1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU · 2015. 6. 17. · Takva nepovoljna dobna struktura stanovništva uvjetovana je emigracijom stanovništva i to onog mladog, radnog i fertilnog,

II IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA VINODOLSKE OPĆINE obrazloženje

1 travanj, 2015.g.

1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU Tablica br.1: Osnovni podaci o općini Vinodolska Vinodolskoj op ćini

Primorsko- goranska županija

Općina Vinodolska

POVRŠINA STANOVNICI

km 2 % Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. Popis 2011.

broj % broj % broj % broj %

BRIBIR 65,24 43,02 1708 46,45 1728 47,88 1753 49,66 1695 47,39

DRIVENIK 20,52 13,53 375 10,20 350 9,74 325 9,20 308 8,61

GRIŽANE - BELGRAD 54,36 35,84 995 27,06 889 24,75 840 23,80 953 26,64

TRIBALJ 11,54 7,61 599 16,29 625 17,39 612 17,34 621 17,36

naknadno popisani 2001.

UKUPNO: 151,69 100 3677 100 3592 100 3530 100 3577 100


Općina Vinodolska

POVRŠINA STANOVI

km 2 % Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001.

broj % broj % broj %

BRIBIR 65,24 43,02 794 39,78 998 44,39 1168 46,37

DRIVENIK 20,52 13,53 198 9,92 199 8,85 210 8,34

GRIŽANE - BELGRAD

54,36 35,84 695 34,82 722 32,12 740 29,38

TRIBALJ 11,54 7,61 309 15,48 329 14,64 401 15,92

naknadno popisani 2001. 4 00,15

UKUPNO: 151,69 100 1996 100 2248 100 2519 100


Općina Vinodolska

POVRŠINA DOMAĆINSTVA Gusto ća

naseljenosti 2001.

km 2 % Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. Popis 2011.

broj broj broj broj %

BRIBIR 65,24 43,02 579 593 662 - 49,07

DRIVENIK 20,52 13,53 321 121 116 - 8,59

GRIŽANE - BELGRAD 54,36 35,84 365 328 335 - 24,93

TRIBALJ 11,54 7,61 223 235 232 - 17,19

naknadno popisani 2001. - - - 00.29

UKUPNO: 151,69 100 1488 1277 1349 1401 100

Napomena:. Zbog različitih metodologija korištenih u popisima stanovništva, podaci za 1981. godinu i 1991. godinu nisu usporedivi s podacima (neslužbenim) za 2001. godinu


2 travanj, 2015.g.

Tablica br.2: POPIS 1981. POPIS 1991. POPIS 2001. POPIS

1981. POPIS 1991.

POPIS 2001.

km 2 udio u

površini op ćine

Broj % Broj % Broj % Broj st/km 2

Broj st/km 2

Broj st/km 2

VINODOLSKA DOLINA* 27,49 18,13 3677 100 3592 100 3530 100 131,79 126,16 128,83

GORSKO PODRUČJE*

95,64 63,06 - - - - - -

PRETPLANINSKI POJAS* 28,53 18,81 - - - - - -

UKUPNO 151,66 100 3677 100 3592 100 3530 100 131,79 126,16 128,83

* Navedena područja označena su na shematogramu br.2, točka 1.3. 1.2.2. STANOVNIŠTVO I NASELJA 1.2.2.1. Demografska struktura Kretanje stanovništva Popisno kretanje stanovništva Područje Vinodolske Općine obuhvaća četiri naselja: Bribir, Drivenik, Grižane – Belgrad i Tribalj, površine od 152,00 km2. Po najnovijem popisu stanovništva, kućanstava i stanova od 2001. godine, ova Općina je imala 3530 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 23,2 stanovnika na km2. Tablica br. 4 Broj stanovnika područja općine Vinodolska

NASELJA 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.* 2001.** 2011. Bribir 1701 1725 1744 1813 1730 1728 1753 1786 1695 Drivenik 646 658 511 504 375 350 325 331 308 Grižane-Belgrad 1799 1673 1386 1268 1043 889 840 854 953 Tribalj 770 881 769 700 619 625 612 641 621

UKUPNO 4916 4937 4410 4285 3767 3592 3530 3612 3577 * Izvod: Državni zavod za statistiku; Konačni popis stanovništva 2001. godine. ** Izvod: Državni zavod za statistiku; Popis stanovništva 2001. godine prema definiciji stalnog stanovništva

iz popisa 1991. ** prema definiciji stalnog stanovništva iz popisa 1991. godine Analizirajući promjene broja stanovnika od poslijeratnog razdoblja (od 1948) do zadnjeg popisa stanovništva, vidi se da ova Općina bilježi pad broja stanovnika, uz iznimku od 1948 – 1953. godine i od 1991 – 2001. godine kada bilježi blagi porast broja stanovnika. Istovremeno, podaci za pojedina naselja daju specifične rezultate. Bribir koje je administrativno, gospodarsko, kulturno i obrazovno sjedište Općine bilježi porast stanovništva od 1948 – 1971. godine, zatim pad do 1991. te ponovni porast 2001. godine. Drivenik bilježi porast stanovništva do 1953. godine, a zatim konstantan pad, Grižane – Belgrad jedini ima konstantan pad broja stanovnika, a Tribalj prati karakteristike cijele Općine. Stanovništvo Vinodolske Općine je pretežito doseljeno, a manji broj je autohtonog stanovništva. Samo 21,5% ih je rođeno u ovoj Općini dok su svi ostali doseljeni. Većina doseljenih stanovnika (prema podacima 1991. godine) dolazi iz nekih drugih naselja u istoj Općini (63,8%) a zatim iz drugih općina (25,8%). Najjači intenzitet doseljavanja bio je u razdoblju između 1971 – 1980. godine, a nešto slabiji u razdoblju od 1986 – 1991. godine. Najveći broj doseljenog stanovništva ima naselje Bribir (96,5%), ali i najmanji udio autohtonog stanovništva (3,5%) (Tablica br.5).


3 travanj, 2015.g.

Tablica br. 5 Stanovništvo prema migracijskim obilje žjima 1991. N

AS

ELJ

A

Uku

pno

Od

rođe

nja

stan

uje

u is

tom

mje

stu

DOSELJENO U NASELJE STALNOG STANOVANJA

Iz inozemstva Godine doseljenja

Sve

ga

Iz is

te

opći

ne

Iz d

ruge

op

ćine

Sve

ga

Od

toga

s

podr

učj

a bi

vše

SF

RJ

1940

. i

prije

1941

-194

5.

1946

-196

0.

1961

-197

0.

1971

-198

0.

1981

-198

5.

19

86-1

991.

Bribir 1728 100,0

61 3,5

1667 96,5

1189 312 162 147 5 0 80 155 202 92 154

Drivenik 350

100,0 124 35,4

226 64,6 138 80 7 7 6 2 23 14 20 21 42

Grižane – Belgrad

889 100,0

332 33,7

557 66,3

295 208 53 50 10 4 60 53 90 49 90

Tribalj 625 100,0

255 41,4

370 58,6 177 129 59 54 8 0 24 53 45 44

67

UKUPNO 3592 100,0

772 21,5

2820 78,5 1799 729 281 258 29 6 187 275 357 206 353

Prirodno kretanje stanovništva Tablica br.6: Prirodno kretanje stanovništva Op ćine Vinodolska

Godina Živoro đeni Umrli Prirodni prirast

1991. 38 68 - 30 1992 29 74 - 45 1993. 28 73 - 45 1994. 30 47 - 17 1995. 33 58 - 25 1996. 39 59 - 20 1997. 29 55 - 26 1998. 22 53 - 31 1999. 21 59 - 38 2000. 28 63 - 35 2001. 24 42 - 18

Iz priloženih podataka zaključujemo da stanovništvo Općine Vinodolske ima negativan prirodni priraštaj još od 1991. godine. Taj negativan prirodni priraštaj imaju i sva naselja u Općini, tako da je to pokazatelj cjelokupne demografske slike područja Općine. Struktura stanovništva Spolno-dobna obilježja Godine 1991. na ovom području je živjelo više ženskog (1910 ili 53,2%) nego muškog stanovništva (1682 ili 46,8%) pa je na 1000 žena dolazilo 881 muškarac. Deset godina kasnije, tj. 2001. godine na ovom području je živjelo također više ženskog (1824 ili 51,7%) nego muškog stanovništva (1706 ili 48,3%) pa je na 1000 žena dolazilo 935 muškaraca. Te se skupne karakteristike Općine preslikavaju na sva naselja i to to naročito 1991. godine. Izuzeće je naselje Drvenik koje je popisne 2001. godine imalo više muškog nego ženskog stanovništva, Tribalj je imao podjednaki broj muškog i ženskog stanovništva, a Bribir i Grižane – Belgrad višak ženskog nad muškim stanovništvom (tablice 7 i 8). Stanovništvo Vinodolske Općine pripada starom tipu populacije, odnosno, populaciji DUBOKE STAROSTI. Te karakteristike ova Općina je imala i 1991. i 2001. godine.


4 travanj, 2015.g.

U odnosu na 1991. godinu, u Općini se smanjio broj ali se povećao udio mladog stanovništva, povećao se broj i udio zrelog stanovništva, i povećao se broj i udio starog stanovništva. Tu starost populacije ukazuje i koeficijent starosti, koji je u tom desetgodišnjem razdoblju sve izraženiji ne samo u Općini kao cjelini već i unutar naselja. Takva nepovoljna dobna struktura stanovništva uvjetovana je emigracijom stanovništva i to onog mladog, radnog i fertilnog, pa je sve više onih starih koji nisu u stanju utjecati na pomlađivanje populacije. Tablica br. 7: Dobno-spolna struktura po glavnim do bnim skupinama 1991. godine

NASELJA

SP

OL

GLAVNE DOBNE SKUPINE

KOEFICIJENT

STAROSTI 60 I VIŠE / 0 - 19 GOD UKUPNO 0 - 19 20 - 59 60 I VIŠE NEPOZNATA

STAROST BR. % BR. % BR. % BR. % BR. %

Bribir SV 1728 100,0 402 23,3 912 52,8 400 23,1 14 0,8

0.995 M 825 100,0 207 25,1 463 56,1 150 18,2 5 0,6

Drivenik SV 350 100,0 80 22,9 165 47,1 103 29,4 2 0,6

1.287 M 172 100,0 50 29,1 85 49,4 36 20,9 1 0,6

Grižane – Belgrad SV 889 100,0 176 19,8 445 50,1 267 30,0 1 0,1

1.517 M 386 100,0 86 22,3 228 59,1 71 18,4 1 0,2

Tribalj SV 625 100,0 146 23,4 326 52,2 148 23,6 5 0,8

1.014 M 299 100,0 77 25,8 169 56,5 52 17,4 1 0,3

UKUPNO SV

3592 100,0 804 22,4 1848

51,4 918 25,6 22 0,6 1.142

M 1682 100,0 420 25,0 945 56,2 309 18,4 8 0,4

Tablica br. 8:Dobno-spolna struktura stanovništva p o glavnim dobnim skupinama 2001. godine

NASELJA

SP

OL


KOEFICIJENT

STAROSTI 60 I VIŠE / 0 - 19 GOD UKUPNO 0 - 19 20 - 59 60 I VIŠE NEPOZNATA

STAROST BR. % BR. % BR. % BR. % BR. %

Bribir SV 1753 100,0 348 19,8 932 53,2 461 26,3 12 0,7

1.325 M 843 100,0 181 21,5 473 56,1 182 21,6 7 0,8

Drivenik SV 325 100,0 67 20,6 164 50,5 94 28,9 - 0,0

1.403 M 168 100,0 43 25,6 83 49,4 42 25,0 - 0,0

Grižane – Belgrad SV 840 100,0 143 17,0 444 52,9 239 28,4 14 1,7

1.671 M 389 100,0 70 18,0 231 59,4 87 22,4 1 0,2

Tribalj SV 612 100,0 124 20,3 317 51,8 166 27,1 5 0,8

1.339 M 306 100,0 67 21,9 167 54,6 69 22,5 3 1,0

UKUPNO SV 3530 100,0 682 19,3 1857 52,6 960 27,2 31 0,9

1.408 M 1706 100,0 361 21,2 954 55,9 380 22,3 11 0,6

Tablica br. 8a: Dobno-spolna struktura stanovništva po glavnim dobnim skupinama 2011. godine

NASELJA

SP

OL


KOEFICIJENT STAROSTI 60 I VIŠE / 0 - 19 GOD UKUPNO 0 - 19 20 - 59 60 I VIŠE

BR. % BR. % BR. % BR. %

Bribir SV 1695 100,0 267 23,3 919 52,8 509 23,1

1,91 M 832 100,0 145 25,1 464 56,1 223 18,2

Drivenik SV 308 100,0 51 22,9 183 47,1 75 29,4

1,47 M 163 100,0 31 29,1 99 49,4 33 20,9

Grižane – Belgrad SV 953 100,0 161 19,8 506 50,1 286 30,0

1,78 M 473 100,0 83 22,3 259 59,1 131 18,4

Tribalj SV 621 100,0 125 23,4 321 52,2 175 23,6

1,40 M 318 100,0 68 25,8 169 56,5 81 17,4

UKUPNO SV 3577 100,0 604 22,4 1928 51,4 1045 25,6

1,73 M 1786 100,0 327 25,0 991 56,2 468 18,4

Struktura po aktivnosti Struktura stanovništva po aktivnosti, tj. odnos aktivnih osoba s osobnim prihodom i uzdržavanih nije ništa povoljnija u odnosu na prethodne analize.


5 travanj, 2015.g.

Pad broja stanovnika, izrazita starost, emigracija, sve su to elementi koji utječu i na aktivitet stanovništva (tablice 9,10). U desetgodišnjem promatranom razdoblju povećao se udio aktivnog stanovništva, raste udio osoba s osobnim prihodom (neaktivno stanovništvo) - umirovljenici, smanjuje se udio uzdržavanog stanovništva (osobe koje nemaju vlastiti izvor prihoda) - djeca. Dakle, slika aktiviteta potvrđuje opće nepovoljno demografsko stanje Općine Vinodolske. Tablica br. 9 Ukupno stanovništvo u zemlji po mjest u stanovanja po aktivnosti 1991. godine

NASELJA UKUPNO

STANOVNIŠTVO AKTIVNO

STANOVNIŠTVO OSOBE S OSOBNIM

PRIHODOM UZDRŽAVANO

STANOVNIŠTVO Broj % Broj % Broj % Broj %

Bribir 1659 100 657 39,6 411 24,8 591 35,6 Drvenik 332 100 122 36,7 76 22,9 134 40,4 Grižane - Belgrad 851 100 334 39,2 253 29.7 264 31,0 Tribalj 593 100 238 40,1 149 25,1 206 34,7

UKUPNO 3435 100 1351 39,3 889 25,9 1195 34,8

Tablica br. 10 Ukupno stanovništvo u zemlji po mjes tu stanovanja po aktivnosti 2001. godine

Vinodolska Općina

UKUPNO STANOVNIŠTVO

AKTIVNO STANOVNIŠTVO

OSOBE S OSOBNIM PRIHODOM

UZDRŽAVANO STANOVNIŠTVO

Broj % Broj % Broj % Broj %

UKUPNO 3530 100 1532 43,4 1197 33,9 801 22,7

Stanovništvo po djelatnosti Godine 1991. je na području Vinodolske općine bilo 1138 radnika ili 33,1% u ukupnom stanovništvu ili 84,2% u ukupnom aktivnom stanovništvu (tablica 12). Većina zaposlenih je radila u drugom mjestu njih 78,2%, dok je 21,8% radilo u mjestu stanovanja (tablica 11.). Od onih koji su radili u drugom mjestu, većina je bila zaposlena u svojoj Općini njih 67,4% ili u drugoj općini Republike Hrvatske njih 32,5%. Slične karakteristike imaju i naselja unutar te Općine. Očito da naselja nemaju dovoljno radnih subjekata koji bi zadovoljavali radno aktivno stanovništvo. Tablica br. 11 Radnici prema mjestu rada i mjestu s talnog stanovanja 1991. godine

Naselja

R a d n i c i

svega rade u mjestu

stanovanja

Rade u drugom mjestu

svega u istoj općini

u drugoj općini RH

na podru čju bivše SFRJ u inozemstvu

Bribir 534 114 420 350 70 - . Drvenik 113 5 108 46 62 - . Grižane – 288 73 215 114 100 - 1 Tribalj 203 56 147 90 57 - - Ukupno 1138 248

21,8 890 78,2

600 289 - 1 Većina aktivnih stanovnika je zaposlena u sekundarnim djelatnostima 44,5% (najviše u industriji), a zatim u tercijarnim djelatnostima 34,7% (ugostiteljstvo, turizam i trgovina) (tablica 12). Poljoprivreda koja je nekada bila osnovna djelatnost stanovništva (do II svjetskog rata) sada je zanemarena, odnosno vrlo slabo zastupljena sa 2,6%. Tablica br.12 Aktivno stanovništvo u zemlji koje ob avlja zanimanje prema podru čju djelatnosti

1991. god. NASELJA UKUP-

NO1) PODRUČJE DJELATNOSTI

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 Bribir 587 197 18 9 - 35 34 71 61 31 10 14 21 19 34 Drivenik 115 35 - - - 12 9 20 11 4 1 5 4 7 5 Grižane - Belgrad

309 131 1 - - 37 15 23 26 9 11 7 5 13 13

Tribalj 204 73 1 2 - 21 20 19 22 3 1 4 12 11 10 UKUPNO 1215 436 20 11 - 105 78 133 140 47 23 30 42 50 62

1) Razlika od “ukupno” odnosi se na nepoznato područje djelatnosti. Legenda:

01 - Industrija i rudarstvo


6 travanj, 2015.g.

02 - Poljoprivreda i ribarstvo 03 - Šumarstvo 04 - Vodoprivreda 05 - Građevinarstvo 06 - Promet i veze 07 - Trgovina 08 - Ugostiteljstvo i turizam 09 - Obrtništvo i osobne usluge 10-Stambeno-komanalne djelatnosti i uređenje naselja i prostora 11 - Financijske, tehničke i poslovne usluge 12 - Obrazovanje, znanost, kultura i informacije 13 - Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

14 - Tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, fondovi, udruženja i organizacije Kućanstva Godine 1991. na području Općine je bilo 1345 kućanstava i to 972 ili 72,3% obiteljskih i 373 ili 27,7% samačkih. Najbrojnija su četveročlana kućanstva i višečlana kućanstva, a zatim slijede dvočlana. Prosječna veličina kućanstva iznosi 2,7 članova (tablica 13). Godine 2001. je bilo 1344 kućanstava i to 960 ili 71,4% obiteljskih i 384 ili 28,6% samačkih. Po broju članova kućanstva opet su najbrojnija četveročlana i više, a zatim slijede dvočlana. Prosječna veličina kućanstva je 2,6 osoba (tablica 13). Iz priloženih podataka o kućanstvima proizlazi da nema nekih značajnijih promjena u desetgodišnjem razdoblju. Vrlo mali porast kućanstava i vrlo mali pad članova kućanstva, osnovne su karakteristike kućanstava na ovom području. S obzirom na starost i emigraciju stanovništva sve je više onih samačkih kućanstava, kao i onih s dvočlanim članovima. Te se karakteristike uočavaju i izdvojeno po naseljima. Tablica br. 13 Ku ćanstva Op ćine Vinodolska po naseljima i po broju članova 1991. godine

Naselje

BROJ KUĆAN-STAVA 1991.

OBITELJSKA DOMA ĆINSTVA 1991.

SAMAČKA KUĆANSTVA 1991.

svega dvo člana tro člana četvero -člana i > svega % od

ukupnog Bribir 630 475 143 130 202 155 24,6

Drivenik 125 86 23 21 42 39 30,4

Grižane – Belgrad

346 239 87 60 92 107 30,9

Tribalj 244 172 62 36 74 72 29,5 UKUPNO 1345 972 315 247 410 373 27,7

Tablica br.14 Ku ćanstva Op ćine Vinodolska po naseljima i po broju članova 2001. godine

Naselje

BROJ KUĆAN-STAVA 2001.

OBITELJSKA DOMA ĆINSTVA 2001.

SAMAČKA KUĆANSTVA 2001.

svega dvo člana tro člana četver o-člana i > svega % od

ukupnog Bribir 662 474 163 113 198 188 28,4 Drvenik 115 85 27 23 35 30 26,1 Grižane – Belgrad

335 230 86 68 74 105 31,3

Tribalj 232 171 61 41 69 61 26,3 UKUPNO 1344 960 337 245 376 384 28,6

Tablica br.14a Ku ćanstva Vinodolske op ćine po naseljima i po broju članova 2011. godine

BROJ KUĆANSTAVA 2011.

OBITELJSKA KU ĆANSTVA 2011. SAMAČKA KUĆANSTVA 2011.

dvo člana tro člana četvero članai >

% od ukupnog svega % od

ukupnog UKUPNO 1401 389 282 344 72,45 386 27,55


7 travanj, 2015.g.

Demografske projekcije i prognoze Iz dosadašnjih demografskih analiza kao i iz društveno-gospodarskog razvoja ove Općine, te planskih elemenata, pokušala se izraditi prognoza broja stanovnika za 2015. godinu. Demografska slika Općine ukazuje na negativne promjene koje nisu rezultat novijeg datuma, već se povlače i mnogo prije te se sigurno bez nekih većih pozitivnijih pomaka kako u demografskom tako i u gospodarskom smislu neće lako promijeniti. Projekcija broja stanovnika za 2015. godinu (rađena matematički na temelju dosadašnjih promjena) ukazuje da bi cijela Općina dostigla broj od 3642 stanovnika po stopi od 0,06%. Naselja unutar te Općine imala bi porast ili pad broja stanovnika onako kako su imala do sada. Po prognozi broja stanovnika koja u sebi sadrži ne samo matematičke metode već i planerske promjene unutar cijele Općine, moguće je prognozirati da bi na ovom području moglo živjeti 3279 odnosno 3280 stanovnika po stopi od –0,69% (tablica 15). Tablica br. 15 Projekcija i prognoza broja stanovni ka

NASELJA

BROJ STANOVNIKA PROJEKCIJA PROGNOZA

1991. 2001.* 2011. Broj

stanovnika 2015.

stopa 1991-2001.

Broj stanovnika

2015.

stopa 2001-2015.

