Embed Size (px)
Citation preview
Humano preseljavanje stanovništva - studij slučaja
Balkana nakon Prvog svjetskog rata
Humano preseljavanje stanovništva - studij slučaja
Balkana nakon Prvog svjetskog rata
Kratke definicijeKratke definicije
• Preseljenje stanovništva označava kretanje velike grupe ljudi s jedne geografske regije na drugu.
Ovo se obično odvija pod nadzorom određene države ili međunarodne zajednice.
• Preseljenje stanovništva najčešće se događa zbog razloga vezanih za etničku pripadnost ili vjeru.
• Preseljenje stanovništva označava kretanje velike grupe ljudi s jedne geografske regije na drugu.
Ovo se obično odvija pod nadzorom određene države ili međunarodne zajednice.
• Preseljenje stanovništva najčešće se događa zbog razloga vezanih za etničku pripadnost ili vjeru.
• Popularnost preseljenja stanovništva drastično je porasla s pojavom željezničkih mreža u drugoj polovici 19 – og stoljeca.
• Prije Drugoga svjetskog rata nekoliko masovnih preseljenja stanovništva bile su rezultat bilateralnih sporazuma i imale su podršku tijela kao sto je Liga naroda
• Prema politologu Normanu Finkelsteinu:
Preseljenje stanovništva smatralo se prihvatljivim rješenjem etničkih sukoba sve do Drugoga svjetskog rata pa cak i kasnije u nekim slučajevima.
• Popularnost preseljenja stanovništva drastično je porasla s pojavom željezničkih mreža u drugoj polovici 19 – og stoljeca.
• Prije Drugoga svjetskog rata nekoliko masovnih preseljenja stanovništva bile su rezultat bilateralnih sporazuma i imale su podršku tijela kao sto je Liga naroda
• Prema politologu Normanu Finkelsteinu:
Preseljenje stanovništva smatralo se prihvatljivim rješenjem etničkih sukoba sve do Drugoga svjetskog rata pa cak i kasnije u nekim slučajevima.
• Preseljenje stanovništva trebamo razlikovati od individualno motiviranih migracija iako se često u ratnim prilikama, zbog bjega od progona ili gladi, teško moze diferencirati između to dvoje.
• Stav međunarodnog prava prema preseljenju stanovništva doživio je neke korijenite promjene tijekom 20. stoljeća
• Preseljenje stanovništva trebamo razlikovati od individualno motiviranih migracija iako se često u ratnim prilikama, zbog bjega od progona ili gladi, teško moze diferencirati između to dvoje.
• Stav međunarodnog prava prema preseljenju stanovništva doživio je neke korijenite promjene tijekom 20. stoljeća
• Sud u Nurnbergu netom nakon završetka Drugog svjetskog rata proglašava da je prisilno preseljenje civilnog stanovništva ratni zločin te zločin protiv čovjećnosti. Ovo mišljenje bilo je sveopće prihvaćeno i dodatno prošireno tijekom 20. stoljeća.
• Sud u Nurnbergu netom nakon završetka Drugog svjetskog rata proglašava da je prisilno preseljenje civilnog stanovništva ratni zločin te zločin protiv čovjećnosti. Ovo mišljenje bilo je sveopće prihvaćeno i dodatno prošireno tijekom 20. stoljeća.
• Privremeni izvještaj UN–ovog povjerenstva za prevenciju diskriminacije i zaštitu manjina:
Povijesni događaji demonstriraju danas neprihvatljiv stav da je preseljenje stanovništva opcija za rješavanje različitih tipova sukoba, unutar države ili izmedju država. Preseljenje stanovništva, ako do njega dođe, mora biti u skladu s međunarodno priznatim ljudskim pravima što znaci da ljudi kojih se preseljenje tiče mogu ostati u svojim domovima ako to žele. Također, pristanak na preseljenje mora biti dobrovoljan.
• Privremeni izvještaj UN–ovog povjerenstva za prevenciju diskriminacije i zaštitu manjina:
Povijesni događaji demonstriraju danas neprihvatljiv stav da je preseljenje stanovništva opcija za rješavanje različitih tipova sukoba, unutar države ili izmedju država. Preseljenje stanovništva, ako do njega dođe, mora biti u skladu s međunarodno priznatim ljudskim pravima što znaci da ljudi kojih se preseljenje tiče mogu ostati u svojim domovima ako to žele. Također, pristanak na preseljenje mora biti dobrovoljan.
