6. Michelangelova Sixtina · Smisao poesisa materijalnosti III buon fresco 6. Michelangelova Sixtina 2 U fresci je Michelangelo našao sredstvo – pogodno za svoju plastičnu viziju,

Smisao poesisa materijalnosti

III buon fresco

6. Michelangelova Sixtina

1

6.

Michelangelova Sixtina 6.1. Uvod

6.2. Bliže određenje Michelangelove buon fresco manire

6.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o fresco maniri

Michelangelo: Sixtina

6.1.

Slikajući čuvenu Sixtinu Michelangelo je ostao vjeran buon frescu quattrocenta.

Radeći danonoćno, nesposoban za konstruktivnu suradnju sa pomoćnicima i učenicima , jadikuje u pjesmi nad

svojim fizičkim stanjem. O izuzetnom naporu kojem je izložen Michelangelo dok slika Sixtinu , piše i Condivi,

kada napominje da je još duže vremena nakon toga, mogao čitati pismo samo ako ga je držao nad očima...

...u nebo mi strči brada,u ramena se srasla kosa,

i prsa su harpije,kist raznobojni kaplje na dolje, da sam – bedak,

oslikan mozaik !

←6/ 1. Michelangelo : freska Libijska Sibylla , Sixtina, detalj, Rim

Ali, ovaj napor ovjenčao ga je vječnom slavom. Sam umjetnik zapisao je u pismu svom nećaku Lionardu 2. maja 1548. 1...ne pišite mi pod naslovom «kipar Michelangelo». Nikad nisam bio ni kipar ni slikar u onom smislu , kao čovjek kome je to zanat.

Mene ovdje poznaju jedino kao Michelangela Buonarottija!

Bio je humanista, pjesnik, slikar, kipar, crtač, gradski vijećnik u Firenzi 1504....

1 Izidor Cankar: Razvoj stila, Ljubljana, 1936.


III buon fresco


2

U fresci je Michelangelo našao sredstvo – pogodno za svoju plastičnu viziju, a Tizian u tehnici ulja,

kako je to definirao Ventura2 ...

...sklad elemenata uz dramatski osjećaj nadnaravnih sfera...

...3Michelangelo i Tizian bez sumnje su pošli sa dvije suprotne tačke obzorja

ali se sastaju na pola puta !

Na freskama Michelangelove Sixtine crtački elementi su uvijek prisutni i na završenim slikama,

nadilazeći Leonardov chiaro scuro princip…

…crtanja kao da slika i slikanja kao da crta ...

… on uvodi sasvim novu afirmaciju fresco boje - bojenim refleksijama ( cangianti ).

( tal. CANGIARE = mijenjati; izmjena boja u svjetlosti i sjeni ; izgled svilene refleksije presijavanje)

Michelangelove freske bile su čudo !

←6/ 2. Michelangelo : freska Libijska Sibylla , Sixtina, detalj, Rim

Istina, ubrzo nakon njegove smrti „digla se prašina“ oko golih figura...U to vrijeme u Rimu je već El

Greco, koji se i sam prijavio da preslika Michelangelovu Sixtinu . Tada El Greco još nije učlanjen u ceh

San Luca u Rimu. Upisuje se tek 1572. godine. Mnogi misle da se nakon 1572. godine ponovo vratio u

Veneciju iz Rima… Ali, El Greco ga cijeni više kao kipara, nego kao slikara. On smatra da je

Michelangelo bio...

…dobar čovjek , koji na žalost nije znao slikati....

Ali, Venecijanci Michelangela cijene.

Tintoretto se divi njegovom crtežu i monumentalnosti...Tako je u njegovoj radionici stajao, kao izraz

njegovih ideala, natpis:

Disegno di Michelangelo e colorito di Tiziano !

2 Lionello Ventura: Come si guarda un Quadro, Zagreb, 1952, str. 6.

3 Elie Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb, 1955, str. 100.


III buon fresco


3

Chastel, suvremeni teoretičar, je za freske na plafonu Sixtinske kapele zapisao da predstavljaju …

…najviša dostignuća firentinskog linearnog crteža ! Uticao je i na Rafaela da pokuša krenuti istim putem...

6/ 3. Michelangelo : Posljednji sud , Sixtina, detalj, Rim

Za razliku od kasnijeg ciklusa fresaka ( nastalih 1536/41. godine) – ciklusa Posljednji sud, gdje osjećamo patnju i stravu , u njegovim freskama na plafonu Sixtine u

Rimu, izrazio je ushićenost junačkim legendama... Freske na plafonu su slikane izmeĎu 1508 do 1512. godine.

Busset4 ga naziva...

...colosse de la Sixtine opisujući kako se ležeći na podu i postavljajući skele,

pribijen uz svod, miješajući malter...

...uspinje da savlada tehniku firentinskih fresko slikara...

4 Maurice Busset: La technique moderne du Tableau, Paris, 1929, str. 9.


III buon fresco


4

6.1.1.

VAŽNIJI IZVORI - Anderson: barok i rokoko, Ljubljana, 1969.

- ARTnews/Summer 1994/fiunded 1902/,New York/ Anews/ VATICAN

CITY / Ken Shulman: Judging the Last Judgment)

- Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963.

- Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958.

- Elie Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb, 1955.

- Elie Faure: Povijest umjetnosti V, Zagreb, 1955.

- Giovanni Pietro Bellori ( 1613 – 1696): Iz životopisa …

- Horst W. , A. F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI , Novi Sad, 2006.

- Ingeborg E. Doetsch : Der wahre Michelangelo .RESTAURO/1989/2.

- John Charles Van Dyke:Text-Book of the History of Painting

- Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 228.

- Kurt Wehlte: Werkstoffe und Techniken der Malerei, Stuttgart, 1973.

- Izidor Cankar: Razvoj stila, Ljubljana, 1936.

- Lionello Ventura: Come si guarda un Quadro, Zagreb, 1952.

- Lionello Ventura : Od Giotta do Chagalla, Zagreb, 1952.

- Maurice Busset: La technique moderne du Tableau, Paris, 1929.

- P. et L. Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977.

- Paul Warzée: La grande histoire de la peinture/ de la renaissance italienn /

LassaigneSKIRA, Geneve 1973.

- Propylaeen , XVI

- Rizzoli: Raffaello/ Michele Prisco/app. Pierluigi de Vecchi/ Milano, 1970.

- Robert E.Wolf, Roland Millen: Rojstvo nevega časa, Ljubljana, 1969.

- Rolf Mayer : The Artists Handbook of Mater. and Techniq., New York,

1957.

6.1.2. IZVORI SLIKA

6/1,2. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.278 .

6/3. silvesterstate-designhistory.blo.

6/4,5,6. Bazin: Vrhunska dela Beograd, 1963 /str. 168. sl. 253, . 252…

6/7. Wolf, Roland Millen: Rojstvo nevega časa, Ljubljana, 1969 /str. 25.

6/8. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str. 59.

6/9. Ein Bildhandbuch, Staatlische graphische Sammlung, München.

6/10. pinterest.com.

6/11. London, MUZEJI SVIJETA; National Gallery Novara, 1970/ str. 51.

6/12. pinterest.com.

6/13. Wolf, Roland Millen: Rojstvo nevega časa, Ljubljana, 1969 /str. 25.

6/14. Rizzoli: Raffaello/ M. Prisco/app. P. de Vecchi/ Milano, 1970/ Tav.XXXVIII (n. 95 E)

6/15. RIZZOLI; Perugino, Novara 1969, Tav. XV.

6/16. RIZZOLI; Perugino, Novara 1969, Tav. XVI.

6/17. Art dossier; Carlo Podretti: Leonardo; Firenze, 1992. str. 47.

6/18. Propiläen XVI, str. 105.

6/19. FORMA E COLORE Cacciata di Eliodore dal Tempio

6/20. Ein Bildhandbuch, Staatlische graphische Sammlung, München.