Bribir 1728 1786 1695 1870 0,33 1800 0.06 Drivenik 350 331 308 306 -0,56 300 - 0.70 Grižane – Belgrad 889 854 953 807 -0,40 580 - 2.76

Tribalj 625 641 621 664 0,25 600 - 0.47

UKUPNO 3592 3612 3577 3642 0,06 3280 - 0.69 * prema definiciji stalnog stanovništva iz popisa 1991. godine

1.2.3. NASELJA Povijesni razvoj naselja Zahvaljujući povoljnim prirodnim osobinama, područje Vinodola je naseljeno od najranijih vremena. Jedno od mogućih skloništa paleolitskoga čovjeka vjerojatno je bila špilja Bribirska peć, premda nisu provedena istraživanja koja bi potvrdila tu pretpostavku. Još od prethistorije Vinodolom prolazi najkraći put paralelan s obalom, od kojeg su se odvajale poprečne ceste spajajući obalu sa zaleđem. Taj važni prometni pravac pratio je sustav lančano povezanih prethistorijskih gradina, nastalih do kraja brončanog doba i kasnije. Njihovi su graditelji najstariji poznati stanovnici Vinodola, ilirska plemena Japodi i nakon njih Liburni. Najveća je gradina Sv. Juraj na brdu između Selca i Bribira, na položaju koji je kontrolirao morske i kopnene putove. U Vinodolskoj dolini očuvana je i istražena gradina Humac iznad tribaljskog groblja. Vinodolski prometni pravci dobijaju veći značaj u vrijeme rimske kolonizacije, osobito antička cesta Tarsatica - Senia koja prolazi Vinodolom. U najznačajnije kasnoantičke objekte spada tvrđava Badanj koja je kontrolirala prometni pravac s južne strane Vinodolske kotline. Upravo je postojanje prometnica olakšalo i rane prodore Hrvata na putu prema Istri. Snažan dokaz velike frekventnosti i nastanjenosti ovoga područja kroz stoljeća su staroslavenski nalazi na lokalitetu Podbadanj, a osobito nekropola na lokalitetu Stranče u zaselku Gorica, uz cestu koja pokraj Badnja vodi prema Triblju. Ključna godina za povijest ovog kraja je 1288. kada je zabilježeno hrvatsko običajno pravo, te je postalo pisani zakon. Vinodolski su zakon sastavili knez i predstavnici vinodolskih kotara (Novoga, Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Trsata i Grobnika) u Frankopanskoj uvali (gradu) u Novome. To je ujedno sigurna potvrda ne samo srednjovjekovnog postojanja, nego i uspona spomenutih naselja.


8 travanj, 2015.g.

Podaci o životu naselja u 19. st. pokazuju da su većinom zadržala ruralnu gospodarsku osnovicu. U to se vrijeme intenzivnije razvijaju i šire duž prometnica urbane cjeline Bribira i Grižana, te novije nizinsko naselje Tribalj. Nakon propasti Zrinskih i Frankopana 1671., njihova imanja potpadaju pod vlast austrijskog cara, te do 20. st. doživljavaju nekoliko promjena vlasti. Prema veli čini, tj. broju stalnih stanovnika 2001.godine naselja na području Općine Vinodolska

mogu se svrstati u četiri grupe: • naselja od 201 - 500 stanovnika: 1 naselje (25%) Drivenik, • naselja od 501 - 1000 stanovnika: 2 naselje (50%) Tribalj i Grižane - Belgrad, • naselja od 1001 - 2000 stanovnika: 1 naselje (25%) Bribir. Sustav naselja čine četiri naselja: Bribir (središnje naselje), Grižane-Belgrad, Tribalj i Drivenik. Tim su naseljima 2000. godine pripojena 58 manjih naselja koji im gravitiraju. Sva su naselja nabrojena u točki 1.1. U sustavu razvojnih središta Županije, Bribir predstavlja lokalno žarište razvitka. Sva četiri naselja smještena su uz prometnice. Drivenik, Grižane i Bribir uz prometnicu Kraljevica - Križišće - Drivenik - Bribir - Novi Vinodolski a Tribalj uz prometnicu Belobrajići - Tribalj – Crikvenica. Smještaj i tip naselja odredili su razni čimbenici, a pri tome su osobito značajni bili prirodni uvjeti, prvenstveno blizina obradivog tla i zaklonjenost od vjetra. Kao središnje naselje, svojim značajem ističe se administrativno sjedište područja Općine – naselje Bribir . Broj stanovnika u središnjem naselju Bribiru, iznosi 1756 stanovnika, ili čak 50,0 % od ukupnog broja stanovnika. Smješteno je na brijegu, iznad plodne doline. Dobar položaj i plodna Vinodolska dolina u njegovu zaleđu uvjetovali su vrlo rani razvitak Naselje Bribir, sa okolnim naseljima Dragaljin, Gradac, Štale-Kičeri, Ugrini, Sv. Vid i Poduljin, čini jedinstvenu cjelinu unutar koje se, svojim urbanim karakteristikama ističe predio Bribira, Gradca i Štala (dio). Naselje Bribir ostaje do današnjih dana upravno i crkveno središte Vinodolske doline, a uz to je još i administrativno, upravno, društveno i turističko središte. Naselje Bribir je evidentirana seoska cjelina. Naselje Drivenik se spominje u Vinodolskom zakoniku kao jedan od devet gradova Vinodolske županije. Prvotno je bilo smješteno samo na šumovitom brežuljku i pretpostavlja se da je bio naseljen još u prethistoriji. Tijekom srednjeg vijeka, potisnuvši starosjedioce, Vinodol nastanjuju Hrvati. Današnje naselje Drivenik proširilo se ispod brežuljka uz cestu što vodi prema Bribiru i Novom Vinodolskom. Povijesni grad Drivenik zaštićena je seoska cjelina i arheološko područje. Naselje Grižane – Belgrad smješteno je na padini podno grižanske tvrđave, a danas se širi duž ceste prema Bribiru u produžetku izduženog trga. Naselje Grižane je evidentirana seoska cjelina. Naselje Tribalj smješteno je uz prometnicu Belobrajići - Tribalj – Crikvenica, tribaljsko polje i tribaljsko jezero. Naselje Tribalj je evidentirana seoska cjelina. Struktura naselja na području Općine Vinodolska vrlo je raznolika. I samo područje središnjeg naselja - naselja Bribir znatno se razlikuje, npr.: - Bribir, Gradac i dio Štala imaju gotovo gradski karakter - građevne čestice s malim okućnicama

ne prelaze 500 m2. Ovo područje zauzima cca 15 ha površine, sa znatnim učešćem sadržaja javne namjene.

- Naselja Sv. Vid, Ugrini, Kičeri, Dragaljin, Poduljin i dio Štala predstavljaju područje u kojem cca

50% objekata ima poljoprivredni karakter uz velike okućnice (i više od 1.000 m2). Neizgrađeni prostori unutar građevinskog područja zbog konfiguracije terena, veličine građevnih čestica i


9 travanj, 2015.g.

vlasničkih odnosa ne mogu se privesti intenzivnoj poljoprivredi, već se mogu samo koristiti za stambenu ili poslovnu namjenu.

- Naselja Sv. Mikula, Jargovo, Podugrinac, Kosavin, Podgori, Kričina i Podskoči čine periferni dio

Bribira, a karakteriziraju ga velike okućnice oko stambene građevine (do 4.000 m2). Na tom prostoru u neposrednom su kontaktu građevinska područja i vrijedno poljoprivredno zemljište.

Ipak, u stvarnosti, naselje Bribir, Dragaljin, Gradac, Štale, Kičeri, Ugrini, Sv. Vid i Poduljin čine danas jedinstveno područje naselja Bribir sa oko 1.200 stanovnika. Građevinska podru čja naselja i izgra đenost Prostornim planom (bivše) Općine Crikvenica određene su površine građevinskih područja naselja na području općine Vinodolska. Ukupna površina građevinskih područja 58 naselja na području Općine iznosila je 530,2 ha. Detaljnom analizom utvrđeno je da izgrađeni dio građevinskog područja naselja iznosi samo 212 ha tj. oko 40% od ukupne površine građevinskog područja, što ukazuje na neracionalno korištenje prostora i kao posljedicu, visoku cijenu potrebnu za opremanje prostora komunalnom i prometnom infrastrukturom. Iskaz površina građevinskog područja i gustoće stanovanja po naseljima na području Općine Vinodolska prikazan je u tablici br.16 Tablica br.16 : Površine gra đevinskih podru čja i gusto ća stanovanja prema Prostornom planu

(bivše) op ćine Crikvenica

Općina Vinodolska

Broj stanovnika (Popis 1991.g.)

Izgrađeni dio građevinskog

područja naselja / ha

Neizgrađeni dio

građevinskog područja

naselja / ha

Ukupna površina

građevinskog područja naselja

/ha

Gustoća

stanovanja stan/ha

popis1991.g

Ukupno 3474 212,00 318,20 530,20

15,26 Groblja Na području Općine groblja se nalaze u Belgradu, Barcima, Bribiru, Driveniku i Triblju, i mogu zadovoljiti i buduće potrebe, osim groblja u Bribiru, Barcima i Triblju koje će trebati proširiti. Dijagram br.1: Iskaz površina izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja naselja

UKUPNO

IZGRAĐENI DIO

NEIZGRAĐENI


10 travanj, 2015.g.

1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština Pregled postojećeg stanja registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području Općine Vinodolska je: Registrirani spomenici kulture: Arheološke zone i lokaliteti Gradina-Drivenik, rješenje o registraciji spomenika kulture, br: 2170-60-93-1 Pojedinačne civilne građevine: Ugrini: Kuća Pančić; registrirano Seoska naselja: Belgrad, rješenje o registraciji spomenika kulture, br: 453/1-1968. Drivenik, rješenje o registraciji spomenika kulture, br: 2170-60-93-1 Kulturno -povijesno naslje đe – zbirni pregled registrirane, preventivno zašti ćene i evidentirane kulturno -povijesne baštine na podru čju Op ćine Vinodolska je: A) ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI Naselje/ lokalitet

funkcionalni oblik kulturnog dobra

Vrijeme izgradnje

Vrsta cjeline / građevine

Oblik zaštite

BRIBIR Prapovijesna gradina urbano naselje

prapovijest-srednji vijek

arheološko područje

evidentirano

Kapela Sv. Marija arheološki lokalitet

evidentiran

Crkva Sv. Matije romanika arheološki lokalitet

evidentiran

Crkvica Sv. Marija Magdalena na Duješinu

romanika arheološki lokalitet

evidentiran

Crkvica Sv. Jelena na Ćokovu

arheološki lokalitet

evidentiran

Crkvica Sv. Ivan u Dragaljinu


evidentiran

Grobišće na predjelu Štale

rani srednji vijek (9. st.)


evidentirano

Ciganska peć prapovijesno stanište

prapovijest arheološko područje

evidentirano

Bribirska peć prapovijesno stanište


evidentirano

Jargovo Crkvica Sv. Mikulj srednji vijek


evidentiran

Grobišće kod Sv. Mikulja

arheološki područje

evidentiran

Sv. Vid Crkvica Sv. Vid rani srednji vijek


evidentiran

Podgori Crkvica Sv. Jeronim srednji vijek


evidentiran

Grobišće kod crkvice Sv. Jeronim

antika-srednji vijek


evidentiran

DRIVENIK Prapovijesna gradina, srednjovjekovni grad

prapovijest- srednji vijek


registrirano

BELGRAD ruralno naselje srednji vijek


registrirano

GRIŽANE prapovijesna gradina, prapovijest- arheološko evidentirano


11 travanj, 2015.g.

srednjovjekovni grad srednji vijek

područje

Crkvica Sv. Andrija antika-srednji vijek


evidentiran

Miroši Crkvica Sv. Ana srednji vijek


evidentiran

Grobišće kod Sv. Ane rani srednji vijek


evidentiran

Podbadanj Crkvica Sv. Duh na Duševu-Podbadanj.

srednji vijek


evidentiran

Grobišće na Duševu rani srednji vijek


evidentiran

TRIBALJ Starohrvatsko groblje uz crkvu Sv. Marije

9.-11. st. arheološko područje

evidentiran

Starohrvatsko groblje na položaju Njivice


evidentiran

Starohrvatsko groblje na položaju Gorica-Stranče

8.-9.-11. st. arheološki područje

evidentirano (devastirano)

Kapelica Sv. Kuzme na Soplju

rani srednji vijek


evidentiran

Groblje kod Sv. Kuzme na Soplju

rani srednji vijek


evidentirano

Crkvica Sv. Fabijan i Sebastijan i Sv. Roka

srednji vijek i 19. st.


evidentiran

Pećca Kapela Sv. Petar i Pavao

18.-19. st. arheološki lokalitet

evidentiran

Humac Prapovijesna gradina prapovijest arheološko područje

evidentirano

Grobnik-Humac

Prapovijesna gradina prapovijest arheološki područje

evidentirano

B) POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA Naselje/ lokalitet

funkcionalni oblik kulturnog dobra

Vrijeme izgradnje

Vrsta cjeline / građevine

Oblik zaštite

Bribir poluurbano naselje povijesna cjelina evidentirana Drivenk gradina Drivenik građe. kompleks registriran Drivenik poluurbano naselje povijesna cjelina evidentirana Belgrad ruralno naselje povijesna cjelina registrirana Grižane polurbano naselje povijesna cjelina evidentirana Barci ruralno naselje povijesna cjelina evidentirana Miroši ruralno naselje povijesna cjelina evidentirana Podgori ruralno naselje povijesna cjelina evidentirana C) POJEDINAČNE GRAĐEVINE I KOMPLEKSI BRIBIR: Župna crkva Sv. Petar i

Pavao i inventar crkve 16.-18. st. sakralna

građevina inventar crkve

evidentirana registriran

Kapela Sv. Josip 19.-20. st. neostil

sakralna građevina

evidentirana

Crkva Sv. Antun 15.-16. st. sakralna građevina

evidentirana

Gradska utvrda s kulom 14. st. utvrda registrirana

Podsko či: crkvica Sv. Martin srednji vijek

sakralna građevina

evidentirana


12 travanj, 2015.g.

Ugrini: Crkvica Sv. Stjepan srednji vijek

sakralna građevina

evidentirana

kuća Pančić 19. st. civilna građevina registrirana

Sv. Vid Kapela Sv. Mihovila sakralna građevina

evidentirana

DRIVENIK: Župna crkva Sv. Dujma srednji vijek

sakralna građevina

registrirana u sklopu gradine

Crkva Sv. Stjepan Prvomučenik

rani srednji vijek

sakralna građevina


Kapela na Kalvariji srednji vijek

sakralna građevina


Crkva sv. Martina na groblju

srednji vijek

sakralna građevina


Kapelica presvetog raspela

18. st. sakralna građevina


Kaštel srednji vijek

utvrda registrirana u sklopu gradine

GRIŽANE: Župna crkva Sv. Martin 17.-20. st. sakralna građevina

evidentirana

BELGRAD Crkva Sv. Marije Snježne

15.-17. st. sakralna građevina

registrirana u sklopu ruralne cjeline naselja

Kapelica sv. Marko sakralna građevina

registrirana u sklopu rur alne cjeline naselja

Barci: Crkvica sv. Ana 17.-19. st. sakralna građevina

evidentirana

Crkva sv. Roka 19. st. sakralna građevina

evidentirana

Blaškovi ći Crkvica sv. Mihovila 19. st. sakralna građevina

evidentirana

TRIBALJ: Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije

9.-15.-20. st.

sakralna građevina

evidentirana

Crkva Sv. Ivana – Mali Sušik


evidentirana

Crkva Majke Božje u Kadnju


evidentirana

• ruralna cjelina Belgrad – Z-5214; • ostaci frankopanskog kaštela s kulom u Bribiru – Z-2724; • kaštel Drivenik – Z-5088; • arheološki lokalitet Gradina Badanj – RRI 0405-1976; • rodna kuća akademika Josipa Pančića u Bribiru – Z-2724; • ruševina kaštela u Grižanama – P-4266; • arheološki lokalitete Kloštar u Triblju – P-4148.

Pored navedenih registriranih kulturnih dobara, utvrđenih zakonskom regulativom, unutar planskog područja evidentirane su i ostale kulturne vrijednosti Naselje/lokalitet funkcionalni oblik kulturnog

dobra Vrijeme izgradnje Vrsta cjel ine /

građevine BRIBIR Prapovijesna gradina urbano

naselje prapovijest-srednji vijek


Kapela Sv. Marija arheološki lokalitet Crkva Sv. Matije romanika arheološki lokalitet Crkvica Sv. Marija Magdalena na

Duješinu romanika arheološki lokalitet

Crkvica Sv. Jelena na Ćokovu arheološki lokalitet


13 travanj, 2015.g.

Crkvica Sv. Ivan u Dragaljinu arheološki lokalitet Grobišće na predjelu Štale rani srednji vijek

(9. st.) arheološko područje

Ciganska peć prapovijesno stanište


Bribirska peć prapovijesno stanište


crkva Sv. Petar i Pavao sakralna građevina Bribir - poluurbana cjelina povjesne cjeline Jargovo Crkvica Sv. Mikulj srednji vijek arheološki lokalitet Grobišće kod Sv. Mikulja arheološki područje Sv. Vid Crkvica Sv. Vid rani srednji vijek arheološki lokalitet Podgori Crkvica Sv. Jeronim srednji vijek arheološki lokalitet Grobišće kod crkvice Sv. Jeronim antika-srednji vijek arheološko područje Podgori – seoska cjelina povjesne cjeline DRIVENIK Prapovijesna gradina,

srednjovjekovni grad prapovijest-srednji vijek


GRIŽANE prapovijesna gradina, srednjovjekovni grad

prapovijest- srednji vijek


Crkvica Sv. Andrija antika-srednji vijek arheološki lokalitet Grižane - poluurbana cjelina povjesne cjeline Belgrad groblje uz crkvu Sv. Marije

Snježne 15 st memorijalni lokalitet

Barci Crkvica Sv. Ana srednji vijek arheološki lokalitet Grobište kod Sv. Ane rani srednji vijek arheološki područje Barci - seoska cjelina povjesne cjeline Podbadanj Crkvica Sv. Duh na Duševu-

Podbadanj. srednji vijek arheološki lokalitet

Grobišće na Duševu rani srednji vijek arheološki područje Miroši Miroši – seoska cjelina povjesne cjeline TRIBALJ Starohrvatsko groblje uz crkvu Sv.

Marije 9.-11. st. arheološko područje

Starohrvatsko groblje na položaju Njivice


Starohrvatsko groblje na položaju Gorica-Stranče

8.-9.-11. st. arheološki područje

Kapelica Sv. Kuzme na Soplju rani srednji vijek arheološki lokalitet Groblje kod Sv. Kuzme na Soplju rani srednji vijek arheološko područje Crkvica Sv. Fabijan i Sebastijan i

Sv. Roka srednji vijek i 19. st. arheološki lokalitet

Pećca Kapela Sv. Petar i Pavao 18.-19. st. arheološki lokalitet Humac Prapovijesna gradina prapovijest arheološko područje Grobnik-Humac Prapovijesna gradina prapovijest arheološki područje


14 travanj, 2015.g.

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE ĐENJA 2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG ZNA ČAJA Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su slijedeće građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Državu: • Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku su: 1. Prometne gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalaci jama: a) Željezni čke građevine: • nova željezni čka pruga velikih u činkovitosti: - (Trst – Kopar) – Lupoglav – Rijeka – Josipdol – (Karlovac) – Zagreb/

Split – Dubrovnik, •magistralne pruge: - Rijeka – Delnice Karlovac – Zagreb/Split (I reda) 2. Energetske gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama: a) elektroenergetske gra đevine: • Proizvodne : HE Vinodol u Triblju • Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojen je – postoje će: Prijenosni dalekovodi 380 kV: - Meline – CHE Obrovac Prijenosni dalekovodi 2 x 220 kV:

- TS Meline – HE Senj - TS Meline - Senj (planirani)

3. Poštanske i telekomunikacijske gra đevine: a) međunarodni TK kabeli I. razine :

- alternativna trasa međunarodnog voda (TK) Rijeka-Senj 4. Vodne gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama: a) Građevine sustava vodoopskrbe:

- regionalni vodoopskrbni sustav 1. Prometne gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama: Željezni čke građevine: planirana željezni čka pruga velikih u činkovitosti: • Trst /Kopar – Lupoglav – Rijeka – Josipdol – (Karlovac) – Zagreb/ Split – Dubrovnik, 2. Građevine pošte, javne telekomunikacije, sustav radara, radio i TV sustav veza javne telekomunikacije: • elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema sustav radara: • antenski i građevinski objekti na kojima se nalaze instalirani radari • radio-komunikacijski sustavi na frekvencijskim pojasevima VHF i MF/HF 3. Vodne gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama: Građevine sustava vodoopskrbe: • regionalni vodoopskrbni sustav, vodozahvati površinskih i podzemnih voda, crpne stanice, uređaji

za pročišćavanje do stupnja sanitarne ispravnosti, glavni magistralni cjevovodi, vodospreme, industrijski transportni cjevovodi) kapaciteta većeg od 250l/s podsustava Novi Vinodolski

4. Regulacijske i zaštitne vodne gra đevine • akumulacija Tribalj –Pihlja Gora • hidritehnički tunel bajer - Dubračina 5. Energetske gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama: 5.1. Elektroenergetski objekti za proizvodnju elekt rične energije: • Hidroelektrana Vinodol (Tribalj),


15 travanj, 2015.g.

• Crpna hidroelektrana Vinodol - proširenje kapaciteta postojeće hidroelektrane Vinodol kao jedinstveni ili posebni objekt

5.2. Elektroenergetski objekti za prijenos elektri čne energije: • DV 400kV Velebit – Melina; • DV 400kV Velebit – CHE Vinodol – Melina; • DV 220 kV HE Senj - TS 400/220/110 kV Melina; 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNA ČAJA Prostornim planom Primorko-goranske županije postavljeni su opći i prostorni ciljevi na razini Županije, a na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Ciljevi razvoja u prostoru navedeni Prostornim planom Županije, kao i načela organizacije prostora prikazani su u točki 1.4. Obrazloženja. Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Primorsko -goransku županiju koji su određeni Prostornim planom Županije, a odnose se na područje Općine Vinodolske su: 1. Cestovne gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacija ma: a) Osnovne županijske ceste: - Crikvenica-Tribalj-Drvenik-Križišće-Meja-Praputnjak-Krasica-Sveti

Kuzam-Čavle, - Novi Vinodolski-Bribir-Grižane (žup. cesta Crikvenica-Tribalj), - Novi Vinodolski-Lukovo-Fužine-“Lujzijana”, - Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - Lujzijana; (Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - Lujzijana) - (Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak). 2. Poštanske i telekomunikacijske gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i

instalacijam a: a) telekomunikacijske gra đevine su: • magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski) - - alternativni pravac Rijeka – Senj - 3. Građevine za vodoopskrbu i odvodnju pripadaju ćih podsustava - podsustav “Novi Vinodolski”, - podsustav "Rijeka". 4. Elektroenergetske gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama: a) Transformatorske stanice: - (HE) Vinodol 110/35 kV b) Distribucijski dalekovod 110 kV: - HE Vinodol – Delnice, - HE Vinodol – HE Gojak, - Vinodol – Crikvenica, - Crikvenica – Senj, - Meline – HE Vinodol (postojeći), - Meline – HE Vinodol (planirani 2 x 110 kV). 4. Građevine plinoopskrbe s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama - Županijska plinska mreža. Cestovne gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama:

Osnovne županijske ceste: • 5062 D3 – Fužine – Lič – Lukovo – Bribir – Jargovo - D8, • 5064 Križišće(D501) – Drivenik – Bribir - Novi Vinodolski(D8),


16 travanj, 2015.g.

• 5089 Belobrajići(Ž5064) – Tribalj - Crikvenica(Ž5091), Poštanske i telekomunikacijske gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama:

Telekomunikacijske građevine: • poštanski uredi (4)

Građevine za vodoopskrbu pripadaju ćih podsustava: • podsustav “Novi Vinodolski”

Elektroenergetske gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama: a) elektroenergetski objekti za proizvodnju električne energije:

• vjetroelektrane snage veće od 500kW • solarne elektrane za snage veće od 500kW • male hidroelektrane snage veće od 1 MW

b) elektroenergetski objekti za prijenos i distribuciju električne energije: elektroprijenosni dalekovod 110 kV-postojeći:

• HE Vinodol – Delnice, • HE Vinodol – Vrbovsko, • HE Vinodol – Crikvenica, • Crikvenica – Vrataruša, • 2x110kV Meline – HE Vinodol i Vinodol - Plase, • planirani 2x110kV HE Senj – TS Novi Vinodolski – TS Crikvenica – HE Vinodol.