• Konacan izvještaj iz 1997. godine prouzročio je brojne sporazume i zakone koji podupiru tezu i konačno stav koji kaže da je preseljenje stanovništva kršenje međunarodnog prava osim ako postoji suglasnost populacije koja se seli i suglasnost populacije na čiji bi se teritorij trebalo doseliti. Također, suglasnost mora biti donesena dobrovoljno i bez vanjskih pritisaka ili prisile.
• Konacan izvještaj iz 1997. godine prouzročio je brojne sporazume i zakone koji podupiru tezu i konačno stav koji kaže da je preseljenje stanovništva kršenje međunarodnog prava osim ako postoji suglasnost populacije koja se seli i suglasnost populacije na čiji bi se teritorij trebalo doseliti. Također, suglasnost mora biti donesena dobrovoljno i bez vanjskih pritisaka ili prisile.
• Jos u starome svijetu preseljenje stanovnistva bila je humanija alternativa ubijanju i porobljavanju. Prva takva pojava dogodila se u 6 st. Pr. Kr. od strane Babilonaca prema stanovnistvu Jeruzalema.
• Inke su rasprsivale pokorene etnicke grupe po cijelom carstvu. Cilj je bio slomiti tradicionalne veze zajednice i prisiliti sada heterogenu populaciju da prihvati njihovu kulturu i jezik
• U 19. st. vlada Sjedinjenih Americkih Drzava preseljava cijele zajednice Indijanaca diljem kontinenta.
• Jos u starome svijetu preseljenje stanovnistva bila je humanija alternativa ubijanju i porobljavanju. Prva takva pojava dogodila se u 6 st. Pr. Kr. od strane Babilonaca prema stanovnistvu Jeruzalema.
• Inke su rasprsivale pokorene etnicke grupe po cijelom carstvu. Cilj je bio slomiti tradicionalne veze zajednice i prisiliti sada heterogenu populaciju da prihvati njihovu kulturu i jezik
• U 19. st. vlada Sjedinjenih Americkih Drzava preseljava cijele zajednice Indijanaca diljem kontinenta.
Uvod u tematiku Balkana (kontekst i historijska pozadina preseljavanja)
Uvod u tematiku Balkana (kontekst i historijska pozadina preseljavanja) vremensko razdoblje: 1912.-1925. – 'razdoblje migracija'
na Balkanu politički razvoj(i); vojni sukobioko 3 000 000 ljudimigracije – zadnja etapa u procesu deislamizacije bivših
osmanskih područja na obalama Crnog mora te na područjima JI Europe (Balkana) jer su ta područja pripala Ruskom Carstvu te novonastalima nacionalnim državama (B, G, S & R)
do 1914. migracije gotovo isključivo muslimanskog stanovništva
nakon 1914. stvaranje etnički homogene turske države (proces etničke homogenizacije; rezultat: više od milijun protjeranih pravoslavnih Grka i Armenaca)
jasno da koegzistencija različitih etničkih i vjerskih zajednica nije moguća - ideja razmjene stanovništva
vremensko razdoblje: 1912.-1925. – 'razdoblje migracija' na Balkanu
politički razvoj(i); vojni sukobioko 3 000 000 ljudimigracije – zadnja etapa u procesu deislamizacije bivših
osmanskih područja na obalama Crnog mora te na područjima JI Europe (Balkana) jer su ta područja pripala Ruskom Carstvu te novonastalima nacionalnim državama (B, G, S & R)
do 1914. migracije gotovo isključivo muslimanskog stanovništva
nakon 1914. stvaranje etnički homogene turske države (proces etničke homogenizacije; rezultat: više od milijun protjeranih pravoslavnih Grka i Armenaca)
jasno da koegzistencija različitih etničkih i vjerskih zajednica nije moguća - ideja razmjene stanovništva
Balkan do početka Prvog svjetskog rataBalkan do početka Prvog svjetskog rata
proces stvaranja nacionalnih država (Bugarska, Srbija, Grčka, Rumunjska)
proces sloma Turskog carstva tj. transformacija, odnosno stvaranje Turske kao nacionalne države
razdoblje izraženog nacionalizama – etnički te vjerski sukobi
proces stvaranja nacionalnih država (Bugarska, Srbija, Grčka, Rumunjska)
proces sloma Turskog carstva tj. transformacija, odnosno stvaranje Turske kao nacionalne države