6/21. Anderson: barok i rokoko, Ljubljana, 1969, str.20 .

6/22. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.278.

6/23. Horst W. , A. F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI , Novi Sad, 2006.

6/24. Louvre, 1996, str. 351.

6/25. silvestestate-designhistoriy.blo.

6/26. arteesalute.blogsfere.it.

6/27. Propylaeen , XVI ; sl. XXVII.

6/28.do32. K.Wehlte: Werkstoffe und Techniken der Malerei, Stuttgart, 1973. ilustracije.

6/33. www.homolaic.com.

6/34,35. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str. 59.

6/36.do38. Musei Vaticani, Novara, 1969.

6/39,40. P Warzée: La grande histoire de la peinture/… de la renaissance italienn /SKIRA, st.59. 6/41. artelex.com.

6/42. artesalute.blogsfere.it.

http://www.homolaic.com/


III buon fresco


5

6.2. Bliže određenje Michelangelove buon fresco manire 6.2.1. Život umjetnika u renesansi i baroku:

6.2.2. Michelangelov buon fresco

6.2.3. Rimska škola 6.2.1. Život umjetnika u renesansi i baroku

←6/ 4. Michelangelo : Il Gigante David, detalj Firenca, Galerija Accademia; 1501 – 4; mramor;

Opće je poznata činjenica5… da je renesansa začeta u Italiji ali je ona , u suštini, jedan od kamena-temeljaca ideologije moderne Evrope. Tako Van Eyck nije bio ništa

manje moderan od Masaccia. Svi su upućeni istraživanju, suprotno od prijašnjih težnji ka variranju i razvijanju tradicionalnih tema, tehnika i stilova. Otuda se od početka

do kraja renesanse, umjetnici trude da budu originalni, da imaju prepoznatljiva vlastita izražajna sredstva, drugim riječima, svaki njihov rad je “pronalazački”... Pored tog

pronalazačkog duha u renesansnoj Italiji je živo i oduševljenje grčko-rimskom umjetnošću.

Poznato je da su u vrijeme Lorenza di Medicija krenula otkopavanja etrurske umjetnosti. Iako je monumentalnost naslućivao već Alberti, u ovo vrijeme formira se takozvani

toskanski stil – osloboĎena čvrsta figura, što je dalo, kako je zapisao Bazin 6...podstrek Masacciu ... Stalna praksa u toku XV. veka da se imitira izvestan grčko-rimski tip

očevidno je u srodnosti između Michelangelovog Davida, Nanni di Bancovog Isaije i Masacciovog Sv.Ivana:

←6/ 5. Nanni di Banco : Isaija, detalj katedrala u Firenci; 1408. ;evidentno je okretanje antici... ←6/ 6. Masaccio : Porezni novčič, detalj 1425-8.; detalj freske iz Cappelle Brancacci, u crkvi Santa Maria del Carmine; Firenza.

Masacciova tehnika je vrhunska. Slike nastale prije njegovog vremena Vasariju

7 su

... samo slike, ali su njegovi prikazi istinski, živi i prirodni.

Za razliku od «živih» Masacciovih figura, na freskama Piera della Francesca naslućujemo uzvišenu nepokretljivost trenutka …

…iako njegove figure djeluju prirodno... Wolf8 osjeća - kao da neka… nečujna glazba obavija sliku

i daje svemu neki ... božanski red - ujedno i božansku proporciju – zlatni rez –

( cjelina je u jednakom odnosu do većeg sijela kao veći dio do manjeg);

5 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 224. 6 Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963 /str. 165

7 Robert E.Wolf, Roland Millen: Rojstvo nevega časa, Ljubljana, 1969 /str. 19

8 Robert E.Wolf, Roland Millen: Rojstvo nevega časa, Ljubljana, 1969 /str. 24


III buon fresco


6

Time , kako smatra Piero della Francesca , je zajamčena harmonična ljepota .

Ali strogo naučno gledanje prostora i kompozicije

smekšava moć svjetlosti , prvinu koju je vjerojatno preuzeo

od svog učitelja Domenica Veneziana …

pozadina je svijetla,...želi direktnu sunčanu svjetlost !

Zato svijetle i hladne nijanse, svjetlost na freskama ...

(ipak, monumentalna kompozicija kod Piera je pod utjecajem Masaccia):

Moć svjetlosti je poznati teoretičar Roberto Longhi

opisao kao „sunčano pravilo jasnoće“

što je podrazumijevalo harmoničan suživot precizne

perspektive

i bogatog osjećaja za tonalnost,

dakle , za odnos izmeĎu svjetlosti i sjene…

Piero della Francesca, roĎen 1416. godine ( umire

1492.) predstavnik je umbrijske škole i učenik

Domenica Veneziana. Zaslužan je za afirmaciju svjetla:

na slici želi direktnu sunčanu svjetlost, što je rezultiralo

hladnim i toplim, pogotovo na nekim njegovim slikama

kao što su Uskrsnuće, Kraljica od Sabe,…

←6/ 7. Piero della Francesca : Kraljica iz

Sabe , detalj freska iz 1452. godine; Arezzo, San Francesco;

dimenzije zidne slike u cjelini: 336 x 747 cm;

6/ 8. Piero della Francesca : Kraljica iz Sabe , izrez detalja TEHNIKA: nastavlja spontanu, svježu tehniku buon fresca, dodajući joj novu monumentalnu dimenziju.

Učenik i sljedbenik Piera della Francesca - Luca Signorelli - dodao je ovom monumentalnom stilu i dodatnu, gotovo skulptorsku

modelaciju.


III buon fresco


7

Uticao je i na Rafaela i Michelangela...

Michelangelovi9... likovi podsjećaju na uzvišenost Masaccia ali u koloritu na Domenica Veneziana...

... ostvarena je mediteranska koloristička harmonija - slikarski shvaćen prostor

( bez Masacciove plastičnosti i pune materijalizacije), kolorističkih i optičkih shvaćanja prostora... Masaccia je Michelangelo studirao i u crtačkim studijama…

←6/ 9. Michelangelo : Sv. Petar ( prema Masacciu 1492.; crvena kreda, pero i različite smeĎe boje uz toniranje hladnim tonom; 317 x197 mm; Staatlische graphische Sammlung, München…

značaj umjetnika u renesansi Vrhunski značaj postižu umjetnici već u vrijeme Michelangela…Evidentno je da se u to vrijeme zanat širio i putovanjem slikara , odnosno

stvaranjem sve više novih centara u Evropi . Već smo napomenuli evidentan utjecaj –

- Siene preko Avignona na Pariz ili utjecaj Siene na Češku... Tako je rezidencija Karla IV polovinom XIV stoljeća bila kulturno

meĎunarodno središte, kome je prednjačio jedino Pariz. –

- evidentan je i utjecaj Flamanaca na francusku iluminaciju: braća Limbourg, porijeklom Flamanci, ali nastanjeni u Francuskoj, unijeli su

u francusku iluminaciju flamanski naturalizam, ali je očito da su se na svojim putovanjima upoznali i sa toskanskim slikarstvom...

- kasnije je važan utjecaj „Caravaggista” Utrechtske škole na holandsko slikarstvo kao i

- utjecaj Rima na francusko slikarstvo, pogotovo kod sljedbenika Poussina...

Putovanjem slikara širi se i njihova slava…

Vasari je zapisao da je u vrijeme Michelangela bilo umjetnika sa posebnim statusom, i onih, koji su još uvijek imali status zanatlija: tako za

Botticcellija zapisuje da je melanholičar - cervello stravagante – razbludne do bolesne mašte... ali,

– suprotno njemu postoji niz renesansnih umjetnika sa posebnim statusom, kao što su Michelangelo, Jan van Eyck, Rubens... 10

... ideal univerzalnog čovjeka stvorio je univerzalne umjetnike, kao što su bili Leonardo, Piero della Francesca, Michelangelo, Dürer i

drugi...