Građevine plinoopskrbe s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama • županijska plinska mreža.

2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ Područje Općine Vinodolska je prepoznato kao depopulacijsko područje, s izraženim denatalitetom i negativnim mehaničkim kretanjem koji su bitno ispod županijskog prosjeka. Na nepovoljnu ocjenu najviše utječu manja naselja na području Drivenika. Sažetak kategorizacije za Općinu Vinodolska može se svesti na slijedeće: - opći demografski parametri (prirodni prirast, migracijski saldo, kretanje stanovništva) - V. kategorija

od mogućih 6, (prosjek Županije je II.) - parametri demografske mladosti (natalitet, prirodni prirast, kontingent stanovništva od 1-19 godina)

– V. kategorija od mogućih 6 (prosjek Županije je II.) - parametri demografske starosti (mortalitet, kontingent stanovništva starijeg od 60 godina), također

nepovoljan i izrazito nepovoljniji od prosjeka. Stanovništvo je najvažniji faktor gospodarskog razvoja jer ono daje aktivnu radnu snagu za potrebe gospodarskih i društvenih djelatnosti, a ujedno je i potrošač proizvedenih roba i usluga. Prirast stanovništva pridonosi većem dinamizmu razvoja, a i povećava potražnju domaćeg tržišta. Tablica br. 21 Projekcija i prognoza broja stanovni ka

NASELJA

broj stanovnika PROJEKCIJA PROGNOZA

1991. 2001.* 2011. Broj

stanovnika 2015

stopa 1991-2001.

Broj stanovnika

2015.

stopa 2001- 2015.

Bribir 1655 1786 1695 1986 0.76 1800 0.06 Drivenik 350 331 308 306 - 0.56 300 - 0.70 Grižane – Belgrad

949 854 953 737 - 1.05 580 - 2.76

Tribalj 616 641 621 678 0.40 600 - 0.47

UKUPNO 3570 3612 3577 3673 0.12 3280 - 0.69

* prema definiciji stalnog stanovništva iz popisa 1991. godine Projekcija stanovništva određena Prostornim planom Primorsko-goranske županije u Općini Vinodolska 2015. godine iznosi ukupno 3.673 stanovnika uz pretpostavku znatno aktivnijeg gospodarskog razvoja Općine. Prognoza broja stanovnika je niža od projekcije i iznosi 3279 stanovnika, dok uz pretpostavku znatno aktivnijeg gospodarskog razvoja Općine prognoza iznosi 3.550 stanovnika.


17 travanj, 2015.g.

Pošto je broj stanovnika utvrđen popisom 2001. godine veći od prognoziranog broja, u obračun za izračun građevinskog područja naselja na području Općine Vinodolska uzet će se (prema Prostornom planu Primorsko – goranske županije – Provedbene odredbe – članak 62.) Popisni broj stanovnika. 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja Sukladno smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Primorsko-goranske županije, investicijskom politikom i decentralizacijom društvenih i gospodarskih struktura potrebno je poticati stvaranje policentrične mreže gradova i naselja na području Primorsko-goranske županije. Koncepcijom prostornog uređenja određena je pozicija Primorsko-goranske županije u odnosu na osnovni sustav razvojnih područja Republike Hrvatske. Unutar nje određena su "težišta razvitka" - mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije Primorsko-goranske županije. Za svako "težište" prepoznato je područje ("žarište razvitka") koje ima ulogu generatora razvoja pojedinog "težišta". Stoga je predložen sustav središta razvitka do razine središta mikroregija. Nadalje, prostor mikroregija diferenciran je u manje funkcionalne (homogene) cjeline specifičnih obilježja - "prostorne cjeline". Podru čje Općine Vinodolsk ea općine diferencirano je u dvije funkcionaln ue cjelinu e: mikroregiju Gorski kotar sa pripadaju ćom prostornom cjelinom G5 Bjelolasica i mikroregiju Priobalje sa pripadaju ćom prostornom cjelinom P 4 3 Crikvenica - Novi Vinodolski. Naselje Crikvenica (uz Novi Vinodolski) središnje je naselj e prostorne cjeline P 4 3. Naselje Bribir je središnje naselje u Op ćini Vinodolska i svrstano je u kategoriju lokalnog središta VII kategorije. Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Primorsko-goranske županije, odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i centri manjih prostornih cjelina (lokalni centri). Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su planirane funkcije središnjih naselja, prikazane u tablici br.22. Tablica br.22.: Planirane funkcije središta prostor ne cjeline

RANG SREDIŠNJE

NASELJE

SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE

VII SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI

Lokalno središte

Bribir

Uprava i sudstvo - općinski organi samouprave - policijska stanica

Školstvo - područna osnovna škola ili osnovna škola

Kultura i informacije - knjižnica, čitaonica Zdravstvo - objekti primarne zdravstvene zaštite Financijske i slične usluge

- mjenjačnica

Trgovina obrt i usluge

- trgovine mješovitom robom - obrtničke i uslužne radionice

Šport Sustav ostalih naselja na području Općine Vinodolsk ea općine utvrđen je prema: demografskim kriterijima, ovisno o mreži javnih funkcija, prostornoj komponenti (gravitacijske cjeline), ovisno o prirodnoj datosti prostora (prostorne mogućnosti za razvoj). Lokalno središte Općine je naselje Bribir. Manja lokalna (poticajna razvojna središta su naselja Tribalj i Grižane -–Belgrad, dok je naselje Drivenik obzirom da ima manje od 500 stanovnika svrstano u kategoriju ostalih naselja.


18 travanj, 2015.g.

Obzirom na turistički potencijal područja, potrebno je unutar postojećih naselja povećati udio uslužnih, ugostiteljskih, sportsko-rekreacijskih i kulturnih sadržaja. Također, bilo bi potrebno i donošenje poticajnih mjera (od strane Županije, ili države) za razvoj eko (agro) turizma, za što ovaj kraj ima izrazite prednosti. Razvoj Bribira, kao općinskog središta, potrebno je poticati na način da u što je moguće većoj mjeri poprimi urbana obilježja, a posebnu pažnju treba posvetiti obnovi povijesnog dijela naselja. Osim navedenih funkcija koje bi trebale biti zastupljene u Bribiru, osnove razvoja manjih lokalnih središta naselja Tribalj i Grižane - Belgrad te naselja Drivenik, uz određene gospodarske i socijalne mjere, trebaju biti bazirane prvenstveno na kvalitetnijoj prometnoj povezanosti, opremljenosti komunalnom infrastrukturom, te jačanju uslužnih i turističkih funkcija, tj. sadržaja. 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture A) PROMET I VEZE Prometni sustav čine podsustavi cestovnog i željezničkog sustava (kopneni promet), te zračni promet. Infrastrukturne sustave čine građevine, instalacije, uređaji i vodovi koji su nužni za privođenje prostora planiranoj namjeni, a podijeljeni su na sustave prometa i veza, vodnogospodarski i elektroenergetski sustav. U ovom planu potrebno je izvršiti razgraničenje površina za infrastrukturu uvažavajući vrednovanje prostora za građenje, uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, mjere zaštite prirodnih vrijednosti, mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, a prema slijedećim kriterijima: Tablica 23. KRITERIJI RAZGRANI ČENJA INFRASTRUKTURNIH KORIDORA (u metrima)

SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR

GRAĐEVINE NAPOMENA

vrsta kategorija vrsta postoje

ća planirana

PROMETNI

željeznica državna velikih učinkovitosti - 400 jedno/dvokolosječna

ceste

županijska županijske 40 70

lokalne lokalne ceste 9 12 ostale nerazvrstane 9 10

TELEKOMUNI KACIJSKI

kablovska kanalizacija

državni međunarodni 1 1 uz javne površine i građevine

županijski magistralni 1 1

lokalni Korisnički spojevi i kanali

1,2 2

VODOOPSKRBE I ODVODNJE

vodovodi

državni magistralni 6 10 županijski ostali 6 10

lokalni vodoopskrbni cjevovod

2 6

kolektori županijski kolektor 6 10

Lokalni lokalnni kolektor 2 6

ENERGETSKI

plinovod državni

međunarodni magistralni

40 100

županijski magistralni 20 60


19 travanj, 2015.g.

SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR

GRAĐEVINE NAPOMENA

vrsta kategorija vrsta postoje

ća planirana

lokalni lokalni plinovod - -

Unutar koridora ceste udaljenost koridora od ostalih instalacija prema važećim propisima izvan koridora prometnice- širinu koridora određuje distributer

dalekovodi

državni dalekovod 380 V 38 200 (60) projektirani dalekovodi 220 V 23 100 (50) projektirani

županijski dalekovodi 110 V 19 70 (25) projektirani

lokalni dalekovod 35 kV i 25kV

5 5

kabel 20 kV 2 2

SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE

vrsta kategorija vrsta postoj (m) planir. (m)

PROMETNI

željeznica državna velikih učinkovitosti 6/13 200

cesta županijska županijska 40 70 lokalna lokalna 9-12 20 nerazvrstane nerazvrstane 9-10 20

TELEKOMU-NIKACIJE

kablovska kanalizacija

državni međunarodni 1,5 1 županijski magistralni 1,5 1 lokalni 1,2 1

VODNOGOSPODARSKI

vodoopskrba -vodovi

državni magistralni 6 10 županijski ostali 6 10 lokalni 4 4

kolektori županijski 6 6 lokalni 4 4

uređenje vodotoka i voda vode I i II

reda vodne građevine

10 obostrani pojas mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice ili vanjskog ruba građevine

uređenja toka

ENERGETIKA

dalekovodi

državni dalekovod 400 kV 38 200

dalekovod 220 kV 23 100

županijski dalekovodi 110 kV 19 70 lokalni dalekovod 35 kV - 30 državni međunarodni - 100 županijski magistralni - 60

plinovod državni međunarodni magistralni - 100

županijski magistralni - 60


20 travanj, 2015.g.

lokalni lokalni

unutar koridora ceste-udaljenost plinovoda od ostalih instalacija prema važećim propisima izvan koridora prometnice-širinu koridora određuje distributer

D) ENERGETSKI SUSTAV Najznačajniji zahvat, koji jednim dijelom svoje trase prolazi i područjem Općine, izgradnja je nadzemnog voda DV 2 x 110 kV od trafostanice 400 / 220 / 110 kV Melina do HE Vinodol. Izgradnjom tog dalekovoda napustiti će se i demontirati postojeći 110 kV dalekovod HE Vinodol - Meline. Ostali vodovi nazivnog napona 110 - 220 - 400 kV, kao i HE “Nikola Tesla” (Vinodol) zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas. Elektroenergetska postrojenja navedenih naponskih nivoa moraju biti usklađena s postrojenjima koja su predviđena kroz planove višeg reda. Distributivna elektroenergetska postrojenja naponskog nivoa 0,4 i 20 i 35 kV ne obrađuju se ovim planom. HE “Nikola Tesla” (Vinodol) predviđena je za proširenje kapaciteta koje zahtjevati izgradnju dodatnih postrojenja, tunela i uređaja, kao i izgradnju novog bazena na Pihljoj gori. Plinoopskrba Cilj plinarskog gospodarstva je svakom potrošaču omogućiti korištenje plina kao energenta. Do dolaska prirodnog plina, cilj je upotreba UNP-a koji predstavlja komplementaran energent. Potrošnja UNP-a (u Europi), najveća je u sektoru kućanstva i usluga, dok je manja u industriji. UNP je naročito pogodan za korištenje u kućanstvima i sektoru usluga za kuhanje i grijanje. Skladišti se u bocama ili spremnicima UNP-a. Može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača. Distribucija UNP-a odvija se auto i vagon cisternama. Potrebno je povećavati potrošnju UNP-a u svim sektorima potrošnje, te postupno mijenjati ložišta koja koriste tekuća i kruta goriva ložištima koja koriste UNP, čime se stvaraju preduvjeti za prihvat prirodnog plina, a ujedno i povećavaju mjere zaštite okoliša. Obnovljivi izvori energije Planom je potrebno omogućiti racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora sukladno lokalnim prilikama - vjetar, sunce, voda. 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti Prostornim planom Županije (SN 14/2000, čl. 98) područje Vinodola izdvojeno je kao područje osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza, kojom treba posvetiti posebnu pažnju pri izradi prostornih planova užeg područja. Pojam krajolik ili krajobraz označava cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, u rasponu od prirodne do antropogene strukture. Sukladno zakonskoj regulativi krajobraz je dio prostora čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika, Osnovni cilj očuvanja krajobraznih vrijednosti Općine Vinodolske općine jest očuvati identitet prostora, čime će se omogućiti i njegova turistička valorizacija. Prostornim planom Primorsko-goranske županije čitav je Vinodol predviđen za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika, pa je izrađen Prostorni plan područja posebnih obilježja Vinodol, iz kojeg izdvajamo slijedeće dijelove krajobraza, te ciljeve i mjere njihove zaštite:


21 travanj, 2015.g.

Na podru čju obuhvata Prostornog plana podru čja posebnih obilježja Vinodolska dolina (PPPPO Vinodolska dolina) Planom su izdvojeni sa sm jernicama i ciljevima za njihovo očuvanje slijede ći dijelovi krajobraza: Strme padine vinodolskih strmaca - Očuvati biljni pokrivač na strmim vinodolskim padinama. - Spriječiti eroziju tla. - Spriječiti posljedice opasnosti od moguće nestabilnosti padina i obrušavanja stijena zbog izraženih

padinskih procesa. - Sanirati otvorene rane u krajoliku (kamenolome i pjeskokope) i spriječiti odlaganje otpadnog

materijala na njihove površine. - Izbjegavati planiranje novih sadržaja na nestabilnim strmim padinama Vinodola. Šumarci i livade na flišu - Poticati mjere za očuvanje travnatih površina. - Očuvati prirodnost malih vodotoka na flišu. - Nastaviti napore oko sanacije klizišta - Očuvati poplavne i vlažne šumarke i vlažne livade uz vinodolske vodotoke. - Planiranje novih sadržaja uskladiti s principima očuvanja krajobraza. Podru čje terasastih padina u podnožju vinodolskih strmaca - Poticati oživljavanje tradicijske poljoprivrede. - Eventualne nove sadržaje uskladiti s principima očuvanja krajobraza, izbjegavati vizualno

osjetljiva mjesta i otvaranje novih rana u krajoliku. Brdo s Driveni čkom gradinom - Očuvati povijesnu cjelinu Driveničke gradine s okolnim krajolikom. Podru čje vinodolskih vodotoka - Eventualne hidromelioracijske zahvate provoditi uz suradnju stručnjaka za očuvanje krajobrazne i

biološke raznolikosti. - Očuvati krajobrazne mikrocjeline vinodolskih vodotoka s elementima slatkovodnih, močvarnih i

poplavnih staništa. - Održavati pješačke putove s ciljem unaprjeđivanja turističke i izletničke atraktivnosti Vinodola Tribaljsko jezero i okolica - Očuvati krajobraz, šumarke i livade u okolici jezera. - Očuvati kakvoću vode jezera. - Očuvati i unaprjeđivati riblji fond i živi svijet jezera. Podru čje Slanog potoka - Podržavati i unaprjeđivati sanacijske mjere klizišta. - Zbog osobite geološke osjetljivosti, na ovom području ne treba planirati nove sadržaje. Velo polje - Agromelioracijske i hidromelioracijske zahvate provoditi uz suradnju stručnjaka za očuvanje

krajobrazne i biološke raznolikosti. - Očuvati elemente krajobrazne i biološke raznolikosti unutar intenzivno obrađenog područja (živice,

šumarci, mala vodena staništa i sl.) Malo polje Očuvati elemente krajobrazne i biološke raznolikosti. Kod planiranja novih sadržaja obratiti pažnju na odvodnju bujičnih voda. Osim dijelova prirode obrazloženih u točki 2.2.4.2. “Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti” svojim značajem ističu se neke točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza: - vizura s povijesnog grada Drivenika na okolicu (Tribalj i šire), - vizura s ceste od Bribira prema Grižanima uz naselje Grižane - Belgrad, - vizura s ceste Sv. Mikula - Bribir na cjelokupno planinsko zaleđe Vinodola i naselje Bribir.


22 travanj, 2015.g.

Osnovni cilj je očuvanje identiteta prirodnih područja, stoga su pojedini dijelovi prirodnih vrijednosti i predloženi za zaštitu, prema Zakonu o zaštiti prirode, te su za njih određene i mjere zaštite. 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti Prostornim planom Primorsko-goranske županije, te evidencijom i valorizacijom područja Općine Vinodolske, predloženi su za zaštitu slijedeći dijelovi prirode, koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode Posebni rezervati “U posebnim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat, kao što su branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih vrsta, razni oblici gospodarskog korištenja i sl.” (Zakon o zaštiti prirode, čl. 7.). 1. Planinsko zale đe Vinodola - (ŠV1) predložen je Prostornim planom Primorsko-goranske

županije za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije.

U planinskom zaleđu Vinodola od Breze do željezničke stanice Drivenik raste u rubnom dijelu mediteransko-montanskog vegetacijskoj pojasa poseban oblik jelovih šuma neobično bogatog i zanimljivog florističkog sastava. Ova šumska vegetacija je još nedovoljno biološki istražena, ali već sada je jasno da predstavlja biološki vrlo vrijedno područje.

2. Šuma kod željezni čke stanice “Drivenik” (ŠV2) predložena je ovim Planom za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije.

Kod željezničke stanice Drivenik dolazi subasocijacija šume jele s milavom i malolisne lipe.

Ova zajednica je pod vrlo jakim utjecajem sredozemne klime i čini rubno područje prostiranja jele prema moru. Prema novim istraživanjima (Lovrić - Rac, 1989.-1992.) ova subasocijacija svrstava se kao nova asocijacija šume crne jadranske jele s crnim grabom. Ova jela spada u sredozemne jele i prijelaz je između grčke i sicilijanske jele. Šumska zajednica sa crnim grabom dolazi u području oko 800 - 850 m.n.v. Za područje željezničke stanice Drivenik značajno je nalazište leptira apolona. Stoga je potrebno unutar tog područja naglasiti i zoološke vrijednosti zbog kasnijeg mogućeg detaljnog definiranja i propisivanja mjera zaštite.

3. Rub Vinodola ( OB) - Travnjaci pod brdom Vršina - (B1) predloženi su za zaštitu u kategoriji

posebni botani čki rezervat , zbog osebujne flore i vegetacije. 4. Vršno podru čje Viševice (B2) - lokalitet je predložen ovim Planom u kategoriji posebnog

botani čkog rezervata , zbog osebujne flore. 5. Polje «Okruglo» (B3) – lokalitet koji je predložen ovim Planom u kategoriji posebnog

botaničkog rezervata, zbog osebujne flore i vegetacije te posebnih klimatskih karakteristika, zbog kojih je polje pribježište za šumske životinje u hladnim zimskim mjesecima. Lokalnog je značaja.

Za podru čje zašti ćenog krajolika – Vinodol Prostornim planom Primorsko -goranske županije utvr đena je obavezna izrada Prostornog plana podru čja posebnih obilježja Vinodolske doline (PPPPO Vinodol). Unutar tako utvrđenog zaštićenog krajolika, tj. na području obuhvata PPPPO Vinodol Planom su izdvojene vrijednosti i posebnosti flore i faune te ljepota očuvanog ruralnog i prirodnog krajolika u kategoriji posebnog rezervata - ihtiološki i botanički rezervat. 6. Litice ornitološki i botani čki rezervat - Na tom području obitavaju rijetke i zaštićene vrste

faune i osebujne vrste flore i vegetacije, sa šumarcima crnog graba na kamenitim toplim staništima na kojima se nalaze i neke vazdazelene, eumediteranske vrste te pojedinačne endemične vrste, kojih ima i na stijenama i točilima.


23 travanj, 2015.g.

Zaštićeni krajolik “U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza” (Zakon o zaštiti prirode, čl. 9.). U kategoriji zaštićenog krajolika za zaštitu se predlažu slijedeća područja: 1. Vinodol - Vinodolske stijene, Suha Ri čina i Dubra čina u Vinodolu Čitav Vinodol, Prostornim planom Primorsko-goranske županije predložen je za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika. Vinodol, uz svoj poznati povijesni značaj, ima i osobit biološki značaj za Hrvatsku. To je geomorfološki prepoznatljivo područje koje je svojom florom i faunom reprezentativno za Primorje. Zahvaljujući flišnoj udolini i vodotocima tu se nalaze brojne kontinentalne vrste nadomak mora. Zbog strmih stijena i rasjeda koji su okrenuti jugu tu su, zajedno s kontinentalnim i brojne mediteranske vrste, među kojima se ističu neke istočno-mediteranske koje baš ovdje imaju svoj zapadni rub rasprostiranja. Veličina udoline pomogla je da se bogatstvo vrsta očuva gotovo netaknuto, jer mu nije naudila tradicionalna poljoprivreda kojom se bavilo lokalno stanovništvo. Zahvati u okolišu koji se događaju posljednjih godina počeli su ugrožavati i osiromašivati biološku raznolikost Vinodola kao cjeline. 2. Ravno - Lukovo - Maševo u Bribirskoj šumi - predložen je Prostornim planom Primorsko-goranske županije za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika. Područje "Ravno - Lukovo - Maševo" u zaleđu Vinodola odlikuje se izrazitom pejzažnom vrijednošću gorskih proplanaka u podnožju planinske skupine Viševice. To je valovita zaravan na visini oko 900 m, s brojim šumskim putevima koji su otvorili ovaj prostor i omogućili gradnju ladanjskih kuća”. 3. «Burni Bitoraj « – Oko vapnenačkih stijena na vršnom dijelu Burnog Bitoraja (vrh na granici

sa Općinom Fužine i Mrkopalj - 1386) nalazi se šumsko područje neobične ljepote i izrazitih vrijednosti živog svijeta s bogato rasčlanjenim krškim reljefom.

Spomenik prirode Vršno podru čje Viševice (B2) - lokalitet je predložen ovim Planom u kategoriji spomenika prirode zbog osebujne flore. 2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTO ĆU STANOVANJA, IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆU IZGRAĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KU LTURNO-POVIJESNIH CJELINA 2.3.2.1. Postoje ći i planirani broj stanovnika Prema popisu stanovništva iz 1991. god. na području Općine Vinodolske živjelo je ukupno 3.592 stanovnika. Prema podacima demografske analize sva područja Općine (Bribirsko, Driveničko, Grižansko i Tribaljsko) bilježit će, kako negativno prirodno kretanje, tako i negativnu migracijsku bilancu. Navedeni podaci u skladu su s demografskom projekcijom Prostornog plana Županije koja za općinu predviđa daljnji pad broja stanovnika. Stoga planirani broj stanovnika 2015. godine za općinu Vinodolsku iznosi 3.279 stanovnika. Popisom stanovništva iz 2001. godine na području Općine Vinodolska utvrđeno je 3.612 stanovnika dok je u popisnoj 2011. utvrđeno 3.577 stanovnika. Prema Odredbama za provođenje Prostornog plana Primorsko-goranske županije (SN 14/2000.), članak 62. stoji: “Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je projekcija stanovništva u 2015. godini. Ako se Popisom utvrdi znatno veći broj stanovnika pojedine općine nego je to određeno projekcijom iz tablice 9. (3.279 stanovnika), kao polazište za novu projekciju stanovništva uzima se novoutvrđeni broj stanovnika iz “Popisa”


24 travanj, 2015.g.