razdoblje izraženog nacionalizama – etnički te vjerski sukobi
Balkanski sukobi Balkanski sukobi
I. Balkanski rat – Savez balkanskih država vs.Turska(listopad 1912.); završen Londonskim sporazumom u ožujku 1913.
II. Balkanski rat – sukob unutar tzv. Balkanskog saveza; završen Bukureštanskim sporazumom; Srbija i Grčka su povećale svoj teritorij za oko 1 500 000 novih stanovnika; Bugarska za oko 400 000 stanovnika
I. Balkanski rat – Savez balkanskih država vs.Turska(listopad 1912.); završen Londonskim sporazumom u ožujku 1913.
II. Balkanski rat – sukob unutar tzv. Balkanskog saveza; završen Bukureštanskim sporazumom; Srbija i Grčka su povećale svoj teritorij za oko 1 500 000 novih stanovnika; Bugarska za oko 400 000 stanovnika
Posljedice sukoba I. Posljedice sukoba I.
utvrđene su nove granice (paradoks Trakije); stvorene nove države
poraz Turskog carstva (teritorijalni, demografski te gospodarski gubitak); utjecaj na političku i upravnu elitu Carstva
Od 1913. nova policy-orijentacija turskog političkog vodstva: stvaranje homogeno čiste turske države na području Male Azije: progoni, zastrašivanja te prijetnje ne-turskom stanovništvu (oko 200.000 Grka napušta zapadnu obalu Male Azije; pitanje Armenaca)
Prvi pokušaji tzv. dogovorne razmjene stanovništva
utvrđene su nove granice (paradoks Trakije); stvorene nove države
poraz Turskog carstva (teritorijalni, demografski te gospodarski gubitak); utjecaj na političku i upravnu elitu Carstva
Od 1913. nova policy-orijentacija turskog političkog vodstva: stvaranje homogeno čiste turske države na području Male Azije: progoni, zastrašivanja te prijetnje ne-turskom stanovništvu (oko 200.000 Grka napušta zapadnu obalu Male Azije; pitanje Armenaca)
Prvi pokušaji tzv. dogovorne razmjene stanovništva
Posljedice sukoba II.Posljedice sukoba II.
Istanbul, 1913. Bugarska – Turska sklopile su Protokol o razmjeni stanovništva (model za daljnje dogovore o razmjeni stanovništva na području Balkana i Male Azije)
Istanbul, 1913. Bugarska – Turska sklopile su Protokol o razmjeni stanovništva (model za daljnje dogovore o razmjeni stanovništva na području Balkana i Male Azije)
svibanj 1914., inicijativa turske vlade da učini trajnom novu situaciju zaključivanjem sporazuma sa grčkom vladom o razmjeni stanovništva; Venizelos, grčki premijer, je u principu pristao na plan ali samo ako je riječ o dobrovoljnom činu
Ethnic exchanges & expulsions between 1912 and 1915
Ottomans GreeksBulgaria
ns
Aegean Macedonia 100,000 50,000
Vardar Macedonia 50,000
Thrace 150,000– 160,000
Eastern section of Thrace 51,000
Western section of Thrace40,000–50,000
Bulgaria-Ottoman Empire Border 47,000 49,000
Totals 190,000–200,000
150,000–160,000
200,000
Dogovor između Grčke i Bugarske, 1920Dogovor između Grčke i Bugarske, 1920• Sporazum u Neullyu – dogovor izmedju Grčke i
Bugarske oko razmjene etničkih manjina: 92 000 Bugara s grčkog teritorija seli u Bugarsku, a 46 000 Grka krenulo je u suprotnom smjeru
• Navedeno preseljenje bilo je dobrovoljno i reciprocno te organizirano od strane grčke i bugarske vlade
• Sporazum u Neullyu – dogovor izmedju Grčke i Bugarske oko razmjene etničkih manjina: 92 000 Bugara s grčkog teritorija seli u Bugarsku, a 46 000 Grka krenulo je u suprotnom smjeru
• Navedeno preseljenje bilo je dobrovoljno i reciprocno te organizirano od strane grčke i bugarske vlade
Grčko – Turski rat 1919 - 1922 Grčko – Turski rat 1919 - 1922
• Nakon Prvog svjetskog rata i postupnog raspada Otomanskog Carstva i njegove transformacije u Republiku Tursku vođen je niz vojnih operacija izmedju Grčke i Turskih revolucionara koji ce kasnije i oformiti Republiku Tursku.