Michelangelov značaj potvrĎuju njegova pisma, pjesme , crteži… U već citiranom pismu svom nećaku Lionardu, datiranom 2. maja

1548.godine, nareĎuje da mu ne pišu pod naslovom „kipar Michelangelo” jer kaže

... mene ovdje poznaju jedino kao Michelangela Buona Rottija...

nikada nisam bio ni slikar, ni kipar u onom smislu, kao čovjek kome je to zanat...

Podsjetimo i u ovom kontekstu da je to vrijeme kada se likovna umjetnost konačno uzdigla iz ars mechanica u ars liberalis, o čemu svjedoči i

terminologija sa svojim ubuduće toliko često naglašavanim disegno u novom značenju riječi...

9 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 228. 10

Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 224.


III buon fresco


8

6.2.2. Michelangelov buon fresco

Michelangelo je stvorio vlastiti antički svijet...

... mnogi teoretičari11

primjećuju - da …

…njegovi goli likovi nisu bili „klasični“ već su klasični ideal ...

boje su kiparske, kamene kao mramor...

←6/ 10. Michelangelo: Autoportret

Michelangelo di Lodovico di Buonarrotto Simoni roĎen je u Capreseu,1475. godine. Iako je najprije završio humanističko obrazovanje, protiv

volje porodice, već sa 13 godina postaje učenik Ghirlandaia ( koji je opet bio učenik Baldovinettija), majstora pitoresknog šarma… Uspio je

harmonizirati liniju uz zadržavanje svježine i intenziteta boje. Ghirlandaio je bio i vrstan fresko slikar. Ipak na sazrijevanje Michelangela bitno je

uticao Vrt Medicejaca koji je vodio Bertoldo di Giovani. Tu Michelangelo, kao gost stiče humanističko obrazovanje ( u krugu Medicia je i filozof

Angelo Poliziano i drugi umni ljudi iz visokih krugova; njegovo humanističko «obrazovanje» je prekinuto protjerivanjem Medicejaca 1494.).

Porodično - Michelangelo je drugi sin uglednog Firentinca koji je u to vrijeme bio načelnik u Capreseu. Kao sedamnaesto godišnjak , od 1492.

godine dalje živi kao gost u palači Lorenza il Magnifica ( radi zajedno sa Pico della Mirandola, i Marsiliom Ficinom. Ali, dvije godine kasnije

1494. godine, Medičejci su protjerani, te mora da bježi preko Bologne u Veneciju ( uz pomoć Tintoretta).

1495. je u Bologni ( gost G. Aldrovandija). Tada radi pod utjecajem Jacopo della Quercia. Zatim je 1496. u Rimu , a nakon toga opet u Firenzi,

gdje ima poseban društveni status (biran je za gradskog vijećnika u Firenzi ).

1504. odigrava se natjecanje sa Leonardom BITKA KOD CASCINE (samo karton)...

Kasnije, za vrijeme njegovog rada u Rimu, društvena klima je sve lošija, što kod Maestra provocira melankoliju ( diktat teologa) ...Strašni sud

je “obučen”( !).

Michelangelo više ne radi...samo meditira i posvećuje se vjeri... Umire 1564. u Rimu.

Bio je humanista, kipar, slikar, arhitekta, pjesnik... ( Dantea je znao gotovo napamet....)

Bilo kojom oblasti da se bavi, uvijek je u njegovim nastojanjima prisutna ona potpuna odanost stvaranju, ljubav do rada...

Sačuvana su njegova pisma, pjesme, crteži...

11

Robert E.Wolf, Roland Millen: Rojstvo nevega časa, Ljubljana, 1969 /str. 24


III buon fresco


9

Suhi“ zanatski pristup možemo zapaziti jedino u njegovim slikarskim pokušajima u štafelajskom slikarstvu... Michelangelovo štafelajsko slikarstvo blisko je onom tradicionalnom firentinskom pristupu,

koji je do izražaja došao već kod Botticellija...Sasvim drukčiji, mnogo kreativniji je Michelangelov pristup gradnji freske.

6/11. 6/12. 6/ 11. Michelangelo: Sahrana Krista / Polaganje Krista u grob ; London, National Gallery;coll. Farnese; 1506/11; 161 x 149 cm; ulje na platnu; za neke boje koristi ulje, a za druge još

uvijek tradicionalnu emulziju12

: inkarnat sv. Ivana (ramena) koristi – ulje, crvena draperija sjedeće figure je takoĎer slikana uljem, ali bijelo modeiranje figure slikano je jajetom; slikano je

monokromno, bijelo i crno i samo na nekim mjestima ponešto boje i to sa temperom ( pogotovo je odjeća, scarlet i bijela, vezana emulzijom); često je samo pozadina obogaćena novim

medijom...konkretnije : samo slikanje je izvoĎeno takozvanom tehnikom les demi-pates 13

: 6/ 12. Michelangelo : freska u Sixtini : Sv. Jeremiah, detalj, Rim njegova metoda gradnje je specifična ( kako u štafelajskom još izraženije u zidnom slikarstvu)… lazurne sijene su violetne ali i drugih boja, hrabro kombiniranih, jedne pored drugih: zelene i plave, žute

i violetne, žute i crvene, zelene i violetne, svijetlozelene i narančaste, te čak zelene i crvene…Ove sjene su nazvane CANGIANTI ( tal. CANGIARE = mijenjati; izmjena boja u svjetlosti i sjeni ; izgled

svilene refleksije… presijavanje)… Ovo se najčešće tumači kao…korištenje bojenog kontrasta umjesto chiaro – scura (!) Tako je žuta tunika Sv. Jeremiaha izmijenjena u crvenu u sjenama...

12

John S. Mils: Th Identification od paint Media; Conservation and restauration of Pictorial Art, Butterworth, 1976; str.69. 13

Maurice Busset: La Technique moderne du Tableau, Paris, 1929/ str. 41.


III buon fresco


10

Iako je kod svog učitelja Ghirlandaia stekao i mnoga slikarska iskustva, Elie Faure14

navodi da je ...

posve sam izučio zanat fresko slikanja koji nije poznavao...Ostao je u Sikstinskoj kapeli zatvoren četiri godine15

...54 mjeseca uz komad kruha i vrč vode...

Kako navodi Hauser16

( ), bio je izuzetno cijenjen ali nesposoban za suradnju sa učenicima i pomoćnicima / za plafon u Sixtini dobio je 3000 florina ( dok univerzitetski profesori imaju 500 - 2000

florina godišnje) dakle, ugovara svojim dignitetom a ne uobičajeno - kao nadničarski posao...

Za razliku od kasnijeg ciklusa fresaka ( nastalog 1536/41. godine) – ciklusa Posljednji sud, gdje osjećamo patnju i stravu , u njegovim freskama na plafonu Sixtine u Rimu ( slikane izmeĎu 1508 do

1512. godine) , izrazio je ushićenost junačkim legendama...

Kako smo već naveli u uvodu, Busset17

ga naziva...

...colosse de la Sixtine opisujući kako se ležeći na podu i postavljajući skele, pribijen uz svod, miješajući malter...

uspinje da savlada tehniku firentinskih fresko slikara...

Razmatrajući metode slikanja već Ventura18

je uočio da ima u načinu rada, uključujući i zanatski kontekst...

...toliko tehnika koliko umjetničkih personalnosti: tako je...

...Michelangelo našao u fresci sredstvo podesno za svoju plastičnu viziju

a Tizian u tehnici ulja savršeno odgovarajući način za svoju pikturalnu viziju......

Michelangelo suprotno Tizianu apostrofira formu, plastičnost, chiaro scuro... kod Tiziana…

..proces gradnje ide od onoga što zna, prema onome što vidi - svoj vizualni svijet , sklad elemenata

uz dramatski osjećaj nadnaravnih sfera....

6/ 13. Michelangelo : Posljednji sud , Sixtina, detalj, Rim→ Ali, iako su Michelangelo i Tizian...

