniji: pretiskom kopira samo pojedine figure…

slično je radio i Tibaldi; nova je i pojava pastoznijih boja: tako već Carracci - inspiriran Rafaelom, Corregiom i

Venecijancima , kombinira na freskama transparentnost i pastoznost;

kao primjer navesti ćemo freske u kupoli katedrale u Parmi, djelo Correggia:

7/ 56. CORREGGIO: ■ Assunzione della Vergine / Sante e angeli , detalj 1526-28; 1093x1195 cm u cjelini; detalj: 110x90 cm; Affreschi nel

Duomo, Parma, kupola; često je evidentno i specijalno nanošenje boje ( punteggiaro ilitratteggiaro), jer je time stvoreno veće vibriranje forme, atmosfera, što je još

pojačano djelomičnim pastoznijim detaljima, gdje su vidljivi energični potezi kista i uzdizanje bijelom od kreča …

35 Andrea Pozzo: Perspectiva pictorum et architectorum 1692.


III Buon fresco


33

7.3.2.4. pod slikanje kako smo već naglasili - Tiepolo je baštinik Tizianovog i Veroneseovog iskustva; kako je

zapisao Germain Bazin36

…


za njega je karakteristično da…

...slika u vrlo svjetlom koloritu, uznemirenom i brzom,

izradom koju nedovoljno pokriva...

vrijeme baroka u cjelini podrazumijeva posvećivanje još veće paţnje pripremnim

skicama, studijama prije finalne izrade freski…

prilikom slikanja poţeljna je grublja tekstura intonaca jer time dobiva boja bogatiju

refleksiju, kako naglašava Mora37

...

... favorise la vibration des tons…

i kistovi su deblji, potezi vidljivi...

Pozzo preporučuje za «sfumare» kistove od svinjskih dlaka ....

rad se započinje u svjeţe ali nije završen al fresco već se nastavlja sa dodatkom kreča u

boju... dakle .... MEZZO-FRESCO ... čak Pozzo na jednom mjestu napominje da je bolje

da ne započinje rad na previše mokrom intonacu ( toliko suhom da se ne podaje pod

pritiskom prsta) kako završena slika ne bi bila «FIACCA» i ne bi djelovala kao skica

(mrtvi mat karakter...)

7/ 57. Tiepolo: █ Asia , makro detalj→

36

Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str. 178. 37

Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / str. 159


III Buon fresco


34

7.3.2.5. slikanje

7/ 58. Tiepolo: █ Asia, detalj

pigmenti se nanose i pastoznije .... ali sa dodatkom kreča... nisu više svugdje lazurni ... već zavisno...

sve je ovo metoda koja se koristi i u ulju…

umjesto Cenninijevog finog nanosa .... factura «dolce» , sada se preporučuje «impastare e caricare»…


III Buon fresco


35

sam proces buon fresco slikanja je produţen ovim dodavanjem kreča u pigment.... dakle sukcesivno dodavanje... bez

čekanja da se sve osuši i nanošenja retuša al secco…

(ovo podsjeća na način poznat kod bizantskih i rimskih majstora)

G. H. Werner38

još preciznije obrazlaţe postupak slikanja freske u baroku i kasnije:

Pošto su boje izmiješane u lončićima, i pošto je jako teško dobiti isti tonalitet sukcesivnim miješanjem, bolje je

odmah izmiješati toliko boje, koliko će trebati za sve giornate

Za detaljiranje i sukcesivno slikanje moţe se koristiti i jedna paleta od bakra...

Samo nanošenje boje mora biti brzo i efikasno... svaka korektura je vidljiva i

smanjuje ljepotu i svjeţinu ali je moguće kompletne poteze boje ponoviti u više navrata

da se dobije jači tonalitet ali... široko potezno

Za akcentiranje osvjetljenja ... uzdizanja kao i sjena dobro je ostaviti pod slikanje

da malo osuši a zatim ovo nanositi šrafiranjem ... „jeu de hachures“ ( igra šrafura...)

Prilikom miješanja boja potrebno je imati na umu da će boje kada se osuše biti svjetlije i više mat...

Ako niste zadovoljni sljedećeg dana bolje je sve skupa ostrugati i krenuti iz početka…

Programiranje intenziteta, kontrasta i krome još je potrebnije

kada su u pitanju freske na plafonima i visoko ispod lukova uz posebnu paţnju i samom prirodnom osvjetljenju…

←7/ 59. Tiepolo: █ Asia, detalj

7.3.3. instrumentacija

u razmatranju instrumentacije kod Michelangelovog al fresca, već smo naveli sve relevantne materijale, kao i crtaći i slikarski pribor…

38

Martin Knoller: Gedanken eines Erfahrenen auf dem schweren Wege der Wissenschaft à la fresque zu malen, von einem ehemaligen Mitglied der geselschaft Arkadien, 1768

Documents

Buon fresco Maestra Tiepola - · PDF fileSmisao poesisa materijalnosti III Buon fresco 7. Buon fresco Maestra Tiepola 4 7.2. Bliţe odreĎenje umjetnosti Maestra Tiepola 7.2.1. Manirizam,