• Konačni ishod bio je Grčko vračanje svih teritorija zadobivenih u trajanju rata vračajući se time na predratne granice i masovna preseljenja stanovništva s novo uspostavljenom državom, Turskom.
• Nakon Prvog svjetskog rata i postupnog raspada Otomanskog Carstva i njegove transformacije u Republiku Tursku vođen je niz vojnih operacija izmedju Grčke i Turskih revolucionara koji ce kasnije i oformiti Republiku Tursku.
• Konačni ishod bio je Grčko vračanje svih teritorija zadobivenih u trajanju rata vračajući se time na predratne granice i masovna preseljenja stanovništva s novo uspostavljenom državom, Turskom.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata Grčka je zahtijevala grad Smirnu i Istočnu Trakiju. U svibnju 1919 Grčka je vojska okupirala Smirnu i okolna područja.
Kako je pristizala grčka vojska tako su se Grci koji su morali napustiti Otomansko Carstvo 1914 počeli vraćati i preuzimati nazad svoje kuće i
poslove.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata Grčka je zahtijevala grad Smirnu i Istočnu Trakiju. U svibnju 1919 Grčka je vojska okupirala Smirnu i okolna područja.
Kako je pristizala grčka vojska tako su se Grci koji su morali napustiti Otomansko Carstvo 1914 počeli vraćati i preuzimati nazad svoje kuće i
poslove.
• Nakon potpisivanja mira između Antante i Otomanskog Carstva u Sevresu 1920 Grčka potraživanja bila su uvažena. Otomansko Carstvo bilo je reducirano na središnju i sjevernu Malu Aziju i Konstantinopol.
• U to vrijeme u Anatoliji pojavljuje se snažan nacionalni pokret koji ne prihvaća sporazum iz Sevresa.
• Velika Britanija i Francuska su bile u fazi demobilizacije te nisu bile u stanju prisilno
provesti sporazum.
• Nakon potpisivanja mira između Antante i Otomanskog Carstva u Sevresu 1920 Grčka potraživanja bila su uvažena. Otomansko Carstvo bilo je reducirano na središnju i sjevernu Malu Aziju i Konstantinopol.
• U to vrijeme u Anatoliji pojavljuje se snažan nacionalni pokret koji ne prihvaća sporazum iz Sevresa.
• Velika Britanija i Francuska su bile u fazi demobilizacije te nisu bile u stanju prisilno
provesti sporazum.
• U novonastaloj situaciji Grčka vlada na čelu s premijerom Venizelosom vidjela je priliku da ujedini sve pravoslavne Grke koji žive oko Egejskog mora u jedinstvenu Helenisticku drzavu.
• Grčka vojska napreduje u unutrašnjost Carstva no biva zaustavljena od strane Turskih nacionalista pred Ankarom u rujnu 1921. Grčka vojska se povlaci
u kolovozu 1922.
• U novonastaloj situaciji Grčka vlada na čelu s premijerom Venizelosom vidjela je priliku da ujedini sve pravoslavne Grke koji žive oko Egejskog mora u jedinstvenu Helenisticku drzavu.
• Grčka vojska napreduje u unutrašnjost Carstva no biva zaustavljena od strane Turskih nacionalista pred Ankarom u rujnu 1921. Grčka vojska se povlaci
u kolovozu 1922.
• Nakon povlacenja Grčke vojske velik broj Grka, negdje izmedju 400.000 i 500.000, noseći samo ono sto su mogli ponijeti, u strahu od turske odmazde, također se povlači. U slijedećim mjesecima migracije su se nastavile.
• Turski nacionalisti zahtijevali su predaju Istočne Trakije te su se Grci koji su tamo živjeli, oko 250.000 i 50.000 Armenaca, također pripremali za selidbu u Grčku.
• Budući da je Velika Britanija još uvijek pod okupacijom držala Bospor i Dardanele Turci nisu mogli prebaciti svoje snage. To je Grcima u Istocnoj Trakiji dalo vremena da se pripreme i da ponesu puno više svojih vrijednosti.