19...bez sumnje pošli sa dvije suprotne tačke obzorja ...sastaju se na pola puta...

Mnogi kasniji majstori slikarstva Michelangela ne razumiju...

Ni njegovi suvremenici očito ne shvaćaju svu revolucionarnost njegovog pikturalnog izražaja , njegovih, već spomenutih reflektirajućih

sjena, nazvanih CANGIANTI - što se najčešće tumači kao…

…korištenje bojenog kontrasta umjesto chiaro – scura (!) Svojom komplementarnom gradnjom i pikturalnošću naslutio je daleka stremljenja impresionista: jedne pored drugih presijavaju se na

njegovim likovima zelenkaste, ljubičaste i narančaste nijanse...

14

Elie Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb, 1955, str. 78. 15

Elie Faure: Povijest umjetnosti V, Zagreb, 1955, str. 160. 16

Hauser: Sociologija umjetnosti, str. 11. 17

Maurice Busset: La technique moderne du Tableau, Paris, 1929, str. 9. 18

Lionello Ventura : Od Giotta do Chagalla, Zagreb, 1952. 19

Elie Faure: Povijest umjetnosti III/100, Zagreb, 1955.


III buon fresco


11

6.2.3. Rimska škola Rimska škola počinje se raĎati još za Michelangelova života - od njegovih i Rafaelovih učenika...

Ali, za razliku od Michelangelove... terribilità, ( žaleći za firentinskom republikom, Michelangelo je pod stare dane tonuo sve više u

melankoliju, te je zato i njegov Posljednji sud apokaliptička umjetnost...), Rafaelu teoretičari pripisuju epitete ...grazia i facilità20

.

U to vrijeme su još uvijek prisutni i utjecaji Leonarda...

Ipak, kada je u pitanju zidno slikarstvo, osjeća se, prije svega rivalstvo Rafaela i Michelangela...

Mnogi smatraju da Rafael ima…

…najviše grčkog od svih renesansnih majstora:

6/ 14. RAFFAELLO: Cacciata di Eliodore dal Tempio, detalj → Prema Dykeu

21 Rafael je…

…Harmonist of the Renaissance…tražeći savršenu harmoniju …extended to a blending of thought,

form and expression, heightening ot modifying every element …

Raffaell je roĎen u Urbinu, 6.4.1483. godine ( umire 1520.). Otac Giovanni di Sante di Piero, skromni slikar, sa nazivom scrittore e

pittore (sljedbenik Malozza da Forlia), bio je njegov prvi učitelj, slikar na dvoru Federiga Montefeltra, Urbinskog Vojvode . Upoznao ga

je i sa tada prisutnim autoritetima na dvoru… Ubrzo se mladi Raffaello ugledao na Perugina , pošto je i njegovo djelo stiglo u Urbino.

Nakon očeve smrti 1494. edukacija Raffaella povjerena je Avangelisti di Pian di Melotu, skromnom slikaru iz Urbina.

Mladi Raffaello raste u svijetu umjetnosti, na dvoru Montefeltra, u ambijentu arhitekture Luciana Laurane, čistoće Albertija, slika Piera

della Francesca, skulptura Francesca Laurane, terakota Robbije, ali, prije svega remekdjela Leonarda, Van Eycka, Justusa van Genta,

Mantegne i drugih.

Edukaciju je stekao najprije uz oca slikara, ali je prerano sazrio jer mu otac umire, kad mu je bilo svega 11 godina.

Već sa sedamnaest godina naveden je u arhivima kao suradnik Timotija Vitija prilikom izrade jedne Pale.

Spominje se kao Magister Rafael Iohannis Santis de Urbino. Tehniku buon fresco usavršio je prilikom rada u Perugi izmeĎu 1505. i 1507. godine, kada je započeo ciklus fresaka di San Severo: Trinità e Santi ; ( djelo nije završio; tek je kasnije, zbog rane smrti

maestra, freske završio Vannucci). Raskoš boja i valera možda je i utjecaj Michelangela, kojeg u to vrijeme svi oponašaju. 22

Izidor Cankar iznosi činjenicu da…

…Michelangela svi oponašaju a javno hvale Raffaella...

Ali, za razliku od Michelangelove... terribilità, Rafaelu teoretičari pripisuju epitete ...grazia i facilità.

20

Raffaello/ Michele Prisco/app. Pierluigi de Vecchi/ Milano, 1970 21

John Charles Van Dyke:Text-Book of the History of Painting str. 94. 22

Izidor Cankar: Razvoj stila, Ljubljana 1936.


III buon fresco


12

Rafael je u službi kod pape, socijalno jednakovrijedan velikašu. Kako je zapisao Izidor Cankar... 23

...živi na način kao kneževi, jaše po rimskim ulicama sa mnoštvom svojih učenika...

Očito je savladao i zanatska i kreativna iskustva Perugina:

6/ 15. PERUGINO: La consegna delle chiavi, cjelina i detalj Vatikan; Sistina (jedna od pet cjelina); 1482; 335 x 550 cm; freska; na detalju je vidljivo široko potezno, samouvjereno slikanje; modeliranje je izvoĎeno višestrukim šrafurama bez razlijevanja boje (

djeluje kao gotski trattegiaro; intonaco upija naneseni potez tako da se sljedeći nanos šrafure ne miješa sa donjim...) vidljiva su najmanje tri sloja nanošenja šrafura uz dodatno bijelo uzdizanje samim

krečem...

23

Izidor Cankar: Razvoj stila, Ljubljana 1936.


III buon fresco


13

6/15. 6/16. 6/17.

6/ 16. Rafael: studija glava i ruku Oxford, Ashmolean Museum;

6/ 17. Rafael: Studija za Disputa za freske u Stanza delle Segnature studija za kompoziciju… detalji Disputa za freske u Stanza delle Segnature ( d. London, Windsor Royal Library)

6/ 18. Rafael: Studija madona

Oxford, Ashmolean Museum;


III buon fresco


14

Rafael je već 1512. godine priznati majstor. Raffaello je mlaĎi Bramnteov roĎak, protežiran u ljubomori protiv Michelangela. Tako je preuzeo i neke graditeljske obaveze na crkvi Sv. Patra, a bavio se i

arheološkim iskopavanjima. Radi bez preciznih kartona, Stanze Vaticane24

, «La Messa di Bolsena»,kao i Cacciata di Eliodore dal Tempio , jednu od većih kompozicija na svodu 25

…

6/ 19. Rafael: Cacciata di Eliodore dal Tempio, detalj centralne scene

24

Na prvoj stanzi , u desnom uglu je izvanredno nacrtan i oslikan autoportret. 25

Freske se nalaze i po plafonu, dok su na zidovima prostorije bile uljene slike ; jedna od njih je i La trasfigurazione, danas u Pinacoteca Vaticana.


III buon fresco


15

Rafael je i inače zadivljen radovima čuvenih majstora svog vremena. Tada u Firenzi radi Leonardo Battagliu di

Anghiari , a Michelangelo Battagliu di Cascina. Ovi radovi su slikani bez preciznih kartona. Postojali su samo crteži,

skice, studije detalja...I Rafaelov način studijskih priprema sačuvan je u mnogim zbirkama crteža starih majstora.

←6/ 20. Rafael: crtež: Merkur, Psycho B04 009* studijski crtež Merkur, Psycho - sačuvan je u Staatlische graphische Sammlung, u Münchenu

( crvena kreda podcrtana metalnom pisaljkom ; 269 x 227 mm; 1517/18)

Rafaelovi sljedbenici

Pored Giulia Romana, Rafael je imao i druge sljedbenike…Innocenzo da Imola, Perino del Vaga, pravim imenom

Pietro Buonaccorsi, koji Rafaelu pomaže kod vatikanskih loggia ( ovom sljedbeniku pripisuju se i neke freske

raĎene po Rafaelovim crtežima...). Tu su i Giovani di Udine i Danielle de Volterra ( ovaj je umjetnik kasnije

“obukao Michelangelove figure”).