2.3.2.2. Izgrađenost Izgrađenost građevinskog područja temeljni je podatak za dimenzioniranje planiranog građevinskog područja naselja. Površine planirane za razvoj naselja određene prijašnjom prostorno-planskom dokumentacijom (Prostorni plan (bivše) općine Crikvenica) bile su značajno veće od izgrađenih dijelova naselja. Posljedica je to optimističkih projekcija vezanih u pogledu demografskog razvitka i, općenito, trenda rasta pojedinog naselja. Stoga je, za potrebe određivanja izgrađenog dijela naselja, izvršena detaljna anliza stanja na terenu, poštujući smjernice Prostornog plana Primorsko – goranske županije da se iz izgrađenog dijela građevinskog područja izuzima : - svaka neizgrađena površina veća od 2000m2, - svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevne čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te provedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže i sl.). Ukupna površina izgra đenog dijela gra đevinskog podru čja svih naselja na podru čju Op ćine Vinodolska iznosi 461,24 489,68 ha. 2.3.2.3. Dimenzioniranje gra đevinskih podru čja Prema Odredbama za provođenje Prostornog plana Primorsko-goranske županije povećanje građevinskih područja naselja dopušteno je kada se postojeća izgrade u 80% ukupne površine građevinskih područja općine ili grada, a povećanje ne moze iznositi vise od 20% izgrađene površine građevnskih podrucja. Minimalna gustoća stanovanja građevinskog područja svih naselja određena Prostornim planom Županije, za općinu Vinodolsku, iznosi 17 stanovnika / hektaru (SN 14/2000, članak 62.). Utvrđivanje gra đevinskih podru čja naselja Obzirom da je površina građevinskog područja dobivena primjenom osnovne formule koja se temelji na projekciji stanovništva i propisanoj gustoći, manja od površine već izgrađenog dijela naselja, prostorni Plan Primorsko – goranske županije u čl. 62. stavak 5. predviđa uporabu drugog kriterija za određivanje građevinskog područja (I+20%).

Površina izgra đenog dijela gra đevinskog podru čja uvećana za 20%.

P = PIG + 20% PIG=461,24 489,68+92,25 97,94= 553,49ha 587,62

Poštujući taj kriterij, temeljem analize i utvrđivanja stvarne zaposjednutosti prostora, kao i analize građevinskog područja iz dosadašnje prostorno-planske dokumentacije, utvr đena su gra đevinska podru čja naselja na podru čju Op ćine, koja zauzimaju ukupno 502,48 532,29ha . Gusto ća stanovanja iznosi 7,03 7,12st/ha. Detaljni izračun po pojedinom naselju prikazan je u tablici br. 24. Tablica br.24: Površine gra đevinskih podru čja i gusto ća stanovanja

Redni

broj Općina Vinodolska Izgrađeni

dio GP/ha Neizrađ.

dio. GP/ha Ukupno

ha

Broj stanovnika Popis 2001.

gusto ća stan/ha

1.0. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

1.1 Bribir S K A

P 239,47 18,84 258,31 1753 6,79


25 travanj, 2015.g.

1.2 Drivenik 37,62 - 37,62 325 8,64

1.3 Grižane-Belgrad 116,67 18 134,67 840 6,24

1.4 Tribalj 67,48 4,40 71,88 612 8,51

1.0 OPĆINA VINODOLSKA

Uku

pno

461,24 41,24 502,48 3530 7,03

Redni broj Općina Vinodolska Izgrađeni

dio GP/ha Neizrađ.

dio. GP/ha Ukupno ha Broj stanovnika Popis 2011.

gusto ća stan/ha


1.1 Bribir

GR

AĐE

VIN

SK

A

PO

DR

UČJ

A 257,69 20,01 277,70 1695 6,10

1.2 Drivenik 39,16 0,53 39,69 308 7,76

1.3 Grižane-Belgrad 123,40 16,78 140,18 953 6,80

1.4 Tribalj 69,43 5,29 74,72 621 8,31


Ukupno 489,68 42,61 532,29 3577 6,72

Tablica 24a: Površine gra đevinskih podru čja naselja izuzev brdsko-planinskih dijelova naselj a i gusto ća stanovanja

Redni broj Općina Vinodolska Izgrađeni

dio GP/ha Neizrađ.

dio. GP/ha Ukupno ha Broj stanovnika Popis 2011.

gusto ća stan/ha


1.1 Bribir

GR

AĐE

VIN

SK

A

PO

DR

UČJ

A

140,02 18,9 158,92 1695 10,67

1.2 Drivenik 36,31 0,53 36,84 308 8,36

1.3 Grižane-Belgrad 111,72 16,78 128,50 953 7,42

1.4 Tribalj 66,21 5,29 71,50 621 8,69


Ukupno 354,26 41,50 395,76 3577 9,04

Obilježja naselja Temeljno obilježje naselja na području Općine Vinodolska je koncentrirana izgradnja duž prometnih i dr. infrastrukturnih tokova.


26 travanj, 2015.g.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRU ČJU OPĆINE VINODOLSKE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPAN IJE Prostor Primorsko-goranske županije smješten je na spoju dviju okosnica razvitka Republike Hrvatske - priobalne i srednjohrvatske, što rezultira važnom ulogom Županije u regionalnom i nacionalnom razvitku. Na prostoru Županije po svojim prirodnim, gospodarskim i demografskim karakteristikama, te naseljenosti, strukturi i tipologiji naselja, razlikuje se pet funkcionalnih cjelina (mikroregija). - Gorski Kotar - Priobalje - otok Krk - otoci Cres i Lošinj - otok Rab Područje Općine Vinodolske funkcionalno pripada mikroregijiama “Gorski kotar” sa pripadajućom prostornom cjelinom G5 Bjelolasica i “Priobalje” sa pripadajućom prostornom cjelinom P4 3 Crikvenica - Novi Vinodolski (Prostorni plan županije, knjiga 2. Plan prostornog uređenja, točka 1.1.1.). 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORI ŠTENJE POVRŠINA Namjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, uređenja i zaštite prostora. Te funkcije dijele se na: − antropogena područja i − prirodna područja. Antropogena podru čja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima, prostor se dijeli na: − površine naselja, − površine izvan naselja za izdvojene namjene. Prirodna podru čja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su poljoprivreda, stočarstvo, lovstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli na: - poljoprivredne površine, - šumske površine, - vodne površine. Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na: - površine naselja, - površine za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine, - šumske površine, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodne površine. Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili van građevinskog područja naselja. Razgraničenjem se određuju: 1. Građevinska područja za:


27 travanj, 2015.g.

- površine naselja - površine izvan naselja za izdvojene namjene. 2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne,

energetske, komunalne itd.), stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, zdravstvene i rekreacijske građevine, građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, planinarske domove, lugarnice i sl. građevine.

U smislu ovog Prostornog plana, upotrebljavaju se i zrazi i pojmovi koji imaju slijede će značenje: 1. Općina Vinodolska općina - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu

lokalne samouprave. 2. Obuhvat dokumenta prostornog ure đenja je prostorna ili administrativno utvrđena cjelina

koja se namjerava prostorno urediti određivanjem obveze izrade i donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja,

3. Naselje - struktura naselja, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili

zatečenom (izgrađenom) opsegu. Naselje je urbana ili ruralna struktura koju čine stanovanje i njemu sukladne prateće funkcije u zatečenom (izgrađenom) ili planiranom opsegu. Naselje je mjesto stalnog i/ili povremenog boravka ljudi, odnosno mjesto u kojemu stanovnici stanuju i zadovoljavaju svoje osnovne potrebe vezane uz rad, obrazovanje i odmor.

3a. Tradicionalni dio naselja – izgrađeni dio naselja sa prepoznatljivom povijesnom i tradicijskom

matricom formiranja naselja, sa zadržanim prostornim identitetom u oblikovanju, strukturi, odabiru materijala gradnje i formama gradnje.

4. Granica gra đevinskog podru čja - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje

naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana.

5. Građevinsko podru čje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i

općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,

6. Izdvojeno gra đevinsko podru čje izvan naselja utvrđeno prostornim planom uređenja

velikog grada, grada i općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,

7. Izgrađeni dio gra đevinskog podru čja je područje određeno prostornim planom koje je

izgrađeno. su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu,

8. Neizgrađeni dio gra đevinskog podru čja je područje određeno prostornim planom planirano

za daljnji razvoj jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m, Neizgrađeni dio građevinskog područja može biti neuređen i uređen.

8a. Neuređeni dio gra đevinskog podru čja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen

prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura. Ovim Planom, sva područja koja se smatraju neuređenim dijelom građevinskog područja naselja predviđena su za izradu plana užeg područja.

9. Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili

prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina, 10. Građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i

veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan


28 travanj, 2015.g.

prostornom planu čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti

11. Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se prema broju

stanova i tipu gradnje: Obzirom na broj stanova stambene građevine mogu biti: - obiteljske stambene građevine, - višeobiteljske stambene građevine do 3 stana, - višeobiteljske stambene građevine (višestambene) građevine sa više od 3 stana po građevini Prema tipu gradnje stambene građevine mogu biti: - slobodnostojeće stambene građevine, - poluotvorene stambene građevine, - stambene građevine u nizu. 12. Pomo ćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine osnovne

namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sijenice, ljetne kuhinje, otvoreni i zatvoreni bazeni, roštilji do 2,5 m2 i sl.).

13. Građevine gospodarske - obrtni čke namjene su građevine s pretežno zanatskim,

skladišnim, servisnim, uslužnim, trgovačkim, turističkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanuju kvalitetu stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

14. Poljoprivredne gospodarske gra đevine su: - bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta

poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. - s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. 15. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne

(suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati minimalnu svijetlu visinu 2,40 m, a pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,5. U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža. Ukoliko se krovna konstrukcije izvodi direktno bez nadozida, potkrovlje nije stambena etaža i ne uračunava se u koeficijent iskorištenosti.

16. Dijelovi (etaže) i visina građevine:

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena, Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja, Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova,

17. Koeficijent izgra đenosti (K ig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i

ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren te pergole, brajde i roštilji do 2,5 m2 ukoliko nisu sastavni dio konstruktivnih dijelova građevine.


29 travanj, 2015.g.

18. Koeficijent iskorištenosti (K is) je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice. Nestambeno potkrovlje (koje nije etaža) ne uzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine.

19. Nadstrešnica – je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se

postavlja uz glavnu pomoćnu građevinu) koja ne ulazi u brutto površinu, a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor.

20. Visina gra đevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na

njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m, Ukupna visina gra đevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena),

21. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta,

trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene. 22. Građevni pravac je vertikalna projekcija najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici javne

površine. 23. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija

infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja. 24. Krajobraz je određeno područje, opaženo ljudima, čija je osobnost rezultat međusobnog

djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika i koje obilježava prevladavajuća prisutnost prirodnih sastojina,

25. Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje

određuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost, 26. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se: - reljef, vode, zelenilo; - posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine; - karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; - ambijentalne vrijednosti; - veličina i izgrađenost građevnih čestica; - način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; - komunalna oprema; - druge vrijednosti i posebnosti. 27. Uređeno gra đevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje

u skladu s prostornim planom, 28. Uređenje gra đevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se

provodi opremanje građevinskog zemljišta, 29. Kategorije ure đenosti gra đevinskog zemljišta - I. kategorija ure đenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje

obuhvaća pripremu i pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju; pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici minimalne je širine 5,5 m, iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3m,

- II. kategorija ure đenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko područje koje obuhvaća minimalno uređeno građevinsko područje, i ostale elemente opremanja (plinoopskrba, DTK i dr.).infrastrukturnu opremljenost minimalno pristupnim putem, priključkom na javni vodovod, javnu kanalizaciju i niskonaponsku mrežu.

- III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.


30 travanj, 2015.g.

30. Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene,

31. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski,

instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina,

32. Rekonstrukcija gra đevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini

kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove,

33. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih

proizvoda sa ili bez instalacija zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom ili sklop nastao građenjem, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,

34. Postoje ća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog

odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu zakonskoj regulativi s njom izjednačena,

3.2.1. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA (GRA ĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA) Prostornim planom uređenja Općine Vinodolske definirana su građevinska područja naselja koja zadovoljavaju potrebe Općine za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu razvitka naselja, poboljšanja kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom. Razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja, uvažavajući kriterije Prostornog plana Županije i smjernica Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske. Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su površine neprimjerene za izgradnju, kao što su šumsko-poljoprivredno zemljište i sl. Prilikom određivanja prostora za razvoj naselja poštivane su slijedeće smjernice: - nakon detaljne inventarizacije na terenu, utvrđene su stvarne granice izgrađenog dijela; - uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske dozvole i dr.) u

svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj. Građevinska područja naselja nisu planirana unutar granica: - I i II zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. - poplavnog vala - planiranog koridora trase željeznice velikih učinkovitosti. - III A Geotehničke kategorije tla na području Slanog potoka i Male Dubračine, jer je to

područje sa vrlo izraženim erozijskim djelovanjem (klizište). Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog (već postojeća izgradnja) i neizgrađenog dijela (površine na kojima se planira izgradnja). Prostornim planom razgraničen je izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja (kartografski prikazi br. 4: “Građevinska područja” mj. 1:5000, br. 1 “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25000), a uvjeti korištenja određeni su Odredbama za provođenje ovog Prostornog plana. Utvrđena su građevinska područja naselja na poručju Općine Vinodolska, koja iznose:

- ukupna površina građevinskog područja : ......................... 502,48 532,29ha - površina izgrađenog dijela građevinskog područja............. 461,24 489,68ha - površina neizgrađenog dijela građevinskog područja........... 41,24 42,61ha


31 travanj, 2015.g.

Gustoća stanovanja iznosi 7,03 6,72st/ha. Oznake naselja proizlaze iz smjernice da na odabir kriterija za označavanje i određivanje ne uti če statisti čka granica naselja. Označavanje naselja provedeno je na način da se oz načavaju «fizičke strukture» građevinskih područja naselja. Oznakama građevinskog područja pridružuje se toponim tj. naziv. 1. stvarna fizička cjelina naselja – npr. naselja Bribir (Štale), Dragaljin, Kičeri, Ugrini i Sv. Vid spojeni su u jedinstveno tj. neprekinuto građevinsko područje (imaju istu oznaku uz NA a to je NA1) dok su različitih oznaka u indeksu (NA 11, NA12, NA 13 itd.) kojim je označena površina na karti – stvarna granica tih prostornih cjelina naselja tj. granica gdje počinje jedno a završava drugo naselje. Tablica br. 25: Iskaz prostornih pokazatelja za nam jenu površina gra đevinskih podru čja naselja:

Naselja (statisti čka gr.)

Oznaka gra đevinskog podru čja

Izgrađeni dio GP / ha

Neizgrađeni dio GP / ha*

Ukupno ha*

Broj stanov-

nika Popis

20011.g.

Gusto ća stan. / ha*


1.1 BRIBIR

GR

AĐE

VIN

SK

A P

OD

RUČJ

A

NA11-63 (BRIBIR) NA 1-51 -43 (PODGORI) NA 1-61-4 (GRADAC BRIBIRSKI) NA 1-111-2 (PODULJIN) NA 1-131- 5 (KOSAVIN) NA 1-141-5 (PODSKOČI) NA 1-15.1-8 (KRIČINA) NA 1-211-4 (JARGOVO) NA 1-261-2. (PODRUGINAC) NA 1-35.1-7 (SV.MIKULA) NA 1-51 (LUKOVO)

239,47 257,69

18,84 20,01

258,31 277,70

1753 1695

6,79 6,10

1.2 DRIVENIK

NA 41-2 (DRIVENIK) NA 4-8 (KLARIĆI) NA 4-25 (ŠIMIĆI) NA 4-301 -3 (CEROVIĆI) NA 4-34 (BENKOVIĆI) NA 4-41, NA 23 (JERČINOVIĆI, PLIŠIĆI) NA 4-42 (BAČIĆI) NA 4-43 (PETRINOVIĆI) NA 4-45 (GORIČINE) NA 4-47 1-2 (ČANDRLI) NA 4-49 (BENIĆI DRIV.) NA 4-501-43 (KOKANJ)

37,62 39,16

0,53 37,62 39,69 325 308

8,64 7,76

1.3 GRIŽANE - BELGRAD

NA 31-3 (GRIŽANE-MARUŠIĆI) NA 3-71-6 (KOSTELJ) NA 3-101-2 (KAMENJAK) NA 3-121-4 (MAVRIĆI) NA 3-16.1- 2 (ANTOVO) NA 3-171-2 (BARCI) NA 3-181 – 2 (BLAŠKOVIĆI) NA 3-20.1.-2 (BARETIĆI) NA 3-291- 2 (BAŠUNJE VELE) NA 3-32 (DOLINCI) NA 3-361-2 (SAFTIĆI) NA 3-38 (ŠARARI) NA 3-39 (BELGRAD) NA 3-401.-2 (FRANOVIĆI) NA 3-461.-2 (MIROŠI)

116,67 123,40

18,0 16,78

134,67 140,18 840 953

6,24 6,80


32 travanj, 2015.g.

1.4 TRIBALJ

NA 2.1-2 (TRIBALJ) NA 2-91-2 (BELOBRAJIĆI, SUŠIK) NA 2-19 (ROPCI) NA 2-22 (PEČCA) NA 2-241-3 (SEMIČEVIĆI) NA 2-271-2 (PODSOPALJ BELGR.) NA 2-28 (TRIBALJ GORNJI) NA 2-31 (BLAŽIĆI) NA 2-331-4 (RIČINA) NA 2-371-2 (PODSOPALJ DRIV.) NA 2-44 (JANJEVALJ) NA 2-48 (BAŠUNJE MALE)

67,48 69,43

4,40 5,29 71,88 74,72 612

8,51 8,31

1.0 OPĆINA VINODOL-SKA

Uku

pno

461,24 489,68

41,24 42,61

502,48 532,29

3530 3577

7,03 6,72

* Broj stanovnika iz Popisa 20011. godine je proračunski broj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja. Postignut je realniji odnos izgrađenog i neizgrađenog dijela u odnosu na Prostorni plan (bivše) općine Crikvenica, a time i ekonomičnost u opremanju građevinskog područja komunalnom i prometnom infrastrukturom. Istovremeno, prostora za novu izgradnju i razvitak naselja ima dovoljno. Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Općine Vinodolska (tablica br. 25). Za naselje Bribir, središte područja Općine, dijelove naselja Tribalj, Grižane – Belgrad, i Drivenik detaljna namjena površina utvrditi će se izradom urbanističkih planova uređenja. Za ostala naselja i dijelove naselja zahvati u prostoru utvrditi će se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana. Građevinska područja naselja podijeljena su na: 1. Građevinsko podru čje naselja Bribir, Tribalj, Grižane i Drivenik (u granicama određenim za

izradu urbanističkog plana uređenja). • Bribir UPU 1 (dio NA 11 zajedno sa zonom G1 – grobljem) Tribalj UPU 2 (NA 21 zajedno sa zonom R1 – sportskim centrom i G2 – grobljem), Grižane-Belgrad UPU 3 - NA31 (zajedno sa zonom R22 - rekreativno područje) Drivenik UPU4 - NA 41 (zajedno sa zonom R21 – rekreativno područje) Granice navedenih planova prikazane su na kartografskim prilozima br. 4, mj. 1:5000. i kartografskom prikazuima br. 3DC u mj 1:25000. 2. Građevinska podru čja ostalih naselja pretežito stambene namjene su: 1. Bribir NA11-53

Štale Dragaljin Kičeri Ugrini Sv.Vid

brdsko-planinski dio NA 16

Podgori NA 1-51 – 3 Gradac Bribirski NA 1-61- 4

Poduljin NA 1-111-2

Kosavin NA 1-131- 5

Podskoči NA 1-141- 5 Kričina NA 1-151– 8 Jargovo NA 1-211- 4

Podugrinac NA 1-261-2


33 travanj, 2015.g.

Sv.Mikula NA 1-351- 7 Lukovo NA 1-51

2. naselje Tribalj NA21


Belobrajići i Sušik NA 2-91-2

Ropci NA 2-19

Pećca NA 2-22

Semičevići NA 2-241-3. Podsopalj Belgradski NA 2-271- 2

Gornji Tribalj NA 2-28

Blažići NA 2-31 Ričina NA 2-331- 4 Podsopalj Drivenički NA 2-371- 2

Janjevalj NA 2-44 Bašunje Male NA 2-48

3. naselje Grižane NA 31

Marušići NA 32 brdsko-planinski dio NA 33

Kostelj NA 3-71- 6

Kamenjak NA 3-101 - 2

Mavrići NA 3-121- 4

Antovo NA 3-16

Barci NA 3-171- 2

Blaškovići NA 3-181 - 2

Baretići NA 3-201 2 Bašunje Vele NA 3-291- 2

Dolinci NA3-32 Saftići NA 3-361-2 Šarari NA 3-38

Belgrad NA 3-39

Franovići NA 3-401-2

Miroši NA 3-461- 2 4. naselje Drivenik NA 41


Klarići NA 4-8 Šimići NA 4-25 Cerovići NA 4-301-3

Benkovići NA 4-34 Plišići - Jerčinovići NA 4-41 Bačići NA 4-42

Petrinovići NA 4-43 Goričine NA 4-45 Čandrli NA 4-471- 2

Benići Drivenički NA 4-49

Kokanj NA 4-501- 3 5. Podgori NA 51 – 4 6. Gradac Bribirski NA 61- 4

7. Kostelj NA71- 6

8. Klarići NA8 9. Belobrajići i Sušik NA91-2

10. Kamenjak NA101 - 2

11. Poduljin NA111-2

12. Mavrići NA121- 4

13. Kosavin NA131- 5

14. Podskoči NA141- 5 15. Kričina NA151– 8 16. Antovo NA161- 2


34 travanj, 2015.g.

17. Barci NA171- 2

18. Blaškovići NA181 - 2

19. Ropci NA19

20. Baretići NA201 2 21. Jargovo NA211- 4

22. Pećca NA22

23. Semičevići NA241-3. 24. Šimići NA25 25. Podugrinac NA261-2 26. Podsopalj Belgradski NA271- 2

27. Gornji Tribalj NA28

28. Bašunje Vele NA291- 2

29. Cerovići NA301-3

30. Blažići NA31 31. Dolinci NA32 32. Ričina NA331- 4 33. Benkovići NA34 34. Sv.Mikula NA351- 7 35. Saftići NA361-2 36. Podsopalj Drivenički NA 371- 2

37. Šarari NA38

38. Belgrad NA39

39. Franovići NA401-2

40. Plišići - Jerčinovići NA41 41. Bačići NA42

42. Petrinovići NA43 43. Janjevalj NA44 44. Goričine NA45 45. Miroši NA461- 2 46. Čandrli NA471- 2

47. Bašunje Male NA48

48. Benići Drivenički NA49

49. Kokanj NA 501- 43 3.2.1.1. Brdsko-planinski dio gra đevinskih podru čja naselja

Brdsko-planinski dio građevinskih područja naselja čine područja pretežito sezonskog stanovanja s pratećim funkcijama, a smještena su na brdsko-planinskom području Općine Vinodolska. Brdsko-planinsko područje utvrđeno na kartografskom prikazu br. 3A "Uvjeti korištenja i zaštite prostora”- područja posebnih ograničenja u korištenju u mj 1:25000, a obuhvaća gotovo cijelo brdsko-gorsko područje iznad 500 m.n.v. i dio planinskog područja (Shematogram br. 2: "Funkcionalna podjela područja Općine i okosnice razvoja).