• Nakon povlacenja Grčke vojske velik broj Grka, negdje izmedju 400.000 i 500.000, noseći samo ono sto su mogli ponijeti, u strahu od turske odmazde, također se povlači. U slijedećim mjesecima migracije su se nastavile.
• Turski nacionalisti zahtijevali su predaju Istočne Trakije te su se Grci koji su tamo živjeli, oko 250.000 i 50.000 Armenaca, također pripremali za selidbu u Grčku.
• Budući da je Velika Britanija još uvijek pod okupacijom držala Bospor i Dardanele Turci nisu mogli prebaciti svoje snage. To je Grcima u Istocnoj Trakiji dalo vremena da se pripreme i da ponesu puno više svojih vrijednosti.
• Nakon Turske pobjede u Maloj Aziji ostale su dvije grupe pravoslavnih Grka: zajednice u središnjoj Anatoliji i na istočnim obalama Crnog mora.
• Svaka od ovih zajednica brojila je oko 200.000 ljudi.
• Nakon Turske pobjede u Maloj Aziji ostale su dvije grupe pravoslavnih Grka: zajednice u središnjoj Anatoliji i na istočnim obalama Crnog mora.
• Svaka od ovih zajednica brojila je oko 200.000 ljudi.
• Dolazak 750.000 Grka u Grčku predstavljao je ogroman logistički problem u smislu smještaja. Ovaj problem bi se djelomicno riješio kada bi se iz Grčke preselilo oko 600.000 muslimana u Tursku.
• Zadatak izvršenja ovog projekta dobio je Norvezanin Fritjof Nansen koji je bio Povjerenik
za izbjeglice pri Ligi naroda od 1919.
• Dolazak 750.000 Grka u Grčku predstavljao je ogroman logistički problem u smislu smještaja. Ovaj problem bi se djelomicno riješio kada bi se iz Grčke preselilo oko 600.000 muslimana u Tursku.
• Zadatak izvršenja ovog projekta dobio je Norvezanin Fritjof Nansen koji je bio Povjerenik
za izbjeglice pri Ligi naroda od 1919.
• Nansen je od Lige naroda dobio nalog da istraži mogućnosti preseljenja samo tjedan dana prije pocetka mirovnih pregovora izmedju Velike Britanije, Francuske, Italije, Grčke i Turske u
Lausannei.
• Turska je pristala s tim da Tursko – muslimanska populacija zapadne Trakije bude izuzeta. Grčka je odgovorila zahtjevom za izuzetak Grka koji su jos
zivjeli u Konstantinopolu.
• Nansen je od Lige naroda dobio nalog da istraži mogućnosti preseljenja samo tjedan dana prije pocetka mirovnih pregovora izmedju Velike Britanije, Francuske, Italije, Grčke i Turske u
Lausannei.
• Turska je pristala s tim da Tursko – muslimanska populacija zapadne Trakije bude izuzeta. Grčka je odgovorila zahtjevom za izuzetak Grka koji su jos
zivjeli u Konstantinopolu.
• Dogovor je postignut 30. siječnja 1923. i odnosio se na pravoslavne Grke turske nacionalnosti i muslimane grčke nacionalnosti.
• Ovo je uključivalo i one ljude koji su cijelo vrijeme bili na istom mjestu te su se sad morali seliti po prvi put.
• Projekt je krenuo u praksu sa završetkom mirovnog sporazuma u Lausanni 24. srpnja 1923.
• Dogovor je postignut 30. siječnja 1923. i odnosio se na pravoslavne Grke turske nacionalnosti i muslimane grčke nacionalnosti.
• Ovo je uključivalo i one ljude koji su cijelo vrijeme bili na istom mjestu te su se sad morali seliti po prvi put.
• Projekt je krenuo u praksu sa završetkom mirovnog sporazuma u Lausanni 24. srpnja 1923.
• Zanimljivo je to što se kategorizacija onih koji trebaju biti preseljeni tvorila samo po kriteriju vjeroispovjesti.
• Nije bilo lingvističkih ili etničkih kategorija. Materinji jezik velikog broja muslimana iz Makedonije bio je grčki kao što je i velikom broju pravoslavnih Grka bio turski.
• Također, konvencija je legitimirala sva preseljenja, od kojih je velik broj bio prisilan, jos od 1912.
• Zanimljivo je to što se kategorizacija onih koji trebaju biti preseljeni tvorila samo po kriteriju vjeroispovjesti.