Rafaelov pomoćnik je Prospero Fontana.

Prospero Fontana roĎen je u Bologni,1512. godine ( umire 1597.). Potiče iz umjetničke porodiea:

- Carlo ; graditelj/XVII,

- Domenico; graditelj i urbanist/XVI,

- Giovani; slikar/XVI, Lucio; kipar i slikar /XIX,

- Lavinija; kčerka Prospera takoĎer se bavila slikarstvom,

Prospero je, u stvari, bio pomočnik Rafaelova učenika Perina del Vage i bio u doticaju sa Rafaelovim sljedbenikom

Innocenzom da Imola…Boravio je i u Fontainbleuju; pomogao Primaticciu...

Rafael umire rano. Umire od groznice 6. 4. 1520. Sahranjen je u grobnici u Panteonu, grobnici koju je sam pripremio;

njegova zadnja, nedovršena slika Transformacija ( koje je u Pinacoteci Vaticana) stajala je uz zaglavlje mrtvačkog

odra.

Njegove radove završava Giulio Romano, koji je više pod utjecajem Michelangela nego Rafaela sa kojim radi...

Giulio Romano je roĎen u Rimu, 1492. godine ( umire 1546. u Mantovi). Poznat kao slikar i graditelj, učenik

Raffaella ( dolazi kod majstora kao dječak, a kasnije je njegov favorizirani učenik, pomoćnik ( bio je neke vrste

poglavar radionice), testamentirani baštinik, virtuoz u fresci, ali, u kreativnom smislu, na njega više utiče

Michelangelo. Bio je učitelj Primaticciu.


III buon fresco


16

bolonjska škola

Kasnije ćemo primijetiti utjecaj Rafaela, kao i Michelangela na slikarstvo takozvane bolonjske škole , pogotovo u

dekorativnom slikarstvu braće Carracci…

Braća CARRACCI:

- Annibale ( 1560-1609); uči kod Lodovica; najizrazitija ličnost ,

- Lodovico (1555-1619; bratić Annibalea); zanatlija ,

- Agostino (1557-1602); istiće se intelektom;

Svi zajedno su osnovali 1585. Accademiu... Sada se radionice i šegrti sele na akademije a umjetnici, umjesto druženja u

cehovskim bratovštinama, druže se sa dvorjanima… Uticali su na Le Bruna koji je osnovao svoju akademiju, imitaciju

bolonjske umjetnosti.

Bolonjskoj školi se pripisuju i freske u Palazzo Farnese:

←6/ 21. Bolonjska škola: freske na plafonu u Palazzo Farnese

Rim; strop galerije u Palazzo Farnese; 1600; freska; umjesto jasnog rasporeda, tako karakterističnog za renesansne

majstore, ovdje je nagomilano niz motiva odvojenih okvirima ...;

sve je bogato dekorirano i skulpturama, kao i štukaturama...;

freska je postala već za života Annibala Caraccia, tako slavna, da su je stavljali, po značenju, odmah iza Michelangela i

Rafaela...;

Bellori26

( 1613 – 1696) pripisuje braći Carracci revolucionarni prekid sa manirizmom:

...i tada, kada se slikarstvo našlo na dnu...

…svidjelo se dragom Bogu da u gradu Bologni, čuvenom po nauci,

stvori plemeniti duh i po njemu obnovi umjetnost koja je bila na izdisaju...

26

Giovanni Pietro Bellori : Iz životopisa modernih slikara, kipara i arhitekata .


III buon fresco


17

6.3.

Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o fresco maniri

Michelangelo: Sixtina

6.3.1. uvodne napomene

6.3.2. princip gradnje

6.3.3. instrumentacija

6.3.1. uvodne napomene

Michelagelo je u fresci našao sredstvo - podesno za svoju plastičnu viziju !

←6/22. Michelangelo: Libijska Sibylla , Sixtina, detalj, Rim

MJESTO: Rim, Sixtina; freske na plafonu kapele; u cjelini 40 x 13 m;

DATACIJA: 1508-1512.

TEMA: Potop; detalj - Libijska sibila; biblijski prizori titana, proroka, sibila;

geneza;

TEHNIKA: nastavlja spontanu, svježu tehniku buon fresca , dodajući joj novu

monumentalnu plastičnost; u bojama nema realiteta: to su kiparske boje -

kamene kao mramor, ukazuju na bezbroj nijansi u funkciji potenciranja

plastičnosti;

djelomično je slikano u tehnici fresco gizaja ;

Prepliće se iluzionistički prostor sa stvarnim prostorom kapele…

Prisutna je i luminoznost, transparentnost i filozofska simbolika koju kod

Michelangela apostrofiraju mnogi teoretičari kao ...

…eteričnu igru svjetlosti !


III buon fresco


18

Za razliku od fresaka na plafonu Sixtine, gradnja njegovog Posljednjeg suda djeluju slobodnije, prožeto virtuoznošću, spontanošću i svježinom buon fresco slikanja.

Ali, nakon restauracije Sixtine u cjelini, mnogi teoretičari, iako nisu jedinstveni u percepciji, primijetili su da... 27

... suprotno prethodnom mišljenju, herojski likovi nisu samo kao “obojene skulpture”...

i oni su ...... puni života... kako navode mnogi, Maestro ...

...ne ispunjava samo dijelove unutar kontura bojom...

On gradi svoje oblike širokim i snažnim potezima u tradiciji Masaccia i Giotta... Sve je naslikano smjelim i intenzivnim bojama !

Nakon čišćenja reakcije su bile šokantne radi svježine boje. Mnogi su se zapitali da li je trebalo ostaviti patinu ...

Fabrizio Mancinelli apostrofira konstantne sjene na originalnoj slici u suprotnosti od Wölfflinovog mišljenja (1899.) zasnovanog na osnovi patine, koja je stvorila

drukčiji dojam, govori o…

… prvom velikom djelu u monokromiji...

Nakon završene restauracije Papa je ostao gotovo skamenjen ( restauracija je trajala 14 godina). Korištena je sofisticirana napredna tehnologija. Historičar Fabrizio

D'Amico kaže...

…restauratorski postupak je omogućio da sagledam u potpunosti veličinu ovog remekdjela -

to se kod ovakvih zahvata rijetko dešava -

POJAVIO SE NOVI MICHELANGELO !

Prema kritičaru Paolu Vagheggiju…prvi utisak je ekstremno snažan...Pored već poznatog plastičnog ,

MONUMENTALNOG STILA, SADA PREPOZNAJEMO I RANI MANIRIZAM !

Restauratori nisu uspjeli samo jedno:

pripremiti nove obožavaoce na šok kada vide Michelangela u boji...

Naime, mnoge već u startu razočara:

- nema sjena,

- promijenila se svijetlost i volumen ...

Ono što je ostalo od sjena, to je slično crnom tušu odnosno tinti ( black ink) prema mišljenju rimskog slikara Totia Scialoje...

...tijela su kao od gume (kao od Walt Disneya), ali, očarava plavetnilo LAPIS LAZULI-A ....

27

Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 464


III buon fresco


19

6.3.2. princip gradnje princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:

6.3.2.1. pripremni radovi

6.3.2.2. nosilac

6.3.2.3. „iscrtavanje“

6.3.2.4. slikanje

6/ 23. Michelangelo : Sixtina


III buon fresco


20

6.3.2.1. pripremni radovi

crteže radi neprekidno cijelog života; prema Vasariu ...mladi Michelangelo je

kopirao jedan bakrorez Schongauera…

( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni pomak označeni

su posebnom oznakom █ ).

6/ 24. Michelangelo: █ Studija za Sixtinu→

Paris; Louvre ; oko 1536 - 1541; crni krejon;

sačuvana je i originalna Studija za Libijsku Sibyllu:

← 6/ 25. Michelangelo : █ Studija za Libijska Sibyllu New York, Metropolitan Museum ; 28,9 x 21,4 cm; rötel ( crveno smeĎa kreda);

( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru, označeni

su posebnom oznakom ■ ) .