Ukupna površina prostora na kojem su formirani dijelovi građevinskog područja naselja iznosi 130,62 136,53ha. Od toga je 1,24 1,11ha neizgrađene površine.

Ovim Prostornim planom, brdsko-planinski dio građevinskih područja naselja određena su na slijedećim lokacijama:

zaleđe Bribira (NA 1651) Puk 113,28 118,78ha zaleđe Grižana (NA 33) Puk 11,16 11,68ha zaleđe Triblja (NA 22) Puk 3,25 3,22ha zaleđe Drivenika (NA 42) Puk 2,93 2,85ha

Uvjeti uređenja površina, smjernice za uređenje građevne čestice i smještaj građevina na čestici određeni su ovim Planom. «


35 travanj, 2015.g.

3.2.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE Izdvojene namjene prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mjerilo 1:25.000, te na kartografskim prikazima br.4 “Građevinska područja” u mj. 1:5000. Izdvojene namjene za koje se utvrđuje građevinsko područje, određuje se za razvoj djelatnosti koje zahtijevaju posebne uvjete pri građenju i korištenju građevina, koje su vezane na točno određene prostorne resurse, za koje se utjecaj na okoliš mora prostorno limitirati i usmjereno nadzirati. Razgraničenje površina za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica građevinskog područja za: − gospodarsku namjenu (proizvodnu I1, poslovnu –K1), − ugostiteljsko-turističku namjenu (T1 turističko naselje, i vikend naselje T2 turističko naselje, T3

kamp), − sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R1). − groblja – G − površine u funkciji infrastrukturnih sadržaja (IS). 3.2.2.1. Površine gospodarske namjene Prostorni razmještaj planiranih površina poslovne namjene u Vinodolskoj dolini baziran je prvenstveno na: − činjenici da danas na području Općine nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene površine gospodarske

namjene, a postoje znatne mogućnosti za razvijanje suvremenog, konkurentnog poljodjelstva i za preradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda,

− povoljnom smještaju u blizini postojećih i planiranih prometnih koridora, Ukupna površina zona gospodarske namjene na području Općine Vinodolske iznosi 10,00 ha, a uvjeti smještaja sadržaja i građevina određeni su Odredbama za provođenje Plana. Površine za gospodarsku namjenu su izdvojene površine predviđene za: - proizvodnu namjenu, - poslovnu namjenu, Proizvodna namjena (I1) Površina proizvodne namjene utvrđene ovim Planom su površine, pored akumulacija, namjenjene funkcioniranju HE Vinodol. Ukupna površina proizvodne namjene iznosi 7,21 ha od čega je 69% izgrađena površina. Poslovna namjena (K1) Površine za gospodarsku namjenu – poslovnu sukladno odredbama Prostornog plana Županije izdvojene su površine predviđene za: - poslovnu namjenu, a obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje proizvodne pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.) Prostornim planom Primorsko-goranske županije najveća dopuštena ukupna površina zona poslovne namjene na području Općine Vinodolska iznosi 10,00 ha. Ovim Prostornim planom predviđene su slijedeće zone poslovne namjene (K1): - K11 - “Ričina” (Tribalj) neizgrađeno P = 0,86 0,79ha - K12 - “Barci” (Grižane) neizgrađeno P = 2,00 1,95ha - K13 - “Milman” (Grižane) postojeće -pretežito izgrađeno P = 0,95 ha neizgrađeno = P = 0,40 0,38ha - K14 - “"Kamenolom" (Grižane) neizgrađeno P = 1,80 1,73ha - K15 - “Poduljin” (Bribir) neizgrađeno P = 3,65 3,70ha Za sve zone poslovne namjene utvrđuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja .


36 travanj, 2015.g.

3.2.2.2. Površine ugostiteljsko-turisti čke namjene (T1 - hoteli; T2 - turisti čka naselja; T3 - kamp) U površinama namijenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja ne može se planirati nova stambena gradnja. Ugostiteljsko-turistička namjena ima ukupnu površinu 38,07 36,11ha. Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene i to:

naziv zone Oznaka zone

Vrste smještaja i kategorija broj ležaja

površina zone /ha

"Drivenik" (Drivenik) T11 hotel, min. 3 zvjezdice 200 5,50 3,44

"Tribalj" (Tribalj) T12 hotel, pansion min. 3 zvjezdice 150 1,98 2,0

"Barci" (Grižane) T13 hotel, pansion, min. 3 zvjezdice 50 0,77 0,73

"Zubčić" (Grižane) T14 hotel, min. 3 zvjezdice, pansion min. 3 zvjezdice

20 0,13

Jargovo (Bribir) T15 hotel, pansion min. 3 zvjezdice 50 0,80 0,78

Sv. Vid (Bribir) T16 hotel, pansion min. 3 zvjezdice 30 0,30

„Stankov laz“ (Bribir) T17 hotel, pansion min. 3 zvjezdice 100 1,15

"Kamenjak" (Grižane) T21 hotel, vile, turističko naselje, min. 3 zvjezdice

500 5,92 5,97

"Lokvica" (Bribir) T22

hotel, pansion, min. 3 zvjezdice turističko naselje, min. 3 zvjezdice vile, min. 3 zvjezdice

1000 14,79 14,85

„Glagova mlinica“ (Grižane)

T23

hotel, pansion, min. 3 zvjezdice turističko naselje, min. 3 zvjezdice vile, min. 3 zvjezdice

100 2,01 2,03

„Jezero“ (Tribalj) T3 kamp min. 3 zvjezdice 700 4,72 4,73 Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina utvrditi će se izradom urbanističkih planova uređenja (UPU 10, UPU 11, UPU 12, UPU 13, te UPU 7 zajedno sa K12). 3.2.2.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R) Površina za sportsko-rekreacijsku namjenu je veće područje za obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti, a razvrstano je kao sportski centar (R1). Izdvojeno građevinsko područje za sportsko-rekreacijsku namjenu planira se bez nove stambene gradnje. Na području Općine izdvojene su zone za sportsko-rekreacijsku namjenu, ukupne površine cca 17,44ha, i to: − R11 - Sportski centar uz naselje Tribalj, izdvojeno je građevinsko područje namijenjeno

sportsko-rekreacijskim sadržajima, površine 0,77 ha izgrađenog dijela i 2,02ha neizgrađenog dijela površine,

− R12 – Speedway centar Kamenjak površine 8,82 8,87ha, − R13 – sportski aerodrom Pokojišća površine 5,89ha, − TDZ – rekreativno područje Podbadanj površine 2,75 2,78ha − R21 - rekreativno područje uz naselje Drivenik površine 1,25 1,27ha, − R22 - rekreativno područje uz naselje Grižane površine 0,86 0,93ha − R23 – rekreativno područje Badanj površine 0,94ha. Za sportsko – rekreacijsku zonu predviđenu ovim Planom obavezna je izrada Urbanističkog plana uređenja (za R1 UPU 1 zajedno sa NA21).


37 travanj, 2015.g.

3.2.2.4. Groblja Groblja izvan građevinskog područja naselja nalaze se u Belgradu, Bribiru, Barcima i Triblju. Prostornim planom ne predviđa se nova lokacija za groblje, već se omogućuje rekonstrukcija i proširenje postojećih. - Bribir (G1) P = 1,26 1,28ha - Belgrad (G2) P = 0,66 0,69ha - Tribalj (G3) P = 0,73 1,06ha - Barci (G4) P = 0,59 79ha - Drivenik (G5) P = 0,37ha Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. Groblja na području Općine Vinodolska uređivati će se kao mala groblja. Obzirom da se na proširenjima planiraju urediti samo grobna mjesta, kapacitet proširenja proračunava se kao ukupna površina po pojedinom grobnom mjestu. To je površina od 6-14 m2.po pojedinom grobnom mjestu. Iz toga proizlazi da je kapacitet proširenja za ukop na klasičan način cca 190 grobnih mjesta za groblje u Triblju (G3), cca 90 grobnih mjesta za groblje u Barcima i cca 390 grobnih mjesta za groblje u Bribiru (G1). 3.2.2.5. Površine u funkciji infrastrukturnih susta va Površine u funkciji infrastrukturnih sustava predviđene su za smještaj uređaja i građevina koja omogućavaju rad infrastrukturnih sustava. Površine su predviđene na dvije lokacije: Badanj (IS1)– za potrebe smještaja uređaja vodnogospodarske namjene i Lučac (IS2) – za potrebe izgradnje informativnog eko centra – građevine prvenstveno edukativnog karaktera. Površina potrebna za formiranje namjena iznosi cca 0,96ha. Tablica br.26: Iskaz površina gra đevinskih podru čja izvan naselja za izdvojene namjene

2.0 POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE IZVAN NASELJA

2.1 Gospodarska namjena Oznaka

Površina / ha

Izgrađ (ha)

Neizgrađ. (ha)

Površina ukupno

(ha)

Postotak ukupne površine Općine

2.1.1. Proizvodna namjena

HE Vinodol (Tribalj) I1 4,95 2,26 7,21

Proizvodna namjena ukupno I 4,95 2,26 7,21 0,05 2.1.2

. Poslovna namjena

„Ričina“ (Tribalj) K11 0,86 0,79

0,86 0,79

“Barci” (Grižane) K12 2,00 1,95

2,00 1,95

“Milman” (Grižane) K13 0,95 0,40 0,38

1,35 1,33

"Kamenolom” (Grižane) K14 1,80 1,73

1,80 1,73

“Poduljin” (Bribir) K15 3,65 3,70

3,65 3,70

Poslovna namjena ukupno K 0,95 8,71 8,55

9,66 9,50 0,06

Gospodarska namjena ukupno 5,90 10,81 16,71 0,11 2.2 Ugostiteljsko turisti čka namjena

"Drivenik" (Drivenik) T11 3,38 3,44

2,12 5,50 3,44


38 travanj, 2015.g.

"Tribalj" (Tribalj) T12 1,98 2,0 1,98 2,0 "Barci" (Grižane) T13 0,77 0,73 0,77 0,73 "Zubčić" (Grižane) T14 0,13 0,13 0,13

„Jargovo“ (Bribir) T15 0,80 0,78 0,80 0,78 „Sv. Vid“ (Bribir) T16 0,30 0,30 „Stankov laz“ (Bribir) T17 1,15 1,15 "Kamenjak" (Grižane) T21 5,92 5,97 5,92 5,97

"Lokvice" (Bribir) T22 14,79 14,85

14,79 14,85

Glagova mlinica (Grižane) T23 2,01 2,03 2,01 2,03 „Jezero“ (Tribalj) T3 4,72 4,73 4,72 4,73

Ugostiteljsko-turisti čka namjena ukupno T 3,81 3,64

34,26 32,47

38,07 36,11

0,25 0,24

2.3 Sportsko-rekreacijska namjena

sportsko rekreacijski centar (Tribalj) R11 0,77 2,02 2,79 sportsko rekreacijski centar Kamenjak R12 8,86 8,86 sportsko rekreacijski centar Pokojišća R13 5,89 5,89

rekreativno područje Podbadanj TDZ 2,75 2,78

2,75 2,78

rekreativno područje (Drivenik) R21 1,25 1,27

1,25 2,78

rekreativno područje (Grižane) R22 0,86 0,93

0,86 0,93

rekreativno područje Badanj R23 0,94 0,94

Sportsko-rekreacijska namjena ukupno R 0,77 21,63 16,81

22,40 17,58

0,15 0,12

2.4 Groblja

Bribir G1 0,87 0,88

0,39 0,40

1,26 1,28

Belgrad G2 0,66 0,69

0,66 0,69

Tribalj G3 0,73 0,33 1,06

Barci G4 0,59 0,66

0,13 0,579

Drivenik G5 0,37 0,37

Groblja ukupno G 2,85 3,33

0,72 0,83

3,57 4,16 0,03

2.5 Infrastrukturni sustav Badanj IS1 0,67 Lučac IS2 0,29 ukupno 0,68 0,96

OPĆINA VINODOLSKA - Površine za izdvojene namjene ukupno

74,38 75,52 0,49 0,5

* Ukupna površina Op ćine Vinodolska iznosi 15166,00 ha.


39 travanj, 2015.g.

Tablica 27. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (n aselja i izgra đene strukture van naselja i poljoprivredne, šumske i ostale površine) ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Općina Vinodolska Površina/ (ha) Ukupno (ha)

% od površine općine

stan/ha ha/stan*

1.0. OPĆINA VINODOLSKA Oznaka 1.1.

Građevinska podru čja naselja

502,48 532,29 3,31 3,51 7,03 6,9

0,15 Izgrađeni dio 461,24

489,68

Neizgrađeni dio 41,24 42,61

1.2. Površine izva n naselja za izdvojene namjene

proizvodna I 7,21

poslovna namjena K 9,66 9,50

ugostiteljsko-turistička namjena T 38,07 36,11

sportsko-rekreacijska namjena R 22,40 17,58

groblja G 3,57 4,16

infrastrukturni sustav IS 0,68 0,96

Građevinsko podru čje za izdvojene namjene Ukupno 74,38

75,52 74,38 75,52 0,5 48,64 0,02

1.3. Poljoprivredne površine

osobito vrijedno obradivo tlo P1 71,42 71,45

vrijedno obradivo tlo P2 404,46 352,04

ostala obradiva tla P3 1152,87 1153,76

Poljoprivredne površine Ukupno P 1628,75

1577,25 1628,75 1577,25

10,71 10,40

2,17 2,33 0,43

1.4. Šumske površine gospodarska Š1 9707,94

9474,67 62,61 0,37

zaštitna Š2

1913,80 1382,56 13,12 1,77

šuma posebne namjene Š3 539,87 3,39 6,86 Šumske površine Ukupno

Š 12161,61 11397,10

12161,61 11397,10

79,94 75,15

0,29 0,32 3,1

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ostalo poljoprivredno tlo, šume i

šumsko zemljište PŠ 798,78 1472,93

798,78 1472,93 5,14 9,71 4,53 2,49

0,4 1.6 Vodne površine

jezero akumulacija Tribalj J 39,22 66,54

39,22 0,26 9,0

ostale akumulacije 34,01 Vodne površine Ukupno 110,91 110,91 0,73 -

Općina Vinodolska ukupno 15166,00 15166,00 1,00 1,00

*broj stanovnika prema projekciji za 2015.g (3673)


40 travanj, 2015.g.

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, URE ĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.4.1. UVJETI KORIŠTENJA PROSTORA Uvjetima korištenja prostora određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, obrazloženom u točki 3.2. ovog Prostornog plana. A) Uvjeti korištenja gra đevinskih podru čja A1) Građevinska podru čja naselja Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Općine Vinodolska i to za statistička naselja: Bribir, Grižane –Belgrad, Tribalj i Drivenik. U građevinskim područjima naselja, na području Općine Vinodolska gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumenatacije. Za naselja koja se nalaze u I i II vodozaštitnoj zoni utvrđena su samo postojeća građevinska područja, dok nova izgradnja nije moguća. To su naselja i dijelovi naselja Tribalj i Drivenik. Za građevinska područja naselja i dijelove građevinskih područja naselja koja se nalaze unutar II vodozaštitne zone - Plišići, Bačići, Ropci, Belobrajići, Sušik i dio naselja Podsopalj Drivenički, te za dijelove naselja koja se nalaze unutar poplavnog vala akumulacijskog jezera Tribalj – dio Triblja i Semićevići, utvrđena su samo postojeća - izgrađena građevinska područja unutar kojih je moguća rekonstrukcija i izgradnja stambenih i drugih namjena, te gospodarskih i pomoćnih građevina koje ne koriste, ne proizvode i ne ispuštaju opasne tvari, kao i građenje nužnih prometnica i infrastrukture. Za naselja i dijelove naselja koja se nalaze unutar IIIa geotehničkih karakteristika tla – aktivno klizište ili odron utvrđena su samo postojeća građevinska područja. To su rubni dijelovi naselja Kostelj, Kamenjak, Dolenci i Grižane. Za naselja i dijelove naselja koja se nalaze unutar planiranog koridora trase željeznice velikih učinkovitosti utvrđena su samo postojeća građevinska područja, dok nova izgradnja nije moguća. To su dijelovi naselja: Kričina, Podskoči i Dragaljin Šimići, Bašunje Male, Bašunje Vele, Antovo, Baretići, Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predvi đenog za ure đenje zemljišta i izgradnju. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište, na kojem su izgrađene građevine stambene namjene, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže i dr.). Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne i nerazvrstane prometnice. Neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom, širine najmanje 4,5 m, pristupnim putem širine najmanje 3,0 m i duljine najviše 50,0 m, te pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m i to: � kod gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina unutar građevinskog područja naselja kod

kojh su već zatečeni lokalni uvjeti takvi da onemogućuju neposredan pristup na javno-prometnu površinu, osim pješačkim prolazom ili stubištem,

� kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na javno-prometnu površinu ima elemente pješačkog prolaza ili stubišta.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje župnijskim, odnosno državnim cestama. U slučaju rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima naselja i interpolacije novih građevina moguće su i manje udaljenosti ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti. Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevina do granica građevinske čestice.


41 travanj, 2015.g.

Neposrednim provo đenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja, za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja, ukoliko to nije u suprotnosti s drugim odredbama ovog Prostornog plana, mogu se graditi građevine: a) stambene namjene - slobodnostojeće stambene građevine, - poluotvorene stambene građevine, - stambene građevine u nizu , - pomoćne i manje građevine gospodarske namjene uz građevinu stambene namjene, - građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uz građevinu stambene namjene. b) gospodarske namjene - građevine poslovne namjene tlocrtne projekcije do 400m2 , - poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije do 400m2 - ugostiteljsko-turističke. c) građevine društvene namjene - tlocrtne projekcije do 600 m2 i građevine sa 1 etažom d) građevine ugostiteljsko-turističke namjene - brutto izgrađene površine manje od 400 m2 e)d) groblja f)e) ostale građevine Posredno provo đenje ovog Prostornog plana određeno je za naselja kako slijedi: Obavezna izada Urbanističkog plana uređenja određena je za: UPU 1 - Bribir (NA1), sa površinama izvan naselja za izdvojene namjene (groblje - G1), UPU 2 - Tribalj (NA 21) sa površinom izvan naselja za izdvojene namjene (sportsko - rekreacijski centar R1) i groblje (G3), UPU 3 - Grižane (NA31), UPU 4 - Drivenik (NA41). UPU 20 - Lukovo (dio NA 51) UPU 21 - Lukovo (dio NA 51) UPU 22 - Lukovo (dio NA 51). Urbanistički planovi uređenja za dijelove građevinskih područja naselja koji se smatraju neuređenim dijelom neizgrađenog građevinskog područja naselja. To su:

• Podsopalj Belgradski (dio NA2-272) • Ričina (dio NA2-332) • Blaškovići (dio NA3-181) • Kostelj (dio NA3-71) • Dolinci sjever (dio NA3-32) • Dolinci jug (dio NA3-32) • Podgori (dio NA1-53) • Kičeri (dio NA11) • Ugrini-Sv. Vid (dio NA11).

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3DB “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja primjene planskih mjera zaštite”. U mj. 1:25000, te na kartografskiom prikazimau br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000. A2) Površine izvan naselja za izdvojene namjene Površine izvan naselja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, a u njima se ne može planirati nova stambena izgradnja. Nova izgradnja u građevinskim područjima za izdvojene namjene moguća je temeljem planova užih područja. Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja određena je za: - zone poslovne namjene:


42 travanj, 2015.g.

� UPU 6 - "Humac Ričina" (K11), � UPU 7 - "Barci" (K12), � UPU 8 - "Kamenolom" (K14) � UPU 9 - "Poduljin" (K15) � UPU 5 16 - "Milman" (K13) - zone ugostiteljsko – turističke namjene: � UPU 10 - turističko naselje "Tribalj" kod Triblja (T12), � UPU 11 - turističko naselje "Semićevići" (Grižane-Belgrad - T13) „Gladova malenica“ (Grižane -

Belgrad) – T23 � UPU 12 - turističko naselje "Kamenjak" (Grižane - Belgrad – T21 T14) � UPU 13 - turističko naselje "Lokvice" T22 T16 � UPU 7 - turističko naselje "Barci" (Grižane - Belgrad (T15) zajedno sa K12 "Barci" � UPU 14 - vikend naselje na području "Ravno" (T21 i T21-5), � UPU 15 - vikend naselje na području “Utihovo" (od T23 do T23-2) � UPU 14 - „Jezero“ (Tribalj) - T3 � UPU 15 - Jargovo (Bribir) – T15 � UPU 16 - Lukovo – T17 � UPU 17 - grad Drivenik (Drivenik) – T11 � UPU 23 - Sv. Vid - Gorići - sportsko-rekreacijske zone: � UPU 2 - sportski centar (R11) zajedno sa NA21 i G2. � UPU 18 - sportsko-rekreacijski centar Kamenjak – R12 � UPU 19 - rekreacijski centar Podbadanj (TZD ) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.DC Uvjeti korištenja i zaštite prostora” – područja primjene planskih mjera zaštite “, mj. 1:25000, te na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000. Obavezna izrada detaljnog plana uređenja određena je za površinu izvan naselja za izdvojene namjene: DPU 1- zona ugostiteljsko-turističke namjene "Zubčić" (T17) Do donošenja urbanističkih i detaljnih planova uređenja mogući su slijedeći zahvati u prostoru: Do izrade navedene dokumentacije - urbanističkih i detaljnih planova uređenja, u građevinskim područjima naselja i površinama za izdvojene namjene moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, čime se smatra: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u

postojećim gabaritima, - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta

instalacija, - dogradnja sanitarnih prostorija (kupaonica, WC, stubišta), - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor. - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene. Do donošenja Detaljnih odnosno Urbanističkih planova uređenja za zone K11 – K15, te T12 -T17 nije moguća izgradnja novih građevina, a dopušteno je održavanje postojećih građevina bez dogradnji i nadogradnji. Do donošenja Urbanističkih planova uređenja za vikend naselja –T2 (UPU 14 i UPU 15) nije dozvoljena gradnja niti uređenje površina, osim u već izgrađenim dijelovima građevinskog područja vikend naselja i to temeljem odredbi ovog Plana. Do donošenja ostalih detaljnih i urbanističkih planova uređenja nije dopuštena nova izgradnja niti uređenje površina.


43 travanj, 2015.g.