• Nije bilo lingvističkih ili etničkih kategorija. Materinji jezik velikog broja muslimana iz Makedonije bio je grčki kao što je i velikom broju pravoslavnih Grka bio turski.
• Također, konvencija je legitimirala sva preseljenja, od kojih je velik broj bio prisilan, jos od 1912.
• Smještaj izbjeglica iz Turske predstavljao je ogroman problem za Grčku. Država koja je imala populaciju od 5.5 milijuna ljudi sada se morala nositi s dodatnih 1.2 milijuna ljudi.
• Na početku su bili smješteni u razne kampove a onda na periferijama gradova ponajprije oko Atene i Soluna.
• Ovi gradovi koji su imali manje od 200.000 stanovnika sada su se udvostručili.
• Na selu su kuće i farme muslimana bile dostupne ali budući da su ove zajednice brojile oko 400.000 ljudi bilo je jasno da nema dovoljno mjesta za sve izbjeglice.
• Smještaj izbjeglica iz Turske predstavljao je ogroman problem za Grčku. Država koja je imala populaciju od 5.5 milijuna ljudi sada se morala nositi s dodatnih 1.2 milijuna ljudi.
• Na početku su bili smješteni u razne kampove a onda na periferijama gradova ponajprije oko Atene i Soluna.
• Ovi gradovi koji su imali manje od 200.000 stanovnika sada su se udvostručili.
• Na selu su kuće i farme muslimana bile dostupne ali budući da su ove zajednice brojile oko 400.000 ljudi bilo je jasno da nema dovoljno mjesta za sve izbjeglice.
• Smjestaj muslimana u Turskoj bio je dosta drugačiji.
• Broj izbjeglica iz Grčke bio je znatno manji od broja grčkih izbjeglica.
• Većinom su dolazili iz ruralnih područja te ih je Turska vlada smjestila na farme.
• Turska vlada rješavala je slučajeve po individualnim obiteljima umjesto po cijelim zajednicama.
• Smjestaj muslimana u Turskoj bio je dosta drugačiji.
• Broj izbjeglica iz Grčke bio je znatno manji od broja grčkih izbjeglica.
• Većinom su dolazili iz ruralnih područja te ih je Turska vlada smjestila na farme.
• Turska vlada rješavala je slučajeve po individualnim obiteljima umjesto po cijelim zajednicama.
• Kod dodjeljivanja farmi pazilo se da se obitelji sa zajedničkom specijalizacijom naseljavaju jedno pored drugih.
• Tako su nastale zajednice uzgajivača duhana, maslina i grejpa. Razmješteni su na područja koja su odgovarala proizvodnji tih dobara.
• Kod dodjeljivanja farmi pazilo se da se obitelji sa zajedničkom specijalizacijom naseljavaju jedno pored drugih.
• Tako su nastale zajednice uzgajivača duhana, maslina i grejpa. Razmješteni su na područja koja su odgovarala proizvodnji tih dobara.
Osvrt :Osvrt :
• “Humano” preseljenje stanovništva se tretira kao preferabilna opcija za rješavanje etničkih i religijskih sukoba
• Takve operacije danas se tretiraju kao zločini protiv čovječnosti osim ako uspije zadovoljiti neke specifične kriterije
• U slučajevima preseljenja stanovništva vrlo često dolazi do kršenja ljudskih prava
• “Humano” preseljenje stanovništva se tretira kao preferabilna opcija za rješavanje etničkih i religijskih sukoba
• Takve operacije danas se tretiraju kao zločini protiv čovječnosti osim ako uspije zadovoljiti neke specifične kriterije
• U slučajevima preseljenja stanovništva vrlo često dolazi do kršenja ljudskih prava
• Ipak, smatra se da je preseljenje stanovništva humanija opcija za rješavanje problematike političkih nestabilnosti od nekih s kojima smo se susreli na proteklim seminarima:
• Genocid, Holokaust, Ruanda, Srebrenica...
• Ipak, smatra se da je preseljenje stanovništva humanija opcija za rješavanje problematike političkih nestabilnosti od nekih s kojima smo se susreli na proteklim seminarima:
• Genocid, Holokaust, Ruanda, Srebrenica...
Hvala publici, bili ste sjajni!
Hvala publici, bili ste sjajni!