←6/ 26. Michelangelo: ■ Studija akta

6/ 27. Michelangelo: ■ Marija sa djetetom→ Firenca; oko 1520; miješana tehnika: crna, smeĎa, oker i zelena kreda uz bijelo

uzdizanje i akcentiranje sjena sa perom i mastilom ( pogotovo kod djeteta...)

čuven je njegov karton Bitka kod Casine koji je radio u natjecanju sa Leonardom…

za izvoĎenje crteža koristi pera, lapis, sangvinu, crnu kredu i druge crtaće

materijale…;


III buon fresco


21

6.3.2.2. nosilac

Ingeborg Eugenia Doetsch28

navodi u svojoj studiji o restauraciji ovih fresaka sljedeće:

█ kapela je oslikana 1508-1512...........( potpis - Michelangelo ):

slikanje na intonaco...

...giornate…...nanošeno na arricio

pigmenti su bez veziva – samo izmiješani u aqui calcarii , naneseni al fresco

sastav grubog i finog maltera:

- ARRICCIO: mješavina pucolanske zemlje i kreča iz Travertina ( pucolanska zemlja se u njegovo vrijeme mogla nabaviti u crvenoj i crnoj boji; više je koristio

crvenu zemlju); ovakav malter suši sporije od onog spravljenog od kreča i pijeska; debljina ovog sloja iznosila je 1,5 cm;

- INTONACO: pucolanska zemlja i kreč u debljini 0,5 cm;

dakle, pripremljen je arriccio na koji se nanosi intonaco u giornatama…

način podjele zidne površine bio je specifičan: već od davnina je bila u praksi podjela na trake , a tek kasnije se javljaju podjele na dnevne “partije” – giornate ;

profesor Mora je detaljno precizirao različite pristupe podjeli površina:

- pontata – horizontalne trake, kao radne površine na koje je stavljan intonaco i slikano; najčešće je visina prilagođena skelama (echaffaudages) ; pontate su

uobičajeno raspoređene odozgo prema dolje i razdvojene horizontalnim spojevima.

- giornata – površina intonaca nanesena odjednom, na kojoj se slika u svježe – u jednom danu ( giorno – dan) ; giornate su često raspoređene u pontatama i to od

gore prema dolje u kompoziciji. Obim giornata, kao i odnosi među pojedinim giornatama su različiti i zavise od epohe, odnosa umjetnika, potrebnog vremena da

se određeni dio realizira;

- fine giornata/njem. Fugen; Einsatzfugen / engl. Joints / - spojevi između pontata i giornata ;

prilikom slikanja njegovi BUON FRESCO slikarski potezi oslobođeni su shema...

28

Der wahre Michelangelo : RESTAURO/1989/2; str. 87.


III buon fresco


22

6.3.2.3. „iscrtavanje“

za razliku od brižljive pripreme dekoracija uz iscrtavanje na arricciu, kao što je radio Simone Martini, kasnije sve rjeĎe susrećemo sinopiu29

:

umjesto toga kao pomoćno sredstvo za iscrtavanje koristi se

- pausiranje ili

- formiranje detaljne studije na osnovu mreže - način uvećavanja, kojeg je opisao Alberti ... to je proces kod kojeg crtež prenose pomoćnici točno odreĎenim

redoslijedom (tako je radio već Massaccio,); mreža i uvećavanje, potrebno je pogotovo kod kompliciranijih motiva (prostor sugeriran udaljenim drvećem,

sukcesivno smanjenim u daljini)...

Kurt Wehlte ukazuje na različite metode, koje su prisutne kod iscrtavanja u isto vrijeme:

6/28. 6/29. 6/30 . 6/31.

6/ 28. Pretiskivanje crteža: █ Sixtina

6/ 29. Pausiranje crteža Pauspunkte: ■ Castagna; Firenca

6/ 30. Urezivanje crteža: ■ Piero della Francesca

6/ 31. Skica za kvadratnu mrežu za prenošenje crteža: ■ Tintoretto

29

Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / str. 159


III buon fresco


23

dakle, za razliku od brižljive pripreme dekoracija uz iscrtavanje na arricciu, kao

što je radio Simone Martini, kasnije sve rjeĎe susrećemo sinopiu30

: umjesto toga

kao pomoćno sredstvo za iscrtavanje koristi se pausiranje ili formiranje detaljne

studije na osnovu mreže...

ove promjene su specifične i različite kod pojedinih umjetnika:

- kod Uccella je evidentan jedan prelazni način ( Uccello je u arriccio

ucrtavao linije perspektive a kasnije na intonaco crtež. Gozzoli je ,

naprotiv, bio konzervativac: radio je kao trecentisti) : mreža i

improvizacija - način uvećavanja, kojeg je opisao Alberti (naime, proces

kod kojeg crtež prenose pomočnici tačno odreĎenim redoslijedom ;tako je

radio već Massaccio, kasnije Rafael);mreža i uvećavanje, pogotovo kod

kompliciranijih motiva sa perspektivom, arhitekturom bila je praksa

iscrtavanja na zidu i kod slikara iz kruga oko Brunelleschia;

- Andrea del Castagna, Domenico Veneziano i Piero della Francesca više

vole prenositi crtež na intonaco PRETISKIVANJEM kroz papir -

CALQUE AU PONCIF - pretiskom in situ , ne metodom SPOLVERO

- nanošenjem praha kroz rupice po konturama na studijskom crtežu, već

tako da je crtež urezan u svakom slučaju; sada se sinopia rjeĎe koristi

(iako to nije uvijek slučaj; tako je Castagna često i pored pretiskivanja

crteža koristio i prethodno iscrtavanje sinopiom na arriccio)...

Uccello je u arriccio ucrtavao linije perspektive a kasnije na intonaco crtež;

Gozzoli je , naprotiv, bio konzervativac: radio je metodom gradnje slično kao

trecentisti...

6/ 32. Michelangelo: █ Sixtina, primjer pretiskivanja→

30

Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / str. 159


III buon fresco


24

█ dakle, Michelangelo, ako ne slika direktno, koristi već prikazanu metodu pretiskivanja:

ako ne koristi pretiskivanje, skicira direktno :

- tako je na lunetama skicirao jakim slobodnim potezima sa tamnom smeĎom glavne konture direktno u intonaco,

- te osvjetljavao krečem; ali,

- ponegdje je boju nanosio i prije crteža; tako prisutnost pucolanske zemlje usporava sušenje, što je Michelangelu omogućilo dužu giornatu...

←6/ 33. Michelangelo: █ Sixtina, luneta Aminadab

vjerojatno je prilikom rada koristio i umjetno osvjetljenje, jer svjetlo od prozora nije

bilo zadovoljavajuće; koristio je neke vrste lanternu (fenjer);

Tintoretto se divi njegovom crtežu i monumentalnosti...

tako je, što je opće poznato, u njegovoj radionici stajao, kao izraz njegovih ideala,

natpis:

Disegno di Michelangelo e colorito di Tiziano !


III buon fresco


25

6.3.2.4. slikanje

Chastel, suvremeni teoretičar, je za freske na plafonu Sixtinske kapele zapisao da

predstavljaju …

…najviša dostignuća firentinskog linearnog crteža !

←6/34. Michelangelo: Libijska Sibylla , Sixtina, detalj, Rim

naime, i na samim freskama Michelangelove Sixtine crtački elementi su gotovo

uvijek prisutni čak i na završenim slikama…

nadilazeći Leonardov chiaro scuro princip…

…crtanja kao da slika i slikanja kao da crta ...

ali, što je bitno,

i uz sasvim novu afirmaciju fresco boje…( cangianti)

sama tehnika je u biti ortodoksna:

- modelacijom postiže maksimalnu plastičnost ( skulptorska

trodimenzionalnost kod figura);

- boje koristi čiste, nikada ih ne miješa prethodno....