U građevinskom području naselja unutar planiranih koridora državne, lokalne, županijske ceste, pruge velikih učinkovitosti moguća je samo rekonstrukcija, postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. 3.4.2.1. Građevinska podru čja naselja Građevinska područja naselja na području Općine Vinodolskea općine utvrđena su na kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4.”Građevinska područja”, mj. 1:5000, a razvrstana su na: Statistička naselja Građevinska područja naselja - naselje Bribir Bribir ( NA11), Štale ( NA11.1-1.2.), Dragaljin (NA12, NA12K, NA12.1.-2.5.,

NA12.1K-2.3K), Kičeri (NA13 - 3.1) Ugrini (NA14 – 4.4.) Sv. Vid (NA15 – 5.3.) Gradac Bribirski ( NA61. – 1.3.), Jargovo (NA 211 – 1.6.), Kosavin (NA 131 – 1.6)., Kričina (NA151–1.5, NA151K–1.10. K, NA151.11-1.14.) Podgori (NA 51 – 1.5, NA51.K, NA51.2..K) Podugrinac (NA 261 – 1.2), Poduljin (NA 111 – 1.2), Podskoči (NA 141 – 1.1;1.4, NA141.K – 1..3.K), Sveti Mikula (NA 351 – 1.8), - naselje Tribalj Tribalj (NA21-1.1, NA22- 2.5.) dio Bašunje Vele (NA291), Blažići (NA311), Belobrajići (NA91- 1.2.), Janjevalj (NA441), Pećca (NA221), Podsopalj Belgradski (NA271-1.1), Podsopalj Drivenički (NA371 – 1.1.), Ričina (NA331-1.8), Ropci (NA191-1.1.), Semičevići (NA241-1.3), Sušik (NA92-2.2), Tribalj Gornji (NA281-1.3) - naselje Grižane – Belgrad Grižane (NA31 – 1.4.), Antovo (NA161-1.3.), Barci (NA171 – 1.1), Baretići (NA201 – 1.1.) , dio Bašunje Vele (NA291.1.), Bašunje Male (NA 481-1.1) Belgrad (NA391 – 1.2), Blaškovići(NA181), Dolinci (NA321-1.1.), Franovići (NA401-1.2), Kamenjak (NA101), Kostelj (NA71 – 1.10.), Marušići (NA32-2.1.) Mavrići (NA121. – 1.3.), Miroši (NA461-1.1), Saftići (NA361 – 1.2), Šarari (NA 381),


44 travanj, 2015.g.

- naselje Drivenik Drivenik (NA41-1.4) Bačići (NA421) Benići Drivenički (NA491), Benkovići (NA341), Cerovići (NA301-1.4), Čandrli (NA471-1.1.), Goričine (NA451.), Jerčinovići (NA411-1.1.), Klarići (NA81 – 1.2.) Kokanj (NA501-1.3) Petrinovići (NA431 - 1.1), Plišići (NA231), Šimići (NA251). naselja prostorne cjeline - Građevinska područja naselja

(oznaka naselja i građevinskog područja) - naselje Bribir (NA1) Bribir – Štale – Dragaljin – Kičeri – Ugrini – Sv. Vid

(NA11-3), Gradac Bribirski ( NA1-61–4), Jargovo (NA1-211–4), Kosavin (NA1-131–5)., Kričina (NA1-151–8). Podgori (NA1-51–3), Podugrinac (NA1-261–2), Poduljin (NA1-111–2), Podskoči (NA1-141–5), Sveti Mikula (NA1-351–7), Lukovo (NA1-51). - naselje Tribalj (NA2) Tribalj (NA21-2), Bašunje Male (NA2-48), Blažići (NA2-31), Belobrajići - Sušik (NA2-91-2.), Janjevalj (NA2-44), Pećca (NA2-22), Podsopalj Belgradski (NA2-271-2), Podsopalj Drivenički (NA2-371–2 ), Ričina (NA2-331-4), Ropci (NA2-19), Semičevići (NA2-241-3), TribaljGornji (NA2-28). - naselje Grižane – Belgrad (NA3) Grižane - Marušići (NA31-3) Antovo (NA3-16), Barci (NA3-171–2), Baretići (NA3-201–2.), Bašunje Vele (NA3-291-2), Belgrad (NA3-39), Blaškovići(NA3-181-2), Dolinci (NA3-32.), Franovići (NA3-401-2), Kamenjak (NA3-101-2), Kostelj (NA3-71–6), Mavrići (NA3-121–4), Miroši (NA3-461-2 ), Saftići (NA3-361–2), Šarari (NA3-38), - naselje Drivenik (NA4) Drivenik (NA41-2)


45 travanj, 2015.g.

Bačići (NA4-42), Benići Drivenički (NA4-49), Benkovići (NA4-34), Cerovići (NA4-301-3), Čandrli (NA4-471-2), Goričine (NA4-45), Jerčinovići – Plišići (NA4-41), Klarići (NA4-8), Kokanj (NA4-501-3) Petrinovići (NA4-43), Šimići (NA4-25). Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. Za građevinska područja naselja ovim je Prostornim planom u skladu s kriterijima Prostornog plana županije, određena obaveza I. kategorije uređenosti građevinskog zemljišta (uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put), ukoliko nije drugačije određeno Odredbama ovog Plana. Za višestambene građevine određena je obaveza II. kategorije uređenosti (optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu i električnu energiju, uz obavezu spajanja na sustav javne odvodnje). Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine stambene i druge namjene, izgrađene infarstrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže i sl.). Unutar građevinskog područja naselja na području Općine Vinodolske općine mogu se graditi građevine: - stambene namjene, - društvene namjene, - ugostiteljsko-turističke namjene, - gospodarske namjene, - infrastrukturne i komunalne namjene, - ostale namjene Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom

Prema broju stanova mogu biti: - obiteljske stambene građevine, - višeobiteljske stambene građevine do 3 stana - višeobiteljske stambene građevine (višestambene) građevine sa više od 3 stana po građevini.

Najveći dopušteni broj stanova po građevini je 14. - Prema tipu gradnje stambene građevine mogu biti: - slobodnostojeće stambene građevine, - poluotvorene stambene građevine, - stambene građevine u nizu. U svim kategorijama stambene građevine moguće je graditi poslovne sadržaje, ukoliko ne prelaze 50% ukupne brutto razvijene površine građevine osnovne namjene za uslužne i proizvodne obrtničke, ugostiteljske, trgovačke, komunalne i poslovne namjene. - Obiteljska stambena gra đevina - jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (bruto) površine do 400m2 s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, a u čiju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i sl.) ako se grade na istoj čestici. Prema tipu gradnje može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu. Najmanja dopuštena površina građevine čestice iznosi 250m2, za dvojne 200m2, za građevine u nizu 150m2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti je za slobodnostojeće građevine 0,3, za dvojne građevine 0,4; za građevine u nizu 0,5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti za slobodnostojeće građevine iznosi 0,6, za dvojne građevine 0,8 i za građevine u nizu 1,0. Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta po jednom stanu je 1. - Višeobiteljske stambene gra đevine do 3 stana, su građevine koje mogu biti slobodnostojeće, poluotvorene i u nizu, a sadrže najviše 3 stana. Grade se unutar građevinskog područja naselja i uz obaveznu izradu urbanističkog plana uređenja za naselja za koje je propisana obaveza izrada tih planova. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 300m2 za slobodnostojeće građevine.


46 travanj, 2015.g.

Za poluotvorene građevine površina građevne čestice iznosi najmanje 250m2, a za građevine u nizu 200m2. Maksimalni broj etaža iznosi 3 etaže, a najveća dopuštena visina iznosi 11 metara. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti za slobodnostojeće građevine iznosi 0,3, za dvojne građevine 0,4, za građevine u nizu 0,5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti za slobodnostojeće građevine iznosi 0,9, za dvojne građevine 1,2 i za građevine u nizu iznosi 1,5. Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta pojednom stanu je 1. - Višeobiteljske stambene Višestambene građevine sa više od 3 stana , grade se unutar građevinskog područja naselja i uz obaveznu izradu urbanističkog plana uređenja za naselja za koje je propisana obaveza izrade tih planova. Grade se na građevnim česticama minimalne površine 600m2. Dozvoljena je izgradnja maksimalno 3 etaže, a najveća dopuštena visina iznosi 13 metara. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3, a koeficijent iskorištenosti 1,2. Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa, nagiba 22-30°, sa pokrovom cri jep ili kupa kanalica. Garaže se mogu graditi u sklopu građevine ili kao slobodnostojeće građevine udaljene najmanje 3 m od granice građevinske čestice. Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iznosi 1,5 po jednom stanu. Najveći dopušteni broj stanova po građevini je 14. Osim stambene, u sklopu višeobiteljskih stambenih višestambene građevina u nižim etažama omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije s bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: prvenstveno uslužne, obrtničke radionice, maloprodajne trgovine, ugostiteljski objekti, poslovni prostori i slično. 3.4.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjen e Nova izgradnja na površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo temeljem planova užih područja, a ovim su Prostornim planom određeni kriteriji i smjernice za izgradnju. Površine gospodarske namjene određene su kao proizvodne i poslovne. Površine proizvodne zone namjenjene su proširenju i rekonstrukciji postojeće hidrocentrale Tribanj (I1) sukladno tehnološkim mogućnostima i potrebama. Površine poslovne namjene(K1) namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.). Za sve zone poslovne namjene propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. U zonama poslovne namjene utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina: - najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 500m2, - najmanja dopuštena širina građevne čestice je 14m, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0, - udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0m. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja ali ne manja od 250 m2 ukoliko se na građevnoj čestici gradi građevina servisnih sadržaja (automehaničarska, električarska radiona). Površine ugostiteljsko-turisti čke namjene obuhvaćaju turistička hotelskog naselja (T1) i turističkog vikend naselja u brdsko – planinskom području (T2). Za turistička naselja (T1) propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. Za građevinsko područje vikend naselja (T2) u brdsko-planinskom području propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. U zonama ugostiteljsko – turističke namjene (T1) utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina: Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500m2; - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5; – najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5; – najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže, – najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena

do gronjeg ruba krovnog vijenca. – najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne i zaštitne zelene

površine, – unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene predviđa se uređenje površina za prateće sportsko

rekreacijske i druge sadržaje, Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina u zonama vikend naselja u brdsko-planinskom području


47 travanj, 2015.g.

– T2 su slijedeći: - najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 300m2, - najveća dopuštena veličina građevne čestice nije ograničena, - najmanja dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 50 m2, - najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 140 m2, - maksimalan broj etaža građevine su 2 etaže, - najmanja dopuštena udaljenost osnovne građevine od granice susjedne čestice iznosi 4 m, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,2, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,4. Uređenje građevne čestice i oblikovanje građevina mora biti u skladu sa lokalnim uvjetima i to : - prostor na građevnoj čestici uređuje se na način da se poštuju funkcionalne i oblikovne

karakteristike krajobraza uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta, - ograde, ukoliko se izvode, izrađuju se iz autohtonih materijala (drveta, kamena ili od punog

zelenila), - tamo gdje terenski uvjeti to zahtjevaju mogu se graditi i podzidi,ali ne viši od 150cm, - krovišta građevina moraju biti kosa nagiba 30-60o, i prekrivena tradicionalnim materijalima koji

se koriste za pokrove građevina u brdsko-planinskom području, sljeme krova na kosom terenu u pravilu mora biti usporedo sa slojnicama zemljišta,

− za površine vikend naselja određena je II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, tj. pristupni put širine 3m, ili iznimno pješački put maksimalne dužine 200m, uz uvjet da je spojen na pristupni put širine 3m.

− do izgradnje vodoopskrbnog sustava opskrbu pitkom vodom korisnik zgrade je dužan riješiti iz cisterne na građevnoj čestici ili iz najbližeg valjanog izvora.

− do izgradnje sustava otpadnih voda korisnik zgrade je dužan riješiti odvodnju na građevnoj čestici putem septičkih taložnica.

Površine sportsko-rekreacijske namjene uređuju se na način da je na njoj moguća izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti. Za zonu sportsko-rekreacijske namjene propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice za gradnju zatvorene sportsko-rekreacijske građevine iznosi 0,8. Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 400 m2. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,8. Najveći broj etaža građevine su 3 etaža, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m. Iznimno, najveća dopuštena visina za sportsku dvoranu iznosi 18,0 m. Broj parkirališnih mjesta se izračunava tako da na 10 sjedala ide po 3 parkirališna mjesta. Površine groblja izvan građevinskog područja naselja moraju se uređivati na način primjeren primorskoj tradiciji. Na površinama groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice i ostala potrebna infrastruktura. Za gradnju groblja u Bribiru (G1), Barcima (G3) i Triblju (G3) planirana su proširenja. Oba groblja imaju površinu manju od 5ha, stoga ih svrstavamo (Pravilnik o grobljima NN br. 99/02) u mala groblja. Obzirom da se na proširenjima planiraju urediti samo grobna mjesta, kapacitet proširenja proračunava se kao ukupna površina po pojedinom grobnom mjestu. Površina po grobnom mjestu za ukop klasičnim načinom iznosi 6-14 m2. Iz toga proizlazi da je kapacitet proširenja za ukop na klasičan način cca 190 mjesta za groblje u Triblju (G3) i 350 grobnih mjesta u Bribiru (G1). 3.4.3. UVJETI ZAŠTITE PROSTORA Radi zaštite i unapređivanja stanja okoliša Prostornim su planom utvrđena osobito vrijedna područja, te su određene mjere njihove zaštite. 3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine Na području Vinodolske općine nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode niti evidentiranih područja odnosno područja predviđenih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode.


48 travanj, 2015.g.

Zakonom o zaštiti prirode i posebnim propisima određen je način uređivanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode. Prostornim planom izdvojeni osobito vrijedni dijelovi prirode upisati će se na osnovi stručne podloge u Upisnik zaštićenih dijelova prirode što se vodi pri nadležnom tijelu. Ukoliko ne zadovoljavaju kriterijima za upis, trajno će se štititi mjerama propisanim Odredbama za provođenje. Zaštićeni dijelovi prirode, kao i područja predložena za zaštitu prikazani su na kartografskom prilogu br.3. i 3a "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora- područja posebnih uvjeta korištenja", mj. 1:25.000. Prostornim planom Općine Vinodolskea općine definirana je zaštićena prirodna baština u slijedećim kategorijama: Kategorija zaštite: posebni rezervat U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat, kao što su branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog korištenja i sl. 1. ORNITOLOŠKO-BOTANI ČKI REZERVAT – Rub Vinodola Područje posebnog ornitološko-botaničkog rezervata predloženo za zaštitu proteže se strmim padinama iznad Triblja do Bribira i obuhvaća litice i topila sjeveroistočne strane Vinodola s najvrednijim staništima važnim za gniježđenje ugroženih vrsta ptica. Ovdje su utvrđene ugrožene vrste grabljivica kao suri orao, sova ušara, vjetruša, te sivi sokol. Vrijedna je i fauna ostalih ptica, te malih sisavaca i gmazova koji svi zajedno čine posebnu petrofilnu zajednicu sastavljenu od vrsta koje su inače značajne za južnije dinarsko područje, a njima se pridružuju i neke planinske vrste. Flora i vegetacija stijena i točila također imaju specifična, većinom endemična obilježja, pa se odlikuju čitavim nizom rijetkih vrsta biljaka (mekinjak, wulfenova mlječika, zelenika, hrast crnika i dr.). Prostornim planom područja posebnih obilježja evidentirano je područje posebnog rezervata predloženo je za zonu strože zaštite - I. zona. Navedene zone prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000, kao Š3 - šuma posebne namjene. 2. BOTANIČKI REZERVAT • Travnjaci pod brdom Vršina - (B1) - dio su prirode predložene za zaštitu u kategoriji botaničkog

rezervata zbog osebujne flore i vegetacije. • Vršno podru čje Viševice – botani čki lokali tet - (B2) - predloženo je za zaštitu u kategoriji

posebni (botanički) rezervat manjih razmjera na kojem rastu mnoge zaštićene biljne vrste. Ovdje bi trebalo postaviti znakove zabrane branja biljaka, a budući se radi o zaštićenim vrstama prekršioce bi trebalo kažnjavati.

• Polje «Okruglo» – botani čki lokalitet - (B3) – predloženo je za zaštitu u kategoriji posebni (botanički) rezervat manjih razmjera, na kojem rastu raritetne biljne vrste. Polje je zbog specifičnog položaja u Bribirskoj šumi, utočište šumskim životinjama u zimskom periodu, stoga bi ga trebalo zaštititi od bilo kakvih zahvata i izgradnje stambeno-gospodarskih građevina u brdsko – planinskom području.

3 2. REZERVAT ŠUMSKE VEGETACIJE • Planinsko zale đe Vinodola - (ŠV1). Dio prirode predložen za zaštitu zbog neobično bogatog i

zanimljivog florističkog sastava - posebnog oblika jelovih šuma. • Šuma crne jadranske jele kod Drivenika - planinsko zaleđe Vinodola - (ŠV 2 1) Ovaj rezervat endemične jadranske crne jele nalazi se u području željezničke stanice Drivenik,

gdje su najljepše grupe crne jele u šumskoj zajednici sa crnim grabom. Ovaj jela je u novije doba determinirana kao posebni tip jele na prijelazu između mediteranske, grčke i sicilijanske jele.

U rezervatu šumske vegetacije zabranjeni su svi oblici gospodarskog korištenja (sječa stabala, uništavanje biljaka).

• Stjenovita padina iznad željezni čke postaje Drivenik (Drivenik) – ŠV2,


49 travanj, 2015.g.

Kategorija zaštite: zašti ćeni krajolik Prema Zakonu o zaštiti prirode članak 9., “Zaštićeni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel veće estetske vrijednosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajolik karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom krajoliku nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen”. Zaštićeni krajolik proglašava županijska skupština. • Vinodolska dolina Čitav Vinodol predložen je Prostornim planom Primorsko-goranske županije za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika. Područje koje ima ne samo povijesni, već i biološki značaj za Hrvatsku. To je geomorfološko karakteristično područje Primorja koje se odlikuje specifičnom florom i faunom. U flišnoj udolini i vodotocima brojne kontinentalne vrste flore i faune nalaze se u blizini mora, a zahvaljujući strmim stijenama rasjeda (okrenutim prema jugu), tu se nalaze zajedno s njima i brojne mediteranske vrste. Potrebno je provesti inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, a eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene površine. Nakon provedenih istraživanja treba donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline. • Ravno - Lukovo - Maševo u Bribirskoj šumi - dio planinskog zaleđa predloženo je za zaštitu

u kategoriji zaštićenog krajolika Ovi pejzažno vrijedni gorski proplanci u zaleđu Vinodola predstavljaju blago valovitu zaravan od 850 - 900 m n.v., sa prekrasnim livadama oko kojih su bujne šume bukve i jele. Područje je to gdje submediteranska klima dolinskim prevojem između Viševice i Zagradskog vrha prodire prema Ličkom polju. Brojni šumski putevi su otvorili ovaj prostor i omogućili gradnju ladanjskih kuća. Područje zaštićenog krajolika potrebno je zadržati intaktnim osim za eventualnu gradnju novih ladanjskih kuća čiji će se gabariti uklopiti u okolinu svojim gabaritima, materijalom i dr. (vikend naselje – T2). • Burni Bitoraj – je vrh na granici sa Općinom Fužine i Mrkopalj – 1386 m.n.m. Oko vapnenačkih

stijena na vršnom dijelu Burnog Bitoraja nalazi se šumsko područje neobične ljepote i izrazitih vrijednosti živog svijeta s bogato rasčlanjenim krškim reljefom.

Potrebno je izvršiti dodatna istraživanja na ovom lokalitetu radi definiranja granica zaštićenog krajolika.

Kategorija zaštite: spomenik prirode Vršno podru čje Viševice – predloženo je za zaštitu kao botanički vrijedno područje na kojem rastu

mnoge zaštićene biljne vrste. 3.4.3.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina Kulturno-povijesna baština Vinodolske općine popisana je u poglavlju 1.2.8.2. Kulturna baština ove prostorno-planske dokumentacije. Vrijednost baštine koja nije zakonski registriran niti evidentira prepoznata je na lokalnoj razini na način da se za prepoznate skupne ambijentalne, tradicijske te pojedinačne zahvate utvrde stupnji zaštite. Zaštita naselja • gradska naselja Vinodolski su gradovi nastali kao podgrađa srednjovjekovnih utvrda, većim su dijelom očuvali svoj povijesni identitet, što se prije svega ogleda u njihovu tlocrtu, urbanoj i građevnoj strukturi. Građevinska područja stoga su pažljivo planirana da ne naruše osnovne vizure i kompoziciju naselja, a buduće građevine potrebno je kapacitetom, gabaritom i proporcijama prilagoditi povijesnim građevinama.


50 travanj, 2015.g.

I. stupanj zaštite • Drivenik, Grižane i Bribir Zaštita obuhvaća strogo čuvanje povijesne planske matrice, prostornih odnosa unutar naselja i stare građevne strukture. Za sve intervencije unutar zaštićene zone potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Zaštita kaštela i naselja Drivenik provodi se prema režimima zaštite koji su definirani prilikom upisa u Registar spomenika kulture godine 1993. (Konzervatorski odjel u Rijeci). Režim zaštite definiran je unutar dvije zone, užom koja obuhvaća kaštel, sakralne objekte i podgrađe, te širom okolicom naselja. Za povijesni grad Drivenik izrađen je i usvojen Detaljni plan uređenja (SN 26/01). Naselja Grižane i Bribir zbog svog značaja i veličine od posebnog su interesa za Općinu, pa zahtijevaju dodatno istraživanje i dokumentiranje građevne strukture, te valorizaciju dijelova naselja i pojedinih sklopova putem zoniranja. II. stupanj zaštite • Središte naselja Tribalj sa župnom crkvom Tribalj se nalazi u nizini i spada među mlađa naselja Vinodola. Njegovo je središte značajno zbog arheološkog nalazišta, župne crkve i dvora, te nekoliko javnih građevina, pa podliježe drugom stupnju zaštite. Valja čuvati postojeće građevine i prostorne odnose, uz moguće dogradnje u skladu s povijesnim oblicima, za što je potrebno izraditi konzervatorsku dokumentaciju. • seoska naselja i dijelovi naselja I. stupanj zaštite • Belgrad, ruralno naselje Upisano je u Registar spomenika kulture godine 1968. Za sve građevinske intervencije na području naselja i u neposrednoj blizini crkve i groblja valja ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Kuće moraju biti pokrivene plitkim dvostrešnim krovovima s kupom kanalicom, mora se zadržati tradicijska veličina i raspored prozora i vrata, te kamena vanjska stubišta ako su postojala. Kuće se mogu žbukati, a ako su očuvani kameni okviri prozora i vrata oni se ostavljaju neožbukani II. stupanj zaštite • Miroši i Papići, ruralna naselja Preporuča se dodatno istraživanje i dokumentiranje ovih naselja, te izrada konzervatorskih smjernica za eventualnu obnovu pojedinih objekata. • Zaštita arheoloških nalazišta Obzirom da je cijeli prostor Vinodolske doline, a posebno njezinih padina, bogat nalazima iz prethistorije, antike i vremena najranijega hrvatskoga doseljavanja, nalaže se izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce. I. stupanj zaštite • Tribalj, dio naselja Gorica - Stranče, preventivno zaštićeno od 1997. Za eventualne infrastrukturne objekte moraju se, nakon dodatnog istraživanja, dobiti posebni uvjeti uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. • Zaštita povijesnih gra đevina izvan naselja


51 travanj, 2015.g.