- za uzdizanje forme koristi kreč

- u pozadini je na nekim mjestima još vidljiv primarni ružičasti ton intonaca...

kod slikanja pozadine primjetan je i ružičasti sloj pucolanske zemlje;

prisutnost pucolanske zemlje , koja usporava sušenje, je Michelangelu

omogućila dužu giornatu...

█ dakle, iako je sama gradnja podrazumijevala različite tehnike slikanja, kod Michelangela u samoj likovnoj gradnji…

… prevladava - linija, kontura i šrafura…

ipak, to ne znači, da je rad „izmučen silnim iscrtavanjem i podcrtavanjem“…


III buon fresco


26

gradnja bazira na sugestivnim improvizacijama, kako smo primijetili već kod Masaccia...

naime, značaj koji je Vasari pridavao Masacciu, potvrĎuje i njegov savjet Michelangelu

...da bude učitelj svakome, no da sam uči od Masaccia... naime,

…odlični Masaccio, potpuno se oslobodio Giottove manire,

te stvorio svojim glavama, draperijama, zgradama, oblikovanjem golih tijela, skraćenjima i bojenim nijansama nešto sasvim novo !

...umjetnici... ( su sada ) razriješili pitanja svjetlosti i sjene, pokušali su dočarati što veću istinitost svojih pejzaža i svega što je vidjeti na njima,

drveća, biljaka, cvijeća, zraka i oblaka...

kako su zaključili mnogi stručnjaci ...

...dok su se umjetnosti u srednjem vijeku smatrale zanatskim vještinama, sada, iako se ne ubrajaju

među intelektualne discipline

( u koje ubrajaju čak i teoriju muzike...) priznaje se intelektualni, prije svega kreativni faktor31

.

Masacciova pikturalna svježa manira bila bi nezamisliva , da ovaj izuzetan majstor, već prilikom

priprema, nije koristio veliku dozu improvizacija, pogotovo u fazi iscrtavanja...

Michelangelo slijedi ovaj već uhodani put...

njegov disegno dominira i u njegovim slikarskim fazama u onoj novoj afirmaciji boje u gradnji… njegov slikarski zanat opisan je već u traktatima Cenninija i Alberti-ja. Već Cennini zapisuje da...

...ako želiš prelijevanje boja u fresco ili secco pripremi podlogu sa okerom, zatim posvijetli bijelom,

lazuriraj sa zelenom u svijetlostima i u sjenama sa crnom i sinopiom ili ametistom....

←6/ 35. Michelangelo : █ freska Libijska sibila , plafon Sixtine, detalj

31

Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 408.


III buon fresco


27

kako smo već naglasili - Ingeborg Eugenia Doetsch32

navodi u svojoj studiji o restauraciji fresaka u

Sikstinskoj kapeli i sve relevantne podatke u nastanku freski:

█ kapela je oslikana 1508-1512...........( potpis - Michelangelo )

fundamentalne napomene o fresco slikarstvu:

- slikanje na intonaco......giornate.......nanošen

na arricio,

- pigmenti su bez veziva - samo izmiješani u

aqui calcarii , naneseni al fresco vezani

krečem iz intonaca,

- boja okamenjuje primanjem CO2 iz zraka i

prelazi u CaCO3 ,

- kod Michelangela nama dodatnog slikanja u

al secco tehnici ( istina, ima reparacija drugom

rukom)

- al secco je slikano jedino zlato...

istina, Ingeborg Eugenia Doetsch navodi da je

našla i ultramarin nanesen secco…

←6/ 36. Michelangelo:█ Sixtina, Il

Guidizio Univerzale cjelina kompozicije: 13,70 x 13,20 m.

6/ 37. Michelangelo:█ Sixtina, Il

Guidizio Univerzale, detalj u centru→

32

Der wahre Michelangelo .RESTAURO/1989/2; str. 87).


III buon fresco


28

←6/ 38. Michelangelo: █ Sixtina, Il Guidizio Univerzale, detalj vidljive giornate i prikrivanje spojeva bijelim šrafurama…

dakle, uglavnom je slikano na intonaco koji je, kao i već spomenuti arriccio , sadržao pucolansku zemlju i kreč ( sloj

debljine 0,5 cm); sama tehnika je u biti ortodoksna: modelacijom postiže maksimalnu plastičnost ( skulptorska

trodimenzionalnost kod figura); boje koristi čiste, nikada ih ne miješa prethodno....

█ za uzdizanje forme koristi kreč ( u pozadini je na nekim mjestima još vidljiv primarni ružičasti ton intonaca...

6/ 39. Michelangelo : freska

■ Un des ancêtres du Christ, detalj→

Sixtina, detalj sa luneta; 1511 ; buon fresco;

freske na plafonu kapele; u cjelini 40 x 13 m; evidentna je

komplementarna gradnja i pikturalnost; jedne pored drugih nalaze se

zelenkaste, ljubičaste i narančaste nijanse... █ dakle,

- općenito lazure nanosi na ružičasti intonaco;

- jače poteze bojom nanosi preko prethodnih monokromnih

bojenih slojeva – ploha;

- evidentni su i energični potezi kista i tonska gradacija u

različitim tonovima...

pigmenti: 33

bianco san giovanni iz Travertina, oker i prirodna i pečena siena,

venecijanska, španjolska, pozzuolli zemlja, prirodna i pečena umbra,

verona zemlja, mješavina plave i žute, agipatska, azurit, ultramarin(secco), nero vita (iz ugljika), violet iz Morellonea

(Ferrosesquioxid)...

zlato u nekim medaljonima je naneseno na ulje;

33

Ingeborg Eugenia Doetsch : RESTAURO/1989/2; str. 87


III buon fresco


29

←6/ 40. Michelangelo : Sixtina :█ Sv. Daniel, detalj, i makro detalj, boje

mu je pripremao (ribao ) Ascanio Condivi da la Ripa ( iako ga Vasari ne spominje);

- pigmenti su bez veziva, samo izmiješani u aqua calcarii, naneseni al fresco , dakle,

naknadno vezani krečem iz intonaca…

Ingeborg Eugenia Doetsch daje u svojoj studiji34

i iscrpnu analizu bojene gradnje

Michelangelovog al fresca :

SLIKA OD TAMNOG PREMA SVJETLOM,

OD SJENA DO OSVJETLJENJA...

modelacijom postiže maksimalnu plastičnost , ali,

„čistim bojama“, bez prethodnog miješanja;

lazure nanosi na ružičasti intonaco;

jače poteze boje nanosi preko prethodnih jednobojnih slojeva – ploha...

evidentni su i energični potezi kista i tonska gradacija u različitim tonovima...

tako na primjer...na ružičastom intonacu koristi violet za sjene i žute za svjetlosti;

inače sjene – cangiante nanosi u različitim bojama:

hrabro kombinira:

zelenu i plavu, jednu pored druge, kombinacije plave i žute, žute i violetne, žute do crvene,

zelene do violetne, crveno do svjetloplave, plave do lila, naranđaste do roza,

svjetlozelene do naranđaste, zelene do crvene, svjetlo roza do svjetlo-plavog;

na nekim mjestima , pogotovo u lunetama, sve djeluje gotovo akvarelno...

█ ove sjene su nazvane CANGIANTI - što se najčešće tumači kao…korištenje bojenog

kontrasta umjesto chiaro – scura (!)

34

Restauro, 1989/2, str. 87 ; Der wahre Michelangelo.


III buon fresco


30

6/ 41. Michelangelo : █ Svod u Sixtini i detalj: Sv. Jeremiah, žuta tunika je izmijenjena u crvenu u sjenama...; na pojedinim mjestima, pogotovo u drugom djelu kapele ( tamo gdje ga je papa Julio II najviše maltretirao) vidljivi su i

impulzivni potezi kista, struganje, oštećenja, pentimenti, pa i slikanje u svježe sastrugani sloj...