Za sve povijesne građevine izvan naselja vrijedi I. stupanj zaštite jer su to pojedini sakralni objekti ili ruševine fortifikacija, najveće povijesne važnosti i smještene na dominantnim položajima u krajoliku. Oni zahtijevaju osobitu zaštitu obzirom na očuvanje građevne strukture - konzervacija ziđa, čišćenje od vegetacije, te omogućavanje pristupa i prezentacija. 3.4.3.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili o sjetljiva podru čja i prostorne cjeline

2.0 ZAŠTIĆENE CJELINE

OPĆINA VINODOLSKA OZNAKA UKUPNO /HA

% OD POVRŠINE

Općine

HA/ STANOVNIKU

2.1 Posebni rezervat -

Ornitološko -botani čki rezervat OB

Litice i točila sjeveroistočne strane Vinodola

OB 458,74 0,030 3,02

ukupno OB 458,74 3,02

Botani čki rezervat B Travnjaci pod brdom

Vršina B1 16,52 0,0011

Vršno područje Viševice B2 Polje «Okruglo» B3 5,84 0,0004 Ukupno B 22,36 0,0015

Rezervat šumske vegetacije ŠV

Planinsko zaleđe Vinodola

ŠV1 1013,06 0,067 6,68

Planinsko zaleđe - željeznička stanica Drivenik

ŠV2 66,17 0,004 0,44

Ukupno ŠV 1079,23 0,071 7,12 Zaštićeni krajolik Vinodolska dolina ZK1 3659,91 0,24 24,13

Ravno - Lukovo - Maševo u Bribirskoj šumi

ZK2 382,31 0,025 2,52

Ukupno ZK 4042,22 0,265 26,65

Zaštićena prirodna baština - ukupno 5602,55 5580,19

0,3675 36,79


52 travanj, 2015.g.

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava, kao linijske i točkaste površinske infrastrukturne građevine i to za: − prometni sustav (kopneni i zračni), − sustav telekomunikacija i pošte, − sustav vodoopskrbe i odvodnje, − energetski sustav (elektroopskrba, obnovljivi izvori i plinoopskrba). Razvrstaj građevina infrastrukture od županijskog značaja prikazan je u poglavlju 2.1. tekstualnog dijela Plana. 3.5.1. PROMETNI SUSTAV 3.5.1.1. Cestovni promet Županijske ceste Planom se zadržava postoje ća mreža županijskih i lokalnih cesta , koje se vode istim trasama, uz provođenje nužnih rekonstrukcija, proširenja i ispravljanja oštrih zavoja. Županijske ceste na području Općine Vinodolske su: - Crikvenica – Tribalj – Drivenik – Križišće – Meja – Praputnjak – Krasica – Sveti Kuzam – Čavle, - Novi Vinodolski – Bribir - Grižane – ( županijska cesta Crikvenica – Tribalj) - Selce - Jargovo – Bribir – Lukovo - Fužine – "Lujzijana" - (Selce - Jargovo – Bribir – Lukovo - Fužine – "Lujzijana") – (Novi Vinodolski - Bater - Breze – Jasenak), • 5062 D3 – Fužine – Lič – Lukovo – Bribir – Jargovo - D8, • 5064 Križišće(D501) – Drivenik – Bribir - Novi Vinodolski(D8), • 5089 Belobrajići(Ž5064) – Tribalj - Crikvenica(Ž5091), Planirana županijska cesta na području Općine je obilaznica naselja Bribir: - (Novi Vinodolski – Bribir) - planirana obilaznica naselja Bribir – (županijska – cesta – Bribir –

Grižane) Postojeće prometnice treba rekonstruirati u skladu s traženom prometnom uslugom i sigurnosti. Dionice županijskih cesta koje prolaze kroz naselja potrebno je opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom. Širina koridora za postojeću cestu županijskog značaja iznosi 40m a za planiranu 70m. Minimalna širina kolnika iznosi 7,0m (3,50+3,50) m. Pješački pločnik se planira kao obostrani sa minimalnom širinom 1,50m. Minimalna udaljenost regulacijskog pravca od osi županijske ceste mora biti min. 5,0m kako bi se osigurao prostor za širenje ceste na propisanu širinu. Lokalne ceste na području Općine su: U planu je zadržana mreža postojećih lokalnih cesta: - (lokalna cesta Mavrići – Franovići) - Barci, - Crikvenica – Ladvić – (županijska cesta Bribir – Grižane), - Podskoči – Bribir, - Jargovo – Bribir, - Kičeri – Sv. Vid, - Grižane – (županijska cesta Crikvenica – Tribalj), - (županijska cesta Crikvenica – Tribalj) – Mavrići – Franovići – (županijska cesta Bribir – Grižane). - (županijska cesta Novi Vinodolski – Lukovo –Fužine-«Lujzijana») – Željeznička stanica Drivenik, - (županijska cesta Novi Vinodolski – Lukovo –Fužine-«Lujzijana») – Maševo.

• 58072 Antovo - Kostelj(Ž5064), • 58073 Baretići - Ž5064, • 58074 Grižane(Ž5064) – L58075, • 58075 Ž5089 – Mavrići – Ž5064, • 58076 L58075 - Barci,


53 travanj, 2015.g.

• 58077 Crikvenica(Ž5091) – Ladvić – Ž5064, • 58080 Podskoči – Bribir (Ž5064), • 58081 Jargovo(Ž5062) – Bribir(Ž5062), • 58082 Kičeri(Ž5064) – Ugrini – Sv. Vid ,

Širina koridora za postojeće ceste lokalnog značaja iznosi 9m. Planirane lokalne ceste su: - Županijska cesta (Crikvenica – Tribalj – Drivenik – Križišće) – zona ugostiteljsko-turističke

namjene T13; - Spoj zone ugostiteljsko-turističke namjene sa lokalnom cestom (spoj na županijsku cestu Tribalj –

Bribir) – Grižane – Dolinci, - Spoj županijske ceste Novi Vinodolski – Bribir – Grižane sa zonom poslovne namjene “Humac”

K11 i turističkim naseljem “Tribalj”; - Spoj županijske ceste Novi Vinodolski – Lukovo – Fužine “Lujzijana” sa naseljem Drivenik

Stanica; - Spoj županijske ceste Novi Vinodolski – Lukovo – Fužine “Lujzijana” sa vikend naseljima u

brdsko-planinskom području (Okruglo – Maševo – Bazak) Širina koridora za planirane ceste lokalnog značaja iznosi od 9-12 m. Minimalna širina kolnika iznosi 6,50 (3,25+3,25) m. Pješački pločnik se planira kao obostrani sa minimalnom širinom 1,50 m. Minimalna udaljenost regulacijskog pravca od osi lokalne ceste mora biti min. 4,75 m kako bi se osigurao prostor za širenje ceste na propisanu širinu. Ostale prometnice (nerazvrstane) Mreža nerazvrstanih cesta sa popisom nerazvrstanih cesta opisana je u točki 1.2.6.1. U skladu s potrebama za izgradnjom novih sadržaja, proširivati će se i sustav gradskih ulica, te pristupnih i kolnih puteva u brdsko – planinskom području Općine Vinodolska. Potrebno je urediti sva križanja i poboljšati prometnu horizontalnu i vertikalnu signalizaciju. Potrebno je urediti priključke lokalnih i nerazvrstanih cesta na prometnice županijskog značaja. Širina koridora za postojeće nerazvrstane ceste iznosi 9-10 m, a planirane 20 m. Minimalna širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5m za jednosmjerni i 6,0 5,5m (3,0+3,0) m za dvosmjerni promet. Pješački pločnik se planira kao obostrani sa minimalnom širinom 1,50 1,2m. Ako položaj građevina kod rekonstrukcije postojeće ceste onemogućava obavezne širine, širina može iznositi i manje. Kod svake nove gradnje udaljenost regulacijskog pravca od osi nerazvrstane ceste za jednosmjerni promet iznosi 3,75m odnosno za dvosmjerni promet min. 4,50. Današnji javni promet vezan je za susjedne centre: sjeverni dio za Bakar, Rijeku, središnji za Crikvenicu, a južni za Novi Vinodolski. Gradnjom nove autoceste bitno će se promijeniti uvjeti tranzitnog prometa cijelim područjem, ali će sustav javnog prometa između naselja u općini Vinodolskoj ostati isti. Pješački promet Osim postojeće mreže pješačkih staza, u narednom razdoblju pješačke staze mogu se kvalitetno nadograđivati na postojeće šumske puteve ili staze, na temelju prirodnih vrijednosti i uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe. Sve pješačke staze moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama. Uz staze moguće je planirati i manje prostore za odmor, s odgovarajućom opremom za sjedenje, kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl. Na pješačkim stazama nije dopuštena vožnja motociklima, pa na ishodišne točke valja postaviti odgovarajuće oznake. Parkirališna i garažna mjesta Parkiranje i garažiranje vozila za obiteljske stambene građevine i višeobiteljske stambene građevine do 3 stana rješava se na građevnoj čestici te građevine. Parkiranje i garažiranje vozila za višeobiteljske stambene građevine sa više od 3 stana riješava se na građevnoj čestice te građevine (slobodnostojeći jednoetažni niz) ili u sklopu građevine. Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene riješava se na građevnoj čestici te namjene.


54 travanj, 2015.g.

Ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe. Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema slijedećim normativima: Namjena prostora u građevinama Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta stanovanje stambena građevina (po jednom

stanu) 1

višestambena građevina (po jednom stanu)

1,5

Namjena prostora u građevinama gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 brutto-razvijene površine

proizvodna namjena, poslovna namjena – servisni i skladišni sadržaji

4-8

trgovački sadržaji 20-40 uredi 10-20 drugi poslovni sadržaji 15 hotel, pansion, motel 20-40

Namjena prostora Potreban broj pakirališnih ili garažnih mjesta

na broj osoba sportske dvorane i igrališta s gledalištima na 10 sjedala po 3 mjesta škole i predškolske ustanove na jednu učionicu po 1 mjesto

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice. 3.5.1.2. Željezni čki promet U sjeverozapadnom dijelu Općine u dužini oko 3,5 km kroz nenaseljeno područje prolazi današnja magistralna željeznička pruga Mađarska - Zagreb – Rijeka (M202 Zagreb Glavni kolodvor - Karlovac – Rijeka koja prema Strategiji prostornog razvitka Republike Hrvatske mora prerasti u međunarodnu prugu prema europskim standardima. Postojeća magistralna željeznička pruga Rijeka – Delnice - Zagreb ne može se rekonstruirati i uklopiti u normalne i tehničke elemente europskih željezničkih pruga te se gradnja nove željezničke pruge velikih učinkovitosti nameće kao nužno, dugoročno rješenje. Ovim planom određen je širi koridor za smještaj nove željezničke pruge velikih učinkovitosti. Unutar koridora željeznice nalaze se naselja Krčina, Podskoči i Dragaljin Šimići, Bašunje Male, Bašunje Vele, Antovo, Baretići. Koridor ima širinu 400 200m. Unutar koridora se čuvaju i zadržavaju osnovne namjene određene kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina” br. 4 “Građevinsko područje naselja”. Do utvrđivanja građevne čestice željezničke pruge nije moguća izgradnja novih građevina u koridoru. Moguća je samo rekonstrukcija građevina za poboljšavanje uvjeta života i rada, i dogradnja postojećih građevina a prema uvjetima za novu gradnju unutar građevinskog područja naselja.


55 travanj, 2015.g.

3.5.1.3. Zračni promet Na području Općine planirana moguće je formirati je lokacija helidroma, uz građevinsko područje naselja Bribir na površini za koju se, raznim ispitivanjima i studijama, utvrdi prostorna, zaštitna i geotehnička pogodnost odabrane lokacije. Površina potrebna za helidrom je 100 x 100 m bez nadzemnih kablova infrastrukture. Prateći sadržaji smještaju se sukladno mogućnostima terena. Prostor helidroma uređuje se idejnim projektom, kao prometna površina s parkiralištem, odvodnjom i javnom rasvjetom. Pored navedenog unutar sportsko-rekreacijske površine R planira se izgradnja sportskog aerodroma. 3.5.3. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 3.5.3.1 Sustav vodoopskrbe Osnovni je cilj na prostoru Primorsko-goranske županije (PGŽ) osigurati dovoljne količine kvalitetne vode prvenstveno za piće i potrebe proizvodnje. Radi osiguranja dovoljnih količina kvalitetne vode, te uspostavu suvremenog sustava koji će omogućiti racionalnu i sigurnu opskrbu na prostru Županije potrebno je povezivanje tri podsustava "Rijeka", "Lokve" i "Žrnovnica" u jedinstveni suvremeni vodoopskrbni sustav, koji će uz nove vodozahvate i povezivanje na međužupanijskoj razini dati novu kvalitetu održivosti razvitka. Treba ulagati napore na smanjenju gubitaka vode u sustavima jer se na taj način mogu postići višestruki rezultati ušteda i osuvremenjivanja rada sustava. Neprekidno treba ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to u gradnju, dograđivanje i rekonstrukcije na područjima gdje sustavi u vršnoj potrošnji koriste vodu do krajnjih mogućnosti, ako što je slučaj na području Crikvenice, Novog Vinodolskog i Bribira. Područjem Općine Vinodolska prolazi planirani vodovod iz pravca Hrmotina prema Zoretićima. Na području Općine Vinodolska više naselja koja se nalaze na višim kotama nema mogućnost opskrbe vodom iz vodoopskrbnog sustava. U vodoopskrbnom sustavu Tribalj naselja Matetići i Katići, te svi viši dijelovi nemaju vodu iz vodoopskrbnog sustava. Za ova naselja vodu je moguće osigurati spajanjem ovog sustava na vodospremu Pećca volumena 150 m3 na koti 190 m n.m. Područje naselja Šemičevci moguće je priključiti na cjevovod u Klarićima s ugradnjom reducir stanice. Područje naselja Podgori, Podskoči i Dragaljina je moguće spojiti na vodoopskrbni sustav izgradnjom vodospreme Podskoči volumena 200m3 s pripadajućom cjevovodnom mrežom. Time bi se sva postojeća naselja priključila na vodoopskrbni sustav. Za poboljšanje rada postojećeg vodoopskrbnog sustava na području Drivenika potrebno je dograditi vodospremu Klarići od 200m3 na koti 219 m n.m. Također je potrebno osigurati zaštitu vode za piće i to akumulacije Tribalj i izvorišta Sušik formiranjem I i II zone zaštite. Akumulacija Tribalj koristi se za vodoopskrbu otoka Krka i za tehnološke vode Petrokemijske industrije Omišalj te u rekreativne svrhe. Spojem otoka Krk na riječki vodoopskrbni sustav ova voda će se koristiti kao tehnološka voda za rafineriju nafte u Urinju. U blizini brane akumulacije Tribalj nalazi se izvorište Sušik kojeg je u narednom razdoblju potrebno do kraja istražiti. Ovdje se nalaze potencijalne količine vode koje se mogu koristiti za vodoopskrbu. Intencija je ta da se što više malih mjesta i zaseoka priključe na javni vodoopskrbni sustav, osigurati mogućnost priključka na vodovodnu mrežu svakom domaćinstvu i poslovnom subjektu, tj. postići stopostotnu opskrbljenost iz razloga što na području Općine Vinodolska ima dovoljnih količina vode. Vikend naselja u brdsko-planinskom području (T2) nemaju riješenu vodoopskrbu niti odvodnju. Ovim Planom se predviđa dovesti vodu iz planirane vodospreme Lič u Fužinama cjevovodom koji ide trasom ceste Lič-Bribir. U tu svrhu planirana je vodosprema «Ravno» kapaciteta 500 m3 na koti 930 m.n.v. te prekidna komora «Lukovo» na 850 m.n.v. Za postojeće građevine stambeno-gospodarske namjene koje su evidentirane kao gradnja izvan građevinskog područja gdje nema izgrađene vodovodne mreže korisnik građevine je dužan riješiti opskrbu pitkom vodom iz cisterne na građevnoj čestici ili iz najbližeg valjanog korištenog zajedničkog izvora ili spremišta pitke vode. Zahvati potrebni za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju novog vodoopskrbnog sustava:

• vodifikacija šumskog dijela Vinodolske općine (Lukovo, Ravno, Maševo, Kal) • izgradnja slijedećih vodosprema:


56 travanj, 2015.g.

- VS Šimići 200m3 (305m.n.m.); - VS Kokanj 100m3 (155m.n.m.); - VS Podruginac 100m3 (150m.n.m.); - VS Papići 25m3 (351m.n.m.); - VS Sušik 300m3 (120m.n.m.);

• izgradnja crpne stanice CP Barci (228m.n.m.); • izgradnja novih transportnih cjevovoda:

- Ričina – CP Kičeri; - CP Kičeri – planirana VS Podskoči; - Sv. Mikula – VS Podruginac; - VS Podskoči – VS Šimići; - produženje tlačnog cjevovoda do VS Sušik; - tlačni cjevovod za VS Kokanj;

• izgradnja slijedećih prekidnih komora: - PK Podskoči 5m3; - PK Jargovo 5m3; - PK Šimići 5m3;

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Kvarnersko primorje i otoci“. Koridor sustava linijski obuhvaća sve vodotoke, prikazane u kartografskom prikazu 2. „Vodnogospodarski sustav“ i to:

• Dubračina sa pritokama: Malenica (Kričina), Kučina, Mala Dubračina, Slani potok, Kostelj, Balasi, Ričina Tribaljska, Posopalj, Leskovnik, Cigančica, Bronac, Duboki i drugim manjim pritokama;

• Suha Ričina Novljanska sa pritokama Trstenik, Kičeri, Poduljin, Bosna, Blatnica, Lopčevo brdo i drugim manjim pritokama;

• ponornica Lič polja. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite bujičnih voda, planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro. Do utvrđivanja inundacijskog poručja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo suladno Zakonu o vodama. 3.5.4. ENERGETSKI SUSTAV Planom se predviđa izgradnja nove crpne hidroelektrane. CHE VINODOL, sa propadajućim rasklopnim postrojenjem, realizirat će se u neposrednoj blizini HE VINODOL (na području između mjesta Ropci – Belobrajići). U cilju ostvarivanja potrebnih uvjeta za izgradnju Crpne Hidroelektrane Vinodol (CHE VINODOL) potrebno je izgraditi gornji kompenzacijski bazen (u širem području PIHLJE GORE). Kao donji kompenzacijski bazen koristila bi se postojeća akumulacija, Jezero Tribalj, ali uvećano sa postojećih 1 mil. m³ na 2,4 mil. m³ zapremnine, a dodatno je potrebno izgraditi gornji bazen iste zapremnine (u širem području Pihlje gore - Koren) Osim navedenih glavnih dijelova postrojenja (Strojarnica, Rasklopište, Gornji i Donji bazen) planirana RHE Vinodol će se sastojati i od Dovodnog tunela (Gornji bazen – vodna komora), Vodne komore, Zasunske komore s tunelom od vodne komore, Tlačnog cjevovoda ( Zasunska komora – postrojenje RHE Vinodol) i ispusta vode (iz Strojarnice u Donji bazen) što će sveukupno sačinjavati jednu povezanu tehnološku cijelinu.


57 travanj, 2015.g.

Kombinirajući uvjete koji su umjetno stvoreni, to jest sa gornjim i donjim kompenzacijskim bazenom ostvarit će se mogućnost da se u razdoblju prirodnih dotoka vode elektrana koristi u turbinskom pogonu odnosno, kada je prirodni dotok mali ili zanemariv, crpljenjem vode iz donjeg u gornji kompenzacijski bazen se omogućava korištenje elektrane u vršnim satima opterećenja. 3.5.4.1. Prijenosni elektroenergetski objekti napon skog nivoa 400, 220 i 110 kV Razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđena je izgradnja nadzemnog voda: − DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Melina HE Senj – TS Novi Vinodolski – TS Crikvenica - HE

Vinodol, koji će jednim dijelom svoje trase prolaziti područjem Općine. Planirana trasa dalekovoda prikazana je na grafičkom prilogu br. 2. u mjerilu 1:25000. Izgradnjom ovog dalekovoda napustit će se i demontirati postojeći DV 110 kV HE Vinodol - TS 400/220/110 kV Melina. Ostali vodovi nazivnog napona 110-220-400 kV kao i HE “Nikola Tesla” (Vinodol), zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas. Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja drugih građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima. 3.5.4.2. Distributivni elektroenergetski objekti Distributivna mreža 35 kV naponskog nivoa, koja je izvedena na području Općine, zadržava se prema razvojnim elektroenergetskim planovima i dalje u funkciji koju ima i danas. U bližoj perspektivi, po izgradnji trafostanice 110/20 kV Novi (izvan granice ovog plana), samo će nadzemni 35 kV vod HE Vinodol - TS 35/20 kV Novi izgubiti sadašnju funkciju osnovnog napajanja trafostanice 35/20 kV Novi. Vod će se interpolirati u postojeću 20 kV mrežu i povećati sigurnost u napajanju na području Općine. Distribucija električne energije do sadašnjih i budućih potrošača vršit će se kao i do sada na 20 kV naponskom nivou. Napojne točke 20 kV mreže bit će kao i danas trafostanica 110/20 kV Crikvenica i trafostanica 35/20 kV Novi, koju će nakon izgradnje zamijeniti trafostanica 110/20 kV Novi. Obzirom na planom predviđena građevinska područja naselja, poslovne, sportsko-rekreacijske i turističke zone, bit će potrebno postojeću 20 kV mrežu proširiti izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 kV sa pripadajućim 20 kV priključcima i niskonaponskom mrežom. Trafostanice se grade kao samostojeće građevine, ugradbene građevine, ukopane građevine, poluukopane građevine, stupne ili kao samostojeći uređaj koji ima posluživanje izvana. Ako se trafostanica gradi kao samostojeća, najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice koja nije kolna prometnice iznosi 1m, dok udaljenost od granice građevne čestice kolne prometnice iznosi 2m. Iznimno, a uvjetovano terenskim nemogućnostima, udaljenost trafostanice od granice građevne čestice može biti i manja uz suglasnost nadležnih ustanova. Građevinska čestica trafostanice mora imati osiguran kolni pristup. Lokacije budućih trafostanica i trase 20 kV vodova osiguravat će se izradom idejnih projekata. Vodovi će se izvoditi podzemnim 10(20) kV kabelima u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda, ...), ili kao nadzemni na betonskim ili željeznim stupovima. Niskonaponska mreža u naseljima će se kao i do sada razvijati kao nadzemna sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima i po fasadama zgrada ili podzemnim kabelima. Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima. 3.5.4.4. Potencijalni lokalni izvori energije Na području Općine Vinodolske nisu dovoljno iskorištene povoljne mogućnosti uporabe niskotemperaturne otpadne topline iz industrijskih procesa, kao ni mogućnosti obnovljivih prirodnih energetskih izvora - sunčeve energije, biomase, malih vodotoka i energije vjetra, pa je stoga u budućnosti potrebno uključiti navedene potencijalne izvore energije u sustav korištenja. Ovim Prostornim planom predviđa se izgradnja akumulacijskog jezera koje bi imalo funkciju kompenzacijskog bazena za buduću Malu Hidroelektranu (MHE) Kačjak. Akumulacijsko jezero nalazilo bi se u blizini postojećeg akumulacijskog jezera Tribalj u nizvodnom području. U sklopu navedenog budućeg akumulacijskog jezera nalazila bi se sva potrebna pripadajuća hidromehanička oprema, betonski preljev, temeljni ispust i ulazna građevina za tunel kroz masiv Sopalj kojim bi bila


58 travanj, 2015.g.

povezana prema strojarnici buduće MHE Kačjak. Strojarnica buduće MHE snage cca 5,7 MW bila bi podzemnog tipa i nalazila bi se uz morsku obalu pri sredini poteza između naselja Perhati (Jadranovo) i poluotoka Kačjak, na području Grada Crikvenice. Planom su utvrđena istražna područja za smještaj vjetroelektrana Zebar i Kavranica kao i potencijalna područja za formiranje fotonaponski elektrana. Točan položaj vjetroagregata i konačno područje korištenja definirati će se nakon izrade stručne podloge sukladno postavljenim uvjetima nadležnih ustanova iz oblasti zaštite prirode. 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM Zakon o otpadu (NN 178/04) definira kao otpad “tvari i predmete određene kategorijama otpada koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti”. Otpad se po vrsti može podijeliti na: - Komunalni otpad je otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po

svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. - Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama, a

određen je propisom iz članka 2: ovoga Zakona, - Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad prema Uredbi

o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05)

- Opasni otpad je svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni otpad prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05)

- Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnim procesu istog proizvođača.

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na: - sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na

okoliš, - obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, - skrb za odlagališta koja su zatvorena. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo: - rizik onečišćenja: voda, tla i zraka, - pojava buke, - pojava neugodnih mirisa, - ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, - štetan utjecaj na područja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, - nastajanje eksplozije ili požara. Ciljevi gospodarenja otpadom su: - izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to

posebice: - razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora, - tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja, - razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi, - oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji

omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe, - zbrinjavanje otpada na propisan način, - sanacija otpadom onečišćenog okoliša. Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa centralnu zonu za gospodarenje otpadom i mrežu reciklažnih dvorišta i transfer stanica, od kojih je, za prostornu cjelinu P4 3, tj. za područja Grada Crikvenice, Grada Novi Vinodolski i Općine Vinodolske općine, reciklažno dvorište planirano na području Grada Novi Vinodolski (na lokaciji postojećeg odlagališta Duplje).


59 travanj, 2015.g.

Lokaciju reciklažnog dvorišta treba odrediti Prostornim planom uređenja Grada Novog Vinodolskog a u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području (S. Novine br. 1/99.). Općinsko vijeće Općine Vinodolska mora Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrditi mjesta za odlaganje otpadnih tvari te uvjete i način postupanja s otpadom. Smještaj reciklažnog dvorišta za potrebe Vinodolske općine predviđen je na dijelu poslovne zone K14 - “Kamenolom”. Izgradnja je moguća neposrednom provedbom ovog Plana. Uvjeti izgradnje planirane površine su: • formiranje građevine (uređenje platoa, moguća izgradnja pratećih i pomoćnih građevina, način

korištenja prostora) sukladno zakonskoj regulativi; • građevina se priključuje na osnovne javne infrastrukturne i komunalne mreže (kolni pristup,

telekomunikacije, vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, javna rasvjeta); • ako se prilaz građevini ne može omogućiti direktnim pristupom na javnu prometnicu onda je isti

potrebno izvršiti pristupnim putem širine najmanje 5.5m; • dio građevine koji služi za odlaganje otpada mora biti ograđen; • smještaj vozila transporta i djelatnika rješiti unutar obuhvata zahvata; • zaštitu od negativnih utjecaja građevine na okoliš sprovoditi sukladno zakonskoj regulativi. 3.7.2. ZAŠTITA ZRAKA Osnovni cilj postavljen Prostornim planom županije je postizanje prve kategorije kakvoće zraka na cjelokupnom prostoru, a drugi je očuvanje i poboljšanje kakvoće na prostoru gdje je već danas zrak prve kategorije. Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: - očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, kulturne i materijalne vrijednosti, - postići najbolju moguću kakvoću zraka, - spriječiti ili barem smanjivati onečišćenja koja utječu na promjenu klime, - uspostaviti, održavati i unapređivati cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom zraka. Izvori onečišćavanja zraka su: - tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u

zrak (stacionarni izvori), - prijevozna sredstva (cestovna vozila, izvancestovna vozila) koja ispuštaju onečišćujuće tvari u

zrak, - uređaji, površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se onečišćujuće tvari slobodno šire zrakom

bez određena ispusta ili dimnjaka, Zakon o zaštiti zraka utvrđuje tri kategorije kakvoće zraka: I. kategorija: - čvrst ili neznatno onečišćen zrak (nisu prekoračene

preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV) II. kategorija: -umjereno onečišćen zrak (prekoračena su PV, a nisu prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka /GV/) III.kategorija -prekomjerno onečišćen zrak (prekoračene su granične vrijednosti kakvoće zraka). Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjenje emisije. Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: − Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema

Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).

− Visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima).

− Zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.

− Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja u ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.).

− Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti


60 travanj, 2015.g.

zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: - prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne

samouprave, - osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati

podatke u katastar onečišćavanja okoliša. - uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne

čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka. Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš, maksimalno dopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije prijeći: SMJERNICE ZA DODATNO IMISIJSKO OPTEREĆENJE ZBOG EMISIJE NOVOG IZVORA

Kategorije kakvo će zraka

Porast prosje čne godišnje vrijednosti

Porast koncentracije 98 percentila

Porast maksimalne koncentracije

III kategorija kakvoće zraka

0,01 GV 0,05 GV98 0,1 GVm

II kategorija kakvoće zraka

0,03 GV ili 0,03 GV50

0,15 GV98 0,3 GVm

I kategorija kakvoće zraka

0,01 PV ili 0,1 PV50 0,3 PV98 0,4 PVm

GV i PV - vrijednosti Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96.) Naime, izgradnjom nekog objekta u zoni I. kategorije zraka ne smije se u potpunosti “popuniti” prostor za buduću izgradnju. 3.7.3. ZAŠTITA VODA Mjerama zaštite treba sačuvati vode koje su još čiste, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće voda saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode, tamo gdje su one narušene, te osigurati racionalno korištenje voda,a time i skladan i postojan razvoj. Zaštita izvorišta voda za piće prioritetna je. Dugoročan razvoj vodoopskrbe crikveničko-vinodolskog područja planiran je korištenjem vode iz izvorišta Žrnovnica kod Novog Vinodolskog i izvora Sušik kod Triblja. Radi njihove zaštite potrebno je osigurati odgovarajući sanitarni režim, posebice na području prve i druge zone zaštite, ali i na ostalom dijelu slivnog područja (treća i četvrta zona zaštite, te vodoneistraženo područje). 3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda Zone zaštite izvorišta vode za piće prikazane su na kartografskom prikazu br. 3BA - “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” mj. 1:25.000. Donošenje “Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode z a piće na crikveni čko-vinodolskom podru čju” (SN 1/99. i Žup. glasnik PGŽ br. 3/99).) imala je za cilj zabraniti ili ograničiti određene radnje i djelatnosti radi sprečavanja onečišćenja podzemnih voda, a propisane su i mjere zaštite za one subjekte koji imaju ili mogu imati utjecaj na kakvoću podzemnih voda. Prva zona sanitarne zaštite obuhvaća šira područja potencijalnog izvorišta Sušik i crpilišta Tribalj. To je zona neposredne zaštite izvorišta, a mjere zaštite određene su navedenom Odlukom. Obuhvaćena su slijedeća naselja i dijelovi naselja: Drivenik, Plišići, Bačići, Benkovići, Ropoš, Cerovići, Belobrajići, i dio naselja Tribalj. U ovoj zoni zaštitne mjere provode se prvenstveno odvodnjom svih otpadnih voda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan zone. Unutar te zone nisu predviđene nove zone gospodarske namjene, niti je planiran prostor za razvitak naselja (neizgrađeni dio građevinskog područja naselja). Za prvu zonu zaštite (zona crpilišta u Triblju) tijekom 2000. godine pripremljen je Program mjera zaštite i tehnička rješenja u svrhu sanacije postojećeg stanja. Drugom zonom sanitarne zaštite obuhvaćena su naselja i dijelovi naselja: Plišići, Bačići, Ropci, Belobrajići, Sušik i dio naselja Podsopalj Drivenički. Druga zona sanitarne zaštite obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta pitke vode (zona istjecanja). Mjere zaštite u ovoj zoni provode se u skladu sa navedenom Odlukom (SN 1/99 i Županijski glasnik PGŽ br. 3 /99). Unutar druge zone nisu


61 travanj, 2015.g.

predviđene nove zone gospodarske namjene niti je planiran prostor za razvitak naselja (neizgrađeni dio građevinskog područja naselja). Treća zona sanitarne zaštite obuhvaća središnji (nenaseljeni) dio područja obuhvata Općine (područje Bribirskih šuma), a to je područje prihranjivanja izvorišta Novljanske Žrnovnice. Mjere zaštite provode se u skladu i na način propisan navedenom Odlukom. Četvrta zona sanitarne zaštite obuhvaća krajnji sjeverni i sjeveroistočni (nenaseljeni) dio Općine, a to je šire područje zaštite. Mjere zaštite provode se u skladu i na način propisan navedenom Odlukom. Nedovoljno istraženo podru čje obuhvaća ostala područja Općine Vinodolske i sva naselja jugoistočno od Tribaljskog jezera. To je posebno osjetljiv prostor na kojem su ograničeni bilo kakvi zahvati u prostoru do provedenih hidrogeoloških istraživanja. Zona poplavnog podru čja obuhvaća donji tok rijeke Dubračine. To je zona poplavnog vala unutar koje nisu predviđene nove zone gospodarske namjene i (neizgrađeni dio građevinskog područja) naselja. Na osnovi obavljenih hidrogeoloških radova u slivnom području izvorišta Novljanske Žrnovnice, crpilišta Tribalj i potencijalnog izvora Sušik utvrđene su, prema stupnju opasnosti od zagađivanja, četiri zone sanitarne zaštite. Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se: - mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom), - mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja

sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, - prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području II zone sanitarne zaštite. Radi utvrđivanja uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćavanja i kontrole poduzetih zaštitnih mjera, potrebno je stalno ispitivati kakvoću podzemnih i površinskih voda, te otpadnih voda, na osnovi jedinstvenog programa za područje Županije. Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i voda su: − zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene

deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica, − korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih

vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja, − opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik,

te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama. (Narodne novine broj 40/1999.)

Izgradnja sustava održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica, melioracijsku odvodnju, te građevine nepohodne za održavanje vodotoka - centar za obranu od poplava ili vodočuvarnica, moguća je neposrednim provođenjem plana. Navedeni zahvati mogu se smještati izvan građevinskih područja, s time da građevina nepohodna za održavanje vodotoka - centar za obranu od poplava ili vodočuvarnica mogu biti max. tlocrtne veličine do 100 m2, visine P+1, sa kosim krovom i maksimalno uklopljene u okoliš, površine parcele od cca 1000 m2, koja se može graditi poštujući svu zakonsku regulativu koja je potrebna za izgradnju takve građevine. 3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda Na području Općine Vinodolska je vrlo izraženo površinsko otjecanje voda kao posljedica slabo propusne podloge, brojnosti izvora, te velike količine oborina vrlo velikih intenziteta u kratkom vremenu. Uz pojave površinskog oticanja u pravilu se veže i pojava vodne erozije a koja je posebno izražena u području Slani potok. Korištenje prostora slivova u ovom trenutku je takvo da je došlo do izrazitog smanjenja obrađenih površina, pada broja stanovnika, te značajnog porasta šumske vegetacije, kao važnog regulatora vodnog režima. S druge strane izgradnjom infrastrukture, prvenstveno prometnica, te sve većim urbanim korištenjem prostora neposredno uz vodne tokove postavljaju se i sve veći zahtjevi za zaštitom od štetnog djelovanja voda. Na području Općine Vinodolska postoje dva sustava odvodnje površinskih voda: - Dubračina sa podsustavom HE Vinodol, - Suha Ričina Novljanska. Sustav Suhe Ričine uglavnom je zadržao bitne prirodne karakteristike, dok je sustav Dubračine znatno


62 travanj, 2015.g.

izmijenjen izgradnjom HE Vinodol i prebacivanjem voda Ličanke ( Jadranski sliv) i Lokvarke (Crnomorski sliv) u Dubračinu. Oba ova sustava uređuju se od pamtivijeka, a sustavno više od jednog stoljeća. Kroz sve to vrijeme prilagođavali su se privrednim i društvenim promjenama, pa se mogu jasno odrediti dvije razvojne faze: - prva faza je trajala sve do iza drugog svjetskog rata, glavnina radova izvodila se i na

padinama slivova koje su se u punoj mjeri koristile u poljodjelstvu. Dominirali su radovi uređenja bujica, klizišta i popuzina, te obimna pošumljavanja.

- druga faza, koja još traje izvodi se u dolinama na glavnim tokovima sa svrhom zaštite prometnica, industrijskih i drugih građevina, te evakuacije voda HE Vinodol. U tom razdoblju izgrađena je većina regulacijskih građevina na donjim tokovima.

- treću fazu možemo predvidjeti u skoroj budućnosti, a sastoji se u uređenju površinskih voda i morati će zadovoljiti kako potrebe intenzivne poljoprivredne djelatnosti sa navodnjavanjem, tako i zahtjeve urbane odvodnje i zaštite drugih građevina. Može se očekivati i ponovno veće korištenje padina sliva za poljodjelstvo čime bi se nanovo intenzivirali problemi bujica, klizišta i popuzina.

Prema Operativnom planu obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko – Goranske županije (Plan usvojen od županijske skupštine 29. ožujka 2001. god.), područje obuhvata plana svrstano je u sektor II slivno područje “Kvarnersko primorje i otoci”, stavka 5 Vodotoci Vinodola i to: 5.1. Dubračina 5.2. Kričina - Malenica 5.3. Mala Dubračina 5.4. Slani potok 5.5. Novljanska Ričina 5.6. Odvodni sustav Pavlomir Operativna obrana od poplava za Dubračinu i njene pritoke Kričinu, Malu Dubračinu i Slani potok provodi se temeljem „Plana obrane od poplava na vodama II. reda Primorsko – goranske županije – Sektor E – Sjeverni Jadran branjeno područje 23 – područje malih slivova „Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko primorje i otoci“ – mali sliv „Kvarnersko primorje i otoci“ i temeljem “Pravilnika za rukovanje i upravljanje HE Vinodol”, a operativna obrana od poplava za Suhu Ričinu Novljansku provodi se temeljem „Plana obrane od poplava na vodama II. reda Primorsko – goranske županije – Sektor E – Sjeverni Jadran branjeno područje 23 – područje malih slivova „Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko primorje i otoci“ – mali sliv „Kvarnersko primorje i otoci“. Izgradnja sustava zaštite od štetnog djelovanja voda, te građevine nepohodne za održavanje vodotoka – centar za obranu od poplava ili vodočuvarnica, moguća je neposrednim provođenjem plana. Navedeni zahvati mogu se smještati izvan građevinskih područja. Građevina nepohodna za održavanje vodotoka – centar za obranu od poplava ili vodočuvarnica može se graditi uz slijedeće uvjete:

• najveća tlocrtna površina iznosi 100m2, • najveći broja etaža iznosi dvije nadzemne etaže P+1, • najveća površina građevinske čestice iznosi 1000m2, • oblikovanja građevine mora poštovati zatečeni okoliš u koji se smiješta, • građevina mora biti priključena na javne infrastrukturne sustave • pristup građevini mora biti kolni najmanje širine prometnice od 5,5m.

3.7.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću. Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode, a na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora. Jedinice lokalne samouprave dužne su provoditi zaštitu od buke i osigurati njezino provođenje. Općina Viiinodolska je prema Zakonu o buci (NN br. 20/03, članak 9.) dužna izraditi kartu buke koja predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova. Mjere zaštite od buke za građevinska područja naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i za pojedinačne građevine provode se u skladu s važećim zakonskom regulativom. Na području Vinodolske općine nema izrazitih proizvođača buke. Potencijalni izvori buke su djelatnost planiranih poslovnih zona. interni cestovni promet, rad uređaja infrstrukturnih sustava i dr.. U slučaju


63 travanj, 2015.g.

povećanja buke potrebno je inicirati praćenje intenziteta buke. Najjača razina buke mora zadovoljiti kriterije dozvoljenih razina, za određene subjekte koji je proizvode, utvrđenih zakonskom regulativom. 3.7.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 3.7.5.1. Sklanjanje ljudi Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. Skloništa osnovne namjene trebaju biti otpornosti 100 - 300 kPa, dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, a grade se temeljem zakonskih propisa. Na području Vinodolske općine nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima. Skloništa se obavezno planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom, a moguće ih je projektirati i kao višenamjenske poslovne prostore sa slijedećim minimalnim zahtjevima: - svjetla visina min. 2,80 m; - kolni ulaz prema glavnom ulazu ili rezervnom izlazu, - sanitarni čvorovi (u objektu ili u neposrednoj blizini) s fleksibinom izvedbom priključka na

vodovod i kanalizaciju, - priključak na telefon i antenske priključke. Lokacija skloništa ili dvonamjenske građevine utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, te treba biti planirana tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je sklonište smješteno. Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Vinodolske općine, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. 3.7.5.2. Uzbunjivanje i obavješ ćivanje stanovništva Pri izradi planova užih područja potrebno je odrediti lokaciju i potrebnu infrastrukturu za instaliranje sirene za javno uzbunjivanje i obavješćivanje građana. Vlasnici građevina u kojima se okupljaju veći broj ljudi (škole, prometni terminali, sportske dvoranei stadioni, proizvodna postrojenja, trgovački centri i sl.), u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost zankova javnog sustava za uzbunjivanje dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas, display i sl.), te osigurati prijem nadležnog centra za zaštitu i spašavanje o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. 3.7.5.3. Evakuacija stanovništva i zaštita od rušen ja Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na


64 travanj, 2015.g.

način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici. Mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju stanovništva:

• osigurati bolju povezanost između naselja izgradnjom poprečnih puteva lokalne razine; • postojeće puteve održavati te zadržati njihovu potrebnu širinu.

Putevi evakuacije i mjesta sakupljanja grafički su prikazani na kartografskom prilogu koji je sastavni dio stručne podloge “Zahtjeva zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Vinodolske općine”, a koja je sastavni dio ove prostorno-planske dokumentacije. 3.7.5.2. Zaštita od rušenja Sabirne ceste u naseljima neophodno je planirati tako da im rušenje zgrada ne zatvori promet, odnosno da se ruševine mogu što jednostavnije raščistiti radi evakuacije ljudi i materijalnih dobara. Urbanističkim i detaljnim planovima za nova građevinska područja potrebno je planirati više ulazno-izlaznih prometnica u pojedino naselje. 3.7.5.3 4. Zaštita od požara Osnovne preventivne mjere zaštite temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara te procjena ugroženosti od požara na području Županije i tehnološkim eksplozijama Vinodolske općine. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu dokumenta Procjene ugroženosti. U cilju zaštite od požara potrebno je: − graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti, − graditi protupožarne zidove, − izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže. U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 4 metra ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine, ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevine imaju krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov građevina najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen po posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se ukoliko ne postoji predvidjeti vanjska hidrantska mreža. Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima. Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme: - TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i

manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,


65 travanj, 2015.g.

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. 3.7.5.4 5. Zaštita od potresa Protupotresno projektiranje građevine kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju zakonskoj regulativi i postojećim tehničkim propisima. Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje građevina treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama. Cjelokupno područje Općine pripada 7° po MCS skali, istu je potrebno uvažavati prilikom proračuna stabilnosti građevina. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja. Važne građevine su sve veće stambene građevine i građevine društvene i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske građevine, mostovi, vijadukti, tuneli i sl. 3.7.5.6. Zaštita od erozije Zaštita tla od erozije (štetnog djelovanja vjetra i vode na tlo) provodit će se putem detaljnijih istraživanja, izradom studija, programa i projekata za zahvate kojima bi se smanjio utjecaj erozivnih procesa u prostoru. Smanjenje utjecaja erozije provodit će se realizacijom sljedećih građevnih i ostalih zahvata u prostoru: - regulacijom vodenih tokova i bujica, - čišćenje korita, - zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora, - sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta - održavanjem postojeće zaštitne vegetacije pročišćavanje, krčenjem i sl.; Mjerama za zaštitu od erozija i bujica smatraju se: zabrana i ograničavanje sječe drveća i grmlja, zabrana i ograničavanje vađenja pijeska, šljunka i kamena, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta i sl. 3.7.5.7. Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka Suša i toplinski val Potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara i lokava, te zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni za vodu i kaptažu. Na sušom ugroženom području Općine potrebno je predvidjeti izgradnju pojilišta za divljač. Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar U zonama podložnim jačem udaru vjetra ne dozvoljava se izgradnja građevina lakih konstrukcija (plastenici, staklenici i sl.) Izbor građevinskog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra odnosno kod izrade projektne dokumentacije poštivati odredbe zakonske regulative. Tuča, snježne oborine i poledice Kod gradnje otvorenih vanjskih objekata, te naročito šetnica, trgova i drugih javnih površina koristiti protuklizne materijale, a nagibe prometnica i prilaznih puteva poštivati sukladno zakonskoj regulativi. 3.7.5.8. Zaštita i spašavanje od tehni čko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesre ćama u gospodarskim (i drugim) gra đevinama Izvori tehničko tehnološke opasnosti kod kojih bi moglo doći do velike nesreće ili nesreće sa katastrofalnim posljedicama na području Vinodolske općine su:

• pucanje akumulacijske brane jezera Tribalj, • skladištenje - utovar i istovar veće količine zapaljivih tekućina


66 travanj, 2015.g.

• tranzit opasnih tvari kroz naselja. Elaboratom “Ugrožena područja od umjetnih poplava uslijed mogućih rušenja ili prelijevanja visokih brana u Hrvatskoj” prikazan je rizik uslijed rušenja brane akumulacije Trubalj. Mjere zaštite i postupanje uslijed poplave definirani su Planom zaštite i spašavanja Vinodolske općine. Najugroženije područje usred vodnog vala – poplavno područje grafički je prikazano na kartografskim prikazima 3B i 4. Zaštita i spašavanje od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim (i drugim) građevinama provoditi će se sukladno mjerama iz dokumenta “Zahtjeva zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Vinodolske općine” koji je sastavni dio ove prostorno-planske dokumentacije. Izgradnje građevina sa opasnim tvarima u području zona sanitarne zaštite nije moguća, a u svim ostalim područjima treba voditi računa da se načinom gradnje i izborom materijala, mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na najmanju moguću mjeru. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilište za slučaj ispuštanja (tankvane). Sve građevine moraju biti spojene na javni pročistač fekalne i oborinske kanalizacije, a kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje. U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuĉa se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba. (djeĉji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.).Projektnom dokumentacijom treba osigurati propisani razmak između građevina, te osigurati prohodnost svih žurnih službi.

OBAVEZNI PRILOZI

OVAJ DIO PLANA NIJE OBRAÐEN U PDF DOKUMENTU

Documents

1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU · 2015. 6. 17. · Takva nepovoljna dobna struktura stanovništva uvjetovana je emigracijom stanovništva i to onog mladog, radnog i fertilnog,