Calalucci navodi i neke secco korekture sa tutkalnom bojom ( ? )...Michelangelove freske su konzervatorski i restauratorski tretirane u više navrata ( prvi puta 1543,

zatim nakon još desetak intervencija konačno krajem osamdesetih prošlog stoljeća); prljavština, patine i preslikavanja su očišćena tz. strappo tehnikom pomoću

nanošenja akrilnog filma koji je skidanjem sa originalnog sloj povukao sa sobom sve neoriginalno. Nakon brižljivog dodatnog čišćenja salitre i drugih nečistoća,

konačno je freska retuširana tehnikom tratteggio, pomoću akvarelne boje…

( detaljni pregled svih intervencija na freskama → instrumentacija: 6.3.3.3. restauratorski tretmani ) .


III buon fresco


31

6.3.3. instrumentacija

svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima - odreĎena likovna instrumentacija …

zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje odreĎenu originalnu zvučnost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao

poesisa materijalnosti…; u razmatranju instrumentacije kod Giottovog fresco slikanja , već smo elaborirali mnoge relevantne materijale, kao i alatke i pribor...

zato ćemo navesti samo neke specifičnosti: 6.3.3. 1. boje

6.3.3. 2. veziva

6.3.3.3. restauratorski tretmani

6.3.3. 1. boje

Mayer35

navodi da je Michelangelo koristio sljedeće pigmente:

-bijeli.....bianco sangiovanni/prema Vasariu iz Travertina

-žuti....... okeri,prirodna sienna/Fe hidroksidi

-crveni...prirodna venecijanska, španjolska, Pozzuoli /dehidrirani Fe

-smeĎi.....prirodna i pečena umbra, verona zemlja

-zeleni.....zemlje, mješavina plave i žute/ferro silikati

-plavi... ...egipatska, azurit, ultramarin (secco) Lapis lazuli

- crne... ...lamp crna/ Nero vita ( od ugljika)

- violetni iz Morellone.......Ferrosesquioxid.

u nekim detaljima vidljivo je i zlato naneseno vezivom na bazi ulja (medaljoni)

( prema Calalucciu naneseno je onako kako navodi Cennini );

navodi Mayera su potvrĎeni i u studiji Ingeborg Eugenie Doetsch 36

:

- bianco san giovanni iz Travertina,

- oker i

- prirodna i pečena siena,

- venecijanska, španjolska,

- pozzuolli zemlja,

- prirodna i pečena umbra,

- verona zemlja,

- mješavina plave i žute,

- egipatska,

- azurit,

- ultramarin(secco),

- nero vita (iz ugljika),

- violet iz Morellonea (Ferrosesquioxid)...

6.3.3. 2. veziva

35

Rolf Mayer : The Artists Handbook of Materials and Techniques, New York, 1957. 36

Ingeborg Eugenia Doetsch : RESTAURO/1989/2; str. 87


III buon fresco


32

ponovimo jer je važno, obzirom da se ovdje ponovo susrećemo sa tradicionalnom Cenninijevom al fresco tehnikom:

KARBONATIZACIJA: proces karbonatizacije kreča:

boja , dakle, okamenjenje primanjem CO2 iz zraka i prelazi u CaCO3 , te postaje čvrsta kao kamen!

CaCO3 ..............(pečenjem)...........CaO

CaO + H2O....................................Ca(OH)2

Ca(OH)2 + CO2 (H2O aut)...........CaCO3 < kamen!

u Michelangelovo vrijeme koristi se kreč iz jame ( što duže stoji u jami, toliko je bolji); u Sikstinkoj kapeli je kreč korišten i kao bijela boja;

uglavnom dodatnog slikanja nema, osim kod zlata ( možda kod ultramarina ( ? ), a sve ostalo što je dodatno slikano al secco nije od Michelangela, već su u pitanju reparacije)

6.3.3.3. restauratorski tretmani

Ingeborg Eugemia Doetsch

37 navodi u svojoj studiji o restauraciji fresaka u Sikstinskoj kapeli i sve relevantne podatke o historijatu tretmana, kao i o najnovijim tretmanima:

HISTORIAT RESTAURATORSKIH POSTUPAKA NA SIKSTINI ( prema Steinmannu/München 1905. )

1543... ...čišćenje freski (odstranjivanje topivih soli/ premazivanje kompletne površine sa vrućom otopinom tutkala,

1561-1569...graĎevinska restauracija kapele,

1566-1572...učvršćivanje intonaca na stropnoj slici/ injektiranje pukotina/ retuše- restaurator: Domenico Carnevali iz Modene,

17.stoljeće...čišćenje i preslikavanje/restaurator: Carlo Maretta,

1712... ...direktno i cjelovito čišćenje/ restaurator: Agostino Taja,

1710-1713... ...čišćenje sa južno kalabrijskim vinom, premazivanje sa tutkalom/restaurator: Annibale Mazzuoli sa sinom,

1762… ...restauracija i preslikavanje (akt mlađeg suca) /restaurator: Stefano Pozzi,

1797.... ...eksplozija u magazinu pored Sixtine i kao posljedica............oštećenje Atlanta,

1903-1905...........restauratorski zahvati na luku/ ogrebotine, očvršćivanje.../restauratori: rof.L.Seitz, Cecconi Principi, Giovanni Cingolani,

1935-1938...obnovljeno konzerviranje fresaka,

1964... ...detaljna ekspertiza stanja: ima dijelova nestalih

oštećenja od vlage sa solima, salitrom, silikatnih mrlja - tamnih preko svijetlih, kalcium karbonat kraste oštećenja u intonacu, oštećenja izmeĎu arriccia i intonaca

oštećenja od loših tehnoloških zahvata... ...premaza tutkalom, bojom vezanom tutkalom, a sve izmiješano sa prašinom, patinom,....

37

Der wahre Michelangelo : .RESTAURO/1989/2; str. 87).


III buon fresco


33

prema Calalucciu - evidentni su sljedeći slojevi:

-Michelangelov slikani sloj

-soli (cvjetanje)

-mješavina tutkala, prljavštine i čađi

-tutkalni premaz

-patina prljavštine ( ovakvo stanje opisuje već i Goethe

novi RESTAURATORSKI POSTUPCI:

- učvršćivanje maltera - intonaca sa VINNAPAS-om (Ethylenterpolimer),

- odstranjivanje oštećenja koja su bila prije ispravljana sada su sva odstranjena i nadomještena kitom od mramornog brašna i kreča,

- konzervacija slikanog sloja: nakon testiranja ( mikrostukture materijala) točno je definirano što je al fresco, što je al secco, što su retuše/ sloj je učvršćen

akrilnom smolom .......ACRYLHARZ PARALOID B 72 (osušen film se lako ljušti) osušen sloj ove smole prihvatio je na sebe sva dodatnog slikanja,

reparacije, retuše, tako da je intaktan ostao sloj Michelangelov i one retuše iz 16. stoljeća ( izmeĎu onog sloja još nije bilo prašine); dakle, skinute su na taj

način i sve nečistoće (!) , sve je oljušteno zajedno sa osušenim akrilnim filmom...

- pranje: sada se originalna freska čisti pranjem destiliranom vodom uz primjenu paste za čišćenje u dva navrata:

- a) pasta HYDRANAL ( za salitru)

- b) pasta DIMETHYLFORMAMID (pasta nije nanesena direktno već kroz japan papir a zatim je sve skupa odstranjeno;

- ispiranje : sve se na kraju dobro ispere i suši 24 sata

- retuše..........TRATTEGGIO AQUARELLO

←6/ 42. Michelangelo : █ Sixtina; Geneza; nakon čišćenja ( gore: prije čišćenja)

Documents

6. Michelangelova Sixtina · Smisao poesisa materijalnosti III buon fresco 6. Michelangelova Sixtina 2 U fresci je Michelangelo našao sredstvo – pogodno za svoju plastičnu viziju,